U povodu obilježavanja 30. rođendana Općine Bistra, proteklog je vikenda održana trodnevna manifestacija “Zima na Bistri”. Organizirao ju je Kulturno-turistički centar Bistra. Prostor ispred zgrade Općine pretvoren je u pravo adventsko okupljalište, a mještani i posjetitelji uživali su u raznolikom programu. Program je pokazao da i manja mjesta mogu ponuditi sadržaje velikih manifestacija.
U tri dana izmijenila su se različita glazbena i kulturna događanja, od intimne jazz večeri s Lela Kaplowitz, do iznimno posjećenog koncerta Christiana Marotta, koji je privukao publiku iz šire okolice. Posljednji dan tradicionalno je bio rezerviran za nastupe zborova, tamburaša i lokalnih KUD-ova. Oni su stvorili posebno svečanu, toplu i obiteljsku atmosferu.
Ravnateljica Kulturno-turističkog centra, Dolores Domitrović Miličić, istaknula je kako je odaziv bio iznad svih očekivanja, tim više što je Centar otvoren tek godinu dana.
Dolores Domitrović Miličić , ravnateljica Kulturno- turističkog centra Bistra
Ovo je prvi put da organiziramo ovakvu manifestaciju i izuzetno smo zadovoljni. Najvažnije nam je što su posjetitelji otišli nasmijani, a povratne informacije pokazuju da smo pogodili s konceptom. Ovakva obiteljska atmosfera razlog je zbog kojeg se trud isplati – poručila je.
Posebno su se istaknuli i lokalni volonteri koji su se pobrinuli za okrjepu i gastronomsku ponudu. Među njima su članovi MNK Gorbija te vrijedne članice Udruge umirovljenika Bistra poznate po svojim fritulama i palačinkama.
Nakon sadržajnog, ali zahtjevnog trodnevnog programa, organizatori najavljuju kratak predah. No već su u pripremi novi projekti kojima Kulturno-turistički centar planira dodatno ojačati kulturni i društveni život Bistre.
Manifestacija “Zima na Bistri” tako je u svom prvom izdanju opravdala očekivanja. Događaj će, sudeći po reakcijama posjetitelja, ima potencijal postati tradicionalno adventsko okupljanje u općini.
Kulturno-umjetničko društvo Mihovil Krušlin ove godine obilježava tri desetljeća predanog rada na očuvanju tradicije. Svoj će jubilej zaokružiti velikim božićnim koncertom pod nazivom “Božićna čarolija” 13. prosinca u sportskoj dvorani OŠ Ivana Perkovca. Početak je u 19 sati, a posjetitelje očekuje raznolik folklorni program i poseban glazbeni gost, operna pjevačica Sandra Bagarić, koja nastupa uz pratnju gospodina Domitrovića.
Predsjednica društva Karmen Luketić, gostujući u emisiji “Kak je lepi naš kaj” na Televiziji Zapad, istaknula je kako KUD već tri desetljeća “s ponosom nosi ime slikara i pjesnika Mihovila Krušlina”, a jednako toliko predano radi na čuvanju tradicije zaprešićkog kraja i kajkavske ikavice.
30 godina rada i bogata tradicija
KUD Mihovil Krušlin osnovan je 1995. godine na inicijativu mještana Šenkovca i djelatnika tamošnje osnovne škole. Od tada djeluje bez prekida, okupljajući dječje i odrasle folklorne skupine te tamburaše. Društvo je tijekom godina izraslo u važan nositelj kulturnog života kraja, a na sceni redovito predstavlja presjek hrvatskog folklornog bogatstva, od baranjskih kola do plesova otoka Ugljana i starozagrebačkih koreografija.
Ove godine, povodom okrugle obljetnice, održan je i svečani koncert u Pučkom otvorenom učilištu, gdje su članovi prikazali nove koreografije, ali i dio repertoara koji njeguju desetljećima.
Putovanja, suradnje i izazovi
Društvo iza sebe ima impresivan popis gostovanja diljem Europe, Češka, Slovačka, Belgija, Makedonija, Mađarska i druge zemlje. Posebno mjesto zauzima dugogodišnje prijateljstvo s folklornim skupinama iz mađarskog Gradišća, s kojima surađuju već 20 godina.
Unatoč uspjesima, najveći izazov ostaje, zadržati i privući članove.
