Zagorski kickboxing savez je 12.10.2024. u Zaboku je organizirao Županijsko prvenstvo u pointfightingu, lightcontactu i kicklightu za sve dobne skupine. Na prvenstvu su nastupili članovi iz četiri zagorska kickboxing kluba sa svoja 43 člana.
Kickboxing klub Krapina sudjelovao je sa 22 natjecatelja u 26 borilačkih startova.
U Kicklightu do 69 kg među starijim kadetima Borna Topolovec osvojio je 1. mjesto, Klavdija Cesarec među seniokrama do 65 također je bila prva dok je u istoj kategoriji Anđekla Tušek zauzela 2. mjesto.
U lightcontactu borio se je samo Borna Topolovec u kategoriji starijih kadeta do 69 kg te također osvojio 1. mjesto.
Pointfighting nam je bila disciplina s najviše startova, a postignuti su sljedeći rezultatiu kategoriji dijece:
Do 24 kg Matej Žolek 2. mjesto
Do 27 kg Antonio Novosel 1. mjesto
Do 33 kg Stjepan Jug 1. mjesto, a Ivan Krešimir Vdović 2. mjesto.
Preko 33 kg Erik PoslonŠćuric 1. mjesto, a Josip Vdović 2. mjesto.
Do 33 kg među djevojčicama Antonela Kunštek je pobijedila i osvojila 1. mjesto, a Adela Kunštek 2. mjesto.
U kategoriji mlađih kadeta do 32 kg Luka Jančin osvojio je 1. mjesto. KukovačecTimotej do 47 kg 1. mjesto. Preko 47 kg Jug Franjo 1. mjesto, a Leon Pavić 2. mjesto. Među kadetkinjama do 32 kg Magdalena Cesarec osvojila je 2. mjesto.
Kategorija starijih kadeta donijela je sljedeće rezultate:
Borna Toplovec + 69 kg 1. mjesto, a TinPresečki 2. mjesto.
Kod kadetkinja smo morali spajati kategorije pa je do 50 kg Lana Jančin osvojila 1. mjesto, a Katarina Jug ( inaće mlađa kadetkinja do 42 kg) 2. mjesto.
Do 55 kg Karmen Tandarić 1. mjesto, a Lana Janćin 2. mjesto.
U kategoriji juniora do 69 kg Jakov Sekušak osvojio je 1. mjesto.
Do 60 kg Špoljar Elena 1. mjesto, a Anđelka Tušek 2. mjesto.
Natjecatelje su vodili treneri Kristijan Kunštek, Jelena Škrnjug i Silvija Hršak kojima su pomagali Nikolina Rebić, Antonela Cesarec, Rina Pavić i Danijel Horvat dok je Petra Švaljek bila dio sudaćke ekipe na prvenstvu.
Prvi puni tjedan listopada posvećen je djeci i nazvan Dječji tjedan, a to je tradicionalna godišnja akcija i aktivnost koja obuhvaća sve više djece i odraslih u gradovima i općinama koji imaju status Grada/Općine – prijatelja djece. Sjednica Dječjeg gradskog vijeća Kako je i Zaprešić – Grad prijatelj djece brojna su događanja u tom tjednu […]
Umjetnička udruga Plemićka mladež organizirala je u Muzeju Matije Skurjenija Dan plemstva i Plemićke kako bi uz ples i prijatelje proslavila 25 godina postojanja. Ovu obljetnicu željeli su obilježiti na mjestu gdje su se po prvi puta predstavili javnosti i zaplesali. Cilj je bio tada, kao i danas, vratiti dašak minulih vremena u Nove dvore, […]
Tea Fable iz Zaprešića i Ivan Dračar iz Zagreba pobjednici su 32. zagrebačkoga maratona, koji se u danas trčao zagrebačkim ulicama.
Na ovogodišnjem maratonu sudjelovalo je više od 5.500 trkača, a novina je bila i potpuno nova staza koja je koncipirana tako da se drugi dio utrke trčao središtem grada, kako bi maratonci najteži dio trčali u dobroj navijačkoj atmosferi kroz mnogobrojne navijačke punktove.
Zbog održavanja maratona došlo je i do izmjena u javnom prijevozu, a od ranog jutra bio je i zatvoren promet u centru grada. Upravo ova informacija izazvala je negodovanje kod dijela Zagrepčana, a jedan koji se javno požalio na istu je i poznati glumacSiniša Ružić.
“Majku su mi htjeli privesti”
Naime, 55-godišnji Zagrepčanin se oglasio putem Facebooka gdje je izrazio negodovanje zbog činjenice da je središte grada bilo zatvoreno za promet, a na isto ga je potaknula situacija u kojoj se našla njegova 77-godišnja majka.
