Ovogodišnji sportski program u sklopu Tjedna kajkavske kulture započeo je stolnoteniskom turnirom. Radi se o 22. međunarodnim turnirom Krapina 2023., te 7. memorijalu Jurica Spaček u organizaciji Stolnoteniskog kluba Zagorec Krapina.
Stolnoteniski turnir koji je brand sam po sebi u stolnoteniskom svijetu
U sportskoj dvorani SŠ Krapina održan je 22. međunarodni turnir Krapina koji je okupio stolnotenisače i stolnotenisačice iz cijele Hrvatske te Slovenije. Radi se o turniru koji se već tradicionalno održava u sklopu Tjedna kajkavske kulture. Zadovoljstvo samim turnirom, kao i cjelokupnim ostalim sportskim sadržajima iskazao je gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović.
” Tjedan kajkavske kulture nije samo Tjedan kajkavske kulture nego i sporta i zabave. U ovome tjednu uistinu im puno sadržaja, a posebno mi je drago da su se uključili i sportski klubovi iz Krapine. Evo tako se danas održava već tradicionalni i nezaobilazni stolnoteniski turnir koji traje preko dvadeset godina.” napomenuo je Gregurović.
U sklopu istog održao se i sedmo izdanje memorijalu Jurica Spaček u organizaciji Stolnoteniskog kluba Zagorec Krapina. Sam predsjednik Branko Krkalo naglasio je da je turnir ispunio očekivanja kako po broju natjecatelja tako i po kvaliteti stolnog tenisa.
” Jurica Spaček bio je član našeg kluba dugi niz godina i bio je jako dobar igrač. Evo ovo je već sedmi memorijalni turnir kojeg održavamo njemu u čast. Ovim putem želimo sačuvati sjećanje na našeg velikog prijatelja koji je na neki način kroz ovaj turnir s nama ovdje i prisutan.” napomenu je predsjednik Krkalo.
Nagrade najboljima podijeljene su u pet kategorija te igri parova. U kategoriji mlađih kadeta do 12 godina najbolji je bio domaći natjecatelj Vilim Posilović (Zagorec Krapina ). U kategoriji kadeta od 13 do 18 godina prvo mjesto osvojio je Ivan Dačnik (Mihovljan). U kategoriji seniora od 19 do 40 godina zlatno odličje osvojio je Hrvoje Livnjak (Rakuni Zagreb). Još jedna zlatna medalja ostala je u Krapini. Naime, kod veterana do 60 godina najbolji je bio Krešimir Puljko (Zagorec Krapina). Kod veterana iznad 60 godina prvo je mjesto osvojio Petar Mačešić (Duga Resa). Najbolji par je Lošić-Livnjak.
“Drage učenice i učenici, učiteljice i učitelji, roditelji i svi zaposleni u odgojno-obrazovnom sustavu,
na početku smo još jedne školske godine, koja nosi nove obveze i usvajanje novih znanja, ali i susrete s prijateljima, učiteljima i nastavnicima.
Učenici, pred vama je nova prilika da istražujete svijet znanja i stvarate temelje za svoju budućnost. Svaka knjiga koju pročitate, svaki izazov koji svladate i svaki cilj koji postignete vodit će vas korak bliže vašim snovima. Neka vas radoznalost vodi, a trud bude vaš vjerni pratilac. Zapamtite da je svaki trenutak učenja prilika za rast, stoga se odvažite postavljati pitanja i istraživati dublje.
Nastavnici, vi i ste ti koji djeci i mladima otvarate životne vidike, učite ih novim znanjima i odgajate ih da postanu cjelovite osobe. Stručnošću, posvećenošću i inovativnim pristupima možete potaknuti znatiželju, kritičko razmišljanje i razvoj vještina koje će naši učenici nositi sa sobom kroz cijeli život.
Roditelji, vaša podrška kod kuće igra ključnu ulogu u formiranju navika učenja i samopouzdanja stoga budite aktivno uključeni u obrazovni put vaše djece. Redovito komunicirajte s učiteljima, pratite njihov napredak te potičite domaću zadaću i učenje.
Dragi prvašići, i pred vama je jedno novo poglavlje, novo putovanje koje će biti puno izazova, ali i prelijepih trenutaka. Kao i vašim prethodnicima, i vama šaljem poruku da budete marljivi i vrijedni, da učite, ali i da uživate na vašem putu odrastanja – ne zaboravite na igru i druženje sa prijateljima.