“Naročito nam je korona odnijela dio mladih, ali sada se ponovno vraćamo. Treba ih motivirati izletima, druženjem, zanimljivim probama,” rekla je Luketić.
Danas društvo broji oko 70 članova, od čega je dvadesetak djece, a ostatak čine mlađi i stariji folkloraši te tamburaši.
Zašto folklor nije ‘stara stvar’
Predsjednica posebno naglašava važnost folklora za djecu: razvija motoriku, osjećaj za ritam, fokus, rad u timu i poštivanje drugih.
“Folklor ih uči da funkcioniraju zajedno – da slušaju, gledaju, prate glazbu i kreću se u ritmu. To je prava škola života.”
Kroz rad KUD-a njeguje se i specifičnost zaprešićkog kraja, kajkavska ikavica. U suradnji s Udrugom Ivana Perkovca realizirali su i CD na lokalnom narječju.
Božićni koncert koji se ne propušta
Tradicionalni božićni koncert KUD-a Mihovil Krušlin održava se više od 20 godina i jedan je od najprepoznatljivijih kulturnih događaja u Šenkovcu. Ove godine publici će se, uz domaćine, predstaviti KUD Pušća, Studentski kulturno-umjetnički ansambl Ivan Goran Kovačić iz Zagreba te posebna gošća, Sandra Bagarić.
“Uvijek se trudimo publici pružiti nešto posebno. Bude malo nervoze u pripremama, ali sve se isplati kada publika zaplješće,” kaže Luketić.
Planovi za budućnost
Društvo želi snimiti novi božićni CD, nastaviti tradiciju putovanja i barem jednom godišnje članovima omogućiti gostovanje izvan Zagrebačke županije. Unatoč izazovima, optimizam ih ne napušta.
“Moramo biti ponosni na ono što jesmo i odakle potječemo. Nadam se da će naš kud opstati još dugo – u kojem god obliku bilo.”
Iz općine Brdovec na sadnji Gupčeve lipe u dvorištu Dječjeg vrtića Videk poslano je nekoliko dobrih poruka po pitanju brige za okoliš i odgoja djece u duhu očuvanja prirode. Podsjetimo, ovo je jedna od općina u kojoj se provodi i akcija „Ne budi loš, koristi koš“.
Na pitanje hoće li brinuti o stablima, djeca su pozitivno odgovorila. Općinski načelnik ovom prilikom ponukao ih je da nekako animiraju roditelje, bake i djedove ne bi li posadili koje drvo i kod kuće. “Nije dovoljno da naše komunalno poduzeće sadi zelenilo cijelom općinom i mi u vrtiću i školama, nego zajedno trebamo prionuti tomu u svom dvorištu. Govorio sam to u školi i sad ovim djevojčicama u vrtiću. Ajmo se zauzeti da bude više zelenila, ali ne da deklarativno kažemo da smo zazelenili, a u kući i okućnici imamo same kocke i asfalt. Potrudimo se zaista posaditi lipu, kesten, javor ili nešto što je zeleno i u konačnici daje kisik”, potiče Alen Prelec.
Alen Prelec, načelnik Općine Brdovec
Načelnik s osmijehom obišao novi dio vrtića
Toga dana Prelec je prošetao novim dječjim vrtićem, uz zadovoljstvo i osmijeh. Ipak, kritike su stalne. “Zašto ovaj vrtić nije ružičaste boje nego je ovakve? Uopće se više neću obazirati na kritike. Moji suradnici, oni koji nam pomažu i ja radimo najbolje što možemo. Oni koji pričaju, neka pričaju. Ponosan sam na ono što smo napravili. Najvažnije je da su roditelji sigurni i da su djeca unutra, na sigurnom. Problema i dalje ima, s djelatnicima kojih ili nema dovoljno ili su na bolovanju. Ravnateljica se svakodnevno bori sa gripom, nedostatkom ljudi… To je tako i zbog toga nećemo biti nezadovoljni, nego sretni što imamo to što imamo”, zaključio je.
Više nema nestrpljivih roditelja, budući da su se djeca smjestila u nove prostore. “Mir je što se tiče pitanja, a nemir u vrtiću jer odjekuju dječji glasovi. Napokon smo dobili svoj prostor, koji smo dugo očekivali. Djeca su krenula u svoje skupine i zadovoljni smo”, osvrnula se Marta Sabolek, ravnateljica Dječjeg vrtića Videk. “Raspoloženje je vedro”, primijetila je.
