Posts in category: Uncategorized

Zaprešićka udruga  vinogradara, vinara i podrumara Zaprešićkog kraja Trilikum obilježila je blagdan Svetog Vinka. Već prema tradiciji vinograd domaćina se krstio starim vinom a na čokot su se objesile kobasice. 

Obilježen početak vinogradarske godine

U pravoj zimskoj idilu u Općini Luka Udruga vinogradara, vinara i podrumara Zaprešićkog kraja Trilikum proslavila je i obilježila Vincekovo. Ceremonijom se već tradicionalno obilježio početak sezone odnosno radova u vinogradu.

” Postojimo 22. godine i toliko isto godina obilježavamo Vincekovo. Vincekovo nikad ne organiziramo samo u jednom kraju jer pokrivamo i Jakovlje, Luku, Pušću i Zaprešić, pa smo tako svaki put na drugoj destinaciji. Ove godine smo se tako našli u Luki, a i Bog nam je podario lijepo vrijeme i puno ljudi tako da smo svi sretni da je tome tako.” rekao je Stjepan Đurinski predsjednik Udruge Trilikum.

” Po dobroj staroj tradiciji na kraju siječnja počinje vinogradarska godina te se okupljamo u jednom od naših OPG-ova kako bi proslavili blagdan svetog Vinka. Ovim putem na neki način zahvaljujemo Bogu na još jednoj dobroj godini koja je iza nas a onda se preporučamo svetom Vinku za godinu koja slijedi, kako bi imali dobar urod i još bolje vino.” rekao je zamjenik gradonačelnika Zaprešića, Alan Labus.

Udruga bilježi veliki broj članova s obzirom na tendenciju smanjenja broja vinograda i vinogradara na području Zagrebačke županije ali i cijele zemlje.

” Vinogradarstvo se dalje razvija što se tiče kakvoće i broja onih koji proizvode sve kvalitetnija vina, ali nam se smanjuje površina po vinogradima, što je trend manje više svuda u Hrvatskoj. To se većinom odnosi zbog nedostatka radne snage kao i starosti samih vinogradara.” istaknuo je pročelnik UO za poljoprivredu, ruralni razvitak Zagrebačke županije, Josip Kraljičković.

Tradicionalno na prema običaju na čokot se objese kobasice i zaliju se vinom uz blagoslov za dobar urod i vrijeme.

Objava Trilikum proslavio Vincekovo pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Tvrtka Kimel-filtri d.o.o., proizvodni pogon Jakovlje, Zagorska ulica 24 nudi stipendije učenicima srednjih škola, smjer: limar, bravar, monter instalacija ventilacije i električar za vrijeme trajanje redovnog školovanja, a u interesu osiguravanja kadrovskih potreba tvrtke.

Stipendija iznosi 200 € mjesečno, a obuhvaća i ljetne mjesece.

Uvjeti stipendiranja:

• sklapanje Ugovora o radnom odnosu s poslodavcem u minimalnom trajanju stipendiranja nakon završetka školovanja.
• Ostvaren opći uspjeh najmanje 3,5

Također, nude mogućnost odrađivanja plaćene prakse za vrijeme školovanja, za zanimanja limar, bravar, monter instalacija ventilacije i električar.

Zainteresirane molimo da svoje prijave (uključujući kratki životopis) dostave na e-mail: posao@kimel-filtri.hr

Objava Tvrtka Kimel-filtri d.o.o. iz Jakovlja nudi stipendije učenicima srednjih škola pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

NAKON što su se naši reporteri prije godinu i pol vozili od Splita do Osijeka i natrag, za što im je trebalo 28 sati, te od Zagreba do Zaprešića, što je trajalo sat vremena umjesto 20 minuta, ovog je puta, ne biste vjerovali, sve prošlo u najboljem redu.

Jedan Zagrepčanin podijelio je s nama neugodno iskustvo vožnje taksijem i otkrio da je doživio šok kada je vidio cijenu koja je za vožnju bila naplaćena njegovoj majci. Naime, građanin je za majku naručio taksi vožnju putem mobitela, no vozač je kasnio.

