Posts in category: Uncategorized

Nakon još jednih božićnih blagdana koji su protekli uz korištenje pirotehnike i vatrometa, na društvenim mrežama može se pronaći sve više nezadovoljnih komentara građana ovom tradicijom. Razumljivo, najviše su nezadovoljni roditelji male djece kao i vlasnici kućnih životinja.

Ove godine zabilježeno nekoliko smrti kućnih ljubimaca

I dok veliki dio građana koristi pirotehniku i smatra je nezaobilaznom tradicijom u vrijeme božićnih praznika, iz godine u godinu sve je veći broj onih koji je smatraju nepotrebnim bacanjem novaca, smetnjom ali i opasnošću kako za ljude tako i životinje. Među njima je i Ivan kojeg smo sreli u šetnji sa svojim psom: ” Ponajviše je problem što pucnjava budi malu djecu, a o utjecaju na životinje da ne pričam. Recimo na novu godinu u mojoj zgradi golubovi su se doslovno zabijsli u zid koliko su ih detonacije uznemirile, a znate da ptice ne lete po noći. Pa i vidjeli ste na televiziji da je od straha od detonacija uginula i ona labradorica.”

Nikolina majka male djevojčice nam je prokomentirala kako se brinula kako će večer proći no sve je završilo dobro: ” Nismo imali problema sa spavanjem, čulo se pucanje to je, ali svom srećom dijete čvrsto spavala pa se nije budilo”.

U šetnji sa svojom ljubimicom sreli smo i Zdenku koja nije bila zadovoljna korištenjem pirotehnike tijekom novogodišnje noći: ” Moja pesekica je skoro uginula od straha. Srce joj je lupalo ko ludo, ja ne znam gdje je veselje u tom bombanju. To stvarno nije lijep, jer u Zaprešiću ima pumo male djece i malih životinja koji to sve straši.”

Vlasnike ljubimaca brine i to što posljedice straha i šoka od pirotehnike kod kućnih ljubimaca traju i podulje vrijeme nakon što su ih doživjele.

” Životinje to ne mogu tako brzo zaboraviti, jer njima je to ipak veći stres. Imaju sto puta jači sluh i pucanje im predstavlja problem. Ja sam svog psa odveo prije početka proslave u šetnju, a poslije smo je pokrili sa dekom i držali s nama, pa je bila ok.” otkrio nam je svoju tehniku Ivan.

Anika nam je rekla kako je ona svom psu morala dati i lijekove za smirenje: ” Dala sam svom psu komadić normabela da se smiri jer se užasno tresla, tek se pred jutro bila smirila. Evo već nekoliko dana nakon nove godine nije još došla skroz sebi. Užasno je tužna i ne da se u straha od mene. Žao mi je da jadne životinje ovoliko trpe radi naših gluposti.”

Zato je važno da upravo u blagdansko vrijeme više pripazimo i mislimo kako na naše bliženje tako i na čovjekove najbolje četveronožne prijatelje

Objava Sve više građana nezadovoljno korištenjem pirotehnike tijekom blagdana pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Građani se lagano prilagođavaju na Euro i svakom kupnjom plaćenom u staroj valuti još jedan dio kuna odlazi u prošlost. Provjerili smo nakon dućana i kako se građani kao i prodavači snalaze na placu.

S 200 kuna po dvije mrkve ipak ne prolazi

Nakon što smo bili provjerili situaciju u trgovinama, naša ekipa posjetila je i plac te provjerila sa prodavačicama i kupcima kako se snalaze sa novom valutom. Naravno pitali smo i na koji način su se zaokruživale cijene te plaćaju li građani više u eurima ili kunama.

“Mi pitamo naše kupce kako žele plaćati ili u kunama ili u eurima. Prilagodimo se tome kako tko od njih taži. Naravno imali smo i slučajeva da nam ljudi dođu s 200 kuna kupiti svije mrkve, ali naprosto nemamo toliko eura svakome za uzvratiti.” Otkrila nam je prodavačica Mihaela sa samoborske tržnice. Sličnu priču ispričala nam je i Luce sa zaprešićke tržnice: “Dolaze nam ljudi s kunama i s eurima, svakome se prilagodimo i nema nikakvih problema. Nitko nam dosada nije došao s prevelikim novčanicama, mi smo se pripremili unaprijed pa nismo zaista imali nikakvih problema.”

