s11-3-1024x576.jpg

Rafael Hubak je najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u Hrvatskoj

Zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović posjetio je u općini Križ OPG Rafaela Hubaka. Radi se o OPG-u koji je dobio nagradu Mljekarskog lista „Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2024. godini“.    

Nagrada Mljekarskog lista „Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2024. godini“   

 Zagrebačka županija na svome području ima Najperspektivnijeg mladog proizvođača mlijeka u 2024. godini. Ovu prestižnu nagradu dobio je Rafael Hubak iz Općine Križ, koji predstavlja treću generaciju koja se bavi stočarskom proizvodnjom.

” Moje djed je sakupljao mlijeko po selima, posao je nastavio otac, a danas nakon završene poljoprivredne škole, ja vodim gospodarstvo sa 120 muznih krava. Prošle smo godine proizveli 1.100.000 litara mlijeka, a dodatno tovimo i telad za meso“ rekao je dobitnik nagrade i vlasnik OPG-a Rafael Hubak.

Zagrebačka županija ostvaruje više nego dobre rezultate u proizvodnji mlijeka, a kako bi se ovaj pozitivni trend nastavio zamjenik župana najavio je novi ciklus potpora u ovoj godini.

” Maksimalni iznos koji jedan poljoprivrednik može dobiti iznosi do 15.000 eura za konvencionalne poljoprivrednike, odnosno do 20.000 eura za ekološke proizvođače. Također 573 tisuće eura bit dodijeljeno u vidu potpora male vrijednosti, 150 tisuća eura namijenjeno je za sjetvu i sadnju, 70 tisuća eura za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti na OPG-ovima, dok je 340 tisuća eura predviđeno za razvoj ekološke poljoprivrede.” naglasio je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović.

Više informacija vezano za natječaje u poljoprivredi može se pronaći na stranicama Zagrebačke županije pod rubrikom natječaji.

Objava Rafael Hubak je najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

a11-6-1024x576.jpg

Proglašeni najčitatelji KZŽ-a u Zlataru

U OŠ Ante Kovačića u Zlataru održala se dodjela nagrada Denis Vincek. Radi se o nagradi koja se dodjeljuje najčitateljima na području Krapinsko-zagorske županije.

Dodijeljeno 12 nagrada Denis Vincek

U Zlataru se održalo četvrto izdanje dodjele nagrada Denis Vincek. Radi se o nagradi koja se dodjeljuje za naj čitatelja Krapinsko-zagorske županije, a ime je dobila u spomen na prerano preminulog knjižničara Denisa Vinceka iz Pregrade koji je ostavio duboki trag radeći kao knjižničar upravo u zlatarskoj osnovnoj školi.

” jako sam ponosan da smo mi domaćin ovogodišnje dodjele nagrade ali ponosan sam da je u našoj školi upravo radio kolega Denis Vincke, po kome ova nagrada i nosi ime. ovo je tako promocija i knjižničarstva ali i promocija čitanja knjiga.” rekao je Marijan Posarić ravnatelj Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar.

Ukupno je za 2024. godinu dodijeljeno 12 nagrada među kojima je jedna pripala i Petru Lisaku.  

” Knjižnica mi nije baš u mjestu da živim pa često posuđujem knjige i čitam ih doma iako nekad kada imam vremena pročitam ih na samome mjestu. Nagrada mi puno znači pošto jako volim knjige.” pojasnio nam je jedan od dobitnika nagrade Petar Lisak.

Iako je trend čitanja u blagome padu treba na velikome trudu u poticanju čitanja prvenstveno kod mladih zahvaliti prvenstveno svim knjižničarima na području županije.

“Nagrađeni su tijekom prošle godine pročitali više od tisuću naslova što je nevjerojatna i impresivna brojka. Izuzetno me veseli što među najčitateljicama i najčitateljima imamo tri djevojčice koje dijele strast prema čitanju. Smatram da je od najranijih dana vrlo važno kod djece njegovati ljubav prema čitanju i prema knjigama što je zasluga i roditelja i knjižničara koji u knjižnicama stvaraju okružje koje je kao kod kuće”, poručila je zamjenica župana Jasna Petek

Na kraju treba naglasiti kako se Nagrada „Denis Vincek“ dodjeljuje se jednom godišnje jednom članu narodnih knjižnica koje djeluju na području županije, uz statuu nastalu prema idejnom rješenju logotipa Knjižničarskog društva i ostale vrijedne nagrade.