“Majku od 77 godina mi je policija htjela privesti jer je hodala po ulici uz park na Kegliću, jer se vani održava je*eni ZG Maraton! Nije htjela dati osobnu! Onda je policajka izvadila lisice i krenula za 77-godišnjakinjom! Valjda bi trebala ići sa 77 godina 10 km pješke da pređe na drugu stranu!
Maraton utrke bilo koje vrste po centru grada, i po centralnim prometnim pravcima se može organizirati u gradovima koji imaju metro i alternativu za građane! Prijetnja privođenjem starijim ljudima zbog toga što žele prijeći cestu je sramota za svaku vlast. Ne mogu zamjeriti policajki jer očito provodi sulude namjere pretpostavljenih, i žrtva je neiskustva. Samo želim ukazati na glupost i nepravdu”, napisao je Ružić na Facebooku.
S njegovim stajalištem, po svemu sudeći, slaže se i kolegica glumica Bojana Gregorić Vejzović koja je podijelila njegov status na svom Instagram profilu te uz isti dodala:
“Dodat ću da Hitna također nije u mogućnosti doći na adresu potrebitima, taxi kao alternativa nije u mogućnosti doći… Gospodo vlastodršci, saberite se! Sportske aktivnosti ne smiju blokirati život građana. Imamo Jarun, Sljeme…”
Jedno od najvećih vatrogasnih natjecanja u Hrvatskoj, „Memorijal bana Josipa Jelačića“, održan je u Zaprešiću jubilarni 20. put. Tako se i ove godine, u organizaciji Vatrogasne zajednice Grada Zaprešića, u Novim dvorima okupilo gotovo 800 dobrovoljnih vatrogasaca svih uzrasta, koji su svoja znanja i vještine pokazali kroz razna natjecanja. „Vatrogasci nisu aktivni samo u intervencijama, […]
Tea Fable iz Zaprešića i Ivan Dračar iz Zagreba pobjednici su 32. zagrebačkoga maratona, koji se u nedjelju trčao zagrebačkim ulicama.
Dračar (28) je stazu istrčao za 2:25.42 sati ispred Andreja Hladnika iz Preloga (2:25.58) i Kristijana Rubinića iz Jastrebarskog (2:29.07) prema neslužbenim rezultatima.
Kod žena je slavila Fable s vremenom od 2:46.11 sati ispred Splićanke Nataše Šustić (2:47.26) i Zagrepčanke Hane Malović (2:51.21).
Nova staza
Pobjednik polumaratonske utrke je Kenijac Hilary Kimaiyo s istrčanim vremenom od 1:03.12 sati, a kod žena je prva ciljem prošla Kenijka Glorious Jepkirui (1:10.55).
U utrci na 10 kilometara najbrže vrijeme je imao Tomislav Novosel (29.23 minuta).
Na ovogodišnjem maratonu sudjelovali su natjecatelji iz 74 zemlje svijeta. Prijavljeno je više od 5.500 trkača, a novina ovogodišnjeg maratona bila je potpuno nova staza koja je koncipirana tako da se drugi dio utrke trčao središtem grada, kako bi maratonci najteži dio trčali u dobroj navijačkoj atmosferi kroz mnogobrojne navijačke punktove.
Općina Lobor ovog je vikenda ponovno bila središte putopisaca i književnika. Naime održani su 18. Dani Franje Horvata Kiša, posvećeni loborskom književniku moderne, a središnji dio manifestacije održan je u subotu i to dodjelom nagrada za najbolji hrvatski književni putopis.
Lik i djelo Franje Horvata Kiša utkano je u loborski život, pa tako i osnovna škola nosi njegovo ime, a ove se godine ujedno obilježava i 100. obljetnica od smrti ovog loborskog pisca.
– Danas je jedna jubilarna manifestacija putopisa u Loboru. Manifestaciju svake godine pokušavamo što više unaprijediti nekim novitetima, kao i uključiti što više djece. Jučer je održan i dječji putopis koji je isto tako bio lijepo posjećen. Bila je puna dvorana djece i veseli nas što tradiciju prenosimo na djecu – rekla je loborska načelnica i saborska zastupnica Ljubica Jembrih.
Načelnica je ujedno najavila i planove za sljedeću godinu, pa je tako istaknula kako je već dogovorena suradnja sa jednom istarskom školom iz Buzeta čija će djeca sudjelovati na dječjem putopisu.