Građani su pak podijeljeni oko postupanja prodavača i trgovaca, dok su neki zadovoljni kako sve funkcionira drugima smeta da se neki od njih ne pridržavaju preporuka vlade te ne vraćaju eure na proizvode koji se plate u kunama.

“Promijenila sam par eura da imam i do sada nisam imala problema pri plaćanju s kunama kao i s eurima na placu. Isto se moramo prilagoditi kao nekada s lipama, bila jedna, svije ili tri. Isto smo se navikli.” rekla nam je Anika. Gospodina Zdravka iz Samobora zasmetao je ipak odnos nekih trgovaca prema kupcima: “Trgovci vele nismo mi mjenjačnica ili banka pa da vam mijenjamo novce. To bi po meni trebalo kazniti jer zakon se treba poštovati. Država određuje kako se stvari trebale kretati, a onda oni rade po svome. To nije u redu.”

S prodavačima smo provjerili kako su preračunali cijene u eure te jesu li proizvodi uslijed zaokruživanja cijena i doista poskupjeli. Kako većina njih tvrdi, cijene se nisu mijenjale već su samo preračunate. No tome ipak na kraju mogu posvjedočiti česti posjetioci tržnica.

Objava Kako je prošla implementacija eura na našim tržnicama? pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Danas se vozila prva od dvije ženske slalomske utrke svjetskog kupa na Sljemenu. Dok se naše uzdanice Leona Popović i Zrinka Ljutić bore za što bolje pozicije, o samim začecima Snježne kraljice pričao nam je dugogodišnji direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak. Prva utrka svjetskog kupa na Sljemenu, tj. prva Snježna kraljica održana je 2005., a sa aktivnostima koje su prethodile tome započelo se mnogo ranije.

“Sve je počelo negdje 2000. kad sam velikog ljubitelja Sljemena pokojnog gradonačelnika Milana Bandića uspio uvjeriti da bi bilo lijepo da na krilima uspjeha Janice i Ivice Grad Zagreb dobije jednu takvu manifestaciju svjetskog karaktera. Tad je na Sljemenu bio metar i pol snijega čega neće biti tako skoro. Bile su to velike muke i ulaganja. Tad je Sljeme bilo park prirode i nije bilo jednostavno ni jedno drvo srušiti a kamoli graditi objekte. Zato samo mi objekte renovirali”, otkrio je bivši direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak.

Ispunjavanje uvjeta

Trebalo je zadovoljiti mnoge preduvjete kako bi se udobrovoljilo predstavnike Međunarodne skijaške federacije.

“Kurt Hoch je došao na Sljeme. Obišao je sve i sjeo sa mnom i Vedranom Pavlekom na vrh Sljemena i rekao ako želite utrku morat ćete uložiti sredstva. Prvo treba asfaltirati cestu s bistranske strane koja je bila šumski put prije toga da TV ekipe mogu doći do gore. Vodu smo dopeljali iz Markuševca sa 16 kilometara cjevovoda do jezera na dnu crvenog spusta. Postavili smo kompletnu rasvjetu sa 64 stupa koji su imail po 6-8 reflektora. Tri trafostanice smo postavili i rezervne agregate. Generalno smo obnovili našu trosjedežnicu koja je datirala od 1988. Renovirali smo Hotel Tomislavov dom , a na temeljima nekadašnjeg Dom izviđača izgrađen je Hotel Snježna kraljica. Naravno kupili smo opremu i strojeve. Ispod zemlje je trebalo ugraditi cjevovode za vodu, zrak, struju i signalizaciju. Bio je to velik i ogroman posao koji smo uz puno muke, truda i odricanja napravili “, prisjetio se bivši direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak.

Bez utrke ne bi bilo ni skijališta

Da nije bilo utrke svjetskog kupa, na Sljemenu ne bi bilo ni ovakvog skijališta kojeg građani Zagreba u velikom broju koriste već godinama.