“Iako je vani blizu nule, svakim danom unutra je sve ljepše i toplije. Ne samo zato što grije radijator, nego zbog topline ljudi, djece, slika i radova”, kazao je načelnik. “Sreća je što će ovaj objekt živjeti sljedećih 20, 30, ili 50 godina, možda koliko i Gupčeva lipa“, poželio je Alen Prelec.
Odvila se i priredba koja je odraslima pokazala kako izgleda novi dječji vrtić. Mališani sad i službeno mogu uživati u igri i učenju u uređenim prostorima.
Godinama se na području Brdovca nastoji rasvijetliti sudbina brojnih žrtava poraća, a nova svjedočanstva i istraživanja postupno otkrivaju zaboravljene priče. Među njima se posebno ističe rad pokojnog Zvonimira Bukovine.
U borbi i trudu za istinomnapredak je vidljiv. Knjiga spomenutog novinara i pisca pridonosi toj istini. “Jesu to puževi koraci, ali čini mi se da pomalo idemo naprijed. Što je najvažnije? Svaka žrtva zaslužuje da joj se da dužni pijetet. Mi Hrvati inače smo poznati po tome da volimo potonuti u zaborav. Tobože idemo naprijed, a nema napretka bez prošlosti, kao što bez onih naših pređa nema prezimena koje nosimo. Mišljenja sam da je dosta važno njegovati kulturu sjećanja. Nadam se da će i ovamo doći razdoblje kada će označena grobišta poprimiti oblike spomenika kakve imaju po Hercegovini. Ondje su pobilježena sva imena i zabilježeni grobovi za svakog čovjeka koji je poginuo. Ljudi moraju imati pozitivan stav prema pređima koji su ovdje stavili svoje mučeničko sjeme. U početku se govorilo da je žrtva mučenika sjeme kršćanstva. Tako ja vjerujem da je Hrvatska mučenička zemlja i da je sjeme ovih hrvatskih mučenika sjeme ljepše buduće Hrvatske, gdje će se više poštovati red i znati parametri ljudskog ponašanja, da Hrvatska jednog dana izgleda plemenitije i zdravije”, rekao je Mirko Ivanjek, potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću.
Istina se bilježi prije nego što utihnu svjedoci
Župnik Gretić svojedobno je govorio o pretpostavkama prema kojima je više Brdovčana pod zemljom nego nad njom. Isticao je i da je razdoblje Bleiburga bilo iznimno teško te da bi se mogla pojaviti svjedočanstva kojih javnost dosad nije bila svjesna. “Nažalost ima malo svjedoka. Ja znam Dragu Jančića, koji još uvijek pomno pamti sva ta događanja. Sad su mi se javile dvije žene koje također imaju starije ukućane koji bi htjeli svjedočiti. Ne samo da je skroz posljednje, nego i posljednje od posljednjeg vremena kad bi trebalo pokupiti ta svjedočanstva i ugraditi ih u kolektivno sjećanje“, ustvrdio je.
Bukovinina predanost i hrabrost u istraživanju
Zvonimir Bukovina stradao je, ali život je dao za ovo istraživanje nemjerljive vrijednosti. “Govor je bilježio upravo onako kako govore ljudi ovoga kraja, našom kajkavskom ikavicom, i to je posebna draž njegova svjedočanstva. Veliki je posao napravio. Možda je zbog tog svojeg hrvatskog stava i prijevremeno umirovljen kao novinar na Radio Zagrebu. Znači s 31 godinom staža i 55 godina života on je već bio umirovljen. Ipak, nije mirovao, nego je išao dalje istraživati. Istina i prave vrijednosti zapravo bi trebale biti iznad straha za ljudski život. A ljudi su se, kako je i on bilježio, bojali reći imena. I oni koji su činili zločine, tko zna jesu li u nekoj prilici pomislili da je to bio potpuno krivi put i promijenili svoj život? Ja to ne znam. Imena možda i nisu tako bitna, negoodnos prema žrtvama koje su ovdje. Velim, hrvatska zemlja toliko je zasijana mučeništvom. Ne možemo ju preorati cijelu da otkrijemo sve grobove, ali oni su uz nas svjedoci teškog razdoblja koje će uroditi Božjim blagoslovom i plodnijom Hrvatskom”, zaključio je Mirko Ivanjek.
