U potpuno novom ruhu, uz sjajan nastup Marka Tolje, svečano je otvoreno Pučko otvoreno učilište Zaprešić čime je započela jedna nova, prije svega umjetnička priča našega grada. Ukupno 5 milijuna eura uloženo je u cjelovitu obnovu zgrade teško oštećene u potresu, od čega je za konstrukcijsku obnovu 3,1 milijun eura osigurala Zagrebačka županija kroz decentralizirana […]
Kada govorimo o najvećim imenima u svijetu kickboxinga, jedno ime nezaobilazno se izdvaja na popisu – Antonio Plazibat. Ovaj 32-godišnji Splićanin nezaustavljivo kroči prema vrhu, te svojim eksplozivnim stilom i strašnim udarcima osvaja ring, ali i srca ljubitelja borilačkih sportova diljem svijeta.
Plazibat, poznat po svojoj hrabrosti, borbenom duhu i tehničkoj preciznosti, već se dokazao kao jedan od vodećih boraca teške kategorije. Trenutačno se natječe u elitnoj organizaciji GLORY, gdje je većinu svojih mečeva završio impresivnim nokautima, a u iščekivanju svoje iduće borbe posvetio se svom YouTube kanalu.
“Ne želim biti nikakav guru koji vas nagovara na nešto i nešto vam prodaje. Nitko me za ovo ne plaća, možete otići na internet i sami pogledati. Nemojte gledati gurue, trenere i prodavače magle, nego pogledajte doktore što govore o tome i kakvi su benefiti toga”, pričao je Plazibat i nastavio.
‘Jako je zdravo’
“Tri dana postio sam samo na vodi. Otkako sam ozlijeđen, da se ne bih previše udebljao, jedem jedanput dnevno u 90 do 95 posto slučajeva. Ako se baš zaželim drugog obroka, jedem. Ali više-manje jedem jednom dnevno, a ostalih 20+ sati ne jedem. To bih svima preporučio, bavili se sportom ili ne, jako je zdravo”, zaključio je poznati sportaš.
Njegova je karijera obilježena borbama s nekim od najjačih imena u sportu, a Plazibat ne pokazuje znakove usporavanja. S obzirom na svoj rastući ugled i niz impresivnih pobjeda, mnogi ga vide kao sljedećeg vladara teške kategorije. Njegov cilj je jasan – postati najbolji borac na svijetu.
“Za mene je svaki meč rat. U ringu nema mjesta za sumnje ili strah. Tamo izlazim dati sve od sebe i pokazati da sam najbolji,” izjavio je Plazibat nakon jedne od svojih posljednjih pobjeda. Ta neustrašivost i odlučnost vidljiva su u svakom njegovom nastupu, a borbe u kojima sudjeluje uvijek su prava poslastica za gledatelje.
Iz Međimurje-plina, čakovečke kompanije koja je od 1. listopada preuzela javnu opskrbu plinom na na zagrebačkom području, tvrde da su uvidom u podatke na platformi HROTE-a otkrili nepravilnosti na dijelu zahtjeva za promjenu opskrbljivača – tj. za prelazak kućanstava na tržišnu uslugu kod Gradske plinare Zagreb-Opskrbe (GPZO) – pri čemu je bilo i krivotvorenih (izmišljenih) OIB-a, a na tisućama zahtjeva nema potpisa krajnjeg kupca.
To su, među ostalim, iz Međimurje-plina u četvrtak odgovorili na upit FORBES Hrvatska o tome koliko je kućanstava u Zagrebu, Velikoj Gorici i Zaprešiću na kraju ostalo u javnoj usluzi i ima li kakvih poteškoća u “primopredaji” kupaca između njih i GPZO-a.
Na provjeru HERA-i (Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji) dostavili su, kažu iz Međimurje-plina Forbesu, 9. listopada 1076 nepotpisanih zahtjeva, u četvrtak 10. listopada 1811 takvih zahtjeva, a u petak će biti dostavljeno najmanje 1300 nepotpisanih zahtjeva.