“Vožnja je trajala 16 minuta. Taksi je kasnio desetak minuta od onoga što je komunicirano kad smo se čuli”, govori nam.

Strah se zavukao među Zagrepčane: ‘Čudna životinja luta gradom, postavljene su lovke’

“Zatim je mojoj mami, koja je koristila uslugu, naplatio 50 eura za vožnju od 16 minuta. S obzirom da ga je čekala na ulici te da je taksi prešao put od 4-5 kilometra uz relativno slab promet i da je bilo 11 ujutro i bez ikakvih iznenađenja, osim ogromnog računa, ne mogu to shvatiti”, ispričao je.

‘Iskoristio je umirovljenicu’

“Dakle, vozila se od ulice Međašni klanac 1 do ZET okretišta Prečko. Ne mogu shvatiti što je vozača nagnalo da tako iskoristi moju mamu (umirovljenicu) koje se nije znala ni pobuniti na račun.

Kako je toliki račun moguć za gradsku vožnju?”, upitao je i priložio fotografiju računa.

Podsjetimo, građani su se više puta žalili na taksi uslugu i cijenu koju naplaćuju.

“Ne mogu prešutjeti dan kad je sve stalo. Vožnja za nas četiri žene taksijem od glavnog kolodvora do Zaprešića obilaznicom 100 eura”, napisala je jednom prilikom sugrađanka.

Ogorčeni Zagrepčanin požalio što je sjeo u taksi: ‘Majstor vas je zavaljao’

”Pet eura za pet i pol minuta od Glavnog kolodvora do Ivanićgradske ulice. Je li to inače tako deru nedjeljom u gluho doba? Bio sam glup pa nisam tražio račun ili probao odbiti lika, ali sve si više mislim da su nas scamali. Imao itko iskustva?”, ispričao je Zagrepčanin.

Objava Zagrepčanin naručio taksi pa se šokirao: ‘Ne mogu shvatiti što je vozača nagnalo na to’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Na društvenoj mreži Reddit Zagrepčani vrlo često raspravljaju o brojnim temama, a ovoga puta počeli su priču o kupnji nekretnine u gradu.

”Kao i mnogi, razmišljam o kupovini prve nekretnine. Trenutno radim za firmu u Zagrebu, pa mi je neka želja kupiti stan u Zagrebu da mi je ured na maksimalno pola sata vožnje, da ima barem jednu spavaću sobu i da je ipak malo novije gradnje bez previše ulaganja.

Pa me zanima koliko bi vi bili spremni odvojiti maksimalno za ratu kredita na trenutnu plaću od 1330 eura, s obzirom na to da su cijene stanova koji su mi se svidjeli od 110 – 140 tisuća eura”, započeo je svoju objavu.

”Osobno, imam oko 20 tisuća eura ušteđevine i bez ikakvih sam dugova. Ali i dalje po kalkulatorima za izračun rate kredita to ispada po 500 do 600 eura na 30 godina što mi se moram priznati čini kao velik novac za taj period. Možda sam ja samo škrt previše pa mi je kriva percepcija, zato i pišem ovdje da čujem mišljenja.

Pa ako imate kakve prijedloge oko cijelog procesa kupnje i odabira nekretnine bio bih svima zahvalan”, završio je objavu.

‘Ništa pametno za reći’

U komentarima su se ubrzo javili sugrađani koji su ga savjetovali je li to pametan potez i prepričali svoja iskustva.

”Jedna stvar koju sam primijetila otkad sam kupila nekretninu je da mi se moja rata u početku činila velika i mislila sam si huh, sada još 20 godina tako. Međutim, kako mi je sitno porasla plaća, prešli smo na euro i inflacija je bila velika, sada mi se ta ista rata čini normalna.

Zagrepčanin iz centra bijesan zbog nereda: ‘Tek su ih postavili, a već su potrgani. Riješite to’

Kroz 10 godina vjerujem da tebi 500 do 600 eura isto neće biti tako puno kao danas. Druga priča je možeš li ti s plaćom od 1330 eura i tom ratom živjeti. Preživjeti da, živjeti već malo teže. Ali to ćeš bolje znati sam”, glasio je jedan od komentara.