– Htjela bih se zahvaliti našoj Udruzi za kulturno stvaralaštvo “Franje Horvat Kiš”, koja je inače i začetnik ove manifestacije, kao i Kajkavskom spravišču i svim ostalima koji se uključuju poput našeg Dječjeg vrtića Ivančica, ustanove Lobor-grad, kao i Krapinsko-zagorskoj županiji koja nas svake godine financijski prati. Ujedno čestitam svim nagrađenima, vjerujem da će svi putopisi biti odlični – poručila je načelnica Jembrih.
Zamjenica krapinsko-zagorskog župana, Jasna Petek, koja je ujedno i otvorila manifestaciju, rekla je kako se radi o posebnoj i jedinstvenoj manifestaciji te istaknula kako Franjo Horvat Kiš, kao učitelj, književnik i kao putopisac, zaslužuje ovu književnu nagradu.
– Krapinsko-zagorska županija dugi niz godina sufinanciranjem sudjeluje i podržava ovu vrlo važnu i vrijednu kulturnu manifestaciju – kazala je Petek.
Središnjem događaju prisustvovala je i predsjednica Društva hrvatskih književnika, Hrvojka Mihanović Salopek koja je čestitala svima koji se trude da ova manifestacija ide i dalje.
– Putopis je zaista jedan izazov, on je jedan od najstarijih žanrova u hrvatskoj književnosti. Danas putopisac više nije informator, posjetitelj, kao nekoć. Danas imamo mobitel, računalo, ali nitko ne može ukrasti ono što ima putopisac, a to je njegova duša, njegov duh. Čestitam i potičem sve da pišu putopise – rekla je Mihanović Salopek.
Spomenimo kako se Dani Franje Horvata Kiša održavaju u organizaciji Kajkavskog spravišča iz Zagreba i loborske Udruge za kulturno stvaralaštvo “Franje Horvat Kiš”, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Krapinsko-zagorske županije te Općine Lobor.
Nagrađeni
Na ovogodišnji natječaj pristiglo je čak 25 radova, a Ocjenjivačko povjerenstvo u sastavu dr.sc Ivo Kalinski, Božica Pažur, Emilija Kovač i Darko Raškaj, odabrali su 17 putopisa.
Tri teksta nagrađena su novčanom nagradom koju je osigurala Općina Lobor, pa je tako prvu nagradu osvojila Božica Jelušić za putopis “Blaženi među trsjem i oblacima”, druga je pripala Ivanu Kutnjaku za “Laganim kasom čez brege nasute poviješću”, dok je treća nagrada pripala Davoru Grgiću za putopis “O vratima i Pragu. O praškim vratima”.
Nagrade Kajkavskog spravišča i časopisa Kaj otišle su u u ruke Tomislava Marijan Bilosnića za putopis “Gradišće, tko zna gdje pod nebom” te Radovanu Brlečiću za putopis “Od rukavca do Kremenjaka i natrag”.
Nagradu organizatora, Udruge za kulturno stvaralaštvo Franje Horvat Kiš Lobor dobio je Tomislav Šovagović za “Šetnju s Peićem”, dok je Loborsko srce, dar domaćina, dobio Igor Šipić za “Od stoljeća devetog”.
Dodajmo kako će se svi nagrađeni putopisi objaviti u Kaju, časopisu za književnost, umjetnost i kulturu.
Panel-rasprava pod imenom Održivost kao brand – izgradnja i promocija održivih vrijednosti u poslovanju održana je danas na Sajmu gospodarstva u Zaprešiću. Raspravu je moderirala Željka Golob, voditeljica kampanje Ne budi loš, koristi koš. Panelisti su bili Zoran Šimunić (Naše klasje d.o.o.), Domagoj Mikuš (Zaprešić d.o.o.) i Josipa Dutković (Madox d.o.o.)
Panelisti su razmatrali definiranje vrijednosti i ciljeva, integraciju u sve aspekte poslovanja te primjere uspješnih tvrtki. Podijelili su svoja iskustva o transparentnosti, autentičnosti, izazovima i prilikama za održive brandove.
Madox d.o.o. jedinstvena je tvrtka u Hrvatskoj, koja se bavi proizvodnjom algi. “Mi smo početkom 2022. godine tek uopće krenuli u nekakvu fazu proizvodnje i samog projekta uzgoja alge. Mala smo tvrtka. Većinom nemamo velike troškove u proizvodnji. Zeleni smo i u zelenoj tranziciji, općenito otvoreni očuvanju prirode. Uzgojem alge potičemo i svijest ljudi oko sebe da je nama te naraštajima koji će biti iza nas priroda bitna za očuvanje. Naš prvi početi projekt uključuje 12 tisuća bazena sa 140 tisuća litara alge, koja nam je stalno u opticaju. Berbe su redovite, svakih sedam do deset dana. Tako smo počeli uzimati sirovinu iz same alge i napravili prvi takav biostimulator u Hrvatskoj, koji je već prepoznat u Europi. Borbeno je u smislu institucija jer se sve te dozvole i potpisi dugo čekaju. Nama je sirovina najmanji problem. Stalno imamo mogućnost proizvodnje, ali je proces plasiranje finalnog proizvoda”, predočila je Josipa Dutković.