“Do 01.10.2024. godine nismo imali uvid u pokrenute postupke promjene od strane Gradske plinare Zagreb-Opskrba tako da smatramo da je na isti način do 01.10.2024. godine, bez potpisa samog kupca, oko 80.000 kupaca počelo koristiti tržišnu uslugu opskrbe od Gradske plinare Zagreb-Opskrba”, stoji u odgovoru Forbesu koji potpisuje direktor Međimurje-plina Nenad Hranilović.
Kažu i da su o uočenoj nepravilnosti u pokretanju postupaka promjene opskrbljivača bez potpisanih obrazaca od strane krajnjih kupaca obavijestili HERA-u, HROTE, Ministarstvo gospodarstva te gradove Velika Gorica, Zaprešić i Zagreb, “obzirom da je na taj način građanima Grada Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića, odnosno krajnjim kupcima na distribucijskom području Gradske plinare Zagreb uskraćeno pravo za korištenje javne usluge opskrbe plinom. Uskraćeno im je pravo na odabir usluge koju žele koristiti te time i pravo na odabir opskrbljivača plinom”, stoji u odgovoru.
Time zapravo impliciraju da je “netko” umjesto samih građana popunjavao zahtjeve za prelazak na tržišnu uslugu kod GPZO-a.
Reakcija GPZO-a na tvrdnje Međimurje plina
Iz Zagrebačkog holdinga reagirali su na tvrdnje Međimurje-plina da su uvidom u podatke na platformi HROTE-a otkrili nepravilnosti na dijelu zahtjeva za promjenu opskrbljivača.
– Komunicirali smo broj kupaca koji su izabrali GPZO kao svog opskrbljivača plinom. Tih kupaca je za sada skoro 170.000, a prijave i dalje stižu. Zahvalni smo kupcima na ovako velikoj podršci.
Radilo se o vrlo zahtjevnom procesu koji su radnici GPZO-a i Zagrebačkog holdinga uspješno odradili na način da su u vrlo kratkom roku obradili zahtjeve kupaca koji su morali iskazati interes i potpisati individualizirane obrasce i ugovore, što su i napravili.
Što se tiče tvrdnji Međimurje plina, poručujemo da su krajnja kontrola sami građani, koji su ti koji odlučuju o opskrbljivaču, i nitko ih ne može natjerati na promjenu mimo njihove volje. Svaki kupac zna što je ili nije potpisao.
Ovakva reakcija Međimurje plina navodi na zaključak da su nezadovoljni ishodom te na moguće poteškoće u poslovanju koje im ovakav ishod može uzrokovati.
Iz Međimurje-plina, čakovečke kompanije koja je od 1. listopada preuzela javnu opskrbu plinom na na zagrebačkom području, tvrde da su uvidom u podatke na platformi HROTE-a otkrili nepravilnosti na dijelu zahtjeva za promjenu opskrbljivača – tj. za prelazak kućanstava na tržišnu uslugu kod Gradske plinare Zagreb-Opskrbe (GPZO) – pri čemu je bilo i krivotvorenih (izmišljenih) OIB-a, a na tisućama zahtjeva nema potpisa krajnjeg kupca.
To su, među ostalim, iz Međimurje-plina u četvrtak odgovorili na upit FORBES Hrvatska o tome koliko je kućanstava u Zagrebu, Velikoj Gorici i Zaprešiću na kraju ostalo u javnoj usluzi i ima li kakvih poteškoća u “primopredaji” kupaca između njih i GPZO-a.
Na provjeru HERA-i (Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji) dostavili su, kažu iz Međimurje-plina Forbesu, 9. listopada 1076 nepotpisanih zahtjeva, u četvrtak 10. listopada 1811 takvih zahtjeva, a u petak će biti dostavljeno najmanje 1300 nepotpisanih zahtjeva.