Objava Proglašeni najčitatelji KZŽ-a u Zlataru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sequence-01.00_12_07_05.Still005-1024x576.jpg

Denis Špoljarić donio srebrnu medalju u svoj Zaprešić

Velik obol uspjehu hrvatskih rukometaša i osvajanju srebrene medalje na svjetskom prvenstvu dao je i jedan Zaprešićan.  Naime pomoćni trener reprezentacije je Denis Špoljarić za kojeg je u zaprešićkoj Gradskoj upravi upriličen prijem. Kako bi se zahvalili važnom kotačiću ovog velikog uspjeha gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i predsjednik Gradskog vijeća Matija Teur dočekali su ga s najsrdačnijim čestitkama, a razmijenjeni su i simbolični pokloni.

“Mi se ponosimo što je dio ovog velikog rezultata osoba koja je rukometno krenula u našem gradu. Hvala Denisu za sve što je dao za hrvatski rukomet i kao igrač i sada kao član stručnog stožera. Rukomet je sport s kojim se dičimo i s kojim smo prepoznatljivi u svijetu te se nadam da će i dalje biti tako”, rekao je gradonačelnik Zaprešića, Željko Turk.

Željko Turk

“Ono što je pozitivno je da ovaj rezultat znači promociju sporta u medijima u narednim mjesecima i nadajmo se da rukomet neće više biti samo od siječnja do siječnja. Za to su zaslužni Denis i i cijeli stručni stožer ali najzaslužniji su igrači. Moram napomenuti da je i Zaprešić bio domaćin Svjetskog prvenstva kroz treninge reprezentacija u našim sportskim dvoranama. Našem Zaprešićanu Denisu treba čestitat na svim zalugama oko dolaska izbornika na klupu i rezultata. To će rezultirat novom djecom u sportu što je u biti najveći uspjeh”, poručio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaprešića, Matija Teur.

Matija Teur

Iza ovog uspjeha stoji mnogo zajedništva, žrtve borbenosti i snage volje koja je naše rukometaše na oproštajnom turniru kapetana Domagoja Duvnjaka tjerala preko granica izdržljivosti otkrio je Denis Špoljarić.

“Oni su svi znali da Dule odlazi i onda se još ozljedio. Da se to dogodilo u klubu ili nekoj drugoj reprezentaciji on vjerojatno ne bi igrao. On je sam nakon što mu je pukno mišić 6-7 centimetara rekao da bi htio i kako mu reći ne. Još bi kad bi ušao u igru napravio neke dobre stvari i mislim da bez njega ne bi završili tu gdje jesmo. Dobra stvar je da su naši dečki naučili nešto iz toga jer nekad moraš igrati preko bola kad je najteže. Stvarno su svi odradili svoj dio posla. Martinoviću je bilo jako teško, bio je pun rupturica i puknuća. Šipić je imao probleem s ramenom i leđima. Nitko ne zna da je malom Glavašu iskočio disk što su strašni bolovi. Šušnja i Mamić su igrali s gripom i temperaturom. Prije utakmice si mislim da mnogi neće igrat ali nitko ne želi reći da ga nešto boli da ga ne bi mijenjali. Dečki su čudo bili i baš sam zadovoljan”, otkrio je Denis Špoljarić.

Špoljarić je imao veliku ulogu u dolasku Dagura Sigurdssona na klupu Hrvatske, a novi trener je pokazao da je karakterom daleko od hladnog Skandinavca kakvog smo očekivali.

“Taj hladni je meni bio 6 godina trener u Berlinu dok sam igrao i nije on uopće hladan, to se samo za njih tako kaže. On je jako unutra u rukometu i zna se čovjek proveselit. On sam za sebe kaže da je više Hrvat nego Skandinavac. Oni ne vole za sebe reći da su Skandinavci jer ipak misle da su malo srčaniji i drukčiji od njih. Kad je došao ovdje rekao je da je osjetio tu neku energiju koja mu omogućava da može ostvarit svoj puni potencijal”, napomenuo je Špoljarić.