“Nije bilo nekih velikih interesa za ulaganje prije. Isto tako Zagreb ne bi sportske dvorane, Jarun i sve ono što je dobio za vrijeme Univerzijade”, ističe bivši direktor Skijališta Sljeme Dragutin Žiljak.

Utrka na maloj nadmorskoj visini

Organizacija utrke svjetskog kupa na ispod 1000 metara nadmorske visine bio je veliki izazov.

“Izuzetno je veliki napor i strahovito je teško pripremiti stazu pogotovo kad je ovako toplo. Zato su i Kinezi uzeli mog sina Igora za Olimpijske igre jer su znali ako ovdje može proizvesti snijeg može ga i tamo. Inače on je 5 generacija na Sljemenu. Mi smo najstarija obitelj žičničara da to tak nazovemo u svijetu”, kazao je Dragutin Žiljak.

Najgledanija ženska utrka u svijetu

“Ženski slalom je najgledanija utrka u svjetskom kupu. Gleda ga otprilike 400 milijuna ljudi. Prije svjetskog kupa advent u Zagrebu nije bio na takvom glasu. Kad je počeo svjetski kup Zagreb je došao na svjetsku turističku kartu” ističe Dragutin Žiljak.

Hrvati su talentirani za skijanje

Iako skup sport poput skijanja zahtijeva mnogo odricanja roditelja, da nije bilo skijališta vjerojatno ne bi bilo i današnjih  odličnih skijaša poput Filipa Zubčića, Leone Popović, Zrinke Ljutić, braće Kolega i Istoka Rodeša.

“Nažalost država ne odvaja dovoljno sredstava za sport, a skijanje je jako skup sport. Ispod 50-100 tisuća eura ni jedna obitelj ne može napraviti od svog djeteta vrhunskog skijaša kojeg bi kasnije dobrusili taj dijamant u reprezentaciji. Hrvatski skijaški savez nema dovoljno sredstava da napravi jednu široku bazu od 15-20 klubova. Da to onda bude masovan sport pa da se onda iz te široke baze dignu gore oni koji će biti u svjetskom vrhu poput Leone Popović i Zrinke Ljutić koja će voziti na Snježnoj kraljici. To je jedna beskonačna ljubav i tvrdoglavost roditelja, naravno uz djecu koja grizu. To je sad već i u svijetu prepoznato ja mislim nakon treće medalje u nogometu, taj naš dišpet. Unatoč svemu mi bumo najbolji” zaključio je Dragutin Žiljak.

Iako danas nemamo takve veličine kao što su bili Janica i Ivica , hrvatski skijaši i skijašice i dalje pokazuju da smo veoma talentirani za ovaj sport unatoč tome što skijališta u Hrvatskoj možemo izbrojati na prste jedne ruke.

Objava Kako je počela priča sa Snježnom kraljicom pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec u pratnji zamjenika Gabrijela Deaka i predsjednika Gradskog vijeća Mateja Vrdoljaka danas je svečano primio najboljeg nogometaša/stopera i našeg reprezentativca Joška Gvardiola.

Joško, trenutno jedan od najtraženijih nogometaša, u vijećnicu je stigao u pratnji članova obitelji, majke Sanje, oca Tihomira i sestre Franke. Gradonačelnik Zurovec mu je tom prilikom od srca mu čestitao na svim postignutim uspjesima, ne samo onima sa svjetskog prvenstva u Kataru, te uručio Javno priznanje Grada Svete Nedelje za izvanredan uspjeh. „Iako smo svi kao nacija, ali i šire, iznimno ponosni na postignuti rezultat na svjetskom nogometnom prvenstvu, moram ipak reći kako mi ipak najveći ponos predstavlja uspjeh ovako mladog i talentiranog nogometaša. Joško, tvoje nevjerojatne sposobnosti koje su rezultat dugogodišnjeg truda i ulaganja, ali i velikog odricanja, samo su dokaz kako je sve moguće kada to zaista želiš. Postati najbolji stoper na svijetu sa samo 20 godina – ostavlja nas sve bez teksta!