“Do 01.10.2024. godine nismo imali uvid u pokrenute postupke promjene od strane Gradske plinare Zagreb-Opskrba tako da smatramo da je na isti način do 01.10.2024. godine, bez potpisa samog kupca, oko 80.000 kupaca počelo koristiti tržišnu uslugu opskrbe od Gradske plinare Zagreb-Opskrba”, stoji u odgovoru Forbesu koji potpisuje direktor Međimurje-plina Nenad Hranilović.
Kažu i da su o uočenoj nepravilnosti u pokretanju postupaka promjene opskrbljivača bez potpisanih obrazaca od strane krajnjih kupaca obavijestili HERA-u, HROTE, Ministarstvo gospodarstva te gradove Velika Gorica, Zaprešić i Zagreb, “obzirom da je na taj način građanima Grada Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića, odnosno krajnjim kupcima na distribucijskom području Gradske plinare Zagreb uskraćeno pravo za korištenje javne usluge opskrbe plinom. Uskraćeno im je pravo na odabir usluge koju žele koristiti te time i pravo na odabir opskrbljivača plinom”, stoji u odgovoru.
Time zapravo impliciraju da je “netko” umjesto samih građana popunjavao zahtjeve za prelazak na tržišnu uslugu kod GPZO-a.
Zagrepčani su do prije par dana mogli odlučiti ostaju li u Gradskoj plinari opskrbi ili prelaze k Međimurje plinu. Svojevrsni plinski rat između dvije tvrtke se nastavlja. Međimurje plin kao opskrbljivač u vezi javne usluge za distribucijsko područje Gradske plinare Zagreb dobilo je uvid u svaki pojedinačni postupak promjene na tržišnu uslugu opskrbe krajnjih kupaca kućanstvo pokrenut od strane Gradske plinare Zagreb – Opskrba.
Kako pišu u priopćenju na platformi HROTE su ustvrdili su da na obrascima zahtjeva za promjenu opskrbljivača plinom ima „krivotvoren“ (izmišljen) OIB. Nadalje, na obrascima nema potpisa krajnjeg kupca odnosno promjene na tržišnu uslugu opskrbe plinom pokreću se na temelju obrazaca nepotpisanih od strane krajnjih kupaca.
O uočenim nepravilnostima Međimurje plin je obavijestilo Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju, Hrvatskog operatora tržišta energije, Ministarstvo gospodarstva te Zagreb, Veliku Goricu i Zaprešić. Tvrde da je na ovaj način krajnjim kupcima na području Gradske plinare Zagreb uskraćeno pravo za korištenje javne usluge plinom kao i pravo na odabir usluge koju žele koristiti pa posljedično i pravo na odabir opskrbljivača plinom.
Zgrada Gradske plinare Zagreb (Foto: Goran Mehkek / CROPIX)
Više od četiri tisuće nepotpisanih zahtjeva
„Na provjeru HERA-i dostavili smo 9. 10. 2024. godine 1076 nepotpisanih zahtjeva, danas 1811 takvih zahtjeva, a sutra će biti dostavljeno najmanje 1300 nepotpisanih zahtjeva. Do 1. 10. nismo imali uvid u pokrenute postupke promjene od strane Gradske plinare Zagreb -Opskrba tako da smatramo da je na isti način do 1. 10. 2024. godine bez potpisa samo kupca, oko 80.000 kupaca počelo koristiti tržišnu uslugu opskrbe od strane Gradske plinare Zagreb – Opskrba“, kažu u Međimurje plinu.
Nadalje pojašnjavaju kako su osigurali plin za krajnje kupce te od 1.11. nude tržišne ugovore po cijeni koja je za 0,20 EUR/MWh niža od cijene javne opskrbe plinom. „Međimurje plin svakome kupcu, i siromašnome, i onome koji teško plaća, i kupcu koji malo troši (kao mikropotrošaču), osigurava sigurno i pouzdanu uslugu opskrbe plinom, javnu uslugu ili tržišnu uslugu opskrbe plinom“, poručuju iz međimurske tvrtke.
