U petak je za sva vozila u promet puštena Istočna obilaznica Novog Marofa, 4,5 kilometara duga trasa nove ceste koja će razdvojiti lokalni i gradski promet od tranzitnog.
Projekt je obuhvatio izgradnju istočne obilaznice Novog Marofa s rekonstrukcijom postojećih prometnica koje navedena obilaznica presijeca i na koje se uklapa. Od objekata su na trasi izgrađena dva mosta, Bednja 1 duljine 119 metara i Bednja 2 duljine 46 metara.
Investitor radova koji su započeli u siječnju 2021. godine su Hrvatske ceste d.o.o., a izvodila ih je zajednica gospodarskih subjekata Zagorje gradnja d.o.o. i COLAS Hrvatska d.d..
Vrijednost radova iznosila je 14.005.561,73 eura (bez PDV-a) i stručnog nadzora574.500,50 eura (bez PDV-a).
Brza cesta Varaždin – Krapina bila je tema jučerašnje konferencije za medije u Krapini. „Ne mogu biti zadovoljan. U Varaždinskoj županiji izgradnja brze ceste već kreće. Za Krapinsko-zagorsku županiju još nije osiguran novac za projektnu dokumentaciju“, izrazio je nezadovoljstvo Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan. Sa sobom je ponio simboličnu kacigu: “Kad ću ja u obilazak gradilišta?”
Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan
U Hrvatskim cestama nedavno je održan sastanak o provedbi projekta izgradnje brze ceste od Varaždina, preko Ivanca, do Krapine. Ipak, u Hrvatskom zagorju sad postoji zabrinutost da će brza cesta Varaždin – Krapina na dionici u Krapinsko-zagorskoj županiji biti gotova tek nakon što su sve dionice dovršene. U nijednoj se predstavljenoj fazi projekta naime ne spominje Krapinsko-zagorska županija.
“Jučer čitam priopćenje u kojem piše da smo mi zadovoljni. Čime?! Što je nakon 2016. godine, kad je definirano da dvije trase imaju uvjete i prošle su procjenu utjecaja zahvata na okoliš, trebalo sedam godina samo za zaključak da je sjeverna trasa isplativija za Krapinsko-zagorsku županiju?”, pita se Kolar. Čestitao je pritom na postignutom uspjehu po pitanju dionice koja se od Varaždina do Cerja Tužnog proteže na sedam i po kilometara te nakon toga izravno iznio svoje nezadovoljstvo što Krapinsko-zagorska županije nije uključena. Prema informacijama koje je dao suradnik predsjednika Uprave Hrvatskih cesta, osiguranje sredstava planirano je tek za sljedeću godinu.
Uputio je Kolar ovim putem apel Hrvatskim cestama da naprave rebalans svojeg proračuna ili preraspodjelu sredstava. Konferenciju je zaključio još podsjetnikom na dionicu državne ceste od Zagorskih Sela do Kumrovca, koja je najavljivana četiri ili pet godina zaredom.
U prostoru poslovne zgrade u općini Dubravica održala se dodjela ugovora za projekte gradova i općina s područja Zagrebačke županije. Ugovore vrijedne 1,1 milijun eura uručio je Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić.
Uručeni preko milijun eura vrijedni ugovori o sufinanciranju
Ugovori su dodijeljeni iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice, Programa podrške regionalnom razvoju, Programa podrške brdsko-planinskim područjima, Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u 2023. godini te Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za pripremu projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije.
“Osim velikih projekta kojima se rješavaju krucijalna pitanja, isto tako su važni i mali projekti poput društvenih domova, dječjih igrališta ili javne rasvjete, a kako bi izjednačili životne uvjete u urbanim i ruralnim sredinama“ rekao je ministar Šime Erlić.
“Zaista je široka lepeza namjena za koje su naši gradovi i općine ostvarili bespovratna sredstva. Zahvala Vladi i resornom ministarstvu što prepoznaju potrebe naših lokalnih sredina i rade programe s ciljem ravnomjernog razvoja cijele zemlje“, rekao je zamjenik župana Ervin Kolarec.