Za vas, preko tisuću učenika prvašića koji po prvi puta krećete u školske klupe, pripremili smo poseban poklon – prvog dana nove školske godine na klupama će vas dočekati majice za tjelesnu i zdravstvenu kulturu s logom „Bajka na dlanu“.
Na kraju, svim vozačima upućujem apel da budu oprezniji u prometu, da imaju na umu sigurnost naših najmlađih te da svi zajedno pokažemo prometnu kulturu i toleranciju.
Neka i ova školska godina bude ispunjena radošću učenja, zajedničkim uspjesima i sjećanjima koja će trajati cijeli život.”
Ministrica kulture, Nina Obuljen Koržinek, u nedjelju je u Krapini otvorila 58. Tjedan kajkavske kulture. Radi se o nadaleko poznatoj manifestaciji u čijem su središtu očuvanje tradicije i riječi „kaj” odnosno kajkavštine. Na samom otvorenju izrazila je zadovoljstvo što je manifestacija iz godine u godinu sve bogatija. “Vidim da je sve više različitih programa i sadržaja koji obuhvaćaju sva područja kulture. Tu je popevka, po kojoj su Tjedan i Festival posebno poznati, ali i svi ostali oblici kulture i umjetnosti”, rekla je ministrica.
Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulure
Kao posebnu vrijednost naglasila je činjenicu da je na Festivalu svake godine sve više mladeži i djece. “To nam svima daje vjeru da će se ova lijepa tradicija nastaviti razvijati”, dodala je.
Ministrica kulture istaknula bivšeg ministra kulture Božu Biškupića
Ministrica je u publici posebno pozdravila počasnog građanina Grada Krapine i bivšeg ministra kulture, Božu Biškupića. Za njega je istaknula da je svojim angažmanom i radom pomogao u pokretanju brojnih programa u Hrvatskom zagorju. “Nije slučajno da je baš u Krapini imenovan za počasnog građanina. Mi smo samo nastavili dobrim utabanim stazama”, zaključila je i proglasila Festival otvorenim.
Gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik, Zoran Gregurović, naglasio je da “kaj” u Krapini nije samo riječ. Kaže da je “kaj” povijest, tradicija i baština ovoga kraja. “To je naš način života i na svima je nama da njegujemo ono što smo naslijedili od svojih predaka, ali i da to predamo naraštajima koji će doći nakon nas. Oni trebaju nastaviti njegovati našu tradiciju i ljubav prema Zagorju i domovini”, zaključio je.
Zoran Gregurović, gradonačelnik Grada Krapine i saborski zastupnik
Krapinsko-zagorski župan, Željko Kolar, za Krapinu i Krapinsko-zagorsku županiju kazao je da su bastion očuvanja hrvatskoga kajkavskog jezika, kajkavske kulture i baštine. Da bi kultura i tradicija bile očuvane, Kolar bitnim smatra rad s djecom, kućni odgoj te rad s njima u dječjim vrtićima i školama.
Tjedan kajkavske kulture koji je pred nama donosi niz znanstvenih, poetskih, kulturnih i glazbenih događaja među kojima se najviše ističu dvije večeri Festivala kajkavskih popevki – u petak „Popevke za navek“ i u subotu „Večer novih popevki“. O važnosti događanja svjedoči i velik broj uzvanika koji su stigli na otvorenje, ne samo iz Krapine i Krapinsko-zagorske županije, nego i iz okolnih županija i Zagreba. Nakon službenog otvorenja, na pozornici u središtu Krapine održan je već tradicionalni Dječji korzo. Nastupilo je ondje čak 14 dječjih skupina iz cijele Krapinsko-zagorske županije.
Koje bi mjesto bilo idealno život u Hrvatskoj, ovisi o kriterijima svakog pojedinca. Nekima je najvažnije da su cijene nekretnina i osnovnih potrepština za život pristupačne, dok je drugima bitno da budu u blizini svih najvažnijih događanja i lokacija.
Upravo to pitanje postavio je jedan korisnik Reddita, tražeći pomoć za ovu važnu dilemu, a zanimljivo je da mu Zagreb nije bila prva opcija. Još je zanimljivije i to da glavni grad Hrvatske nije bio prioritet niti za većinu onih koji su mu odgovorili.