”Ništa pametno za reći, samo mi je žao što nas je ovakva situacija spopala. Osnovna životna potreba što je pristojan krov nad glavom je postala luksuz, tuga i očaj teški”.

”Za početak imaš riješenu kaparu, kaj je odlična stvar”, nizali su se komentari.

”Na 1330 neto imaš sigurno mogućnost uzimanja kredita na 30 godina. Na 30 godina stan od 120 tisuća eura ispada 80 tisuća eura kamata. Plaća mora ići gore, kamata ne može vječno biti ovakva.

Doslovno je na tebi jesi li sposoban živjeti s 500 eura nakon plaćanja rate kredita, režija i dio na hranu”, savjetovali su.

‘Iako imam kredit nisam njegov rob’

Iako za kupovinu nekretnine treba izdvojiti pozamašnu cifru ili podignuti kredit, dio građana mišljenja je kako se i uz otplatu kredita može voditi solidan život.

”Podstanarstvo ili kredit za neke je jedini izbor. A stariš, cijene rastu ,kreditna sposobnost sve kraća, ako si u podstanarstvu, ne štediš puno. Tako da nema puno razmišljanja za neke”, pisali su građani.

”Osobno sam si kupio u Zagrebu stan prije mjesec dana, imao sam sreću da sam naišao i da je evo zgrada spremna za useljenje za dva tjedna, pa sam sav u opremanju.

Imaj barem 10 do 15 tisuća eura za uređenje stana. Što se tiče financija, ja imam plaću dvije tisuće eura s tim da sad od drugog mjeseca dobivam unaprjeđenje, imam 13. plaću, godišnji bonus, mjesečne bonuse i godišnje povećanje plaće od 5%, plaćenu hranu i službeni automobil.

Pitali smo Zagrepčane koliko dugo putuju do posla: Neki odgovori su nas iznenadili

Rata mi je kredita 700 eura na 20 godina. Plaćao sam stan u Zagrebu kao podstanar 550 eura sa svime, razlika nema je, korist moja nemjerljiva a da ne kažem osjećaj taj da si svoje nešto kupio i da si sad u svojem.

Iako imam kredit nisam njegov rob, ako si sam možeš si priuštiti i putovanja na koja ja barem idem svaka dva do tri i po ljeti barem po dvaput na more. I da uspijem uštedjeti novac jer se može ako si pametan dovoljno i racionalno trošiš”, ispričao je svoje iskustvo Zagrepčanin.

‘Maknite se od Zagreba’

Dio građana smatra kako je isplativije kupiti nekretninu izvan Zagreba jer kako kažu, jeftinije su, a život je manje stresan.

”Pogledaj okolicu Samobora, Zaprešića ili Svetu Nedjelju. Ima kuća za adaptaciju i useljivih. Neke unutarnje radove sam možeš izvesti i platiš samo teške (krov, fasada itd) ispadne puno jeftinije.

Isto tako ne znam otkud namještaj 30 tisuća, ja sam kupio cijelu sobu – krevet, madrac, ormar, stol, stolicu, vješalicu i noćni ormarić za oko 1000 eura, doduše prije dvije godine dok je bilo jeftinije. Urediš koliko ti treba za početak pa kasnije bez kredita pomalo”, savjetovali su.

”Maknite se od Zagreba, nije sve u Zagrebu. Evo ti primjer Osijek, tu je isto skupo ali neusporedivo jeftinije nego u Zagrebu.

Ovdje je život generalno jeftiniji, manje stresan i ne gubiš dva sata dana u prometu, nema ugroze od potresa, otpad se zbrinjava i reciklira kao u Beču dok je Zagreb postao kao Napulj. Povremeno dođem poslom u Zagreb i uvijek žalim njegove stanovnike”, nizali su se komentari.

Objava Zagrepčanin bi kupio stan pa mu iskreno rekli: ‘Ovaj grad je jeftiniji i manje stresan’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Krapina za sportske udruge ove godine osigurava 250 tisuća eura. Gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović pritom dodaje da su za razvoj sportske infrastrukture osigurali dodatne iznose.

