Povodom Dana europske baštine u Rudama kraj Samobora održava se zanimljiva manifestacija pod nazivom Budi rudar na jedan dan! U sklopu manifestacije posjetitelji će imati priliku posjetiti Rudnik svete Barbare te sudjelovati u radionicama kovanja u pravoj kovačnici.
U gastronomskom dijelu programa domaćini iz KUD-a Oštrc pripremit će „korenje z bažulom i kobasom“, dok će gosti iz Turističkog društva Senovo kuhati „gobovu juhu s ajdovim žgancima“ uz nezaobilazni kruh iz krušne peći. Rakija koja će se kuhati tijekom cijelog dana moći će se i degustirati.
Djeca će se od 11 do 17 sati moći zabaviti na zanimljivim radionicama (izrada kraluža na košic u suradnji sa Samoborskim muzejem, radionica ludogljivarenja, cvijeće od prirodnih materijala, pilići za najmanje)s posebnim naglaskom na održivost i recikliranje te tradicionalnim dječjim igrama (čižmanje, skakanje u vreći, krampiranje, tačkanje).Članovi KUD-a Oštrc predstavit će i samoborsku narodnu nošnju te prisutnima pokazati kako se priprema žensko oglavlje.
Svatko će se moći okušati u izradi rudarske greblice, koju će nakon pečenja moći i kušati.
Odrasli će se uz kuhanje rakije moći okušati i u guljenju kore s trupaca pomoću tradicionalnog rudarskog alata obručnjaka.
Jučer se u Zaprešiću održalo svečanost otvorenja novog Područnog objekta Đalski Dječjeg vrtića Maslačak. Na proslavi se okupio veliki broj gostiju, svečanih uzvanika kao i predstavnika grada i gradskih institucija.
Đalski je ispunio sva očekivanja
U Područnom objektu Đalski DV Maslačak održala se svečanost povodom njegova otvaranja. Ovaj moderni i vrhunsko opremljeni objekt površine 1800 m2 ima dovoljno prostora za 10 odgojno-obrazovnih skupina djece, čime se osiguralo da i dalje svako dijete s područja grada Zaprešića sa dva zaposlena roditelja ima mjesto u vrtiću.
” Danas je poseban dan za sve zaposlenike DV Maslačak, jer dugo smo čekali ovako dobre uvjete za rad. U novom objektu djeca imaju puno više prostora, imamo puno veće mogućnosti proširiti naše igre i na naše veliko i lijepo dvorište. Imamo i veliku polivalentnu dvoranu u kojoj možemo provoditi sportske kao i razne dodatne aktivnosti. Imamo prostore za urede stručnih suradnika da mogu raditi s djecom s posebnim potrebama. Možemo zaključiti da ovaj vrtić predstavlja dobrobit za naše male ali i velike sugrađane.” istaknula je ravnateljica DV Maslačak, Gordana Anna Hübl.
Na otvorenju posebno zadovoljstvo izrazila je i bivša dugogodišnja ravnateljica DV Maslačak Dragica Pernar.
” Jako sam ponosna, zapravo preuzbuđena što konačno moj dio Zaprešića dobio konačno novi standardizirani vrtić. Vrtić Maslačak počeo je raditi 1975. godine, nadograđivali smo ga, kupovali stanove ali ovo je predivno. Srce mi je kao kuća. Čestitam gradu Zaprešiću u svima koji su pomogli da s ovaj projekt ostvari.”
Gradonačelnik Zaprešića naglasio je na otvorenju kako ni u jednome trenutku niti gradski vijećnici niti gradska uprava nije dvojio da se preko 3,2 milijuna eura uloži u ovaj objekt.
” Naša djeca zaslužuju ovakav lijepi i moderni objekt. Ono što danas zaista sa ponosom mogu reći da svako dijete čija oba roditelja rade ima mjesto u vrtiću. To je jedno od naših temeljnih opredjeljenja i na to smo ponosni. Rekao bih da je to već dio standarda ali i dio našeg doprinosa razvoju demografije u Hrvatskoj. Ovo je samo nastavak našeg opredjeljenja da mladost nema cijenu i da ulaganje u djecu je ulaganje u našu budućnost.”