“Gdje sagraditi kuću i živjeti idućih 20 godina? Rođen, odrastao, školovao se i živim u Zagrebu. Prošao svijeta. Ovakva kvaliteta života za ovoliko para se teško može naći drugdje. Prihvaćam da neki ne misle tako.
Tko živi u Zagrebu mora se naviknuti i na gužve (Foto: Dragan Matic / CROPIX)
Istra, Sveta Nedelja, Jaska…
Ideja je kupiti zemlju i sagraditi kuću. Kum je građevinar, pa znam tko i kako će graditi. Majka djeteta je iz Gospića, tako da sam tamo proveo neko vrijeme i sjajno je. Za doći i otići, nikako ne za živjeti i odgajat dijete tamo.
To nam nije opcija. No ta priroda, svježina zraka i zelenilo je očaravajuće. Gledali smo Samobor, Sv. Nedelju, Jasku. Samoodrživi centri s pristojnim školama. No cijene su bolesne.
Prva ideja je bila Istra. Prošli Motovun, Buje, Bale, Vodnjan… unutrašnjost, nikako ne obala i cijene su još gore. Imate li kakvih ideja/prijedloga gdje da proširimo pretragu?”, pitao je Redditovac.
Zaredalo se zaista mnogo komentara, svatko ima svoje mišljenje o tome što je idealno za život, no ipak su se iskristalizirala neka mjesta koja mu preporučuje više korisnika. Velik broj njih predložio je mjesta u Slavoniji i zagrebačkom prstenu.
“Osijek je lijep, za Hrvatsku veći grad, trenutno u pojačanom razvoju, ali na način da dostiže stare razmjere pa ima prostora popravit puno toga”, jedan je od odgovora.
Zanimljivo, javio se još jedan čovjek koji odluku da se odseli iz Zagreba opisuje najboljom koju je donio, što za mnoge možda i nije očekivano s obzirom na sve pogodnosti života u metropoli. On pak preporučuje okolicu Zaprešića.
Zaprešić je od Zagreba udaljen oko pola sata vožnje (Foto: TZ Grada Zaprešića)
“Živim u okolici Zaprešića i mogu reći da ti se isplati istražiti i ovu opciju. Do Zagreba imaš manje od pola sata, šoping centri isto pri ruci, počevši sa West Gate-om. Slovenija je ekstra blizu i za više mogućnosti za kupovinu i obrazovanje i zapošljavanje.
Preporuke za sjever Hrvatske
Dobro povezano i vlakom (trenutno ga je nepodnošljivo koristiti radi svih silnih radova, ali je inače jako velik plus). Jedino ako se odlučiš za tu opciju onda ugrabi čim prije jer se isto nedavno počelo dosta razvijat pa cijene aktivno rastu.
Inače sam odrastao u Zagrebu i doselio u Općinu Brdovec prije nekih 15-ak godina. Najbolja odluka koju sam (nisam ja nego starci) donio. Alternativno kao što su i drugi rekli dobre preporuke su Samobor, Varaždin i često ljudi zaborave na Koprivnicu i Čakovec. Predivni gradovi”, poručuje mu.
Varaždin, Koprivnicu, ali i Križevce spominju i drugi. “Iskreno pada mi napamet Varaždin, grad ima gotovo sve što trebaš i bilo koje okolno mjesto ima zemljišta po pristupačnim cijenama, nekoliko izbora za fakultete, uključujući blizinu Slovenije koja isto tako ima opcija za studiranje. Idealni obiteljski grad”.
Koprivnica je miran grad na sjeveru Hrvatske (Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX)
Križevci, Slavonski Brod, Koprivnica
“Koprivnica? Relativno je dobro povezana, Varaždin i Zagreb su blizu, imaš sve kaj ti treba, čak i sveučilište”. “Križevci su mi se oduvijek sviđali – mali, mirni, gradić, autoputom spojen sa Zg u koji dođeš začas. Tko može bez velikog grada, lijepo je to mjesto”.
