U Zapadnoj strani ovog puta voditelj Gordan Lopac – Medo i njegova gošća Jasna Ožeg bavili su se nečim što baš nemamo priliku često čuti.
“Već deset godina učim pjevanje kod naše poznate pjevačice jazza Lele Kaplowitz. Možda su šansone u mom slučaju bile utjecaj filma Tko pjeva, zlo ne misli. One su nekako došle meni, da tako kažem. Kad sam počela slušati te melodije i tekstove, toliko su me zapravo obuzele da sam svoju glazbenu karijeru počela posvećivati šansonama. Treba obrisati prašinu s njih i ponovno ih oživljavati. To mi je zaista velika strast. Razmišljala sam kamo uopće poslati svoju ponudu jer odaziv nije bio baš širok i ljudi nisu puno zainteresirani. Lani u ovo doba nije mi bilo ni na kraju pameti da ću 26. veljače ove godine imati koncert u Kontesi. Kontesa je prekrasno malo mjesto, intiman prostor kao da si u svojoj dnevnoj sobi. Čovjek može popiti čašu finog vina i slušati šansone. To će biti u srijedu u pola devet uz moj krasan band. Oni su svi mladi, talentirani momci. Iza mene stoje klavirist Leonardo Havliček, bubnjar Karlo Jelčić i kontrabasist Ivan Džajić. Imam i goste, svoju Lelu Kaplowitz i Mirana Hadžija Veljkovića“, najavila je ova šansonijerka kod nas u Zapadnoj strani.
Iako je nula stupnjeva i iako je loše vrijeme, ekipa za održavanje javno-prometnih, zelenih površina i tržnica u Komunalnom Zaprešić d.o.o. marljivo radi. “Imamo velike pripreme za proljeće. Zapravo hoćemo stisnuti ove poslove koje sad stignemo dok nam je razdoblje da nije takva jaka zima. Iskoristit ćemo to prije nego što nam dođe košnja, kad smo svake godine u sve većoj stisci i nemamo vremena za neke druge stvari”, rekao je Luka Sinković, voditeljodržavanja.
Ne možemo ne primijetiti da se puno radilo na obrezivanju te sadnji novog drveća. Uvijek se čuju primjedbe, ali drvetu treba vremena da naraste. Kad jednom procvjeta, grad postaje još ljepši i zeleniji.
Bili smo ovog puta i u parku u Kodrmanovoj. Ondje su radovi u tijeku i čini da se nešto lijepo uređuje. Jasno se vide noviteti – posađene su nove biljke, a bit će ih još kad krene proljeće, kao i svježe zelene trave. “Ove godine krenuli smo s ovim dječjim igralištem, gdje je posljednjih godina cijelo vrijeme velik problem drenaža koja nije postojala. Voda je nakon svake kiše stajala i odlučili smo napraviti jednu novu stazu. Ova površinska zemlja koja je bila iskopana, odmah je tu iskorištena za nasipanje okolnog terena”, pojasnio je Sinković dio radova koji su ovdje obavljeni.
O svim trenutnim aktivnostima održavanja javno-prometnih i zelenih površina saznajte u Zelenoj zoni. U emisiji smo se po novoj stazi uputili do sljedećeg odredišta.
U Svetom Ivanu Zelini dobro napreduju radovi na izgradnji novog vrtića. Radi se o projektu vrijednome gotovo 7,3 milijuna eura od kojih je 2 milijuna eura osigurano z Mehanizma za oporavak i otpornost.
Završetak radova planiran je do kraja 2025. godine
U Donjoj Zelini gradi se novi dječji vrtić koji će djelovati u sastavu Dječjeg vrtića Proljeće. Kako ističe gradonačelnik Košćec više je nego zadovoljan dinamikom radova kao i samim izvođačem radova.
” Nalazimo se u Donjoj Zelini na gradilištu novog dječjeg vrtića. Kako možete vidjeti radovi napreduju vrlo dobro. Radovi su počeli malo prije nove godine u dosta teškim vremenskim uvjetima. Moram pohvaliti izvođače zaista izvrsno rade i radovi dobro napreduju.” rekao je gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec.