Novac će biti utrošen na financiranje redovnog rada, programa i natjecanja. Istaknut je plan uređenja kuglane financiran integriranim teritorijalnim ulaganjima. Također će 16 tisuća eura biti uloženo u građenje solarne elektrane na sportsko-rekreativnom centru u Podgori, za što je već u tijeku izrada projektne dokumentacije. Za trošak poslovanja same Sportske zajednice, koja je zadužena za pripremu i provedbu javnog natječaja za dodjelu potpora, osigurano je deset tisuća eura. Među ostalim još valja istaknuti uređenje poligona za golmane koji će biti jedini takav u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ugovor o dodjeli sredstava potvrđen je ugovorom koji su potpisali gradonačelnik Grada Krapine i predsjednik Krapinskog sportskog saveza.

“Najviše se ulaže u sportsko-rekreativni centar u Podgori, koji godinama neprekidno obnavljamo. Napravljeno je igralište s umjetnom travom i uređeni su drugi sportski tereni. Uz iznos za koji je danas potpisan ugovor, Sportskom savezu osigurali smo dodatnih 120 tisuća eura za građenje montažnih tribina uz novo igralište. Radovi su već u tijeku. S obzirom na to da se igralištem najviše koriste djeca, tribine će omogućiti njihovim roditeljima da ugodnije prate što se događa na terenu”, rekao je Gregurović.

U konačnici, Krapina za sportske udruge unatrag nekoliko godina značajno povećava sredstva. Značajno povećanje iznosa u velikoj mjeri pridonijelo je i dodatnom bavljenju sportom na gradskom području.

Objava Krapina za sportske udruge osigurala 250 tisuća eura pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Poslije pune 23 godine završio je stečajni postupak za Namu. Kako bi se namirili vjerovnici odlučeno je da se prodaju najpoznatije zgrade Name u Ilici i na Kvaternikovom trgu što znači da se one uskoro zauvijek zatvaraju. Nama u Ilici otvorena je prije više od 130 godina kao Kastner & Öhler hrvatska ekspozitura čuvene austrijske robne kuće koja se u 19. stoljeću smatrala jednom od najmodernijih i najboljih u Europi. Ovo je bio početak stvaranja Name. Trgovinska radna organizacija “Narodni magazin”, osnovana nakon rata, u samom početku broji 17 podružnica i čak 9 robnih kuća, a do početka 80.-ih prošireni su sa još 4 robne kuće. Nama je u bivšoj državi brzo postala magnet za kupce koji ovih dana tamo obavljaju svoje posljednje kupnje. Ona ima posebno mjesto u sjećanjima Zagrepčana pa je mnoge rastužila vijest da se posljednje trgovine prodaju. 

“Žao mi je što se zatvara i šteta je. To je još jedina trgovina koja je ostala iz onih prošlih vremena. Šteta je jer u ove velike centre ne možete ići ako nemate auto što nama starijim ljudima predstavlja problem i o tome nitko ne razmišlja. Doći će vrijeme kada će se vrati kvartovski dućani jer ne mogu svi doći do velikih centara”, istaknula je Ivanka koja desetljećima kupuje u Nami.

“Nisam uopće iz Zagreba ali ponekad dođem u Namu i jako mi je žao što se zatvara”, rekla je nam je Božica.

“Jako mi je žao što se zatvara. Baš mi je bila super. Bila mi je blizu i sve mi je dostupno bilo” , ispričala je Josipa.

Teške devedesete zadale su prejak udarac za poslovanje Name koja nije preživjela privatizaciju pa je otišla u stečaj koji je trajao više od dva desetljeća. Sve to vrijeme vrijedni zaposlenici su održavali svoju firmu poslujući na pozitivnoj nuli. Zatvaranjem Name u Ilici i Name na Kvatriću zatvara se jedno dugo i važno poglavlje hrvatske kulturne povijesti.

Objava Nama odlazi u povijest pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U Ljubljani je predstavljen novi slovensko-hrvatski projekt prevencije i upravljanja invazivnim stranim ukrasnim biljkama LIFE OrnamentalIAS. Deset partnera iz različitih sektora u idućih 6 godina posvetit će se traženju rješenja za problem ukrasnih invazivnih vrsta.