U sklopu svečanosti vrtićanci su premjerno izveli himnu vrtića a tiskan i novi broj maslačkove “Lampice”.
Kad se po drugi puta tijekom svoje službe odazvao na poziv umirovljenice V.K. (85), koja je tražila u svome domu policijsku intervenciju radi alkoholiziranog sina s kojim već duži period ima problema, zaprešićki policajac Dean K. (31) nije ni slutio da će s odmakom od nekoliko mjeseci završiti na disciplinskom, da će dobiti otkaz i da će se njime baviti USKOK! I to zbog navodnih 100 kuna koje mu je ‘platila‘ umirovljenica za odrađenu intervenciju.
Županijski sud u Zagrebu je bivšeg policajca, oca dvoje maloljetne djece, u konačnici danas nepravomoćno oslobodio krivnje kao i plaćanja sudskih troškova jer je tijekom postupka utvrđeno, među ostalim, da oštećena umirovljenica nije vjerodostojan svjedok zbog svoje psihičke bolesti radi koje se do sada 30 puta liječila u PB Vrapče.
USKOK je Deana K. teretio da je 2. srpnja 2020. oko 15.45 sati došao s kolegom na poziv umirovljenice kao vođa ophodnje zaprešićke policije. Tijekom pružanja intervencije povodom prijave za nasilje u obitelji, a tijekom koje nije utvrdio elemente prekršaja iz čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, USKOK smatra da se umirovljenici obratio riječima: ‘Tko će sada to platiti?‘. Nakon toga je, tvrdi tužiteljstvo, umirovljenica otišla samoinicijativno u sobu po novac te policajcu predala 100 kuna koje je on uzeo i stavio u džep.
Alkoholizirani sin
– U toj kući kod gospođe sam bio dva puta na intervenciji. Zatekli smo njezina sina u alkoholiziranom stanju a na podu je bila i razbijena vaza. Novac nikakav nisam uzeo niti tražio, a kamoli se zapitao tko će intervenciju platiti jer iste policija ne naplaćuje – branio se u sudnici bivši policajac Dean K. otkrivši da je nakon te intervencije još četiri mjeseca bio zaposlen u MUP-u nakon čega je dobio otkaz.
Zanimljivo je da navedenu situaciju ‘tešku‘ 100 kuna nije prijavila sama umirovljenica nego je tek kroz razgovor s djevojkom svoga unuka nakon nekog vremena kazala da je zahvalna policiji što su joj odveli sina na liječenje i da je za to platila 100 kuna. Djevojci se pritom ‘upalila‘ lampica te je na internetu provjerila da se policijske usluge ne plaćaju pa je svoja saznanja, odnosno dijelove razgovora s dečkovom bakom prijavila nadležnim službama. Zakotrljali su se potom izvidi zbog sumnje u korupciju, USKOK je odradio svoje, a čak su i dotadašnje sve intervencije koje je odradio Dean K. provjerili te porazgovarali sa sudionicima kako bi utvrdili je li u pitanju izuzetak ili pravilo. Međutim, iako nitko od drugih osoba nije upro prstom u policajaca da je naplatio uslugu odrađene intervencije, tužiteljstvo je odlučilo ga svejedno ‘razapeti‘ i kazneno progoniti, a ubrzo je dobio i otkaz u službi.
No, sudsko vijeće Županijskog suda je detaljno analiziralo sve prikupljene dokaze kao i iskaze oštećene koja je prvi puta ispitana dvije godine od navodnog događaja.