Siguran sam da je uspjehu pridonio svakako i život u Svetoj Nedelji“ našalio se na kraju gradonačelnik Dario Zurovec. „Roditeljima našeg Joška mogu samo izraziti najveće poštovanje jer ovakav uspjeh sina sigurno ne bi bio moguć i bez vašeg velikog truda, zalaganja i odricanja. Isto tako, drago mi je da ste upravo Svetu Nedelju prepoznali kao mjesto svog doma. Čestitke od srca!“ nadodao je gradonačelnik Dario Zurovec.

Upravo zbog mjesta prebivališta gradonačelnik Dario Zurovec je s Joškom Gvardiolom svečano otkrio novu ulaznu tablu koja će u budućnosti krasiti ulaze u grad, a koja kaže – Grad Sveta Nedelja – Ulaz (ne) brani Joško Gvardiol.

Objava Svečani prijem brončanog Joška Gvardiola u Svetoj Nedelji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nakon ponoći prvog siječnja ove godine, Policijska postaja Zaprešić prestala je sa službom i na stalnom graničnom prijelazu za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu Harmica te međunarodnom željezničkom prijelazu Dobova. Republika Hrvatska ušla je u schengenski prostor.

Branka Galić dugogodišnja je stanovnica dijela na samoj granici između Harmice i Dobove. Ondje je od početka i nastanka granice, do dan-danas kad je dočekala da granice konačno nema. Ipak, kao teškoću vidi manjak sigurnosti jer smatra da će migranti vjerojatno i dalje tražiti svoje puteve.

“Moram reći da me je ovo zateklo jer je posljednjih dana bilo puno ilegalnih migracija raznih stranih državljana, i to ne glavnom cestom nego stranputicom. Osjećala sam se prilično sigurnom dok su policijske kontrole bile jake. Dosta se pazilo. Vjerujem da će tako biti i dalje makar je policija službeno uklonjena s granica. Ipak, bilo je ljepše spavati kad se znalo da su službenici tu i danju i noću”, rekla je Branka.

Hrvatska je ušla u schengenski prostor i granica više ponovno nema. Puno ljudi koji žive između Hrvatske i Slovenije svoju zemlju ima i obrađuje u susjednoj državi.

Miro je stanovnik Selske ceste u Dobovi i na traktoru više neće morati stajati u koloni vozila. Prijatelje ima i u Hrvatskoj i u Sloveniji te će za njega život biti drugačiji – lakši, a ne teži.

U novoj smo godini nekoliko dana, obilježenih promjenom. Veliko veselje kad su ljudi za doček nove godine ovim povodom na druženje došli s kolačima je prošlo, a sad se nastavlja normalan život. Ako vjerujemo Božinoviću kad kaže da ulazak u schengenski prostor ne znači otvaranje prostora za nezakonite migracije i kriminal, čini se da granica nikomu neće nedostajati.

Objava Schengenski prostor stanovnicima na granici ulijeva strah: “Prije je bilo ljepše spavati” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U Galeriji grada Krapine započela je priprema izložbe fotografija 17. bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“ koja se u Galeriji već tradicionalno održava u mjesecu siječnju pa njome i započinje nova izložbena sezona.

17. bjelovarski salon fotografije održan je u Bjelovaru u lipnju 2022. u organizaciji HŠD Ogranak Bjelovar. U Krapini se izložba održava u suorganizaciji POU Krapina, Galerije grada Krapine i HŠD Ogranak Zagreb. Na izložbi se mogu vidjeti i fotografije naše sugrađanke Marije Hlebec koja je u okviru 17. bjelovarskog salona fotografije kao nagrađivana autorica imala samostalnu izložbu.

Otvorenje izložbe je u utorak 10. siječnja 2023. u 18,00 sati, a izložba ostaje otvorena do 21. siječnja 2023. godine.