Iako je malo živih svjedoka toga razdoblja, svako prikupljeno svjedočanstvo dodatno nadopunjuje sliku prošlosti i čuva uspomenu na žrtve ovih krajeva. Rad Zvonimira Bukovine, kao i svjedočenja koja još pristižu, ostaju trajni doprinos kolektivnom pamćenju Brdovca i njegove povijesti.
Zdravko Lebo, moderator predstavljanja knjige “Bezdani hrvatske kalvarije”
Predstavljen tijek obnove Novih dvora Na 6. Danima Urbane aglomeracije Zagreb predstavljen je napredak obnove cijelog povijesnog kompleksa Novi dvori. Središnji i najzahtjevniji objekt kompleksa svakako je dvorac koji je zaštićeni spomenik kulture. Vanjski izgled ostaje jednak originalnom povijesnom izdanju, dok se unutra vrše određene prilagodbe. Vrijednost radova na obnovi dvorca su više od 4,5 […]
Ako ste u potrazi za duhovnim iskustvom, onda je Zaprešić mjesto za vas. U petak, 19. prosinca u 20 sati održat će se božićno-duhovni koncert naziva “Večer slavljenja” uz Alana Hržicu i bend Pučkom otvorenom učilištu Zaprešić. Hržica, koji se prije tri godine predstavio zaprešićkoj publici, kada je nastupio pred tisuću ljudi, ponovno dolazi u grad.
Ovaj put će se koncert održati u intimnijem izdanju u Velikoj dvorani POU Zaprešić, a broj mjesta je ograničen na 300. Hržica, poznat po emotivnim i duhovnim nastupima, ovoga će puta publici pružiti posebno iskustvo – božićno-duhovni koncert uoči nadolazećih blagdana.
Ulaznice su dostupne online na stranici core-event.co te na fizičkim prodajnim mjestima Core Eventa u Zaprešiću i na svim ostalim prodajnim mjestima diljem Hrvatske.
Dvorac Lužnica u Zaprešiću (Foto: Boris Kovacev / CROPIX)
Povijesni dvorac okružen s tisućama svijeća
DvoracLužnica i ove će godine biti mjesto susreta, tišine, svjetla i glazbe, pozivajući posjetitelje na trenutak mira u predblagdanskoj užurbanoj svakodnevici. U subotu, 13. prosinca, od 17 do 21 sat ponovno će zasjati u blagdanskom ozračju manifestacije “Dvorac pod svijećama”.
Posjetitelje očekuje večer prožeta glazbom, duhovnošću i posebnim ugođajem u ambijentu povijesnog dvorca okruženog tisućama svijeća, najavljuju organizatori. U programu nastupa mješoviti vokalni ansambl “Prvi komin Snježanin”, dok će euharistijsko slavlje u 21 sat predvoditi vlč. Marijan Piskač.
Manifestacija je zamišljena kao spoj molitve, glazbe i zajedništva, što je čini jedinstvenim adventskim događajem, a održava se u godini obilježavanja 100 godina milosrđa, što dodatno naglašava simboliku događaja i povezanost tradicije, duhovnosti i zajedništva u adventskom vremenu, poručuju organizatori.
Nakon duhovnog dijela programa, kažu organizatori, posjetitelji će moći uživati u specijalitetima iz samostanske kuhinje, uz poruku da nakon okrijepe za dušu slijedi okrjepa za tijelo. Ulaznice za park i dvorac iznose 13 eura za odrasle te 8 eura za djecu, koja mogu ući isključivo u pratnji odrasle osobe, a za mlađe od sedam godina ulaz je besplatan.
U Domovinskom ratu sudjelovale su tisuće mladića koji su, kako kažu sami branitelji, “otišli s 18, 19, 20 godina, dragovoljno, sa srcem za Hrvatsku”. Mnogi se nisu vratili, a oni koji jesu danas nose i čuvaju njihova imena, priče i sjećanja. Upravo to bila je glavna nit vodilja razgovora s Branimrom Cvijanovićem, članom Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, gradskog ogranka Jakovlje.