Iz perspektive uspješnog poduzetnika već duže od 20 godina i veće tvrtke kao što je Naše klasje d.o.o., Zoran Šimunić govorio je o tome kako su oni ugradili održivost u svoje poslovanje. “Nama je zelena priča temelj pristupa poslu od samog početka. Tvrtka je osnovana 2001. godine i već smo tada definirali da ćemo raditi tako da što je moguće manje utječemo na okoliš. Radi se o određenim sirovinama, načinu proizvodnje, izboru što kraćeg tehnološkog procesa, konstantnoj edukacije ljudi te dizanju svijesti o tome tko smo i kako radimo. Radimo svježu tjesteninu i imamo jako puno hlađenja. Hladimo sirovine, hladimo u procesu, hladimo u skladištu. Ali, odabrali smo sustav hlađenja bez freonskih plinova jer svi znamo da oni štete ozonskom omotaču. Takva je tehnologija u početku skuplja. Međutim, pitanje je li jeftinije ono što manje košta. Kad ulažete i bavite se proizvodnjom, uvijek se mora dugoročno razmišljati o utjecajima na društvo i okoliš. Smatramo da svakomu poduzetniku, gospodarstveniku, građaninu na prvome mjestu morati biti njegov utjecaj”.
Na održivost u poslovanju s aspekta davatelja javne usluge osvrnuo se i Domagoj Mikuš, direktor poduzeža za komunalnu djelatnost Zaprešić d.o.o. “Naravno da je razvoj u zelenom smjeru za neke tvrtke možda marketinška potreba u svrhu plasiranja proizvoda. Ovo poduzeće nije jedno od njih, međutim to ne umanjuje našu moralnu obvezu da sve tvrtke i slične nama streme održivom razvoju. Prije petnaestak godina gospodarenje otpadom bilo je vrlo jednostavno. Sve se trpalo u jednu kantu za smeće, došao bi kamion, odveo to i odložio na jedno mjesto. Danas imamo kompleksan sustav u toj sferi. Poduzeće za komunalnu djelatnost naime svakodnevno na kućnom pragu ili u reciklažnim dvorištima prikuplja 42 frakcije otpada, . Često se u javnosti spominje da ako ćemo više razdvajati, odvoz će nam biti jeftiniji. Ja se ne mogu složiti s tim, jer ekologija i zaštita okoliša koštaju. Na prste jedne ruke mogu nabrojati frakcije koje djelomice pokrivaju troškove prikupljanja. Sve je ostalo trošak. Zašto to sve radimo ako košta više? Pitanje je je li danas skuplje ili je skuplje za budućnost. Ne treba se razbacivati resursima, nego ih maksimalno iskoristiti. Primjer koji svi imamo u domaćinstvima jest plastična ambalaža. Relativno je to jeftin materijal i u proizvodnji se može upotrebljavati za svašta, a treba mu nekoliko stotina godina da se razgradi. Kad poduzeće za komunalnu djelatnost prikupi plastični otpad, za reciklažu je pogodno od 25 do 40 posto toga. Dakle, cirka 60 posto materijala ostaje neiskorišteno. U Europi i svijetu ima svijetlih primjera konačnog rješavanja takve vrste otpada putem energana za proizvodnju toplinske i električne energije. Energane se ne koriste fosilnim izvorima energije, nego se plastika kao derivat nafte iskorištava na najbolji mogući način i u cijelosti. Tema je to koja nas sigurno čeka u budućnosti. Posljednjih godina napravljen je velik iskorak u samoj izgradnji infrastrukture i gospodarenju otpadom. Sad je dalje potreba za razvijanjem svijesti među građanima i napredak u konačnom rješavanju toga problema”, rekao je.
Rasprava je obuhvatila važnost održivosti u poslovanju, rastuću svijest potrošača i integraciju održivih praksi. Poseban naglasak bio je na kampanji “Ne budi loš, koristi koš” i promociji održivosti.
Zaprešićka šetnica tijekom dva dana rezervirana je za najmlađe. Uz veliki svijet napuhanaca, za klince i klinceze organizirane su radionice u Pepijevu čarobnom zabavnom kutku. One traju danas i sutra od deset do 18 sati.