Glavna svrha šestogodišnjeg projekta LIFE OrnamentalIAS je ograničiti unošenje i širenje invazivnih stranih ukrasnih biljaka iz urbanih područja u prirodu te, kao rezultat toga, poboljšati staništa europski važnih životinjskih i biljnih vrsta u područjima ekološke mreže Natura 2000. Projekt vodi Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode, a sudjeluje još 7 slovenskih te dva hrvatska partnera.Projekt vrijedan 7,8 milijuna eura sufinanciraju Europska unija iz Programa LIFE, Ministarstvo prirodnih resursa i prostora (SLO) te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (HR).

Luka Basrek, predstavnik hrvatskih partnera, Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta, izrazio je zadovoljstvo što može surađivati ​​s tako važnim i stručnim institucijama iz Slovenije te se veseli suradnji i provedbi projektnih aktivnosti.”Suradnja Slovenije i Hrvatske vrlo je važna u kontroli stranih invazivnih vrsta. Slovenija ima puno iskustva s europskim projektima iz Programa LIFE, stoga ovaj projekt vidimo kao priliku za razmjenu znanja i iskustava i bolju međunarodnu suradnju.”

Sonja Rozman, voditeljica izrade projekta, dodala je da za invazivne biljke ključna prevencija. Naglasak je uglavnom na ranom otkrivanju i brzoj reakciji jer je inače uklanjanje zahtjevno, dugotrajno i vrlo skupo. U projektu će se uklanjanjem i poboljšanim upravljanjem invazivnim stranim biljkama poboljšati stanje čak 17 stanišnih tipova i 7 životinjskih i biljnih vrsta značajnih za Europsku uniju, uključujući područja Natura 2000 u Sloveniji i Hrvatskoj.Projektne aktivnosti odvijat će se u čak 13 pilot područja. Dva pilot područja su u Hrvatskoj: Posebni ornitološki rezervat Sava – Strmec i potok Bregana, a u Sloveniji će biti obuhvaćena sljedeća područja: Vrbina, Volčeke, Tržiška Bistrica, Sava, Posočje, Planinsko polje, Cerkniško jezero s Cerkniščicom, Nanoščica, Krajinski park Tivoli, Rožnik i Šišenskihrib, Jovsi, Cerje.Sva područja su važna za očuvanje prirode, tj. ili  Natura 2000 područja ili zaštićena područja i/ili zaštićene prirodne vrijednosti.

Direktor Zavoda Republike Slovenije za zaštitu prirode Teo Hrvoje Oršanič, zahvalivši kolegama, partnerima, podupirateljima i sufinancijerima projekta na pripremi projekta i dobivenoj potpori skrenuo je pozornost na problem stranog ukrasnog bilja koje može biti invazivno i uzrokovati velike štete za zavičajne vrste, iako su nam lijepe i drage. Projekt LIFE OrnamentalIAS sredstva će koristiti za rješavanje problema ukrasnih invazivnih stranih biljaka koje uzrokuju brojne negativne učinke na gospodarstvo, sigurnost hrane i ljudsko zdravlje, a prije svega na biološku raznolikost područja.Oršanič je također dodao da je negativan utjecaj na bioraznolikost još veći u najvažnijim područjima za očuvanje prirode, primjerice zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000. Istaknuo je važnost zaštite prirode za zajednicu.

Sačuvajmo raznolikost prirode, ukrasimo si život bez invazivnih stranih vrsta!

Objava I ukrasne biljke mogu biti invazivne pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Penje se broj vatrogasnih intervencija otkad metropolom vlada snježna idila. Od 8 do 11 sati jutros na području Zagreba ukupno je 21 stablo palo na prometnice, parkirališta, automobile, na pročelja.

Pozive u pomoć građani su odaslali iz raznih kvartova, a u neka su se vatrogasci unutar tri sata morali i ponovno vraćati poput Podsuseda i Vrapča.

Na cesti koja vodi od Zaprešića prema Podsusedu veliko je drvo palo na prometnicu koja je u tom trenutku bila puna automobila.

U 11.30 iz Grada su poručili kako će policija i Zimska služba na nekoliko sati zatvoriti promet Sljemenskom cestom zbog prevelikoj broja vozila koja ometaju rad službe i sigurnosti u zimskim uvjetima. Žičara će za to vrijeme raditi normalno.