Filmovi koji vraćaju emocije
Povod susreta bio je film posvećen hrvatskim braniteljima, projekt koji je, kako kaže Cvijanović, i dokument i opomena.
Branimir Cvijanović, član GO UHDDR Zaprešić
“Teško je prisjećati se poginulih suboraca. Gledamo te filmove i vidimo lica dječaka koji su s nama dijelili budućnost, sadašnjost i prošlost. To su emocije koje nikad ne iščeznu.”rekao je Cvijanović.
Udruga aktivno radi na dokumentiranju ratnih priča. Dio članova trenutno je i u Dubrovniku, gdje sudjeluju u obilježavanju Dana branitelja grada Dubrovnika. Ujedno promoviraju i filmski festival “Gordan Lederer”, projekt koji okuplja autore iz cijele Hrvatske.
Pitanje popisa branitelja – uvijek osjetljivo
Tema braniteljskih popisa uvijek izaziva rasprave, priznaje Cvijanović. Dio javnosti često postavlja pitanja tko jest, a tko nije uvršten, jesu li podaci potpuni, jesu li pravedni.
“Istina je, mnogi se ne slažu. Kažu da nedostaju imena, da bi nešto trebalo biti drugačije. Ali morali smo raditi prema službenim podacima Ministarstva branitelja i Ministarstva obrane. To je jedini način da se izbjegnu zablude i nepotrebne razmirice.”
Čuvanje onoga što je važno
Udruga hrvatskih dragovoljaca iz Zaprešića i okolnih općina, uključujući Bistru i Jakovlje, danas je aktivna. Okuplja bivše branitelje i radi na tome da priče ratne generacije ostanu zapisane i dostupne.
Članovi naglašavaju kako je važno da filmovi, dokumenti i javna prisjećanja postoje, ne zbog politiziranja, nego zbog istine, emocije i, naposljetku, poštovanja prema onima koji su dali najviše.
U emisiji Jutro na Zapadu Televizije Zapad gostovala je Ivona Mamić. Ona je odvjetnička vježbenica i nezavisna vijećnica Općinskog vijeća Brdovec. Gostovala je povodom problematike koja je posljednjih mjeseci izazvala nezadovoljstvo među mladima u općini. Naime, za Brdovec je određena prosječna cijena kvadrata od tek 1024 eura, što za mnoge znači- gubitak prava na povrat PDV-a pri kupnji prve nekretnine.
Prvi signali problema: “Mladi su se odmah počeli javljati”
Kako objašnjava Mamić, sve je počelo objavom pravilnika Ministarstva graditeljstva i kalkulatora potpora na stranicama APN-a, nakon čega su se mladi “vrlo brzo počeli javljati, i meni osobno i Savjetu mladih”. Ključ problema je jednostavan: za ostvarenje prava na povrat poreza, cijena nekretnine ne smije prelaziti više od 50% lokalne prosječne cijene.
Za Brdovec je ta prosječna cijena izračunata izrazito nisko.
Studiju je izradio Ekonomski institut Zagreb, na temelju stvarnih kupoprodajnih cijena iz 2024. godine. No, Mamić je odmah po uočavanju nesrazmjera obavijestila načelnika, zamjenika i općinske službe, koje je pohvalila zbog brze reakcije: već idući dan poslan je službeni dopis Ministarstvu.
Odgovor Ministarstva: “Konfuzno i bez konkretnog rješenja”
Prema riječima vijećnice, očitovanje Ministarstva bilo je nejasno. Iako priznaju da stvarne cijene na terenu ne odgovaraju izračunatom prosjeku, smatraju da nesrazmjer nije značajan. Istodobno spominju i prosječnu cijenu od 1744 eura na razini Zagrebačke županije, ali bez jasnog objašnjenja kada i na koga bi se ona primjenjivala.
Najveći problem, ističe Mamić, jest izostanak namjere za reviziju podataka, iako su nepravilnosti vidljive već u startu.
Brdovec među najpogođenijima u županiji
Usporedba pokazuje značajan disbalans. Mladi u Brdovcu moraju pronaći novogradnju od najviše 1536 eura po kvadratu (bez PDV-a) što je danas gotovo nemoguće.
Istodobno, općine poput Bistre, Dubravice, Marije Gorice ili Jastrebarskog imaju značajno viši prosjek od 1412 eura.