Nakon dva zlata i tri srebra s velikih natjecanja kao igrač Denis je tom kontu sad dodao i jednu srebrnu kao član stručnog stožera. Uspoređujući svoju i ovu generaciju rekao je da je bilo teže raditi sa njegovom nego današnjom te da su dečki bili posvećeni cilju i da nije bilo nikakvih iskakanja. Iako je nekim legendama ovo bilo posljednje prvenstvo u dresu hrvatske reprezentacije mlađi su pokazali da je budućnost svjetla te da uz naš borbeni duh kakav smo naprimjer pokazali u utakmici s Mađarskom ništa nije nemoguće.

Objava Denis Špoljarić donio srebrnu medalju u svoj Zaprešić pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sequence-01.00_02_03_26.Still001-1024x576.png

Večer zavičajne baštine u zaprešićkoj knjižnici privukla Zapreščane

Večer zavičajne baštine jučer je od 18 sati u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića, jednoj od Knjižnica grada Zagreba, opet pobudila zanimanje zasad uglavnom starih Zapreščana. Radi se o aktivnosti koja je zamišljena kao okrugli stol bez moderatora. Svi se zajedno, demokratski, prisjećaju kako se u Zaprešiću nekad živjelo. Tema su ovog puta bile škole i školovanje v Zaprešiću.

Školski dani nekoć su bili dosta drugačiji. “Za vrijeme rata morali smo skakati van kroz prozor kad je sirena zasvirala. Ipak, mogu reći da je bilo bolje. Skromnije, ali puno bolje. Uvijek sam imao dobre dečke, dobro društvo, i na to se ne mogu požaliti”, sjeća se Vid Zrinjan. “Sad među mladima više nema druženja”, zaključuje.

Vid Zrinjan, Zapreščan

Zaprešić bi trebao dobiti i novu staru školu, gdje će se građani moći nalaziti na događajima kao što je Večer zavičajne baštine. “I do mene su doprle riječi da će se stara škola obnoviti i postati Klub Zapreščana. Bit će to prekrasno mjesto susreta i upravo mjesto za dijeljenje ovakvih zavičajnih priča”, rekla je viša knjižničarka Marija Bartolić.

Marija Bartolić, viša knjižničarka

U Zaprešiću će se u Gradskoj knjižnici 13. i 28. veljače (uz prijavu) od 18 sati održati besplatne pokazne radionice centra za mentalnu aritmetiku Aloha, za roditelje i djecu od četiri do 13 godina, o koristima za cijeli život. Već večeras od 18 sati u zaprešićkoj knjižnici ususret Valentinovu sastat će se Kulinarski klub.

Objava Večer zavičajne baštine u zaprešićkoj knjižnici privukla Zapreščane pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

4-1-1024x768.jpg

Župa svetog Petra apostola u Zaprešiću priredila akademiju

Župa svetog Petra apostola u Zaprešiću priredila je svečanu akademiju povodom 25 godina Stepinčeve molitvene zajednice. Povod je bio blagdan blaženog Alojzija Stepinca. „Nema važnije zadaće u životu pojedinca negoli vlastita duhovna izgradnja“, rekao je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Stepinčevo se u zaprešićkoj Župi svetog Petra apostola štuje na osobit način, a ove godine upravo na taj dan bila je prilika da se u kripti crkve svetog Ivana Krstitelja uz film svi prisjete početaka zajednice, kao i onih koji su u nju utkali dio sebe. „Iz molitvene zajednice proizašla je i inicijativa za osnivanjem udruge Stepinčeva oaza mira, s kojom smo se još nadogradili u našim postavkama molitve, ali i pomaganja drugima. U tome nas uvijek prati zagovor našeg blaženika“, rekao je Ilija Nikolić, predsjednik udruge Stepinčeva oaza mira. Zahvalio je pritom svima koji svojom prisutnošću upotpunjuju misiju zajednice.

Potporu zajednici pruža i župnik Župe svetog Petra apostola, Dražen Karačić. Uz čestitke na dugogodišnjoj ustrajnosti molitve, podsjetio je da je ove godine i 80. obljetnica Župe, koju je 1945. osnovao sam Stepinac.