Od ukupne vrijednosti projekta gotovo trećina sredstava osigurana je iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
“Vrijednost ove investicije veća je od 7 milijuna eura, od tog iznosa 2 milijuna eura financirano je sredstvima iz EU fondova. Ovdje će biti 11 odgojnih skupina, odnosno 8 vrtićkih i 3 jasličke skupine sa svim pripadajućim prostorijama, kuhinjom te vanjskim prostorom. Kao što vidite ovdje okruženi smo prirodom tako da će biti ovdje jako lijepi ambijent” zaključio je gradonačelnik Košćec.
Ovim projektom grad želi omogućiti svim roditeljima koji ispunjavaju uvjete, mjesto za njihovo dijete u gradskom vrtiću. Kako bi se taj standard održao grad u planu ima skoru izgradnju još jednog vrtića.
” Nama je najvažnije zadovoljiti potrebe svih naših građana, odnosno da sva djeca budu smještena u vrtić. Ovim objektom bi zadovoljili te potrebe, no mi bez obzira na to planiramo sagraditi još jedan vrtić u naselju Sveta Helena. To radimo kako bi se pripremili za budućnost” zaključio je gradonačelnik Hrvoje Košćec.
Na kraju treba naglasiti kako grad Zelina sufinancira smještaja djece u vrtićima kojima Grad Sveti Ivan Zelina nije osnivač dok novi vrtićki kapaciteti ne budu izgrađeni.
S obzirom na izjave dotične gospođe koje se tiču financiranja i razvoja jedinica lokalne samouprave, smatramo nužnim reagirati i iznijeti točne činjenice. Razgovor s načelnicom Lobora i saborskom zastupnicom Ljubicom Jembrih.
1. Fiskalno izravnanje – gdje ste bili 2017. godine?
Čelnica Zlatara danas proziva Općinu Lobor zbog raspodjele sredstava, no podsjećamo kako je upravo Grad Zlatar krajem 2017. godine dobio oko 5 milijuna kuna izravnih sredstava, dok Općina Lobor tada nije dobila ništa. Tada nije bilo poziva na „jednakost svih građana“ niti zalaganja za ravnopravnu raspodjelu sredstava. Postavlja se pitanje: Jesu li tada djeca i roditelji u Loboru bili građani drugog reda?
2. Fiskalno izravnanje temelji se na objektivnim kriterijima
Sustav izravnanja uzima u obzir različite parametre, uključujući i brdsko-planinski status. Općina Lobor itekako osjeća posljedice svog geografskog položaja, a zimski uvjeti to najbolje potvrđuju. Pitanje:Jeste li ove zime imali problema sa zimskom službom? Jesu li vaša naselja bila u snijegu, čekajući ralicu? Mi u Loboru jesmo – i upravo zato je neprihvatljivo omalovažavati izazove s kojima se suočavamo.
Čelnica javno iznosi netočne informacije o kvaliteti usluga u našem vrtiću. Ovim putem jasno poručujemo:
• Dječji vrtić „Ivančica“ ima sve potrebne stručne djelatnike, uključujući logopeda, pedagoga i zdravstvenog djelatnika.
• Plaće su usklađene s propisima i Uredbom, a koeficijenti više i visoke stručne spreme su izjednačeni.
• Broj odgajatelja veći je od zakonskog minimuma, što osigurava kvalitetnu skrb i obrazovanje djece.
• Nikada nismo imali problema s radom vrtića ili zaposlenicima, za razliku od nekih drugih ustanova čiji su problemi često bili tema medijskih natpisa.
4. Najmanji izvorni proračun – ali učinkovito vođenje
Općina Lobor raspolaže jednim od najmanjih izvornih proračuna u Krapinsko-zagorskoj županiji, no unatoč tome, cijene vrtića su među najnižima, a kvaliteta usluga ostaje visoka. To je rezultat odgovornog upravljanja, a ne nečijeg pogodovanja.
5. Ravnomjerni razvoj – za sve, ne samo za odabrane
Ako dotična osoba smatra da ravnomjerni razvoj znači da Zlatar dobije sve, a Lobor ništa ili da Lobor padne pod Zlatar, onda je jasno zašto dolazi do ovakvih izjava. No, to nije način na koji ćemo dopustiti da se vodi regionalni razvoj. Lobor ima pravo na ravnopravan status i pravednu raspodjelu sredstava – i za to ćemo se uvijek boriti.