“U Pepijevu zabavnom kutku ima različitih radionica u kojima djeca izrađuju lutkice, konjiće, banov grb, narukvice, crtaju zastave te rade s plastelinom ili nekim drugim materijalom. Na taj način stvaraju svoje maštovite kreacije. Od nekakvog jednostavnog materijala koji dobiju kreiraju svoje malo umjetničko djelo. Mi im ponudimo, oni odaberu što žele i nakraju ponesu kući što izrade. Dogodine se sjete da su bili tu i prepoznaju nas. Da uživaju u tome, pokazuje činjenica što smo već šestu godinu ovdje. Lokacije su se mijenjale, od Vršilnice i tamošnjeg dvorca do ovog središta Zaprešića. Klinci su jako veseli i odjednom ih se zna okupiti poprilično velik broj. Imamo stoga igru Bane, ne ljuti se te tako cijelog dana mijenjamo aktivnosti kojima se bave. Također ćemo pričati priče. Za vas je tu šest teta animatorica. Ana, Laura, Martina, Sanja, Ivana i Vanja pozivaju vas da dođete! Mogu sudjelovati i roditelji, ali moraju paziti da ne propadnu u stolčićima”, našalila se Ivana Zrilić, voditeljica radionice.
Ivana Zrilić, voditeljica radionice
Danas od 16 sati na rasporedu je i velika potraga za banskim blagom. Ova zabavna igra započinje kod kipa Ivana Pavla II. U nastavku provjerite što sve donosi Ban Fun Fest i što je Turistička zajednica Grada Zaprešića pripremila za ovu subotu i nedjelju.
SUBOTA, 12. listopada 2024.
Lokacija: Trg Ivana Pavla II.
10:00 – 18:00 h / Pepijev čarobni zabavni kutak – radionice, animacija i zabavne igre za najmlađe klince i klinceze tijekom cijelog dana na otvorenom (radionice počinju svakih pola sata)
10:00 – 18:00 h / Veliki svijet napuhanaca za klince i klinceze
10:00 – 17:00 h / Vožnja kočijom
16:00 h / Velika potraga za banskim blagom, zabavna igra za klince i klinceze, započinje kod kipa Ivana Pavla II.
16:00 h / Ban Fun tura – Zaprešićka šetnja: tragovima povijesti i prirode
Prošetajte s nama srcem grada i upoznajte najvrjednije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodne ljepote grada Zaprešića u vođenoj turi od bajkovitog imanja Novih dvora preko urbanog sjevernog dijela grada do Trga pape Ivana Pavla II. i Šetnice u centru grada.
Mjesto okupljanja: Novi dvori, ispred Vršilnice; a završavamo na Šetnici.
Trajanje ture: oko 2 sata
20:00 h / Koncert – proslavimo Dan grada Zaprešića: Doris Dragović
NEDJELJA, 13. listopada 2024.
Lokacija: Trg Ivana Pavla II.
10:00 – 18:00 h / Pepijev čarobni zabavni kutak – radionice, animacija i zabavne igre za najmlađe klince i klinceze tijekom cijelog dana na otvorenom (radionice počinju svakih pola sata)
10:00 – 18:00 h / Veliki svijet napuhanaca za klince i klinceze
11:00 h / Ban Fun tura – Zaprešićka šetnja: tragovima povijesti i prirode
Prošetajte s nama srcem grada i upoznajte najvrjednije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodne ljepote grada Zaprešića u vođenoj turi od bajkovitog imanja Novih dvora preko urbanog sjevernog dijela grada do Trga pape Ivana Pavla II. i Šetnice u centru grada.
Mjesto okupljanja: Novi dvori, ispred Vršilnice; a završavamo na Šetnici.
Trajanje ture: oko 2 sata
14:00 – 18:00 h / Upoznaj carske konje i grofice u čarobnim krinolinama, na šetnici
U međuvremenu uživajte u razgovoru, fotografiranju konja i prizorima grofica u krinolinama i grofova u odorama. Slobodno im se približite, popričajte i otputujte u 19. stoljeće.
16:00 h / Velika potraga za banskim blagom, zabavna igra za klince i klinceze, započinje kod kipa Ivana Pavla II.
17:00 h / Koncert – Ritam Zaprešića: Jelačićke i prijatelji
Povodom 29. rođendana Grada Zaprešića i 223. obljetnice rođenja njegova najpoznatijeg stanovnika, bana Josipa Jelačića, održana je svečana sjednica Gradskog vijeća. Na početku su hrvatsku himnu izveli Barbara Suhodolčan i tamburaški sastav Savski valovi.
Kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske svečanosti je prisustvovao potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora bio je ondje saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar. Prisutne je također pozdravio župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Među uzvanicima su se našli i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić te saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.
Domaćini su bili gradonačelnik Zaprešića i saborski zastupnik Željko Turk, njegov zamjenik Alan Labus i predsjednik Gradskog vijeća Matija Teur.
zaprešićki gradonačelnik Željko Turk kao domaćin pozdravio prisutne
Pljeskom su pozdravljena izaslanstva gradova prijatelja, prisutni gradonačelnici i načelnici općina, predstavnici državnih i županijskih upravnih tijela, javnih službi te ustanova Zagrebačke županije i Grada Zaprešića.
Najsvečaniji dio sjednice bila je dodjela javnih priznanja zaslužnim građanima, udrugama, ustanovama i drugim pravnim osobama povodom Dana Grada, koji su se u ovoj godini istaknuli svojim radom u učinili Zaprešić boljim mjestom za život.
Dodijeljene nagrade za životno djelo
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se posebnim i izuzetnim ljudima, a ovogodišnji laureat to svakako jest.
Nagradu za životno djelo posmrtno je zaslužio prečasni Ivan Frkonja, upravitelj Župe sv. Petra apostola u Zaprešiću i dekan Zaprešićkog dekanata u znak javnog priznanja za izniman doprinos razvoju Župe i župne zajednice. Nagradu je preuzeto brat velečasnog, Milan Frkonja. Velečasni Ivan Frkonja sudjelovao je u nastavkuizgradnje crkve sv. Ivana Krstitelja te je vodio obnovu crkve sv. Petra Apostola. Ali njegova uloga nadmašivala je samo graditeljske i obnoviteljske aktivnosti. Bio je graditelj i obnovitelj kršćanske zajednice u Zaprešiću, ostavljajući neizbrisiv trag koji će ga vjernici zauvijek pamtiti.
Milan Frkonja preuzeo nagradu uime svojeg brata velečasnog Ivana Frkonje
Dodijeljene godišnje nagrade
Muški rukometni klub Zaprešić
Godišnja nagrada dodijeljena je Muškom rukometnom klubu Zaprešić u znak javnog priznanja za najveći uspjeh kluba i ulazak seniorske momčadi u 1. Hrvatsku rukometnu ligu. Nagradu je preuzeo Josip Kovačec, predsjednika Kluba. Osim seniorske ekipe, klub ima i svoju školu rukometa koja je kroz godine razvila mnoštvo igrača koji su konkurirali i nastupali u seniorskoj momčadi kluba. Ove godine, osim ulaska seniora u prvu ligu, klub slavi 25 godina postojanja u ovom obliku. S obzirom na dugogodišnju povijest rukometa u Zaprešiću, ove godine se obilježava i 70 godina rukometa.
predsjednik Josip Kovačec preuzeo Godišnju nagradu za Muški rukometni klub Zaprešić
Tvrtka za filmsku djelatnost i usluge Antitalent d.o.o.
Godišnju nagradu Odlukom Gradskog vijeća primila je i tvrtka za filmsku djelatnost i usluge Antitalent d.o.o. sa sjedištem u Zaprešiću, a u znak javnog priznanja za osvojenu Zlatnu palmu za produkciju najboljeg kratkometražnog filma na Filmskom festivalu u Cannesu ove godine. Nagradu je preuzeo Danijel Pek. „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ postao je prvi hrvatski film s glavnom nagradom na najprestižnijem svjetskom filmskom festivalu, što je najveća nagrada dosad hrvatskom filmu od neovisnosti države. Film se temelji na istinitom događaju, traje svega 13 minuta, a za kategoriju u kojoj je odnio pobjedu bilo je prijavljeno 4200 filmova, od kojih je 11 uvršteno u glavni natjecateljski program. Film je osvojio i Grand Prix, odnosno nagradu Grada Melbournea te je bio dio natjecateljskog programa na ovogodišnjem 49. Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu. Film je također u konkurenciji za filmsku nagradu Cesar koju dodjeljuje Francuska akademija filmske umjetnosti, a i jedan je od kandidata za nominaciju za Oscara.
direktor tvrtke Antitalent Danijel Pek primio Godišnju nagradu Grada Zaprešića
Uime nagrađenih obratio se Danijel Pek, direktor tvrtke Antitalent. Valja napomenuti i da je on idejni začetnik današnje Televizije Zapad.