Dražen Karačić, župnik Župe svetog Petra apostola u Zaprešiću

Na misi i akademiji sudjelovao je gradonačelnik Željko Turk. „Lijepo je vidjeti vas sve ovdje okupljene i čestitati vam obljetnicu, a posebno našem trajnom đakonu Iliji Nikoliću. Njegov je rad iznimno cijenjen. Hvala svima koji u Zaprešiću djeluju pod geslom Moli i radi i čine da ova naša zaprešićka katedrala uvijek bude ispunjena toplinom“, rekao je.

Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića

Kardinala Alojzija Stepinca blaženim je proglasio papa Ivan Pavao II. kad je posjetio Mariju Bistricu 1998. godine. U njegov zagovor vjeruju brojni vjernici.

foto: Grad Zaprešić

Objava Župa svetog Petra apostola u Zaprešiću priredila akademiju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

36216093.jpg

Stigle iz Vinkovaca pa sjele u krivi automobil: ‘Taksist nas je vozio par kilometara, a onda pokazao račun. Je li on normalan?‘

Da oko Glavnog zagrebačkog kolodvora postoje taksisti koji vrebaju starije i neupućene ljude već je svima poznata činjenica. Ovoga su puta vožnju do Vrapča naplatili gotovo 86 eura. Za usporedbu, ista takva vožnja preko aplikacije Uber će vas koštati 8 eura, a 10 eura košta comfort opcija. Vožnja Uberovom najskupljom Black varijantom, koja se reklamira kao vožnja u vrhunskom automobilu s vrhunskim vozačem, izašla bi vas 16 eura – i dalje neusporedivo jeftinije od taksi obrtnika.

Nezadovoljna putnica pokušala se žaliti Udruženju auto taksi prijevoznika Grada Zagreba koji su joj odgovorili da se za tu bezobrazno skupu vožnju nema kome žaliti, rekla nam je. Onda se odlučila obratiti medijima.

– Na prepad su nas uhvatili, mene i kolegicu. Rekao nam je da nas vožnja neće ispasti puno, da se ništa ne moramo brinuti. Kada nam je na kraju rekao cijenu, ostale smo izbezumljene i u šoku, započela je svoju priču.


image

Papreni račun koji je taksist izdao putnici

Snimio čitatelj/

U Zagreb su, kaže, došle iz Vinkovaca. Do lokacije u Vrapču su odlučile ići taksijem, neznajući da bi ih ta vožnja mogla ispasti više nego put od Vinkovaca do Zagreba.

PROČITAJTE VIŠE Broj taksija u Zagrebu je zapanjujuć, imamo sve podatke. Stručnjak izračunao tzv. šok valove: Evo kako točno stvaraju gužvu

– Čim smo izašli iz vlaka smo odlučile potražiti taksi. Znamo da se do Vrapča može doći tramvajem i autobusom, ali ne poznajemo toliko Zagreb pa nismo htjele presjedati. Vidjeli smo jedan taksi i prišli mu. Unutra je bio vozač koji nije znao hrvatski. Pokušali smo s njim nekako dogovoriti vožnju kad su nam se iza leđa pojavila dva muškarca. Rekli su nam da taj stranac nema licencu te da će nas jedan od njih prevesti gdje treba. Pitale smo odmah koliko će nas to koštati, a vozač nam je odgovorio da svi imaju iste cijene, prepričava nam.

Kobna limuzina

Do zapada grada vozile su se Ilicom skoro 20 minuta. Marke automobila se ne sjeća, ali kaže da je bila crna limuzina.

– Putem je puno pričao. Žalio se na cijene svega. Govorio je da je sve poskupjelo. Pitala sam ga koliko naplaćuje vožnju po kilometru, ali nam je rekao da neće biti ništa skupo. Kada sam vidjela račun nisam mogla vjerovati. Na njemu nije bilo ničega. Ni cijene po kilometru, ni koliko smo kilometara prešle, ni koja je polazišna, a koja završna točka. Ništa. Rekla sam mu da sam za tu cijenu mogla tri puta ići vlakom iz Vinkovaca do Zagreba, a on mi je samo odgovorio da je vlak nešto drugo, rekla je.

Iz Vrapča su se, govori nam, isto vratile taksijem, ali ovaj put su vožnju naručile putem jedne od aplikacija. Na to ih je savjetovala prijateljica.