Nekoliko verzija priče
– Iznijeli ste obranu i konstantno poricali djelo. Nije bilo sporno da ste izašli na tu intervenciju tog 2. srpnja, već je bilo sporno jeste li se tom prilikom obratili pozivateljici riječima nakon kojih je vama dala 100 kuna. Oštećena je prvi puta ispitana dvije godine nakon intervencije u travnju 2022. Ona je, prema nalazu vještaka psihijatra i psihologa, osoba koja ima laku mentalnu retardaciju i nevjerodostojan je svjedok jer ima problema s upamćivanjem i prepričavanjem onoga što se dogodilo. Nedvojbeno je da je na njezinoj adresi bilo više intervencija, a što je porekla navodeći da nikada prije ili kasnije nije zvala policiju. Vještak se referirao na njezina dva različita iskaza prema kojima V.K. nije u stanju ispričati što se dogodilo već se sjeća fragmenata svih intervencija koje spaja u jednu cjelinu – rekla je obrazlažući presudu sutkinja Tamara Pleše otkrivši da je V.K. vještacima, pak, ispričala i drugu priču pa je dodala, pritom, i da je bilo svjedoka dok je davala 100 kuna, a i sam iznos koji je dala se popeo kroz iskaze na 200 pa na 300 kuna. Sutkinja je još dodala da je oštećena, dok ju je osobno ispitivala, njoj rekla da je policajcu predala 200 kuna pritom porekavši da je ona zvala policiju kobnog dana ustvrdivši da je policija k njoj doma dovela pijanog sina i da im se sa 100 kuna zahvalila na toj brizi.
– Činjenica je da je V.K. ponavljala stalno da je nekome dala novac i da je taj netko policajac, međutim, s obzirom na to da je po Zakonu potrebno nedvojbeno i izvan svake sumnje dokazati nečiju krivnju, što se tijekom ovom postupka nije dogodilo, rezultat ovog sudskog postupka je oslobađajuća presuda koja je nepravomoćna i na koju postoji mogućnost žalbe – zaključila je sutkinja uputivši oštećenu umirovljenicu s postavljenim imovinsko-pravnim zahtjevom od 200 kuna u parnični postupak.
Zagorski, a vjerojatno i ostali hrvatski umirovljenici mogu odahnuti. Mogu početi listati kataloge s krstarenjima, a poneki možda i promijeniti životnog partnera s kojim već pedesetak godina dijele escajg i tamno plave Gorica rajngle na točke. Neki koji se nisu udebljali mogu odnesti NIK ili RiO ancuge, kupljene 1976. obveznicama za autoput, na kemijsko čišćenje. Druga mladost kuca na vrata! Ako još uvek ne znate zakaj, slabo pratite lokalne medije.
Danas je u Zaboku održana povijesna konferencija za medije, kakve nije bilo otkad je najavljen dolazak Formule jedan u Hrvatsko zagorje. Socijaldemokratska partije Krapinsko-zagorske županije najavila je plan kojim, kad se bolje razmisli, uopće ne treba ić delat, nego se odmah prijavit za penziju, jer će penzija na kraju njihovog mandata biti 750 eura. Ponovili bumo i slovima zbog većeg efekta: sedamsto pedeset eura!!!
Penzija bu veća od plaće koju većina ima. “Da bi se to ostvarilo uopće ne treba puno”, kak je rekel vođa zagorskih esdepeovaca dr. Siniša HD (HD nije Harley Davidson, nego Hajdaš Dončić za one mlađe koji ne prate politiku). Problem u malim penzijama nije u tome kaj love nema. Ima, ali iz nekih samo njima znanih razloga vlast jednostavno ne da. Zakaj? Zato kaj je vrlo razvidno da penzionerima kaj god daš, sve potroše. To se jede, to se pije, ide se na izlete, piju se najskuplje tablete f apoteki, kukovi se menjaju češće nego gume na utrkama, iz Toplica se ide doma samo po friški veš i po kombine ak padne kakva avantura posle terapije.
Vlast koja god je bila, svjesna rastrošnosti, jednostavno špara. Kao dokaz se vidi da stopa smrtnosti od gladi nije velika, ali sav taj mir SDP želi pokvariti. I to besplatno! Vaše je samo da ih izaberete i već drugi dan kreću čuda. Problem je bio u izračunu jer se u obzir uzimaju dva faktora, a sad bu samo jedan i to sto posto u korist umirovljenika. Uz to prvu godinu idu gore deset posto bruto plaće, ostale po pet (da se baš ne pretera) i za četiri godine eto nas na 750. Koliko smo shvatili, lovu samo treba uzeti iz proračuna i poreza i to mizernih 1,5 posto BDP-a. I to je to. Kad se ima za avione, bilo bu i za bombone, podvukao je SHD.
Znači samo trebate zaokružiti SDP (Saki Dobi Penziju). Živeli drugovi i drugarice umirovljenici!