Dodijeljene povelje gradonačelnika
Povelja gradonačelnika najviše je gradonačelnikovo prizanje, a posthumno je dodijeljena Siniši Radanoviću za osobni doprinos u radu i dostupnosti Suda u Zaprešiću, a povelju je preuzela njegova kći Sara Aščić. Siniša Radanović dugi niz godina (počevši od 2003.) u više je mandata obavljao dužnost predsjednika Općinskog suda u Zaprešiću, kasnije Voditelja Stalne službe u Zaprešiću. Uz zalaganje za što bolji rad Suda, bio je i aktivan član izbornih povjerenstava gotovo svih izbora na području grada Zaprešića te istaknuti član zajednice.
Povelja gradonačelnika posthumno je dodijeljena i Ivi Lukiću za društveni angažman i doprinos u razvoju grada. Povelju je preuzela njegova kći Marina Jug. Ivo Lukić dao je veliki doprinos Zaprešiću i kao poduzetnik i kao političar. Njegove zgrade, Lukićeve zgrade, postale su trajni pečat grada. Zauvijek će biti zapamćen kao predsjednik najprije Mjesnog odbora Novi Dvori-Kalamiri, a kasnije Gradske četvrti Zaprešić Sjever. Također je bio aktivan u kršćanskoj zajednici.
Povelju za dugogodišnje uspješno poslovanje gradonačelnik je također dodijelio ŠVIGI d.o.o., trgovini željeznarijom koja je zbog svoje tradicije na neki način postala i zaprešićki brend. Priznanje je preuzeo Kruno Švigir. Trgovina Šviga iz Zaprešića, Kardinala A. Stepinca 40, posluje od 1995. godine nastavljajući tradiciju željeznarije koja je poslovala na istoj adresi neprekidno od 1970. godine.
Na današnjoj svečanoj sjednici Povelju gradonačelnika primio jei Auto centar Horvat d.o.o. za postignute rezultate u sektoru poduzetništva, u kategoriji prijevoza i skladištenja. Auto centar Horvat d.o.o spada u skupinu malih poduzetnika, a njihova je pretežita djelatnost cestovni prijevoz robe (prijevoz i skladištenje). Broj zaposlenih u 2023. godini je 40, što je povećanje od 14,29 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni prihodi u 2023. godini iznosili su 9,73 milijuna eura, što je povećanje od 74,45 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2023. godini poslovni subjekt ostvario je neto dobit od 1,63 milijuna eura, što je povećanje od 622,42 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ove godine društvo je nominirano za Zlatnu bilancu najuspješnijim hrvatskim poduzetnicima u 2023. u kategoriji prijevoz i skladištenje.
Najviše Gradonačelnikovo priznanje dodjeljuje se i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zaprešića za predan rad i brigu za sigurnost grada i građana u slučajevima ugroze. Nagradu je preuzeo zapovjednik postrojbe, Željko Barun. Postrojba je osnovana 1999. godine, a predlaže se javno priznanje u znak zahvalnosti za izvanredan doprinos sigurnosti i dobrobiti građana. U prošloj godini odradili su 385 intervencija, od kojih su značajnije one prilikom elementarne nepogode koja je zadesila Zaprešić kao i gašenje požara u Eko-Floru. Uz gašenje požara sudjeluju i u spašavanju i pomoći, edukaciji i prevenciji te sudjeluju kao podrška na lokalnim događajima.
Dodijeljena diploma gradonačelnika
Diploma Gradonačelnika dodijeljena je Jeleni Mikovčić, novinarki i urednici Hrvatskog radija, u znak javnog priznanja za osvojenu Nagradu Europa za najbolji medijski rad u 2023. godini u kategoriji radijskog novinarstva, za emisiju Dossier Europa, na temu cyberbullyinga. Diploma Gradonačelnika posthumno je dodijeljena i Darku Pokupcu za izniman doprinos društvenom i političkom razvoju grada. Nagradu je preuzela supruga Katica.
Dodijeljene zahvalnice gradonačelnika
Zahvalnica gradonačelnika dodijeljena je Dragutinu Peričkom – Pikiju za bogato likovno stvaralaštvo i sudjelovanje u humanitarnim akcijama. Perički je rođen 1953. godine u starom rodilištu u Zaprešiću. Njegovo umjetničko putovanje započelo je još u osnovnoj školi, a umjetnički izričaj širokog spektra proteže se od „urbane naive do apstrakcije. Njegovi radovi često oživljavaju motive starog Zagorja, Zagreba i rodne zaprešićke doline te posebno idiličnih Novih dvora i Lužnice. Aktivan je sudionik likovnih kolonija diljem Hrvatske. Rado se odaziva i humanitarnim akcijama, poput aukcije slika „Ivo Košir“, pružajući svoj doprinos kako bi umjetnost služila i većoj svrsi.