– To je veliki bezobrazluk. Dok smo se vozile, rekao nam je da će nam naplatiti po najnižoj tarifi, a ja sam mu zahvalila. Hej? Rekla sam hvala čovjeku koji me je odmah nakon i opljačkao. Mislim, što ja znam koji taksi treba uzeti? Mislila sam da su svi isti. Na svima piše ‘Taxi‘. Kako da znam koji me neće oderati? Za povratak do Borongaja nam je prijateljica naručila taksi preko jedne od aplikacija, a vožnja nas je izašla 13 eura, s tim da smo se vozili 16 kilometara. Ja nisam skidala te aplikacije. Mislila sam si da za jednu vožnju ne trebam to raditi, ali ispada da sam trebala. Na kraju sam podnijela prijavu Ministarstvu prometa protiv tog vozača, poručila je.

PROČITAJTE VIŠE Taksist vožnju od Zagreba do Zaprešića umirovljenici naplatio više nego let do Londona: ‘Nismo imali toliko keša, s mužem je išao do bankomata…‘

Nedavno smo pisali o taksistu koji je umirovljenici vožnju od zloglasnog Glavnog kolodvora do Zaprešića naplatio 400 eura, ali se na kraju smilovao pa zatražio ‘samo‘ 300 eura za tu vožnju. Vožnja BMW-om tada ih je izašla skuplje nego povratna zrakoplovna karta do Londona.

Jeftinije do Osla

I mi smo provjerili gdje se sve može letjeti za 86 eura. Na stranicama niskotarifnih avioprijevoznika smo pronašli povratne letove do Pariza za manje od 60 eura. Sličnu cijenu platili bi i do Osla i nazad. Značajno jeftinije nego vožnja automobilom do Vrapča.

Da postoji problem s preskupim i neuravnoteženim cijenama taksi usluga u Zagrebu smatra i gradonačelnik Tomislav Tomašević. Tvrdi da je zbog liberalizacije taksi tržišta Zagreb postao ‘divlji zapad‘.

– Kao prvo, ono što je neprihvatljivo i mislim da ministarstvo treba razmotriti još jednom liberalizaciju taksi tržišta koju su napravili. Imamo situaciju da taksi vožnje po Gradu Zagrebu mogu koštati i po 100 eura. Dobro znate, svako malo izađe primjer nekog prevarenog uglavnom starijeg građana Zagreba, nekad i mlađeg, uglavnom turista, kada neki taksi vozači, ne želim generalizirati, ali neki vozači nabiju cijenu i za vožnju po gradu traže 100 eura jer je taksi tržište potpuno liberalizirano, izjavio je tada.

I on je kao posebno ‘opasno‘ mjesto za džepove umirovljenika i turista izdvojio Glavni kolodvor ispred kojeg, na stajalištima, vrebaju taksisti.

– Ti taksi vozači uglavnom stoje na stajalištima i čekaju svoje, pod navodnicima ‘žrtve‘, na Glavnom kolodvoru, u centru grada jer uglavnom turisti nisu informirani da postoje vrlo velike razlike među taksijima i onda dolazimo do situacije gdje izvaraju ljude i naplate im po 100 eura, zaključuje.

Sequence-01.00_02_17_35.Still009-1024x576.png

Izbornom skupštinom Udruga Ivana Perkovca malo se pomladila

Izbornom skupštinom, koju nalažu Statut Udruge i Zakon o udrugama, Udruga Ivana Perkovca se aktualizirala. Rezultat je i novo staro vodstvo. “Imamo neke nove članove i operativce. Izbornom skupštinom zaključujemo da u ovom trenu u Udruzi djeluju 73 člana”, rekla je predsjednica Jasna Horvat.

Teško je djelovati na velikom području na kakvom djeluje ova udruga, na području četiri fare. Ipak, ljudi su na skupinu došli odsvakuda. “Danas se baš vidjelo da ovdje imamo članove iz naše četiri općine. To su Brdovec, Marija Gorica, Pušća, i Dubravica, gdje rubno žive kajkavci ikavci. Ali, naravno, i svi drugi, čak i iz grada Zaprešića ili izdaleka. Ljudi se uključuju u rad Udruge. Vole naše programe i aktivnosti, što se vidi po svemu ovomu oko nas”, primijetila je Horvat.