Uređenje prometnica i biciklističkih staza, dogradnja dječjeg vrtića i modernizacija javne rasvjete samo su neki od ukupno 27 projekata gradova i općina s područja Zagrebačke županije.
“Na godišnjoj razini riječ je o oko 4 milijuna eura, a sredstva se dodjeljuju za projekte iz područja prometa i komunalne infrastrukture, ruralnog razvoja te gospodarstva i fondova EU“, istaknuo je Kolarec.
Među odobrenim projektima je i onaj Općine Dubravica koja je bila domaćin dodjele ugovora. Radi se o projektu rekonstrukcije Kumrovečke ceste izgradnjom nogostupa za koji je odobreno 25 tisuća eura.
„To je dionica od preko kilometar nogostupa s oborinskom odvodnjom, što nam je dosta velika investicija. Za našu malu općinu svaki euro dobro dođe i vjerujem da ćemo ovu investiciju realizirati u vrlo kratkom roku“, rekao je Marin Štritof, načelnik Općine Dubravica.
Vrijednost uručenih ugovora o sufinanciranju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU iznosi preko milijun eura.
Upravni odjel za odgoj i obrazovanje Zagrebačke županije objavio je Javni poziv za prijavu kandidata za izvršavanje poslova pomoćnika u nastavi/stručnog komunikacijskog posrednika u osnovnim i srednjim školama kojima je osnivač Zagrebačke županija za školsku godinu 2023./2023.Javnim pozivom traži se 196 pomoćnika u nastavi i 1 stručni komunikacijski posrednik koji će biti zaposleni u 39 osnovnih i srednjih škola, partnera na projektu Prsten potpore VI.
Zainteresirani kandidati, koji zadovoljavaju uvjete Javnog poziva (punoljetnost, završena najmanje četverogodišnja srednja škola i da se protiv njih ne vodi kazneni postupak), svoju prijavu s traženom dokumentacijom mogu dostaviti do petka, 4. kolovoza 2023. godine na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za odgoj i obrazovanje, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb ili predati osobno u pisarnicu Zagrebačke županije na istoj adresi.
Izabrani kandidati sklopit će Ugovor o radu na određeno vrijeme sa školom u kojoj će zasnovati radni odnos, a planirani početak rada je 4. rujna 2023. godine.
Tekst Javnog poziva i obrazac prijave kandidata dostupni su na web stranici www.zagrebacka-zupanija.hr, pod rubrikom Natječaji, a sve dodatne informacije mogu dobiti na broj 01/6009-491.
Ovim putem pozivamo sve zainteresirane kandidate koji zadovoljavaju uvjete, imaju afinitet prema djeci s teškoćama u razvoju, otvoreni su i odgovorni da se prijave na Javni poziv. Inače, projekt „Prsten potpore“ u Zagrebačkoj županiji provodi se devetu godinu zaredom i omogućava učenicima s teškoćama u razvoju da uz potporu pomoćnika u nastavi sudjeluju u svim odgojno-obrazovnim aktivnostima, kako u redovnoj nastavi tako i u izvannastavnim aktivnostima te se razvijaju u skladu sa svojim mogućnostima.
Vatrogasna zajednica Grada Sveta Nedelja dobila je gradska proračunska sredstva za unapređenje rada vatrogastva i njihovu bolju opremljenost kroz Kapitalni projekt „Razvoj i unapređenje vatrogastva“.
Osigurana financijska sredstva iskoristit će se za nabavu navalnog vatrogasnog vozila s dodatnom nadogradnjom za potrebe rada DVD Rakitje. Za vozilo je proveden postupak javne nabave te izabrana najpovoljnija ponuda, te je danas, 27. srpnja 2023. godine potpisan Ugovor vrijedan 278.850,00 € (bez PDV-a) o nabavi vatrogasnog vozila sa teretnim prostorom i opremom između Vatrogasne zajednice Grada Sveta Nedelja i tvrtke Ziegler d.o.o. „Ovo je još jedno od kontinuiranih ulaganja u našu gradsku vatrogasnu zajednicu. U slučajevima posljednjih vremenskih nepogoda ukazala se prilika za navalnim visinskim vozilom te se nadam da ćemo u skoroj budućnosti uspjeti realizirati nabavu istog. Ovim putem apeliram i na Vladu RH i resorno ministarstvo da prepoznaju potrebe jedinica lokalne samouprave za profesionalnim vatrogasnim postrojbama. Prvi primjer može biti naša vatrogasna zajednica koja po svojoj veličini i obujmu posla, ali i vrhunskoj opremljenosti, ima sve predispozicije da postane profesionalna“,naglasio je zamjenik gradonačelnika Grada Svete Nedelje Gabrijel Deak.