Osim toga tvrde da i Gradska plinara Zagreb-opskrba ne radi po odluci HERE-a i za sada im nisu dostavili sve podatke o krajnjim kupcima. Svim kupcima koji su se odlučili za Međimurje plin do sljedećeg tjedna će stići ugovorna dokumentacija i računi za opskrbu plinom za listopad, studeni i prosinac.
Glavne točke dnevnog reda na Općinskom vijeću u Bistri bila su polugodišnja izvješća o radu načelnika i izvršenju proračuna. Riječi je bilo i o projektima u tijeku: otvaranju Ekomuzeja Bistra te izgradnji novog vrtića. Općinsko vijeće Općine Bistra prihvatilo je polugodišnja izvješća o radu načelnika i izvršenju proračuna.
“U razgovorima s načelnicima iz ovog kraja vidim da svima fale neka sredstva u proračunu s obzirom da je isplata povrata poreza ove godine krenula dosta rano. Bilanca na pola godine nije Bog zna kakva. Nadamo se da će kraj godine kao i početak biti dobar i da ćemo to popeglati”, rekao je načelnik Općine Danijel Drviš.
Danijel Drviš
Ekomuzej Bistra
Mnogo rasprave bilo je oko Ekomuzeja Bistra koji će uskoro biti otvoren.
“To je projekt revitalizacije naše zgrade stare škole. Vrijednost radova bila je 13 milijuna kuna od kojih smo većinu povukli kroz ITU mehanizam. Cijelo vrijeme taj projekt vodimo pod imenom Ekomuzej Bistra ali smo muzejsku djelatnost morali izbjeći jer si nismo mogli priuštiti taj dio priče. Rasparava je bila oko statuta i o tome što treba pisati u statutu. Dobili smo odgovor od ministarstva da se možemo baviti turizmom, kulturom itd. bez da to izričito piše u statutu. Dužni smo prema projektu do kraja godine otvoriti ustanovu pa smo morali s tim načisto biti”, otkrio je načelnik Danijel Drviš.
Asfaltiranje cesta
Općina očekuje da će Županijska uprava za ceste koja je podignula kredit od 15 milijuna eura uskoro asfaltirati neke prometnice na njihovom području.
“Nadamo se i mi dobiti dio kolača. Poslali smo im naše zahtjeve i prioritete. Zna se da je Bistranska ulica od Gospodarske prema Stubičkoj u jako lošem stanu. Tu nema više krpanja nego se mora obnoviti skroz. Isto tako i Bistranska ulica od škole u Poljanici do Područne škole u Gornjoj Bistri”, naglasio je načelnik Drviš.
Drviš je dodao i da radovi na izgradnji novog vrtića idu svojim planiranim tijekom. On će omogućiti upisivanje 4 nove vrtićke skupine, a trebao bi biti završen do rujna iduće godine.
Dječji tjedan u Zaprešiću nastavio se i u dvorištu Osnovne škole Antuna Augustinčića. Postavljena je ondje i predstavljena naime komunikacijska ploča. Najbolji je to projekt pristigao na natječaj za Naj-akciju Grada Zaprešića u ovoj godini, pod imenom Pričajmo slikama u Zaprešiću. Komunikacijsku ploču postavio je Grad Zaprešić u suradnji s Udrugom studenata Logomotiva.
“Ova ploča jedno je tehnološko pomagalo, sredstvo potpomognute komunikacije. Ovakvim pločama mogu komunicirati djeca s raznim višestrukim teškoćama te poremećajima iz širokog spektra autizma, pa čak i odrasli s nekim stečenim poremećajima. Primjer je afazija nakon moždanog udara. Ploča poput ove omogućava im vizualnu podršku i slaganje rečenica sukladno onomu što oni mogu. Komunikacijski im je pristupačna i pomaže im izražavati se na način koji je njima pogodan kad se ne mogu koristiti govorom. Ploča je potpora razvoju govora. Ne usporava razvoj i ne sprečava ga, nego ga potiče. Zapravo može biti zamjena za govor ili poticaj u njihovoj komunikaciji s okolinom”, pojasnila je AnaŽužul, studentica Logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu.