Ako bismo pitali Šenkovljane, Udruga Ivana Perkovca sigurno je perjanica Šenkovca. Član Županijske skupštine Stjepko Rukelj sam je u svom govoru istaknuo vrijednost Udruge i njezina rada, koji se prepoznaje i na nacionalnoj razini. “Šenkovec ne bi bio isto mjesto bez Udruge Ivana Perkovca, a sve je krenulo obnovom ove stare škole”, prisjetio se.

Članovi Udruge nastavljaju entuzijastično i predano. Već s nestrpljenjem svi iščekuju tradicionalnu Harmičku ocvarkijadu u ožujku, koja će zasigurno okupiti mnoštvo ljubitelja dobre hrane i druženja.

Objava Izbornom skupštinom Udruga Ivana Perkovca malo se pomladila pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

a11-5-1024x576.jpg

ZARA pripremila 77 milijuna eura vrijednih projekata

 U Poslovno tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije održana je konferencija za medije. Na njoj je predstavljeno sve odrađeno od strane Zagorske razvojne agencije tijekom protekle godine kao i planove za 2025. godinu.

Ukupno pripremljeno 133 projekata u protekloj godini

Ravnateljica Zagorske razvojne agencija Karolina Barilar na konferenciji za medije predstavila je rad same agencije. Naglasila je fokus na aktivnostima strateškog planiranja, pripreme i praćenja provedbe projekata.

” Kad gledamo sferu samog strateškog planiranja, mi smo nosioci temeljnog dokumenta Krapinsko-zagorske županije koji se zove Plan razvoja te pratimo aktivno njegovu provedbu, odnosno uključenje svih dionika u realizaciju istoga te pripremamo izvješća i na osnovu istih predlažemo određene izmjene koje bi trebale dovesti do sveukupno boljeg, odnosno ravnomjernijeg razvoja cjelokupne županije.” rekla je direktorica ZARA-e Karolina Barilar.

Osvrt je napravljen na sve projekte n a kojima je agencija radila tijekom protekle godine.

” Tu je najviše EU sredstava te Nacionalno plan otpornosti i oporavka, koji je bio dostupan u 2024. godini. Ovim će se projektima realizirati više od 333 km cesta, preko 20.200 metara kvadratnih sportskih građevina, više od 3.000 metara kvadratnih dječjih vrtića i više od 7.000 metara kvadratnih školskih građevina“ istaknula je Barilar.

Župan Željko Kolar imao je samo riječi hvale za djelatnike Zagorske razvojne agencije koje je nazvao pravim „dream teamom“.

“Usudio bih se reći da oni protekle dvije-tri godine rade posao za 30-ak ljudi. Kad bi imali jednu ili dvije osobe koje bi mogli doći raditi kod nas i odmah preuzeti dio projekata u provedu, bilo bi sjajno, ali nemamo. Zbog toga je izuzetno bitno da stvaramo kadrovski bazen, da raspisujemo inicijativne natječaje i vidimo s čim raspolažemo što se tiče ljudskih potencijala. Kad nam se javljaju takvi mladi, školovani, ambiciozni ljudi, treba proći određeno vrijeme da bi se steklo to znanje i iskustvo  da možete samostalno voditi ovakav jedan projekat koji je vrijednosti 17-18 milijuna eura – a samo danas ih je Karolina pokazala tri.“ rekao je župan Željko Kolar.

Na kraju su predstavljeni i nadolazeći projekti čija se provedba očekuje u narednoj godini.

” U pripremi su projekti za 17 škola, uključujući 4 novogradnje i 13 rekonstrukcija ili dogradnji, ovisno o obuhvatu pojedinačnih projekata. U to su uključene i izgradnje novih te rekonstrukcije i dogradnje postojećih školskih dvorana. Naravno, sve to radimo u partnerstvu sa školama, Županijom kao osnivačem i svim relevantnim tijelima javne vlasti na području naše županije.” naglasila je direktorica ZARA-e.

Zagorska razvojna agencija za 2025. godinu planira projekte vrijedne 92 milijuna eura.

Objava ZARA pripremila 77 milijuna eura vrijednih projekata pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

s1-5-1024x576.jpg

Predstavljen program Samoborskog fašnika

U Samoboru se održalo službeno predstavljanje ovogodišnjeg programa 199. Samoborskog fašnika. Ovogodišnja tema fašnika je Bliski susreti fašničke vrste: od Srakinog gnezda, do fašničkih zvezda.