„I ovom prilikom zahvaljujemo Gradu na stalnim ulaganjima u vatrogastvo. Zbog njih oprema i vozila s kojima radimo je na vrhunskoj razini što znatno povećava sigurnost naših vatrogasaca, njihovog rada na terenu, a time i sigurnost naših građana. Novo vozilo pružit će nam novi način rada i djelovanja, poglavito u težim uvjetima rada. Većinski će biti pozicionirano u DVD Rakitje koje trenutno ima jedno starije vozilo na raspolaganju“, rekao je predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Svete Nedelje Ivica Petravić. Dodao je kako DVD Rakitje ima najveći broj ispitanih i obučenih vatrogasaca na području Grada Svete Nedelje.
Navalno vozilo prvo izlazi na intervenciju jer je opremljeno opremom za gašenje svih vrsta požara. Dostava vozila predviđena je u roku od 16 mjeseci. „Drago mi je da već po četvrti puta surađujemo po pitanju vatrogastva na području Grada Svete Nedelje. Vozilo koje će se isporučiti sljedeće godine na korištenje i daljnju uporabu posljednji je trend moderne europske tehnologije u vatrogastvu“, istaknuo je predstavnik tvrtke Ziegler d.o.o. Željko Pisk. Vatrogasna zajednica Grada Sveta Nedelja kao krovna vatrogasna organizacija na području Grada objedinjuje i koordinira rad četiri društva: DVD Kerestinec, DVD Rakitje, DVD Strmec i DVD Sveta Nedelja.U snažnom nevremenu koje je u dva navrata pogodilo Hrvatsku protekli tjedan, svetonedeljski vatrogasci su imali 306 intervencija, od kojih je više od stotinjak bilo izuzetno zahtjevno i u kojima je sudjelovalo 60 dobrovoljnih vatrogasaca. „Na kraju svih intervencija zadovoljni smo što sve akcije koje smo odradili možemo završiti potpisom ovog ugovora. Vozilo će imati duplu kabinu pa će tako moći prevesti i duplo više vatrogasaca na intervenciju. Sve intervencije ne bismo mogli odraditi brzinom i uspješnošću da nemamo takvu opremu. Njihov broj nam se konstantno povećava sukladno povećanju broja stanovnika i tvrtki koje se otvaraju na području našeg grada. U ovakvim iznenadnim intervencijama u kojima stradavaju krovovi, najsigurnije je zahvate izvršiti visinskim vozilom pa se radujemo početku razgovora o nabavci istog“, rekao je Ivan Štimac, zapovjednik VZG Sveta Nedelja.
Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i ove godine nastavlja s realizacijom projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode“. Projekt ima za cilj očuvanje gnijezda bijele rode na krovovima objekata, kao i participaciju dijela troškova popravka krovišta
Najveća gnijezda mogu biti visoka i široka preko 2 metra
Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika, a njihova prisutnost u našoj blizini potvrda je da živimo u zdravom okolišu. Najviše roda na području Zagrebačke županije nalazi se u gradovima Vrbovec i Ivanić Grad, općinama Pisarovina i Klinča Sela. Sela s najvećim brojem roda su Donja Kupčina i Donja Zdenčina.
Kako bi ostvarili naknadu od 92,91 eura vlasnici objekata, koji sudjeluju u projektu, trebaju provjeriti već popunjene podatke u Obrascu koji su dobili na kućnu adresu, po potrebi izmijeniti ili ispuniti podatke koji nedostaju te potpisati. Popunjeni i vlastoručno potpisani obrazac potrebno je poslati najkasnije do 25. kolovoza 2023. godine na adresu: Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, 151. samoborske brigade HV 1, 10430 Samobor ili na email info@zeleni-prsten.hr.