Ana Žužul, studentica Logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu
I kada Dječji tjedan završi, u sklopu projekta “Pričajmo slikama u Zaprešiću” u parkove će biti postavljeno još komunikacijskih ploča. Ploče sa simbolima za komunikaciju sadrže visokofrekventne riječi koje se koriste u određenoj svakodnevnoj situaciji te će pomoći djeci sa složenim komunikacijskim potrebama i onima koji otežano komuniciraju putem govora.
Lokalna akcijska grupa Sava organizirala je interaktivnu radionicu na temu ruralnog turizma pod nazivom ”LAGani iskorak u novo”. U kući za odmor Casi Cielo u Hruševcu Kupljenskom okupljenima se pokušalo dati odgovor na pitanje znamo li što traže moderni gosti i kako im to osigurati. Posjetitelji su mogli naučiti kako promovirati destinaciju, domaće proizvode te lokalna vina. Gotovo pedesetak predstavnika poljoprivrednih proizvođača, turističkih zajednica, udruga, poduzetnika i javne vlasti sa šireg zaprešićkog područja sudjelovalo je na ovom događanju.
“Okupili smo se u ovoj predivnoj ruralnoj kući u Hruševcu Kupljenskom. Pozvali smo poljoprivrednike i vinare. Imamo ovdje kuhare koji će pokazali prisutnima jedan nov i moderan način pripreme lokalnih namirnica kako bi bile što zanimljivije turistima. Imat ćemo predavanje o brendiranju turističke destinacije tako da se nadam da će se svi zabaviti, povezati i da će im ovo biti od koristi. Kontinentalni turizam je sve više tražen od strane modernih turista. Želimo potaknuti ponajviše naše poljoprivrednike da prošire svoju djelatnost i da se osim poljoprivrede počnu baviti i turizmom. Želja nam je da ponude ljudima koji dolaze na naše područje smještaj i svoje proizvode”, pojasnila je voditeljica LAG-a Sava, Maja Čičko.
Maja Čičko
Inicijatorica projekta Lada Radin istaknula je važnost povezivanja lokalnih proizvođača hrane s pružateljima turističkih usluga.
“Imamo fantastične proizvođače i prekrasnu prirodu pa želimo da ljudi to otkriju, dolaze ovdje i uživaju”, dodala je Lada Radin.
Lada Radin
Iva Ušćumlić iz Destilerije dobrih ideja prisutnima je pojasnila koncept brendiranja destinacije te kako na temelju dobre priče, emocije, doživljaja i društva stvoriti prepoznatljivu destinaciju zanimljivu turistima.
Poslije predavanja druženje je nastavljeno na prostranoj terasi uz zamamne mirise koji su se širili iz big green egg roštilja dok su fantastičnu hranu spremali cheffovi Dalibor Karlović i Martin Žiljak. Namirnice lokalnih proizvođača, sireve i mliječne proizvode OPG-a Jurkas, batate OPG-a Golubić Mirjana, bučino ulje, sjemenke i med OPG-a Šinko, svježe i ukiseljeno povrće OPG-a Krešimir Tomašec, bukovače OPG-a Tihomir Tucman te mesne delicije OPG-a Obrubić, Bermesa i Vugrinca, cheffovi su spremili na jedan moderan i drugačiji način, te je osmišljeno i degustirano nekoliko sljedova. Krema batata s ukiseljenim bukovačama, pileća pašteta na kukuruznom kruhu sa halapenjo papričicama i krema od skute s pečenom pancetom bile su uvertira za nekoliko toplih zalogaja. Pečeni škripavac sa cvijetom soli i bučinim uljem, pečeni špek s medom i paprom, krema od patlidžana s pečenom kobasicom te xxxx zadovoljili su i najzahtjevnija nepca. Lokalni vinari predstavili su se sa svojim najboljim vinima. OPG Đurinski predstavio je svoj Traminac, izbornu berbu bobica i Graševinu. Iz podruma vinarije Vugec stigli su Muškat žuti te Chardonnay. Vinarija Žnidarić predstavila se sa Cabernet Sauvignonom, Sauvignon blancom te Graševinom. Vrlo ugodno i zanimljivo druženje završeno je kvizom znanja koji je spremila Morana Zibar. Pobijednik je nagrađen i prigodnom nagradom.