“Ja bih preporučio Slavonski Brod. Šesti najveći grad u zemlji. Cijene nekretnina su ok, u gradu je puno škola, četiri gimnazijska smjera, medicinska, tehnička, industrijska, obrtnička, poljoprivredna…
Imaš i dosta dobar strojarski fakultet i još novih smjerova na novoosnovanom Sveučilištu. S jednog kraja grada do drugog ti treba pola sata pješice što je super. Šoping centar, administracija, sve lako rješavaš, blizu ti je Osijek sa sve boljom gastronomskom ponudom, Đakovo, Vinkovci, a Zagreb je samo na sat i pol vožnje autocestom. Ljudi srdačni, a život sporiji”, savjetuje ovaj Redditovac.
Koje bi mjesto bilo idealno život u Hrvatskoj, ovisi o kriterijima svakog pojedinca. Nekima je najvažnije da su cijene nekretnina i osnovnih potrepština za život pristupačne, dok je drugima bitno da budu u blizini svih najvažnijih događanja i lokacija.
Upravo to pitanje postavio je jedan korisnik Reddita, tražeći pomoć za ovu važnu dilemu, a zanimljivo je da mu Zagreb nije bila prva opcija. Još je zanimljivije i to da glavni grad Hrvatske nije bio prioritet niti za većinu onih koji su mu odgovorili.
“Gdje sagraditi kuću i živjeti idućih 20 godina? Rođen, odrastao, školovao se i živim u Zagrebu. Prošao svijeta. Ovakva kvaliteta života za ovoliko para se teško može naći drugdje. Prihvaćam da neki ne misle tako.
Tko živi u Zagrebu mora se naviknuti i na gužve (Foto: Dragan Matic / CROPIX)
Istra, Sveta Nedelja, Jaska…
Ideja je kupiti zemlju i sagraditi kuću. Kum je građevinar, pa znam tko i kako će graditi. Majka djeteta je iz Gospića, tako da sam tamo proveo neko vrijeme i sjajno je. Za doći i otići, nikako ne za živjeti i odgajat dijete tamo.
To nam nije opcija. No ta priroda, svježina zraka i zelenilo je očaravajuće. Gledali smo Samobor, Sv. Nedelju, Jasku. Samoodrživi centri s pristojnim školama. No cijene su bolesne.
Prva ideja je bila Istra. Prošli Motovun, Buje, Bale, Vodnjan… unutrašnjost, nikako ne obala i cijene su još gore. Imate li kakvih ideja/prijedloga gdje da proširimo pretragu?”, pitao je Redditovac.
Zaredalo se zaista mnogo komentara, svatko ima svoje mišljenje o tome što je idealno za život, no ipak su se iskristalizirala neka mjesta koja mu preporučuje više korisnika. Velik broj njih predložio je mjesta u Slavoniji i zagrebačkom prstenu.
“Osijek je lijep, za Hrvatsku veći grad, trenutno u pojačanom razvoju, ali na način da dostiže stare razmjere pa ima prostora popravit puno toga”, jedan je od odgovora.
Zanimljivo, javio se još jedan čovjek koji odluku da se odseli iz Zagreba opisuje najboljom koju je donio, što za mnoge možda i nije očekivano s obzirom na sve pogodnosti života u metropoli. On pak preporučuje okolicu Zaprešića.
Zaprešić je od Zagreba udaljen oko pola sata vožnje (Foto: TZ Grada Zaprešića)
“Živim u okolici Zaprešića i mogu reći da ti se isplati istražiti i ovu opciju. Do Zagreba imaš manje od pola sata, šoping centri isto pri ruci, počevši sa West Gate-om. Slovenija je ekstra blizu i za više mogućnosti za kupovinu i obrazovanje i zapošljavanje.
Preporuke za sjever Hrvatske
Dobro povezano i vlakom (trenutno ga je nepodnošljivo koristiti radi svih silnih radova, ali je inače jako velik plus). Jedino ako se odlučiš za tu opciju onda ugrabi čim prije jer se isto nedavno počelo dosta razvijat pa cijene aktivno rastu.
Inače sam odrastao u Zagrebu i doselio u Općinu Brdovec prije nekih 15-ak godina. Najbolja odluka koju sam (nisam ja nego starci) donio. Alternativno kao što su i drugi rekli dobre preporuke su Samobor, Varaždin i često ljudi zaborave na Koprivnicu i Čakovec. Predivni gradovi”, poručuje mu.