Javni prijevoz u gradu rak rana je Zagrepčana. Svakodnevna kašnjenja, nesnosne gužve, pokvarena vozila… Sve to na dnevnoj bazi prolaze putnici koji koriste usluge ZET-a, a ništa bolje stanje nije ni onima koji putuju vlakom.
Jedna nam se Zagrepčanka javila zbog stanja u prometu koje ju je dočekalo ovog utorka na Črnomercu.
”Ovo je postalo apsolutno nepodnošljivo. Od 7:45 do 8:20 niti jedan tramvaj nije krenuo s Črnomerca, osim jednog tramvaja broj 2. Niti jedne 6-ice i 11-ice nije bilo”, kaže nam i dodaje da nije bilo nikakve obavijesti o tome što se događa.
Nepodnošljive gužve svakog dana
”Stvorila se ogromna gužva ljudi koji idu na posao i u školu. Svaki dan je nešto i svaki dan se gubi preko sat vremena za doći na posao i sa posla. ZET-ov broj 072 500 400 koji je broj za cijeli Holding je nemoguće dobiti, a naplaćuje se i čekanje do javljanja operatera. Bila sam 10 minuta na čekanju i prekinula jer mi se skidaju novci s računa, a pitanje kad i bi li se netko uopće javio. Na njihovim stranicama nema nikakva obavijest o današnjem kolapsu u prometu”, ispričala je ljutito.
Kaže da je zamijetila da su tramvajski polasci općenito rjeđi nego inače. ”Prije su tramvaji broj 6 i 11 s polascima s Črnomerca kretali stalno, sad se tramvaj čeka i po 20 minuta”, priča.
Objasnili što se dogodilo
Iz ZET-a su na naš upit objasnili što se događalo 3. listopada na Črnomercu i zašto tramvaja toliko dugo nije bilo.
”Zbog kvara tramvaja linije 1 u zoni raskrižja Ilice i Mesničke ulice, od 7:28 do 7:48 trajao je zastoj na linijama 1, 6 i 11. Brzom reakcijom servisne službe, tramvajski promet ponovno je uspostavljen nakon 20 minuta, no potrebno je i određeno vrijeme za njegovu normalizaciju”, kažu nam iz ZET-a, a putnicima su uputili ispriku.
”Za potrebe obrazovne ustanove ili poslodavca radi eventualnog kašnjenja, putnici mogu od ZET-a zatražiti e-ispričnicu putem obrasca na našoj internetskoj stranici”, dodaju.
Kaos i s vlakovima
A kaotično je stanje i u željezničkom prometu jer se kolosijek na relaciji između Zagreba i Zaprešića već dulje vrijeme, s prekidima, obnavlja. Tako je zbog radova na pruzi trenutno zatvoren cijeli Zagreb Zapadni kolodvor.
Glavni kolodvor Zagreb (Foto: Nera Simic / CROPIX)
”Od trećeg mjeseca ove godine obnavljaju 3,5 kilometara pruge i te radove produžuje svaka dva tjedna. Zašto ne napišu da radovi traju šest mjeseci ili godinu dana, a ne da se radovi od ožujka stalno u nedogled produžuju? Ako oni ne znaju ni okvirni rok izvođenja radova onda tko zna? A obnavlja se samo 3,5 km pruge između Glavnog i Zapadnog kolodvora”, pita se ova Zagrepčanka.
Vlak na Glavnom kolodvoru Zagreb (Foto: Marko Todorov / CROPIX)
Kašnjenja su i s HŽ-om nepodnošljiva.
”Kašnjenja su takva da se to ne može ni nazvati kašnjenjem, nego nedolaskom vlaka. Aplikacija im ne pokazuje točno vrijeme kašnjenja, na njihov broj za informacije nitko ne zna, ništa nego govore da smo dobili HŽ infrastrukturu, a da je za radove odgovorna druga tvrtka (s kojom oni očito nemaju nikakve veze), a to je HŽ Cargo. Broj od nekoga u HŽ Cargu tko bi možda znao odgovoriti na pitanje nema ili ga ne možemo dobiti, jedina opcija je slanje maila na koji je rok za odgovor mjesec dana i dobije se uglavnom samo generirani odgovor”, ispričala nam je.