Objava Izložba fotografija 17. bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“ u Krapini pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Vlada RH donijela je zaključak o nastavku pilot-projekta besplatnoga javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području Hrvatske do kraja 2024. godine, a što koriste i brojni stanovnici Zaprešića. Radi se o projektu koji obuhvaća neograničena svakodnevna putovanja vlakom od mjesta stanovanja do mjesta školovanja i povratno te povremena putovanja, a […]

The post Nastavlja se projekt besplatnog željezničkog prijevoza djece i učenika first appeared on Grad Zaprešić.

NA autocesti A2, u blizini naplatne postaje Zaprešić u smjeru Krapine, danas je došlo do prometne nesreće nakon što su s kamiona pale bale sijena.

Kuburaško društvo Gromovnik iz Svete Nedelje svake godine pucanjem u podne ispraća staru godinu. 15-ak kuburaša zapucalo je tako iz svojih kubura na jezeru Orešje gdje se nalaze i prostorije kuburaškog društva.

“Ovo je uobičajena tradicija. Ispraćamo staru godinu u podne. Radimo to jednim gromoglasnim pucnjem da sve tegobe koje smo imali u prošloj godini ostavimo iza sebe i da uđemo u novu čisti bez problema. Danas nas puca otprilike 15. Svladala nas je gripa i prehlada tako da dosta kuburaša neće moći prisutvovati ovom svečanom činu. Nitko nije računao da će biti ovako lijepo i sunčano vrijeme, inače je uvijek bilo hladno i mrzlo u starija vremena bilo je i snijega”, rekao je predsjednik Kuburaškog društva Gromovnik Zlatko Orešković.

Kuburaško društvo Gromovnik djeluje od 2004.

Kuburaško društvo Gromovnik broji 26 članova te sudjeluju na većini manifestacija koje organizira Grad Sveta Nedelja.

“Imamo aktivne i počasne članove. Zajedno s počasnima ima nas 29 članova. Udruga je osnovana 2004. godine. Od tada održavamo tradiciju pucanja za Uskrs i čuvamo Isusov grob. Pucamo i na mnogo drugih manifestacija poput dana grada i fišijade u Rakitju”, otkrio je Zlatko Orešković.

Pucaju po cijeloj Hrvatskoj

Pucati idu i po cijeloj Hrvatskoj na poziv drugih kuburaških društava.

“Puca se Senj, Bakar, Rab, Ivanić-Grad… U Hrvatskoj ima počevši od Zagorja toliko mjesta gdje se puca da ih ne možeš sve nabrojati. Ove godine imamo 36 izlazaka tj. nastupa kao kuburaši. Znači to je jedan veliki broj izlazaka za jednu ovako malu udrugu. Skoro svaki vikend smo negdje subotom ili nedjeljom. Čak nam se dogodilo da smo u jednom danu imali 2 pucanja. Morali smo s jednog pucanja brzo žuriti na drugo” napomenuo je Zlatko Orešković.

Teško nabavljaju kubure

Običaj pucanja iz kubure dolazi iz Hrvatskog Zagorja.

“Kubura je zagorska. Ona nije domicilna u ovim krajevima, ona je napravljena u Zagorju. Kuburaši u ovom društvu su Zagorci i oni su je donijeli u KD Gromovnik i mi smo ju prihvatili. Šteta da u Zagorju više nema legalnih proizvođača kubure. Mladi članovi ne mogu sami sebi kupiti kuburu, nego se pokrivamo s onim što imamo u društvu i time održavamo tradiciju”, požalio se Zlatko Orešković.

Kubura se u Hrvatskoj koristila od 15. stoljeća za obranu od Osmanlija, no danas ona više ne služi za ratovanje nego samo za održavanje tradicije.

Objava Kuburaško društvo Gromovnik pucnjevima ispratilo staru godinu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Župan Željko Kolar održao je na graničnom prijelazu u Humu na Sutli konferenciju za medije na temu ulaska Republike Hrvatske u Schengen. Ovo mjesto odabrano je zbog onoga što se ovdje dogodilo tijekom novogodišnje noći.

Krapinsko – zagorska županija sa Slovenijom ima granicu od gotovo 103 kilometara

Prvu ovogodišnju konferenciju za medije župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar održao je u Humu na Sutli. Na njoj je istaknuo važnost Hrvatskog ulaska u Šengenski prostor.