Gradonačelnik je javno priznanje u obliku zahvalnice dodijelio Ivanu Đodanu i Miri Jurkiću za nesebičnost i plemenitost u pomaganju drugima. Kako su oni na E3 kvalifikacijskom Grand prix taekwondo turniru, nagrade su preuzele njihove majke Gordana Đodan i Ankica Jurkić. Za one koji možda ne znaju, Ivan i Miro su vrlo zrelom reakcijom spasili život ostavljenoj novorođenoj bebi. Oni su svakako ponos Zaprešića!
Dodijeljene medalje gradonačelnika
Medalja Grada Zaprešića dodijeljena je timu studenata i mentora specijalističkog diplomskog stručnog studija Projektni menadžment Veleučilišta BaltazarZaprešić. Tim je medalju dobio za osvojeno 1. mjesto s projektom Obnova i prenamjena stare škole u kulturni centar , nastalim u sklopu projekta Sinergija znanja Grada Zaprešića i Veleučilišta Baltazar Zaprešić –SING. Tim čine studenti Ana Tucman, Olgica Andrić, Vedran Maričić, Nika Pirš, Krešimir Jelovečki te mentori doc. dr. sc. Milan Puvača, Karlo Jurač i voditelj projekta doc. dr. sc. Zlatko Barilović. Uspjeh studenata i nastavnika doprinosi pozitivnom imidžu VBZ-a, a time i percepciji grada Zaprešića kao društveno odgovorne sredine. Primjer je sinergije visokoobrazovne ustanove i lokalne samouprave s ciljem razvoja društveno odgovornih projekata.
Medalju gradonačelnika primio je i Josip Brkić za izniman doprinos uređenju i pripremi niza kapitalnih izdanja književne i teorijske produkcije. Dugogodišnji autorski rad svjedoči o iznimno višeslojnoj djelatnosti Josipa Brkića te njegovu doprinosu širokom hrvatskom kulturološkom diskursu, književnom, filozofskom i znanstvenom. U posljednje četiri godine Ogranak matice hrvatske u Zaprešiću objavio mu je tri knjige iz područja književnosti (Molitvenik II, drugo prošireno izdanje), društvene esejistike ((Post)komunističke fatamorgane) i filozofije (Gilgamešova patnja).
Medalja je dodijeljena i Viti Košaru za osvajanje titule svjetskog prvaka u tajlandskom boksu u seniorskoj konkurenciji do 86 kilograma i sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Parizu. Vito je student Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Kickboxingom se bavi od 12. godine, a već s 15 postaje svjetski prvak u svom uzrastu. Ove godine postao je svjetski prvak u seniorskoj konkurenciji. Sudjelovao je i na Olimpijskim igrama u Parizu na kojima je kickboxing predstavljen kao pokazni sport.
Dodijeljene plakete gradonačelnika
Plaketa gradonačelnika dodijeljena je KUD-u Pojatno za 20 godina uspješnog djelovanja u području tradicijske kulture i zborskog pjevanja. Nagradu preuzima predsjednica KUD-a, Nada Turk. Kulturno umjetničko društvo Pojatno osnovano je 2004. godine i otada do danas svojim nastupima obogaćuje kulturne i društvene događaje u Pojatnu, gradu Zaprešiću i okolnim općinama svojim repertoarom na kojem se nalazi pedesetak narodnih, sakralnih i starogradskih pjesama.
Plaketa gradonačelnika dodijeljena je i Lovačkom društvu “Kuna” Jablanovec za 80 godina uspješnog rada u području lovstva i zaštite okoliša, a plaketu je preuzeo predsjednik Vlado Kipčić Šuta. Društvo je osnovano 1944. godine. Godine 1978. kupuje se zemljište za budući lovački dom, a 1980. započinje njegova gradnja u koju je uloženo puno truda i rada, od sakupljanja novca do dobrovoljnih radnih sati članova. Sve ove godine članovi su njegovali lovačke običaje i plemenit odnos prema prirodi čime su doprinosili i ugledu društva. Uz spoznaju kako bez zaštite okoliša nema ni očuvanja divljači i ostalih vrsta, LD povremeno organizira i akcije. Društvo danas djeluje u sklopu Lovnog ureda Zaprešić, a učlanjeno je u Lovački savez Zagrebačke županije i Hrvatski lovački savez.
Svim laureatima upućene su iskrene čestitke u nadi da će nastaviti svojim radom i dalje doprinositi promociji i razvoju Zaprešića.
Na svečanoj sjednici svi su pozvani na veliki slavljenički koncert Doris Dragović večeras na Trgu Ivana Pavla II.