”Evo zaista je sve skupa prevršilo svaku u mjeru dostojnu čovjeka, a od ljudi se prave budale svaki dan”, zaključuje Zagrepčanka i izgovorila tako ono što ustvari misle svi Zagrepčani.
Rajka Božanić najbolje zna da mačke vole izležavanje te da imaju devet života i ne znaju kako ih iskoristiti. Ljubav prema mačkama spojila je s ljubavlju prema knjigama, i u zaprešićkoj Gradskoj knjižnici predstavila svoju petu slikovnicu – Važni dani kalendara. Književni susret sveučilišne profesorice, čiji je hobi izrada slikovnica o njezinim kućnim ljubimcima, sa zaprešićkim učenicima održan je u sklopu Dječjeg tjedna.
“Imam tri mačke i o njima sam napravila četiri slikovnice te jednu slikovnicu o psu. Pas nije skroz moj, ali s obzirom na to da ga ja skoro svakog dana šetam, doživljavam ga svojim. Djeca danas sve manje čitaju i moja je stoga misija promicanje čitanja. Slikovnice su vrlo zabavne i živopisne, a istovremeno u djeci bude ljubav prema knjizi te životinjama. Mislim da ih to na neki način čini boljim ljudima”, rekla je autorica slikovnice.
Rajka Božanić, autorica slikovnice
Svaka slikovnica ima svoju pouku, pa su i ove edukativne. Slikovnica “Važni dani kalendara” kroz šalu govori o svim bitnim blagdanima, praznicima i ostalim danima tijekom godine kao što su karneval ili noć vještica.
Teškoća je pak što najmlađi danas više vole mobitele nego knjige. Ali, kako kaže autorica, ove su slikovnice njezina mala borba za korak u pravom smjeru.
Brdovečka podružnica Udruge Nezavisni dragovoljci hrvatski napunila je godinu dana postojanja i održala prvu redovnu godišnju skupštinu. Udruga je u ovom kratkom razdoblju pokazala da se na njih može osloniti prilikom održavanja raznih događanja. Predsjednik Udruge Tomislav Polančec u Prigorju Brdovečkom podnio je članovima svoje prvo izvješće o radu te plan i program za buduće razdoblje.
“Iza nas je mukotrpna godina dana, ali sam zadovoljan jer smo napravili ono što nisam mogao ni zamisliti. Naime nismo još u proračunu Općine Brdovec ali su nam pomogli koliko su god mogli i zahvaljujem se načelniku Alenu Prelcu. Gdje nas je god koja udruga pozvala mi smo se svugdje odazvali. Bili smo na 40 događanja u godinu dana čime se rijetko tko može pohvaliti”, otkrio je predsjednik Podružnice Brdovec Udruge Udruge nezavisni dragovoljci hrvatski Tomislav Polančec.
Tomislav Polančec
Novi tajnik
Na skupštini je za novog tajnika izabran Dragan Lozančić koji je član ove udruge iako živi u Gajnicama.
“Paše mi ovdje klima i ovaj. Inače sam iz zapadnog dijela Zagreba iz Gajnica i s dečkima sam se tu upoznao. Jako je topla suradnja kao da sam odrastao tu. To me još više veseli i daje mi poticaj da idemo u nove pobjede. Zadovoljan sam ovdje s okruženjem, sa članovima i radom. Pozitivna atmosfera, pozitivni ljudi, pozitivno ozračje. Vjerujem da ćemo još više imati druženja i učestvovanja u našim braniteljskim manifestacijama”, naglasio je Dragan Lozančić.
Dragan Lozančić
General posjetio skupštinu
Skupštinu je uveličalo prisustvo generala Hrvatske vojske u miru Rudija Stipčića.
“Izuzetna mi je čast što sam danas ovdje zajedno s članovima udruge. Brdovec nije imao posebnu postrojbu, ali su se branitelji ujedinili iako su bili u različitim postrojbama. Domovinski rat ih je ujedinio ne samo radi druženja nego i zbog promicanja istine o Domovinskom ratu. Posebno je značajno to što je ovdje prva vojarna pala, skladište Brdovec još u lipnju 1991. , a o tome nitko ne govori”, poručio je general Hrvatske vojske u miru Rudi Stipčić.
Rudi Stipčić
Potpora sa županijske razine
Podružnici Brdovec podršku je pružila i krovna Udruga nezavisni dragovoljci hrvatski Zagrebačke županije.