Varaždin, Koprivnicu, ali i Križevce spominju i drugi. “Iskreno pada mi napamet Varaždin, grad ima gotovo sve što trebaš i bilo koje okolno mjesto ima zemljišta po pristupačnim cijenama, nekoliko izbora za fakultete, uključujući blizinu Slovenije koja isto tako ima opcija za studiranje. Idealni obiteljski grad”.
Koprivnica je miran grad na sjeveru Hrvatske (Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX)
Križevci, Slavonski Brod, Koprivnica
“Koprivnica? Relativno je dobro povezana, Varaždin i Zagreb su blizu, imaš sve kaj ti treba, čak i sveučilište”. “Križevci su mi se oduvijek sviđali – mali, mirni, gradić, autoputom spojen sa Zg u koji dođeš začas. Tko može bez velikog grada, lijepo je to mjesto”.
“Ja bih preporučio Slavonski Brod. Šesti najveći grad u zemlji. Cijene nekretnina su ok, u gradu je puno škola, četiri gimnazijska smjera, medicinska, tehnička, industrijska, obrtnička, poljoprivredna…
Imaš i dosta dobar strojarski fakultet i još novih smjerova na novoosnovanom Sveučilištu. S jednog kraja grada do drugog ti treba pola sata pješice što je super. Šoping centar, administracija, sve lako rješavaš, blizu ti je Osijek sa sve boljom gastronomskom ponudom, Đakovo, Vinkovci, a Zagreb je samo na sat i pol vožnje autocestom. Ljudi srdačni, a život sporiji”, savjetuje ovaj Redditovac.
Trgovačko društvo Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. Zagreb izradio je Strategiju zelene urbane obnove Grada Svete Nedelje koja će biti sastavni dio Odluke o usvajanju Strategije zelene urbane obnove Grada Svete Nedelje.
Strategija zelene urbane obnove Grada Svete Nedelje je akt strateškog planiranja koji se donosi za razdoblje od 10 godina, a koji se odnosi na ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike te kao podrška općem održivom razvoju. Svrha izrade Strategije zelene urbane obnove Grada Svete Nedelje je stvoriti podlogu za dugoročan razvoj, za izmjenu prostorno-planskih dokumenata sukladno potrebama razvoja i podlogu za neposrednu provedbu.
Ciljevi/mjere/aktivnosti Strategije doprinose posebnim ciljevima definiranim Programom razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine i Programom razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine.
Svoje prijedloge, primjedbe i komentare možete u pisanom obliku na popunjenom propisanom obrascu poslati na adresu elektronske pošte: anja.blazina@grad-svetanedelja.hrili putem pošte na adresu: Grad Sveta Nedelja, Trg Ante Starčevića 5, 10 431 Sveta Nedelja, s naznakom „Primjedbe, prijedlozi i mišljenja naStrategiju zelene urbane obnove Grada Svete Nedelje.“zaključno s 10.09.2023. godine.
Po završetku savjetovanja, sva pristigla mišljenja bit će dostupna na internetskoj stranici Grada Svete Nedelje u sklopu Izvješća o provedenom savjetovanju. Ukoliko ne želite da Vaši osobni podaci (ime i prezime) budu javno objavljeni, molimo da to jasno istaknete pri slanju obrasca. Anonimni, irelevantni te uvredljivi komentari neće se objaviti. Projekt se provodi sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., kod projekta: NPOO.C6.1.R5.01.0020.koji je sklopljen 27.04.2023. godine. Razdoblje provedbe projekta je od 1.listopada 2022. do 31.listopada 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta je 33.180,70 eura, kao i iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava.
Zagrebačka županija dodijelila je gradovima i općinama sa svog područja 2,6 milijuna eura bespovratnih sredstava za realizaciju 99 projekta u prometu i komunalnoj infrastrukturi, opremanje poduzetničkih zona, financiranje EU projekata te razvoj infrastrukture u ruralnim područjima – rečeno je na današnjoj konferenciji za medije na kojoj je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić ugovore uručio gradonačelniku Grada Vrbovca Denisu Kralju te načelniku Općine Bedenica Slavku Cvrlji. Ostali ugovori dostavit će se gradovima i općinama, a sva sredstva su dodijeljena temeljem javnih poziva.