U Gradu Oroslavju održala se svečanost otkrivanja spomenika Josipu Franji Mikulcu. Poznatiji kao Joža putnik, Josip je proputovao svijet i u veliku knjigu koju je sa sobom nosio skupio autograme od nekad poznatih i slavnih ljudi.
Spomenik posvećen prvom “influenceru” u povijesti
Oroslavje je jednom od svojih najpoznatijih stanovnika Joži putniku podiglo spomenik. Punog imena Josip Franjo Mikulec bio je pustolov i svjetski putnik koji je obišao gotovo sve kontinente te pritom prikupljao autograme poznatih ljudi toga vremena.
“Iznimno sam ponosan što je od ideje do realizacije prošlo nešto više od godinu dana. Ovo je tek prvi korak ovog projekta. Najveći cilj je pokušati vratiti knjige u Hrvatsku i Oroslavje iz Amerike gdje se danas nalaze. U planu nam je ovdje napraviti muzej te da Oroslavje dobije novi sadržaj koji će imati važnost ne samo za cijelo Zagorje nego i cijelu domovinu.” rekao je gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić.
” Kad se vratimo u ta vremena, trebamo se zapitati koliko je to sve trajalo i koliko je trebalo upornosti, volje i želje da se to ostvari. Ja ću to reći kao lokal patriota – to je mogel samo Zagorec napraviti i niko drugi.” napomenuo je župan Željko Kolar.
Ispred velikog broja gostiju okupljenima su se obratili gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević kao i Veleposlanik Italije Paolo Trichilo.
“Mikulec je bio ispred svog vremena. Njegova priča nas podsjeća da uvijek trebamo širiti svoje vidike jer kroz putovanja učimo o drugim kulturama, ali i o svojoj. Joža Putnik je bio pravi građanin svijeta, a njegova knjiga sa potpisima nekih od najvažnijih osoba u cijeloj povijesti ga je učinila jedinstvenim“ naglasio je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
Kao što je Josip bio jedinstvena osoba tako je i spomenik, podignut u čast ovom od milja nazvanom prvom influenceru u povijesti.
Na samoj svečanosti predstavljena je i replika Josipove knjige u koju su se prigodno imali prilike upisati i svi okupljeni.
Otvorena je nova, Osnovna glazbena škola Zaprešić u uređenim prostorijama na lokaciji Veleučilišta Baltazar. Održano je danas i svečano otvorenje Škole, o čijem je osnivanju odluku prošle godine donijelo zaprešićko Gradsko vijeće.
Nova osnovna glazbena škola počela je raditi s ovom školskom godinom. “Zaista mi je osobito drago, a mislim da to zadovoljstvo dijelim i s velikim brojem Zaprešićana te napose ljubitelja umjetnosti. Došlo je vrijeme da i mi u Zaprešiću osnujemo osnovnu glazbenu školu. Činjenica je da smo dali određena sredstva za uređenje prostora i nabavu glazbenih instrumenata. Nisu to mala sredstva, radi se o nešto manje od milijun eura. Ipak, mali je to ulog u ono što zapravo ovdje stvaramo i kud stremimo. Neosporno je da zahvaljujem i Glazbenoj školi Baloković, koja je u Zaprešiću bila osnovna škola te danas ostaje srednjom glazbenom školom. Ova škola poticaj je prije svega našim mladima na ulaganje u glazbeno obrazovanje, što nas sve posebno veseli jer je Zaprešić poznat i kao grad dobrog zvuka”, rekao je Željko Turk, zaprešićki gradonačelnik.
Željko Turk, zaprešićki gradonačelnik
Na svečanom otvorenju bila je među ostalima također ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Vesna Šerepac, a Osnovna glazbena škola Zaprešić otvorena je u sklopu Dječjeg tjedna.