” Htio bih zahvaliti i načelniku Huma na Sutli Zvonku i županu Općine Rogatec, ali i svim stanovnicima Huma na Sutli i Rogatca koji su ovdje priredili jedan veličanstveni događaj, jer je bilo toliko pozitivne energije i sreće koju su ljudi iskazivali. Fasciniralo me što se teško mogli razlučiti tko se više veseli ulasku Hrvatske u Schengen, a ljudima uz granicu život će biti mnogo lakši.” istaknuo je župan Kolar.

Koliko za život stanovnika pograničnog prostora znači ukidanje granice istaknuli su načelnik Općine Hum na Sutli kao i Načelnik slovenske općine Rogatec.

„Bez obzira što su to dva mala mjesta, tu je uvijek bilo jedinstvo. I ovo što se sada desilo sa Schengenom, povratak u tu jedinstvenu cjelinu, govori da smo mi ipak ovdje praktički jedan narod sa dva prezimena, slovenska i hrvatska. Ovdje se nikada nije radila razlika, nikada se nije pitalo tko je tko, ovdje ima miješanih brakova, toliko hrvatskih državljana i s druge strane da je to nevjerojatno. To je posljedica našeg industrijskog dijela Huma na Sutli, gdje je s ove strane praktički bila industrija, dok je sa slovenske južne i sunčane strane bila izgradnja stambenih jedinica i dr. To je odavno od prije, od 1860. godine. Ulazak u Schengen znači olakšanje građanima u jeku turističke sezone. Također, kamioni iz Stražinog i Vetropackovog skladišta moći će direktno na državnu slovensku cestu. Tu je riječ o 250 šlepera dnevno koji izlaze i ulaze iz Straže“, istaknuo je načelnik Jutriša.

„Dana nam je mogućnost da opet zajednički gledamo u budućnost, na brojnim područjima, gospodarstva, prvenstveno kulture, druženja. Znamo što je bilo do 1991., mnoga društva koja su djelovala svatko u svom mjestu, djelovala su i zajednički i toga će u budućnosti biti sve više. I to su nam naši ljudi dokazali, da to naši ljudi, s jedne i druge strane Sutle žele i to su sad i dobili. Velika je prednost što više neće biti pokazivanja osobnih dokumenata pri prijelazu. Mnogi ljudi, unatoč tome što imaju obitelj s druge strane granice, nije se odlučio nedjeljom popodne otići u posjetu radi formalne procedure koju su morali prolaziti. Možemo biti sretni što toga sada više neće biti, kao i velikih gužvi i kolona za ljetnih turističkih mjeseci. Naši ljudi vikendom se nisu mogli normalno odvesti od svoje kuće, i doći kući, i po 4 – 5 sati. Na to sam mnogo puta upozoravao, predlagao rješenja, no uvijek smo došli do zaključka da nema rješenja dok god Hrvatska ne stupi u Schengen. I to se sada dogodilo. Nama, stanovnicima Rogatca pao je kamen sa srca pa i svima nama koji smo odgovorni za naše stanovništvo“, rekao je Mikolič.

Krapinsko – zagorska županija sa Slovenijom ima granicu od gotovo 103 kilometra te 23 granična prijelaza. Njenim ukidanjem, olakšat će se prvenstveno poslovanje gospodarski faktora u Zagorju. To je važno kako većina gospodarstvenika prvenstveno orijentirano na izvoz.

“Ovo će mnogo olakšati svakodnevni život ljudi na području naše županije, a ne smijemo zaboraviti koji je značaj i za gospodarstvo. Mi smo najjača županija u RH po broju registriranih prijevoznika i kamiona i ovo će našem gospodarstvu olakšati poslovanje, olakšati i ubrzati prelazak preko granice.“, rekao je župan Kolar.

Na kraju treba istaknuti da schengenski prostor pokriva 20 zemalja s Hrvatskom, 342 milijuna ljudi unutar Eurozone, a schengenski prostor 420 milijuna ljudi i 27 zemalja Europe.

Objava Župan Kolar u Humu na Sutli istaknuo važnost ulaska u Schengenski prostor pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.