Od spomenutih 2,6 milijuna eura, najviše sredstava odnosno 1.152.400,00 eura osigurano je za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture za 32 projekata. Za 38 projekata u gospodarstvu osigurano je 773.837,09 eura od čega 270.000 eura za opremanje poduzetničkih zona te 503.837,09 za sufinanciranje EU projekata. S ciljem gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području dodijeljeno je 663.614,00 eura za 29 projekata.
Župan Stjepan Kožić zahvalio se gradovima i općinama koji osmišljavaju projekte i prijavljuju ih na javne pozive Zagrebačke županije.
„Zahvaljujući kvalitetnoj suradnji između gradova, općina i Županije do sada su realizirani brojni projekti, a ovih 2,6 milijuna eura konkretan je nastavak te suradnje s ciljem podizanja kvalitete života i ravnomjernog razvoja cijele županije“, istaknuo je Kožić.
„Značajna sredstva ulažu se godinama, a svaki uloženi euro se višestruko vraća“ kazao je Kožić podsjetivši na 20 godina kontinuiranog ulaganja u razvoj poduzetničkih zona u Zagrebačkoj županiji u kojima danas posluju mnogobrojne domaće i strane kompanije koje su generator razvoja cijele županije. „S ponosom možemo istaknuti da su poduzetnici Zagrebačke županije u 2022. godini bili drugi najuspješniji u zemlji po ukupnim prihodima i prosječnoj neto plaći. Zahvaljujući njima proračun Zagrebačke županije kontinuirano raste, a mi onda možemo dati podršku kroz različite vrste potpora poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednicima, udrugama civilnog društva, vatrogascima, te gradovima i općinama. U ovoj godini radi se o rekordnom iznosu od 12,8 milijuna eura“ – zaključio je Kožić.
Gradu Vrbovcu dodijeljeno je ukupno 90.000 eura, a gradonačelnik Denis Kralj rekao je kako će im sredstva dobro doći za realizaciju EU projekata koje Grad planira. „U novom razdoblju novca iz Europske unije ima sve više, ali se ne radi o stopostotnom financiranju, zato nam je jako važno da Županija stoji uz nas i sudjeluje u financiraju sredstava koje Grad mora izdvojiti kako bi se projekti realizirali“ – rekao je Kralj, posebno istaknuvši projekt Interpretacijskog centra Kaj su jeli naši stari.
Načelnik Bednice Slavko Cvrlja zahvalio se na dodijeljenih 102.142,09 eura, a pojasnio je kako će se sredstva utrošiti za modernizaciju nerazvrstanih cesta, sanaciju ilegalnog odlagališta otpada te završetak projekta rekonstrukcije zgrade stare škole u Bedenici u kulturni centar.
DRŽAVNI inspektorat jučer je privremeno zabranio rad Wedding Resortu Corberon kod Zaprešića u kojem je na više vjenčanja u protekla dva tjedna došlo do zaraze norovirusom.
– U srijedu navečer počeli su nas zvati gosti i počeli otkazivati dolazak na vjenčanje. Neki su zvali i rekli da neće dovesti djecu, znate, zbog tog virusa, priča nam mladenka D.F., koja je za subotu imala zakazano vjenčanje u Wedding Resort Corberonu.
Na prvu nije niti shvatila o čemu se radi, a onda su joj objasnili da su vidjeli u medijima da je svadba od prošlog vikenda bila gotovo cijela zaražena.
– Dakle, u srijedu navečer smo shvatili što se događa. Naravno, odmah smo ih krenuli zvati i slali poruke, ali nam se nitko nije javljao. Obratili smo se prijatelju koji je odvjetnik i poslali smo mail direktoru i HZJZ-u te zatražili da nam kažu da su otkazali svadbu jer nismo htjeli da ispadne da smo mi otkazali, kaže mladenka i pojašnjava da svi koji tamo organiziraju proslavu potpisuju ugovor.
Situacija je naravno, kaže, komplicirana jer su imali svega 48 sati da se snađu. Kum je došao iz Miamija, mladenkina strana je s Korčule pa nisu znali hoće li na trajekt ili ne…
– Mi smo čuli da je problem nastao zbog obilnih kiša pa je došlo do problema s kakvoćom vode. Toplo je i svi su očito kroz led dobili zarazu. Navodno je već mjesec dana tamo problem. Mi smo u kontaktu s mladencima koji su također tamo trebali imati proslavu ovog vikenda, ali i s mladencima koji su se zarazili prošlog tjedna, govori mladenka.