Mamić objašnjava da su općine koje su imale manje od 10 kupoprodaja tijekom 2024. godine automatski dobile prosjek na razini županije — i tako prošle bolje od onih s aktivnim tržištem, poput Brdovca.
Posljedice za mlade: “Veća zaduženost, niži standard, kasnije zasnivanje obitelji”
Prema njezinu mišljenju, ovakva odluka izravno će se odraziti na demografsku sliku, ne samo Brdovca, nego i cijele Hrvatske. Mladi već kasno postaju kreditno sposobni, a ovakvi uvjeti samo dodatno otežavaju stambeno zbrinjavanje:
veće financijsko opterećenje
niži životni standard
kasnije osnivanje obitelji
demotiviranost za ostanak u zajednici
Što bi Ministarstvo trebalo učiniti?
Mamić smatra da sustav treba postati elastičniji, prilagođen specifičnim slučajevima. Ako pokazatelji obrade zahtjeva pokažu veliki broj odbijenica u pojedinim općinama, trebalo bi automatski pokrenuti reviziju podataka.
Ako revizija nije moguća, Ministarstvo i APN mogu koristiti županijske prosjeke, opcija koja im je već dostupna.
Može li općina nešto učiniti?
Općina, naravno, ne može mijenjati državne odluke, ali može ublažiti posljedice.
Mamić predlaže vraćanje natječaja “Brdovec je tvoj dom”, kojim bi se dodijelili poticaji upravo onim mladima koji ove godine padaju “između redova”, onima kojima je povrat poreza odbijen isključivo zbog prenisko utvrđene cijene.
Informiranje mladih: “To je moja dužnost”
Kao mlada vijećnica, ističe da joj je zadaća informirati svoje vršnjake. Sve odluke koje ih se tiču prenosi putem društvenih mreža, kanala koji su im najbliskiji.
Uspješni projekti: Noćni prijevoz kao primjer dobre prakse
Mamić navodi i pozitivne pomake, poput pilot projekta noćnog prijevoza, koji se nadovezuje na noćne vlakove prema Zagrebu. Noćni taksibusevi i taksikombiji, koji voze vikendom, za sada imaju odlične povratne reakcije, i od mladih i od starijih stanovnika.
Zaključak
Ivona Mamić ističe da snažno vjeruje u promjene i da uz dobru volju, pomoć Savjeta mladih i podršku općine, Brdovec može nastaviti razvijati kvalitetne projekte za mlade. No, ključni problem oko prosječne cijene kvadrata i dalje čeka ozbiljno rješenje na nacionalnoj razini.
Kako se bliže božićni blagdani, umirovljenici sve nestrpljivije čekaju božićnicu od lokalnih vlastikako bi si što god mogli priuštiti na blagdanskom stolu. Iako su božićnice malo izdašnije nego prošlih godina, sve su češći i imovinski cenzusi koji su uvedeni zbog najave Vladeda će ju i ona dijeliti.
Tako Grad Sveti Ivan Zelina započinje s isplatom božićnica za sve umirovljenike čija mirovina ne prelazi 600 eura, dok oni s višim primanjima ne ostvaruju to pravo. Također varira i visina božićnice jer su stvorene kategorije po primanjima, pa će 50 eura dobiti oni s mirovinom do 200 eura, 35 eura umirovljenici koji imaju više od 200 eura pa do 400 eura mirovine te 25 eura za one čija je mirovina veća od 400 eura pa sve do 600 eura.
Dugo Selo ima isti cenzus, a umirovljenicima i korisnicima prava na nacionalnu naknadu će isplatiti božićnicu u iznosu od 50 eura. Velika Gorica ima cenzus od 750 eura, a božićnice se kreću od 40 do 120 eura, ovisno o visini mirovine. U Ivanić Gradu će 50 eura dobiti samo umirovljenici čija mirovina ne prelazi 400 eura, kao i korisnici nacionalne naknade za starije osobe.
Ilustracija. (Foto: Ivo Ravlic / CROPIX)
Neki gradovi dijele bonove kao božićnicu
Grad Čazma ove je godine povećao iznos božićnice za umirovljenike na 50 eura, ali samo za one čija mirovina ne prelazi 340 eura. Jastrebarsko dijeli božićnice za umirovljenike čija mirovina ne prelazi 600 eura, pri čemu će oni s manje od 300 eura primanja dobiti 60 eura, a oni s više od 300 eura pa sve do 600 eura će dobiti polovicu iznosa (30 eura). Grad Vrbovec dijeli božićnicu onima s mirovinom do 800 eura.