Rode svake godine nadograđuju svoja gnijezda, a isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i više od 100 godina. Najveća gnijezda mogu biti visoka i široka preko 2 metra te doseći masu od čak 1000 kg zbog čega dolazi do oštećenja krovišta.
Vlasnici objekata koji na svom objektu (kuća ili gospodarska zgrada) imaju gnijezdo bijele rode, a do sada nisu sudjelovali u projektu, pozivaju se da Javnoj ustanovu Zeleni prsten jave na broj telefona: 01/6111-552 ili e-mail: info@zeleni-prsten.hr gdje će dobiti informacije o dokumentaciji (preslika posjedovnog lista, osobne iskaznice vlasnika objekta, broj tekućeg računa te kontakte) koju je potrebno dostaviti do najkasnije do 25. kolovoza 2023. godine.
Župan Zagrebačke županije proglasio je prirodnu nepogodu za područje šest gradova i 11 općina. Radi se o Dugom Selu, Zaprešiću, Ivanić Gradu, Svetoj Nedelji, Samoboru i Velikoj Gorici te Brdovcu, Brckovljanima, Križu, Pušći, Bistri, Rugvici, Orlama, Kloštar Ivaniću, Jakovlju, Mariji Gorici i Stupniku. Prirodna nepogoda uzrokovana je olujnim i orkanskim vjetrom. On je u razdoblju od 19. do 21. srpnja ove godine nanio veliku poljoprivrednu i infrastrukturnu štetu. Nakon Odluke o proglašenju prirodne nepogode, gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda dužna su sukladno roku propisanom Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda unijeti prve procjene štete u Registar šteta. Proglašenje prirodne nepogode komentirali su zamjenik gradonačelnika Grada Svete Nedelje te načelnik Općine Pušće.
“Štete se kod nas još uvijek zbrajaju. Ljudi se javljaju tek sad, nakon proglašenja prirodne nepogode. Činjenica je da ponekad imamo i prevelika očekivanja, svjesni da ćemo dobiti možda pet do deset posto refundacije stvarne štete. To građanima isto treba reći jasno i glasno. Moraju znati s čim računaju”, rekao je Gabrijel Deak, zamjenik gradonačelnika Grada Svete Nedelje.
Gabrijel Deak, zamjenik gradonačelnika Grada Svete Nedelje
Filip Bernardić kazao je da, da bi prirodna nepogoda bila proglašena u Općini Pušća, sveukupna nastala šteta mora biti veća od 200 tisuća eura odnosno 20 posto izvornog općinskog proračuna.
Nevrijeme je srijedu tijekom popodnevnih sati nanijelo veliku materijalnu štetu i u Zaprešiću i okolici. Tržnica u Zaprešiću također je stradala. Na nekoliko je mjesta oštećen krov, a mi smo provjerili u kakvom je stanju nakon tjedan dana te u kakvim uvjetima trenutno rade tamošnji prodavači. Primijetili smo da nered vlada uglavnom kamo god pogledamo.
“Okolnosti su dosta loše s obzirom na nevrijeme, koje je napravilo veliku štetu. Radi se i o dotrajalosti prostora. Kad pada kiša, u lokalima curi voda jer nedostaju fragmenti krova. Curi i po pasažu. Ekipa iz poduzeća za komunalnu djelatnost stalno mora čistiti i raditi da bi uopće održala nekakvo normalno stanje. Relativno je alarmantno, a moglo bi biti gore ako dođe do još kakvog nevremena”, rekao nam je na zaprešićkoj tržnici svoje viđenje prodavač Zrinko Medvid.
I tijekom našeg razgovora, u Zrinkovu je lokalu točno pored stropne svjetiljke iz zida kapala voda.
Dolazi međutim do spora između poslovnih korisnika u čijem su najmu lokali na tržnici te njihova upravitelja. Dok su jedni za, oni drugi su protiv sanacije. “Teško je postići dogovor među više ljudi, nažalost. To je vječna priča”, dodaje ovaj prodavač.