Zagrepčanima se savjetuje da zbog nepovoljnih zimskih uvjeta odgode posjet parku Maksimir. Naime, oglasili su se iz Javne ustanove Maksimir porukom za posjetitelje da vlada opasnost od lomova grana pod teškim snijegom.

– Čuvari prirode su prošli cijelim parkom i dosta grana puca. Hvala na razumijevanju, naveli su.

Na ulazu u park stavili su natpis: ‘Ulazak u park na vlastitu odgovornost”.

Zbog snijega te zimskih uvjeta vožnje i olujnog vjetra trenutačno nema prohodnih cesta za teretna vozila s priključnim vozilima iz smjera unutrašnjosti prema Rijeci i Dalmaciji i obratno, izvijestio je Hrvatski autoklub (HAK) po čijim podacima promet otežavaju i prometne nesreće.

Promet je zbog zimskih uvjeta zabranjen za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama te ostala vozila bez zimske opreme na brojnim cestama u Gorskom kotaru, uključujući autocestu A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Bosiljevo II i Kikovica.

U Lici je uz državne i županijske ceste za vozila zatvorena autocesta A1 Bosiljevo – tunel Mala Kapela, a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj A4 između čvorova Novi Marof i Breznički Hum kao i brojne državne ceste, te županijske i lokalne ceste na području Zagrebačke županije i Kutine.

Neke državne ceste zatvorene su i u Zadarskoj županiji, a zimski uvjeti su na županijskim i lokalnim cestama na području Senja.

Zbog orkanskog vjetra za sve skupine vozila zatvorena je Jadranska magistrala između Karlobaga i Svete Marije Magdalene dok su zbog olujnog vjetra samo za osobna vozila otvorene dionica A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Delnice i Kikovica; Jadranska magistrala Novi Vinodolski-Senj.

Zabrana prometa za autobuse na kat, motocikle, vozila s priključnim vozilom je zbog vjetra i na DC1 Vaganac-Udbina-Gračac; DC217 Ličko Petrovo Seloi-GP Ličko Petrovo Selo.

Zbog vjetra zabrana za I. i II. skupinu vozila – autobuse na kat, motocikle, vozila s priključnim vozilom, dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostrom je i na A7 između čvorova Rijeka istok i Šmrika te na Jadranskoj magistrali Bakar – Novi Vinodolski i Senj – Karlobag.

Na dionici autoceste A1 tunel Sveti Rok – vijadukt Božići vozi se zbog vjetra uz ograničenje brzine od 60 kilometara na sat, a na mostu Krk u oba smjera zabrana je prometa za I. i II. skupinu vozila zbog olujnog vjetra.

Zbog promjenljive vremenske situacije i otežanih uvjeta vožnje koji su najavljeni, HAK savjetuje vozačima da se prije polaska na put informiraju o stanju i prohodnosti cesta na mrežnim stranicama Hrvatskog autokluba.

Na autocesti A2 Zagreb-Macelj između čvorova Zagreb Zapad i Zaprešić zbog sanacije posljedica prometne nesreće vozi se uz privremenu prometnu regulaciju te je zatvoren pretjecajni trak u oba smjera. Kolona u smjeru Zagreba je oko 1 kilometar.

Zbog prometnih nesreća vozi se uz ograničenje na autocesti između čvora Otok Svibovski i čvora Zagreb istok u smjeru Bregane, na A4 između čvorova Breznički Hum i Novi Marof u smjeru Goričana, na A1 između čvorova Bosiljevo i Novigrad u smjeru Zagreba, te na A1 između čvora Bosiljevo i Ogulin u smjeru Dubrovnika. Detalji su na HAK-ovoj stranici.

HAK poziva vozače da na autocesti ne pretječu ralice te poštuju ograničenje brzine.

Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u prekidu su trajektne linije: Prizna-Žigljen i Lopar-Valbiska; katamaranske linije: Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, Pula-Zadar, Mali Lošinj-Ilovik-Susak-Unije-Cres-Rijeka, Zadar-Premuda-Silba-Olib, Šibenik-Kaprije-Žirje; brodska linija: Mali Lošinj-Unije-Susak.