Što se tiče samog problema s virusom, kaže, ne krivi vlasnika, ali krivi ga što im nije rekao za problem.
– Za to zataškavanje je kriv i to mi je nejasno… Da takav poduzetnik, zbog par svadbi, potpuno naruši imidž. Također trebao nam se javiti da riješimo problem. Nikakvu pomoć nam nije ponudio, kaže.
Majetić ih je, kaže mladoženja, nazvao tek danas i ispričao se.
– Ispričao se, kako mi je rekao, kao čovjek i kao direktor firme te je rekao da se u ponedjeljak nađemo. Mi koji smo trebali imati svadbu ovog vikenda i on, no povratak kapare nije spomenuo, kaže mladoženja.
Unatoč svemu, mladenka kaže kako se ne želi nervirati te da su se snašli.
– Nije to najgora stvar koja se mogla dogoditi. Divno su nas primili u Maxi Pubu i zbilja smo im zahvalni, kaže. Dodaje i da je bilo smijeha jer su se trebali oženiti još 2020.godine.
– Stalno nas prate neki virusi. Prvo se nismo mogli oženiti zbog korone pa smo i tu par puta otkazali. Pa sam u međuvremenu rodila blizance, a sada opet zbog virusa, otkaz. Možda nam netko nešto poručuje, smije se unatoč svemu što je proživjela u posljednjih 48 sati.
Državni inspektorat je, inače, zapečatio popularno imanje Wedding Resort Corberon pa vjenčanja zakazana za danas i sutra neće biti održana. Od kada će se opet održavati svadbe na ovoj popularnoj lokaciji, zasad nije poznato. Naime, Corberon je posjetila inspekcija zbog zaraze norovirusom na, za sada, pet vjenčanja, koja su se održala u posljednja dva tjedna.
Mladenci koji su nekoliko dana pred vjenčanje ostali bez proslave, prema ugovoru, nemaju neku alternativu.
Naime, prema Ugovoru o pružanju ugostiteljskih usluga, koji se potpisuje s mladencima, u članku 10., stavku 3. stoji da je, u slučaju da davatelj usluge odustane od Ugovora, dužan platiti dvostruku kaparu.
No, u nastavku stoji kako nije dužan isplatiti isto ako “mu neće biti dopušteno organizirati svadbenu večeru ili će mu biti ograničeno organizirati istu u mjeri koja onemogućava ispunjenje svrhe ovog ugovora, a sve to uslijed odluke nadležnog tijela, npr. zbog pandemije COVID i slično”. U tom slučaju svaka strana snosi troškove nastale do nastupanja razloga za odustanak.
Ne znamo spada li pečat Državnog inspektorata pod ‘i slično‘.
Reakcija HZJZ-a: “Nismo nadležni za otkazivanje svadbi”
Nakon što je Jutarnji list objavio vijest o privremenoj zabrani koju je Državni inspektorat izrekao Wedding Resortu Corberon nakon što se više ljudi na svadbama koje su se održale na njihovoj lokaciji zarazilo norovirusom te ispovijest mladenke D. F. koja je Jutarnjem rekla da se nakon što joj je dosta gostiju reklo da zbog norovirusa neće doći na njezino vjenčanje javila Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) te od njega zatražila da kaže da je on otkazao vjenčanje, a ne ona i mladoženja, HZJZ se javio Jutarnjem i reagirao na njezine tvrdnje.
“Oštećena stranka D. F. javila se restoranu Corberon s upitom o otkazivanju svadbene zabave. U istom e-mailu obratila se i HZJZ-u. Oštećenoj smo odmah odgovorili i uputili je na ZZJZ Zagrebačke županije i DIRH u čijoj je nadležnosti navedeni slučaj i koji provode inspekcijski i zdravstveni nadzor na lokaciji. HZJZ nije nadležan za otkazivanje svadbene zabave niti je u bilo kojem slučaju mogao utjecati na lošu komunikaciju između D. F. i restorana Corberon”, rekao je HZJZ.