“Podružnica Brdovec je od prvog časa pokazala želju da okupi branitelje s područja općine i da se uključi u rad lokalne zajednice. To je stvarno pokazala zdušno. Otišli su na sva događanja na koja su bili pozvani i dali svoj doprinos, a svakim danom je sve više tih događanja. Pozdravljam sve članove Podružnice Brdovec na čelu s predsjednikom i Izvršnim odborom jer su si stvarno dali jako puno truda. To je meni kao predsjedniku županijske udruge jako drago da je nakon dugo godina na području Općine Brdovec osnovana udruga branitelja i to baš naša i još je pokazala tako dobre rezultate”, istaknuo je predsjednik Udruge Nezavisni dragovoljci hrvatski Zagrebačke županije Željko Cesarec.
Željko Cesarec
Željko Cesarec za kraj je poručio da sve podružnice mogu računati na njihovu pomoć jer se dragovoljci moraju držati zajedno zbog toga što ih nema puno kao što ih nije bilo i 1991. godine.
Završena je sveobuhvatna rekonstrukcija mosta preko Gradne u ulicama Milakovićeva – Mlinska. Radi se o prvoj cjelokupna rekonstrukcija mosta od daleke 1992. godine.
Izvedena sveobuhvatna rekonstrukcija mosta
Most koji povezuje ulice Milakovićeva – Mlinska u Samoboru dobio je svoje novo ruho. Rekonstrukcijom su na postojećem drveno – čeličnom mostu izvedeni novi betonski upornjaci, nova betonska rasponska konstrukcija te pomost u drvenoj oblozi.
” Obnovljen je i pušten u promet novi most preko Gradne. Nakon dugog niza godina radi se o cjelovitoj obnovi – od konstruktivne sve do drvenog pokrova. To smo sve radili uz suglasnost konzervatora. Tako je ovaj most dobio novo ruho, a kako smo čuli od naših građana i oni su zadovoljni, ja se nadam da će biti u upotrebi godinama.” rekla je gradonačelnica Škrobot.
Većini građana Samobora most se sviđa, a neki od njih koji nisu htjeli stati pred naše kamere, istaknuli su da je po ovako lijepo obnovljenom mostu šteta pustiti prometovanje automobilima.
” Ja bih to voljela i slažem se s time, no moramo uzeti u obzir i prodavače na samoborskoj tržnici kao i obližnje obrtnike, koji ističu važnost ovog mosta za promet kao i parkiranje u Milakovićevoj, jer im o tome ovisi njihovo poslovanje. To je razlog zašto nismo išli u zatvaranje prometa, no to ne znači da u budućnosti nećemo pronaći neku varijantu rješenja po pitanju ovog problema.” pojasnila je Škrobot.
Za kompletnu obnovu mosta Samobor je sredstva osigurao iz fondova EU u visini od oko 200.000,00 eura.
U OŠ Josipa Broza Kumrovec bilo je veselo i zabavno 3. listopada jer su se učenicima nižih razreda pridružili djedovi i bake. U suradnji s DND-om Kumrovec organizirano je zajedničko druženje u prostorijama školi pa je tako obilježen Međunarodni dan starijih osoba i Dječji tjedan.
Učiteljice su osmislile priredbu i pripremile igre u školskoj dvorani. Kao uvod u cijelu priču učenici su otpjevali pjesmu Moj djed, a nakon toga je sve nazočne pozdravila ravnateljica Maja Preglej. Patronažna sestra Gordana Turjak održala je kratko predavanje o međugeneracijskoj solidarnosti. Napravila je kratak presjek kako su nekada živjeli naši djedovi i bake, a kako mi danas živimo te je ukazala na važnost djedova i baka u odgoju svojih unuka.
Ubrzo nakon toga su učenici ponovno preuzeli pozornicu pa su recitirali, glumili, pjevali i čitali svoje uratke o djedovima i bakama. Za kraj priredbe pripremljena je jedna zaboravljena priča.