Zaključak
Nećemo dopustiti da se javnost dovodi u zabludu niti da se netočne informacije plasiraju u političke svrhe. Naša djeca, roditelji i svi mještani zaslužuju istinu i poštovanje. Što se projekata tiče ponosni smo na svaki projekt koji provodi općina Lobor, a mnogi od njih su i na dobrobit građana Zlatara, što mi je posebno drago.
Vlada Republike Hrvatske provodi politiku ravnomjernog razvoja uzimajući u obzir različite parametre, uključujući fiskalno izravnanje i specifične potrebe lokalnih zajednica. Istovremeno, kontinuirano jača demografsku politiku, što potvrđuje i rasprava u Hrvatskom saboru o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s konačnim prijedlogom zakona, čime se dodatno podupiru obitelji i osiguravaju bolji uvjeti za roditelje i djecu u cijeloj zemlji.
Podsjetimo, od 1. ožujka udvostručit će se iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, a limit naknade roditeljskog dopusta u trajanju šest mjeseci za jedno ili dvoje djece ako ga koristi jedan roditelj ili osam mjeseci ako ga koriste oba, povećava se s 995 na 3000 eura neto do prve godine djetetova života.
To znači da će roditelji tijekom cijelog dopusta primati punu plaću, ako se radi o plaći do 3000 eura. U preostalom dijelu roditeljskog dopusta koji se odnosi na roditelje blizanaca, troje ili više djece, od prve do treće godine djetetova života, limit se diže s dosadašnjih 551 na 803 eura.
Naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života povećava se s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura.
Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života za pola radnog vremena s 552 na 701, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju do osme godine djetetova života na 803 eura, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, odnosno na 503 eura za nepuno radno vrijeme.
VEČERAS, 13. veljače, oko 22:55 u Topličkoj ulici u Jakovlju dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je vozač osobnog automobila smrtno stradao, potvrdila je policija.
Udruga za dobrobit i zaštitu životinja Indigo kupila je zemljište koje će u skoroj budućnosti postati njihov novi dom. Također nakon preseljenja u planu imaju osnovati azil za nezbrinute životinje.
Iz Udruge najavili osnivanje azila za životinje
Udruga Indigo nije uspjela kupiti zemljište na kome je djelovala posljednjih godina te su se bili primorani iseliti. Na svu sreću ubrzo su pronašli novu lokaciju na kojoj mogu krenuti iz početka.
” Ostali smo bez terena koji smo koristili i namjeravali kupiti, no srećom smo ubrzo našli novi koji smo kupili. No radi se o praznome zemljištu koje treba srediti. Dok se ono ne sredi peseki su premješteni u moje dvorište jer nismo uspjeli privremeno sve smjestiti. Za novi teren sada sređujemo papirologiju i tu moram neizmjerno zahvaliti gradu Svetoj Nedelji na pomoči.” naglasila je Dora Perši jedna od osnivačica Udruge Indigo.
Ovo predstavlja i novi korak u smjeru kojim su iz Indiga odlučili krenuti – odluka o osnivanju azila za pse.
” Krećemo u registraciju skloništa za pse i upravo zato će cijeli ovaj projekt malo dulje potrajati. Angažirali smo arhitekte i sve stručne službe kako bi osigurali da sve bude kako treba. Želimo da od samog starta imamo zadovoljene sve uvjete koje jedno sklonište mora imati prema pravilniku.” pojasnila je Perši.
No novi prostori Indiga imaju i za cilj da se u njima okuplja lokalna zajednica kroz volontiranje, edukaciju ili naprosto druženje.
” Osim samog skloništa gdje će se nalaziti peseki bit će i teren za trening pasa. Oni će biti otvoreni za javnost, a imat ćemo i školice, seminare te razne edukacije. To je nešto što smatramo da mi moramo raditi jer u suprotnome radimo Sizifov posao. Samo udomljavanje pasa bez edukacije i promjene svijesti ljudi nije rješenje. Želimo se otvoriti prema zajednici da nam što više ljudi dolazi na teren, da to budu cijele obitelji; dok se klinci igraju sa štencima, mama šeće psa a tata nam pomaže ili naprosto popiti kavu. Želimo jednostavno uključiti zajednicu u cijeli rad udruge i skloništa, da shvate koliko tu ima posla ali i ljepote u tome cijelome procesu i druženju.” rekla je Dora za kraj.