Bilo kako bilo, tržnica u Zaprešiću vrlo je brzo nakon nevremena proradila u potpunosti. Zrinko je pripremio puno posuda, koje je strateški rasporedio po svom lokalu. Za njega je to trenutno jedina opcija.
Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija proglasile su prirodnu nepogodu zbog nevremena koje im je nanijelo veliku štetu u poljoprivredi, graditeljstvu i infrastrukturi.
Zagrebački župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za šest gradova i 11 općina kojima je nanijeta velika šteta u razdoblju od 19. do 21. srpnja.
Odluka se odnosi na Dugo Selo, Zaprešić, Ivanić-Grad, Svetu Nedelju, Samobor i Veliku Goricu te Brdovec, Brckovljane, Križ, Pušću, Bistru, Rugvicu, Orle, Kloštar Ivanić, Jakovlje, Marija Gorica i Stupnik.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar proglasio je nepogode zbog tuče te lujog i orkanskog vjetra.
Odluka je donijeta za Općinu Kraljevec na Sutli čije je područje 13. srpnja pogodilo nevrijeme praćeno jakom tučom, te 19. srpnja olujni i orkanski vjetar koji je nanio velike štete na objektima.
Za Grad Donju Stubicu i Općinu Gornja Stubica, župan je proglasio prirodnu nepogodu zbog tuče koja je 21. lipnja i 13. srpnja zahvatila ta područja.
Nakon Odluke o proglašenju prirodne nepogode, gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete dužna su unijeti prve procjene štete u Registar šteta, sukladno roku propisanom Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.
Prirodnu nepogodu u utorak je proglasio bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić zbog tuče i orkanskog vjetra koji su pogodili to područje, a 20. srpnja osječko-baranjski župan Ivan Anušić.
Nakon što su sredinom travnja otvorene ponude te krajem lipnja i odabran izvođač radova za izgradnju prve etape brze ceste Varaždin – Ivanec – Lepoglava – Krapina na dionici od Varaždina do Cerja Tužnog, u utorak je riješeno još jedno ključno pitanje koje potvrđuje realizaciju cjelokupnog projekta.
Naime, u Hrvatskim cestama d.o.o. u Zagrebu predstavljena je trasa brze ceste u dijelu od Lepoglave prema Krapini koja će od tog grada prolaziti kroz općinu Bednja zatim općinu Jesenje te općinu Đurmanec i naposljetku do Krapine.
– Ovo je još jedan važan trenutak u realizaciji ovog zaista velikog projekta na sjeveru Hrvatske odnosno na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Zahvaljujem Hrvatskim cestama koje su uvažile naše preporuke i zahtjeve te od dvije predviđene trase odredile trasu brze ceste preko općina Jesenje i Đurmanec – izjavio je saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović dodajući da će konačna izgradnja spomenute brze ceste značiti stvaranje preduvjeta daljnjeg gospodarskog razvoja dviju županiju ali i dviju općina, Jesenje i Đurmanec, kroz koje će ići brza cesta.
– Ovo je potvrda da je Hrvatskim cestama Zagorje odnosno Krapinsko-zagorska županija u fokusu. Definiranjem te posljednje trase projekt je kompletiran. Uspjeli smo u naumu da brza cesta ide kroz spomenute dvije općine i ne treba isticati što će to značiti za njihov razvoj. Osim toga realizacijom brze ceste brojni žitelji dviju županija, koji putuju na dnevnoj bazi, brže i sigurnije će stizati do svojih odredišta – zaključio je saborski zastupnik Gregurović koji je na sastanku u Hrvatskim cestama bio zajedno sa dvojicom župana, Anđelkom Stričakom iz Varaždinske te Željkom Kolarom iz Krapinsko-zagorske županije.
Naglasio je da ovo nije jedini veliki projekt koji Hrvatske ceste provode ili planiraju u skoro vrijeme realizirati na području Krapinsko-zagorske županije. Podsjetio je na nedavnu najavu premijera Andreja Plenkovića u Mariji Bistrici kako će brza cesta uskoro stići i do tog mjesta, ali i činjenice da bi do kraja godine mogla započeti realizacija 3. faze spojne ceste Zabok-Krapina.