Iz školske kinodvorane svi su se preselili u sportsku dvoranu gdje su učiteljice pripremile razne igre za sve generacije. Razgibavanje je započelo opće pripremnim vježbama, a nakon toga su krenule štafetne igre prenošenja lopte iznad glave. Vijače se ovaj put nisu preskakivale, već su poslužile za igru Križić kružić pa su tako bake i djedovi pokazali snalažljivost i spretnost. Na kraju smo i plesali.
smart
Naravno da su svi bili uzbuđeni zbog dolaska u školu pa su bake ispekle fine kolače i donijele kavu kako bi se počastili.
Hvala svima koji su se odazvali, a vidimo se i sljedeće godine!
U nedjelju je u Krapini, u organizaciji Savate kluba Krapina, održan Kup Hrvatske za kadete i kadetkinje. Radi se o natjecanju za djecu do 14 godina, a kako je istaknuo predsjednik Savate kluba Krapina, Karlo Pernjek, klub ima tek tri godine, a već imaju čast biti domaćini takvoga natjecanja.
– Trenutačno brojimo nekih 35 članova, nedavno smo otvorili vlastitu dvoranu u Krapini, u Ulici Matije Gubca. Bio je veliki problem s dvoranom, u počecima smo bili u dvorani u Osnovnoj školi Ljudevit Gaj, onda u privatnoj dvorani u Jazvinama, i krajem prošle godine je došla ideja da otvorimo vlastitu dvoranu. Sad smo ju sredili i otvorili još neke dodatne popratne programe – rekao je Pernjek te dodao kako raste broj djece u klubu.
Zadovoljstvo time što je u Krapini održano kadetsko prvenstvo Hrvatske u savateu, istaknuo je krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović. Ujedno je čestitao klubu i njegovom predsjedniku na svemu što su dosada napravili, a prvenstveno na tome što u klub uključuju velik broj djece.
– To je ono što je u današnje vrijeme prekomjernog korištenja računala važno jer potiče fizičku aktivnost. Kada netko okuplja tako velik broj djece i mladih, onda je to posebno važno. Iz toga razloga imaju podršku Grada, a imat će ju i dalje. Organizacija ovakvog turnira je zapravo kruna napornog rada – rekao je gradonačelnik.
Dodao je kako već duže vrijeme problem predstavlja dvorana te nedostatak termina za treniranje, koji nisu baš ni jeftini.
– Posebno mi je žao zbog toga i nadam se da će županija to prepoznati kao osnivač srednjih škola, da se umanje te cijene jer je svima nama bitno da klubovi funkcioniraju. Oni su ti koji okupljaju veliki broj djece – rekao je gradonačelnik Gregurović i dodao kako Grad Krapina priprema manje višenamjenske dvorane na sportsko rekreacijskom centru Podgorje.
Rad Savate kluba Krapina, kao i predsjednika Pernjeka, pohvalio je tajnik Hrvatskog savate saveza, Josip Gruić.
– On je mlad i ambiciozan i trudi se svake godine uzeti bar jedno natjecanje, to je pohvalno. Sad je uzeo Kup Hrvatske za kadete i kadetkinje i uvijek je lijepo doći ovdje. Savate u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, preko 30 godina, djeluju među starijim savezima što se tiče borilačkih sportova, osnivaju se klubovi po županijama i polako rastemo iz godine u godinu . Rezultati hrvatskih boraca u savateu su odlični, osvojene su brojne svjetske i europske medalje. Ove godine u combatu smo imali tri prvaka svijeta u juniorskoj konkurenciji, pet finalista seniorskog Svjetskog prvenstva, dva muška i tri ženska finala. Na Europskom prvenstvu smo osvojili dva srebra i pet, šest bronci – rekao je Gruić.
Na Kup Hrvatske održanom u Krapini ukupno je bilo prijavljeno 112 natjecatelja te je održano 77 službenih mečeva uz par revijalnih. Iz Savate kluba Krapina prijavljeno je bilo 11 natjecatelja koji su osvojili dvije zlatne medalje, pet srebrnih te tri brončane medalje.
Petra Marija Poslončec i Marin Mlakar osvojili su zlatnu medalju. Srebrnu medalju osvojili su Jakov Poslončec, Fran Horvat, Fran Jarnjak, Teo Žepec i Luka Klasić, dok su brončanu medalju osvojili Luka Mikša, Juraj Šafranko te Karla Poslončec.