Trajekt na liniji Šibenik – Kaprije – Žirije plovi bez pristajanja u luku Žirije. Trajekt na liniji Zadar (Gaženica) – Ist (Kosirača) – Olib – Silba – Premuda – M. Lošinj plovi bez pristajanja u luku M. Lošinj.

PROMETNE NESREĆE

prometna nesreća na autocesti A1 na 86+000 km između čvora BOSILJEVO i čvora OGULIN u smjeru Dubrovnika promet se vodi po dvije prometne trake.Vozi se uz ograničenje brzine 40 km/h;

prometna nesreća na autocesti A4 na 93+000 km između čvora SESVETE i čvora POPOVEC u smjeru Goričana promet se vodi po dvije prometne trake uz ograničenje brzine 60 km/h;

ZATVORENE CESTE

– autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za ostala vozila je preko Knina (DC1) ili Kistanja (DC59));

– Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene.

Zbog olujnog vjetra samo za OSOBNA vozila otvorene su:

– dionica autoceste A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Delnice i Kikovica;

– Jadranska magistrala (DC8) Novi Vinodolski-Senj;

– DC27 Gračac-Donji-Karin;

– DC54 Maslenica-Zaton Obrovački;

– Paški most (DC106)

Zbog vjetra zabrana za I. skupinu vozila autobuse na kat, motocikle, vozila s priključnim vozilom;

– DC1 Vaganac-Udbina-Gračac;

– DC217 Ličko Petrovo Selo – GP Ličko Petrovo Selo.

Zbog vjetra zabrana za I. i II. skupinu vozila – autobuse na kat, motocikle, vozila s priključnim vozilom, dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostrom.

– autocesta A7 između čvorova Rijeka istok i Šmrika;

– Jadranska magistrala (DC8) Bakar – Novi Vinodolski;

– DC99 čvor Križišće-(A7)-Križišće(DC501);

– LC58107 Kraljevica (DC8)-čvor Križišće(A7).

U Brdovcu je održano predstavljanje projekta „Centar integracije Brdovec“ za javnost u prostorijama Općine, kako je općina  započela s aktivnosti vezanim za realizaciju istoimenog projekta koji će se nalaziti u novom naselju Januševec južno od Zagrebačke ulice.

Općina Brdovec započela je aktivnosti na realizaciji projekta

Projekt „Centar integracije Brdovec“ odnosi se na koncept nove zgrade koji je integracija općinskih sadržaja za građane. On bi obuhvatio između ostalog knjižnicu, multifunkcionalnu dvoranu, otvoreni uredi Općine Brdovec, klub integracije umirovljenika i mladih, turističku zajednicu. Vezano za sam projekt održano je i njegovo predstavljanje za javnost.

“U smislu uključivanja zajednice u odlučivanje o tome što će se s javnim prostorima u Brdovca dešavati Općina nam je izvrsni sugovornik. Općina je vidjela da treba treba ispitati što se zapravo želi te kako društvo diše i što bi ono htjelo. Tu su uključili kolegu i mene sa Arhitektonskog fakulteta koji se zadnjih 15 godina bavimo participativnim planiranjem odnosno oblikovanjem prostora.” rekla je Kristina Careva izvanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Planirani objekt bit će javne i komercijalne namjene, što će omogućiti komercijalnu održivost samog objekta, a njegova izgradnja trebala bi označiti početak formiranja novog centra općine Brdovec.

” Ovo je projekt budućnosti jer sam poslovno stambeni kompleks nećemo napraviti u jednoj ili dvije godine. Imamo zamisao i bili smo već i u razgovoru sa HBOR-om i sa ministarstvom jer se planiramo javiti na natječaj europskih fondova i evo očekujemo financiranje od 50% a ostalih 50% dugoročnim kreditom.” rekao je Alen Prelec.

Svrha samog participativnog procesa je zainteresiranoj skupini potencijalnih aktivnih korisnika buduće zgrade kao i svim mještanima prezentirati projekt i funkcionalno estetske elemente oblikovanja prostora.

Objava Predstavljanje projekta “Centar integracije Brdovec“ pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.