Bliski susreti fašničke vrste – od Srakinog gnezda, do fašničkih zvezda!

Ovogodišnje 199. izdanje Samoborskog fašnika počinje 21. veljače u 19 sati, kada će ključevi grada Samobora biti predani Princu Fašniku te će biti proglašena Slobodna Fašnička Republika. Na predstavljanju programa gradonačelnica Petra Škrobot izrazila je veliko zadovoljstvo da je upravo Samoborski dobio novo priznanje od strane Ministarstva kulture i medija.

” Bitno je istaknuti za 199. Samoborski fašnik prije svega da je proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom od strane Ministarstva kulture i medija. Posebno kod njega je da uvijek kod svake manifestacije pokušavamo dodati nešto novo, neki novi sadržaj, pa tako uz sav bogati program donosimo i neke novosti.” istaknula je gradonačelnica Petra Škrobot.

I ove godine posebno će bogati biti glazbeni program koji je dovoljno raznolik da će sigurno svatko od posjetitelja pronaći nešto za sebe.

” Uz maske ide i onaj zabavni dio pa nas tako i ove godine očekuje 14 velikih koncerata koji će se održati na dvije pozornice. Ove godine se fašnik otvara koncertom Halida Bešlića, a nastavlja se koncertima Gibonnija i Slavonskih Lola, a zatim dalje nastupaju Psihomodo pop, Miroslav Škoro i klapa Intrade, a  Fašnik će završiti s glazbenim spektaklom, koncertom Jelene Rozge na Trgu Fašničkih velikana.” naglasila je direktorica TZ grada Samobora Iva Pehar.

A ove godine Fašnik će biti ispunjen i sportskim događanjima poput Fašnik trka. Radi se o prvoj cestovnoj utrci pod maskama za koju se može prijaviti sve do 26. veljače.

” Ove godine imamo i prva fašnička cestovna utrka pod maskama koja će se održati u petak, 28. veljače naziva Fašnik Trk. Svaki sudionik će dobiti majicu Fašničkog trka na startu, a na cilju su osigurane i bogate nagrade.” naglasila je direktorica Pehar.

Samoborski fašnik održava se od 21. veljače do 4. ožujka što i nije mnogo vremena za noriti pa se treba iskoristiti svaki dan, jer bedaki noriju saki dan, a pametni samo na Fašnik!

Objava Predstavljen program Samoborskog fašnika pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sequence-01.00_01_08_03.Still003-1024x576.png

Buna traje! Održalo se još jedno uprizorenje Bitke kod Stubice

Buna traje! U subotu se održalo još jedno uprizorenje spektakularne Bitke kod Stubice između kmetova predvođenih Matijom Gupcem te Franje Tahija i njegove vojske, koju je pratilo više od 15 tisuća posjetitelja.

Među brojnim okupljenima koji su stigli u Donju Stubicu bio je krapinsko-zagorski župan. Njega je zajedno s tisućama drugih posjetitelja događaja dočekao gradonačelnik Nikola Gospočić. “Veliko je zadovoljstvo što se ova manifestacija ljudima nekako urezala u srce i što mi sad najmanje moramo raditi na promociji. Prije desetak godina, kad smo dizali manifestaciju, morali smo voditi brigu i o poboljšanju produkcije i o povećanju broja ljudi koji sudjeluju u samoj buni i o dodatnim sadržajima”, prisjetio se Željko Kolar.

Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan

Bez lažne skromnosti može se reći da je Bitka kod Stubice danas spektakl. Tijekom poslijepodneva okupila je nekoliko stotina statista koji su predstavili sukob pobunjenih kmetova i vojske feudalnoga gospodara Franje Tahija. Našlo se među njima još jedno dobro poznato lice, ali u sasvim drugačijoj odori. U Seljačkoj buni ulogu je naime imao i Danijel Crnić, župnik iz Ivanca Bistranskog.

Danijel Crnić kao feudalni vojak

Posebne čestitke upućene su glavnim organizatorima, Družbi vitezova zlatnoga kaleža. Podsjetimo, upravo Bitkom kod Stubice završila je Velika seljačka buna 1573. godine.

Objava Buna traje! Održalo se još jedno uprizorenje Bitke kod Stubice pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.