Zabok dijeli božićnicu u obliku bona za sve umirovljenike čija su primanja manja od 470 eura, kao i Zlatar, s time da je tamo imovinski cenzus 500 eura. Grad Oroslavje isplatit će božićnice umirovljenicima čija mirovina ne prelazi 450 eura i osobama s invaliditetom koje imaju utvrđeno tjelesno oštećenje minimalno 70 %. Iznosi su ove godine povećani, a ovise o cenzusu. Božićnica će se isplaćivati u nekoliko iznosa i u Samoboru.
Umirovljenici, osobe s invaliditetom, nezaposleni hrvatski branitelji i korisnike nacionalne naknade za starije osobe koji imaju primanja do 400 eura imaju pravo na isplatu božićnice. Zagreb će podijeliti više od 32.000 božićnica koje iznose sto eura po korisniku. Ipak, dobit će ih samo Zagrepčani s malim mirovinama, oni koji primaju doplatak za pomoć i njegu, korisnici osobne invalidnine, inkluzivnog dodatka te korisnici nacionalne naknade za starije osobe.
Ilustracija. (Foto: Ivo Ravlic / CROPIX)
Transparentnost oko božićnica nije prisutna u svim krajevima Hrvatske
Božićnicu u Zaprešiću dobit će umirovljenici i korisnici nacionalne naknade za starije osobe, a prijaviti se samo trebaju novi korisnici ove pomoći, odnosno umirovljenici koji lani nisu bili u evidenciji. Svi će dobiti božićnicu od 40 eura, bez obzira na visinu mirovine. No, kako će ove godine po 40 eura dobiti i korisnici nacionalne naknade za starije, svi se oni trebaju prijaviti za božićnicu.
Međutim, nisu svi tako transparentni s božićnicama. U jednoj općini na zaprešićkom području doznajemo da je imovinski cenzus 600 eura, ali je važno nalaziti se u evidenciji.
“Nisam dobivala božićnicu desetak godina jer nisu me imali u evidenciji iako su, bez problema, naplaćivali neke druge naknade kod kojih je bilo vidljivo da sam u mirovini. Bez evidencije, ništa. Vjerojatno su tražili da sama dam zamolbu lokalnoj udruzi umirovljenika kao da je riječ o prošnji. Čini se da zbog cenzusa ni ove, čini mi se desete godine, neću dobiti dodatak, ali zato su kod nas ulice nakićenije nego u Zagrebu”, poručila je jedna ogorčena čitateljica.
Unatoč promjenjivom vremenu, u općini Luka nastavljaju se radovi na izgradnji planiranih nogostupa. Stručnjaci istovremeno ispituju klizište kod mrtvačnice u Žejincima kako bi odlučili o daljnjoj sanaciji.
“Završavamo dvije dionice, imamo malo sreće da je i dobro vrijeme. Bez obzira na to, moramo završiti do roka koji imamo. Praktički 90 posto novca koji smo dobili za ta dva nogostupa došlo je iz Zagrebačke županije i Europske unije. Do prvog veljače obje dionice moraju biti u funkciji. Žurimo se i vrijeme nam zaista ide naruku. Nadam se da ćemo uspjeti sve završiti“, rekao je općinski načelnik DarkoKralj.
Zbog klizišta kod mrtvačnice koje se aktiviralo, u tijeku su istraživanja kako bi se procijenilo stanje tla. “Mrtvačnica je loše, doista je ispucana. Pozvali smo jednu tvrtku koja se bavi istraživačkim radovima. Bili su gore, napravili probna bušenja i još jedanput morali doći neke stvari izbušiti. Sad čekamo konačno izvješće hoće li to biti moguće popraviti ovako, ili će trebati ići u neke opsežnije radove, da ne kažem rušenje pa gradnju nove”, kazao je.
Lokalna vlast pokazuje odlučnost da projekti budu završeni na vrijeme, u isti mah vodeći računa o dugoročnoj sigurnosti i infrastrukturi zajednice. Kakvu će intervenciju zahtijevati klizište, pokazat će naredno razdoblje.