Tako će završetkom ovog projekta Indigo dobiti novi dom a lokalna zajednica novo mjesto na kojem će u prirodi i sa psima moči provesti kvalitetno vrijeme.
U prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću organizirano je predavanje o knjizi koja 200 godina čeka da dođe na svjetlo dana.
“Pitala sam se kako je moguće da se nitko nije prihvatio Biblije prevedene na kajkavski književnik jezik. Za nju se možda nije znalo u široj javnosti, ali u literaturi jest. Kajkavolozi za nju znaju već godinama. Kad sam vidjela rukopis, sve mi je bilo jasno”, rekla je doktorica znanosti Barbara Štebih Golub, znanstvena savjetnica u trajnom izboru na Institutu za hrvatski jezik. Na predavanju u prostorijama zaprešićke Matice govorila je s Lahorkom Plejić Poje, profesoricom s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
“Projekt se radi na Institutu za hrvatski jezik, a financira ga Zaklada Adris. U sklopu istog pokušavamo rekonstruirati tekst koji je nastao u prvoj polovici 19. stoljeća. Preveo ga je Ignac Kristijanović, osoba koju se obično spominje kad posljednjeg Mohikanca kajkavskoga književnog jezika. Dio rukopisa objavljen je po raznim publikacijama. Međutim, veći dio ostao je u rukopisu. Svojim radom zapravo nastojimo transkribirati Bibliju, prenijeti ju suvremenim slovopisom i pravopisom te ju tako učiniti dostupnom stručnoj javnosti; i jezikoslovcima, i kulturolozima, i na kraju bibličarima, jer imamo još jednu Bibliju na hrvatskom. Isto tako nastojimo ju učiniti dostupnom i širokoj javnosti, stoga ciljamo napraviti dva izdanja”, pojasnila je Štebih Golub.
Kristijanović je živio onda kad su se vodile žestoke rasprave o standardizaciji hrvatskog jezika. Ova knjiga nije stoga samo svjedočanstvo jednog vremena, već i vrijedan doprinos razumijevanju razvoja hrvatskog jezika. Rekonstrukcija Kristijanovićeve Biblije dat će priliku da se „knjiga nad knjigama“ sagleda iz nove perspektive.
Ribolovci svjetskog glasa Neil Spooner, Tom Dove i Kai Cross na svom putu svijetom u potrazi za najboljim lokacijama posjetili su i Zaprešić. Proveli su sa svojim domaćinima iz ŠRD Šaran nekoliko dana u pecanju, otkrivanju gastro ponude te upoznavanjem grada.
Usprkos “engleskom” vremenu šarani su grizli
Zaprešićki Zajarki jedno su od najpoznatijih ribolovnih lokacija u svijetu, što dokazuje i posjet poznatih youtubera koji se bave pecanjem šarana. Radi se o ribolovcima iz Engleske koji pecaju na najpoznatijim lokacijama diljem svijeta.
” Ugostili smo drage goste iz Engleske s kojima je pecao naš član i dvostruki svjetski prvak Hrvoje Jakopčević. Oni su već par dana u ribolovi i lijepo se love šarani.” naglasio je Dario Lučić dopredsjednik ŠRD Šaran Zaprešić.
” Došli su moji kolege iz Engleske koji putuju po cijelome svijetu, snimaju i love šarane. Došli su iz Južne Afrike sa 30 stupnjeva ovdje kod nas na oko 0 stupnjeva. Iako nas je bilo malo strah da zbog zime neće biti aktivna, srećom dobro love puno riba i to velikih riba.” rekao je Hrvoje Jakopčević hrvatski šaranaš i višestruki svjetski prvak.
Iako je vrijeme bilo kao da su u Engleskoj postoji jedna bitna razlika, a to je da se na Zajarkima mogu usprkos njemu uloviti veliki šarani i to u zadovoljavajućim količinama – što je bio i razlog njihova dolaska.
” Čuli smo za ove dečke kao i za jezero Zajarke jer su oni višestruki svjetski prvaci. Općenito Hrvatska ima dobre ribiče na šarane kao i lokacije za ribolov, pa smo željeli doći ovdje i uvjeriti se u to sami.” naglasio je Tom Dove ribolovac i youtuber.