Bivši kuglač Kuglačkog kluba Zaprešić Uroš Stoklas povezao kuglanje i biciklizam za plemenit cilj. Na svojem putu biciklom do Makedonije kuglat će na raznim kuglanama i skupljati sredstva za obnovu jedne koja je stradala u poplavama u Sloveniji. Prilikom svog puta posjetit će kuglane na kojima je ostvario svoje najveće uspjehe u karijeri, a prva stanica bila je Zaprešić.
“Prvotna ideja bila mi je da obiđem sve ove gradove gdje sam osvojio zlatne medalje gdje sam osvojio zlatne medalje. Na svjetskom kupu pojedinačno, ekipno euroligu i ligu šampiona te svjetsko prvenstvo sa Slovenijom u Osijeku. Pa sam napravio tu rutu koja je duga ukupno 2023 kilometara. Rekao sam da ću to pokušat napraviti u tjedan dana i još svaki dan se negdje zaustaviti i kuglati, danas i dva puta”, otkrio nam je Uroš Stoklas.
Velika šteta od polava u Sloveniji
Kako su se u međuvremenu dogodile velike poplave u Sloveniji odlučio je da put bude humanitarnog karaktera te da pomogne skupiti sredstva za obnovu kuglane u Općini Črna na Koroškem.
“Bio sam na tom području i vidio kako je sve uništeno. Nije problem za infrastrukturu, ceste, kuće, mostove itd… To će država riješiti i skupit uz pomoć Europe i toga. No znam da je tamo tom kuglačkom klubu uništilo kompletno dvoranu. Voda je bila do stropa. Kako je sve manje kuglana odlučio sam da ovaj projekt ima humanitarne note da im pomognem da skupimo nešto. Želim pomoći ljudima u Črnoj da još kuglaju, da ne bi taj dio Slovenije prestao kuglat. Oni sami sigurno to neće uspjeti popraviti. Vidim da je odaziv dobar i nešto ćemo ovako skupiti. Sigurno ne za novu kuglanu ali pomoći će sigurno. Meni je lakše i voziti kad znam da je to za nekoga kome stvarno treba pomoć”, naglasio je Uroš Stoklas.
“Drago nam je da nam se Uro javio kao prvoj stanici na tom svom projektu. Počašćeni smo i drago nam je da je došao. Što se tiče kuglane koja je stradala mi ćemo pomoći, a i ja osobno preko svoje firme s nekim financijskim sredstvima”, rekao je predsjednik KK Zaprešić Danijel Funda.
Danijel Funda
Svestran sportaš
Za preći preko 2000 kilometara na biciklu u tjedan dana potrebna je odlična kondicija koju ovaj svestrani sportaš svakodnevno održava, a pored toga će i svakog dana jedan do dva puta baciti po 120 kugli. Na zaprešićkoj kuglani kuglao je tako protiv svojih imenjaka Uroša Jagličića i Uroša Ramića.
“Ja sam cijelo ljeto na biciklu. To nije teško ako usporedim s ultramaratonom preko cijele Amerike(SAD) gdje ni nema spavanja. Plan je da se vozi do jedno 20 ili 21 sat pa onda spavanje i ujutro opet dalje po 300 kilometara. To će biti dosta lakše, ali za nekoga tko ne trenira i 100 je puno. Mislim da ću uspjet. Rezultati na kuglana vjerovatno neće biti nešto. Ovi profesionalci će me sigurno pobijediti, ali pokušat ću se boriti. Kako god završi pobijedit će Uroš, a biti i drugi i treći”, našalio se Uroš Stoklas.
Uroš Stoklas prošle je godine ušao u Guinessovu knjigu rekorda kuglajući neprekidno 24 sata, ali svejedno pred sebe uvijek postavlja nove izazove.
“Još uvijek je u planu ova utrka preko Amerike RAAM (Race Across America). No to je financijski toliko skupo da je teško skupiti taj novac pa mi ove godine nije uspjelo, tako da je u planu sljedeće godine. To je nešto najviše što se u ovom ekstremnom biciklizmu može napraviti. Što se tiče kuglanja kako vaš Luka (Luka Bolanča) kaže star sam tako da sad igram u KK Radlje, ali nekad mi se posreći 700 čunjeva. Star sam ali za bicikl sam još dobar” poručio je Uroš za kraj.
Iako su najbolji dani kuglačke karijere iza njega sport je Urošu u krvi te još uvijek pomiče granice ljudske izdržljivosti.