“Došli smo iz Južne Afrike, a ovdje nam je cilj uhvatit što više šarana pred kamerama i dokumentirati kako pecanje može biti zabavno za sve uzraste. Pokušavamo ukratko pokazati koliko se dečki dobro zabavljaju i pritom love mnogo ribe.” rekao nam je ribolovac i snimatelj Kai Cross.
“Pravi razlog za naš dolazak je hladno vrijeme u Velikoj Britaniji pa je stoga i slab ulov. Ali možete doći na Zajarke i očekivati dobar ulov. Također je prosječna veličina riba ovdje nešto veća, puno se baca mamaca pa riba raste i raste a ovdje je i bolja klima nego u Velikoj Britaniji.” istaknuo je ribolovac i youtuber Neil Spooner.
Ovo je još jedna odlična reklama ovog ribolovnog dragulja koji će sigurno privući još veći broj posjetitelja i gostiju u Zaprešić.
Autocesta Zagreb – Macelj odnedavno je jedna od rijetkih autocesta u Europi koja je potpuno opremljena LED rasvjetom. Uprava AZM-a nedavno je završila veliki projekt zamjene sve tunelske rasvjete LED tehnologijom u sklopu kojeg je u šest tunela na ovoj autocesti instalirano ukupno 1643 LED svjetiljki. Kako je još ranije ugrađena LED rasvjeta na otvorenim dijelovima autoceste, sada je svih 60 kilometara ove prometnice pod novom rasvjetom.
Radovi, koje je izvodila tvrtka LED elektronika, započeli su 31. siječnja 2004. i završili su 19. prosinca prošle godine. Vrijednost projekt zamjene rasvjete vrijedan je oko 4,7 milijuna eura. Zamjena rasvjete u tunelima bila je neophodna jer je cijeli sustav koji je postavljan 2007. godine bio u derutnom stanju.
A nakon ugradnje nove rasvjete tuneli su zasjali u potpuno novom sjaju te će mnogim vozačima biti neprepoznatljivi. Osim ugradnje nove rasvjete, Uprava AZM-a pokrenula je i obnovu unutarnje oplate tunela, odnosno njihovog bojanja. Dosad su obojane dvije cijevi tunela Vidovci, a ove godine slijedi bojanje obiju cijevi tunela Đurmanec.
Zagreb – Macelj
Zagreb – Macelj
Zagreb – Macelj
Projekt ugradnje nove rasvjete prije svega je važan jer donosi daleko veću sigurnost vozačima koji se ovom autocestom sada ne voze kroz mračne tunele. Nadalje, ugradnjom LED rasvjete ostvarene su uštede na potrošenoj električnoj energiji za čak 80 posto, zbog čega će Uprava AZM-a znatno smanjiti izdatke na računima za električnu energiju. Također se smanjuju i troškovi održavanja jer je LED rasvjeta puno dugovječniija od dosadašnje.
Ovo smanjenje troškova na izdacima za električnu energiju omogućuje Upravi AZM pokretanje novog velikog projekta ove godine, a to je raspisivanje natječaja za ugradnju fotonaponskih elektrana na autocesti koje će električnom energijom opskrbljivati cijelu prometnicu u dužini od 60 kilometara, od naplatne postaje Zaprešić do naplatne postaje Trakošćan. Plan je instalirati oko 4400 fotonaponskih modula, odnosno solarnih polja čime bi ova autocesta postala energetski samoodrživa te bi bila jedna od prvih takvih prometnica u Europi.
Zagreb – Macelj
Zagreb – Macelj
Novi sustav bi trebao dovesti do godišnje uštede na računima za električnu energiju za autocestu prosječno za oko 300 tisuća eura godišnje, odnosno oko 6,8 milijuna eura u u 25 godina. Očekuje se da bi radovi na ugradnji novog sustava napajanja električnom energijom započeti ove godine. Zahvaljujući svim ovim ulaganjima Uprave AZM-a, ova tvrtka je po ulaganjima u održavanje autoceste odmah iza austrijskog ASFINAG-a, a ispred HAC-a, Bina Istre i slovenskog DARS-a.
