U Ogranku Matice hrvatske u Zaprešiću održana je promocija nove zbirke pjesama Ljerke Vladović naslova Prazne vaze. „Naša poznata i renomirana pjesnikinja po drugi je put svoju zbirku objavila baš u izdanju Ogranka u Zaprešiću. Prva je bila Žene šetaju, a i ovom je zbirkom pokazala da zna posao, da zna što je poezija, što […]
Društvo multiple skleroze Krapinsko-zagorske županije obilježilo je Nacionalni dan ove bolesti s 1000 lica. U Zaboku je tako organizirana panel diskusija na kojoj su sudjelovali neurolozi, predstavnici udruga i javne osobe. Ovom prilikom istaknuto je da se sve više osnivaju udruge članova s ovom bolesti te je oformljen Savez udruga u Hrvatskoj koji su velika potpora oboljelima. Mnogi ljudi se srame multiple skleroze te zbog toga ne izlaze s tim u javnost niti se liječe od nje.
“Mi potičemo na poboljšanje osnovnog života oboljelih od multiple, da se zna da su oni među nama i da njima damo poticaj da se ne skrivaju. No, i dalje ćemo mi udruge poticati da bude bolje svakom našem članu. Ima puno onih koji znaju da imaju MS, ali se ne liječe adekvatno i ne žele s time izlaziti u javnost. U tome im treba vremena, a tu je važna podrška obitelji, ali i udruga, psihologa i fizioterapeuta. Kad budu spremni neka izađu u javnost s tim i tako će biti podstreh i nekim drugima”, rekla je predsjednica Društva multiple skleroze Krapinsko-zagorske županije Nada Smrekar.
Nada Smrekar
Jedna od takvih osoba naša je poznata umjetnica Anđa Marić kojoj se također u početku bilo teško suočiti s bolesti.
Prirodna faza svake dijagnoze i novog pacijenta je negiranje i odbijanje i to je nešto što trebaš proći. Najbolje je to proći uz nekog poput psihijatra, psihologa, prijatelja i svećenika. To je taj proces kad prihvatiš novo stanje i onda sve lakše ide. Ja sad odgovorno tvrdim da volim svoj život više nego prije i više se sviđam sebi kao osoba, nego prije. Ljepši mi je život nego prije i uopće mi se nije smanjio moj domet i hodam još više po svijetu. Pošto živimo u digitalnom svijetu ja sam odlučila naći preko interneta ljude koji imaju multiplu. Da, moj je život drukčiji ali to ne znači da nemam snage za snimiti 16 podcasta i za 50 projekata. Živim brže i više nego ikad prije”, poručila je Anđa Marić.
Anđa Marić
Krapinsko-zagorska županija podržava rad Društva te sufinancira njegove programe i aktivnosti.
“Oni su izuzetno vrijedna i aktivna udruga. U posljednjih deset godina koliko pratimo njihov rad napravila je veliki iskorak u educiranju osoba oboljelih od multiple, prepoznavanju bolesti u zajednici i senzibiliziranju javnosti i poslodavaca o izazovima koje ta bolest nosi.”, istaknula je zamjenica župana Jasna Petek.
Jasna Petek
Otkad je Hrvatski sabor 2015. donio odluku o njegovom službenom proglašenju Nacionalni dan multiple skleroze obilježava se svake godine 26. rujna i služi podizanju svijesti o multiploj sklerozi kao globalnom problemu.
Prvi je put održana pričaonica Čitajmo naglas! Pritom su iz zaprešićke Gradske knjižnice Ante Kovačića sretni što su se djeca odazvala. Nadaju se da će na pričaonice ubuduće doći još više djece. “Čitanje naglas bitno je jer se prije svega družimo uz knjigu i jedni druge slušamo kako čitamo. Također ćemo se baviti interpretativnim čitanjem te učiti čitati dijaloge, a čitati uopće učit će i oni koji to još ne znaju baš dobro. U narednim će pričaonicama biti i izmišljanja priča”, najavila je Ivanka Blažević Kiš, voditeljica pričaonice.
Sudjelovalo je pet djevojčica, među kojima je Nela zaključila da dječaci radije igraju plejku. Kao svoju najdražu dosad pročitanu knjigu Nika je izdvojila Ezopove basne, Ema Bibliju za djecu, Klara Mašu i medvjeda te Lina Štrumpfove. Poticanje čitanja kod djece danas je, uz mnoštvo informacija i digitalne tehnologije, izazovno. Ipak, Klara nam je ispričala tko je nju i kako potaknuo na čitanje: “Moja mi je velika seka bila više toga preporučila. Svake sam je večeri pitala hoće li mi čitati, pa sam ja nekad poželjela čitati sama sebi i naučila.”
Čitačica Klara
Djeca nižih razreda osnovne škole družiti se s knjižničarima i naglas čitati poznata djela za svoju dob te ilustrirati pročitano, u pričaonici mogu svakog drugog utorka od 18 sati u Zaprešiću u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića.
26.rujna 2023. godine s početkom u 17,30 sati u Gradskoj vijećnici održana je 19. redovna sjednica Gradskog vijeća Grada Svete Nedelje. Na sjednici je prisustvovalo 12 od 15 vijećnika, a Dnevni red koji je na početku jednoglasno prihvaćen sadržavao je 19 točaka.
Na samome početku prihvaćeno je izvješće Mandatne komisije o nastavku obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela Damira Halužana. Time je na mjesto dosadašnje vijećnice Ivane Juričić (HDZ) svoj mandat u vijeću obnovio Damir Halužan (HDZ).U sklopu aktualnog sata, pitanja su se ponajviše doticala komunalne problematike. Vijećnik Karlo Lacković (Nezavisni) postavio je pitanje vezano uz ranije najavljenu nabavku defibrilatora za sportske klubove i terene s obzirom da smo nažalost svjedočili nemilom događaju u Samoboru prije nekog vremena kada je osoba preminula na sportskom igralištu.Zamjenik gradonačelnika Gabrijel Deak istaknuo je kako vjeruje da će do kraja godine biti izvršena nabavka još nekoliko defibrilatora za sportske klubove i terene. Pri tome je naglasio kako je kroz sustav Civilne zaštite već nabavljeno nekoliko defibrilatora koji su dani na raspolaganje Vatrogasnoj zajednici i GDCK Samobor. Također će se kroz navedeni sustav provesti edukacije korištenja samih defibrilatora.
Vijećnik Zdenko Tubikanec (FOKUS) postavio je pitanje vezano uz postavljanje završnog sloja asfalta u Ulici Stara cesta u Bestovju te u kojem je statusu obnova Ulice Vladimira Nazora u Bestovju. Zamjenik gradonačelnika rekao je da je proteklog tjedna na području Stare ceste bila tvrtka Hvar koja u ime Zagrebačke županije treba izvesti navedene radove odnosno postaviti završni sloj asfalta,no iste nisu učinili. „Nismo upoznati koji su razlozi tome, je li je to rezultat odnosa ŽUC-a i izvođača, no vjerujemo kako će isto biti izvedeno u što skorijem roku“ naglasio je Gabrijel Deak, zamjenik gradonačelnika.Nastavno na upit o prometnici Vladimira Nazora, zamjenik gradonačelnika naglasio je kako je prije tjedan dana održan sastanak s Mjesnim odborom Bestovje te istima dan prijedlog prometne regulacije, a isti je preduvjet za izradu prometne dokumentacije.Prema sadašnjim informacijama, postignuta je suglasnost da Ulica V. Nazora bude jednosmjerna ulica.
Nakon Verifikacije Zapisnika s 18. redovne sjednice Gradskog vijeća Grada Svete Nedelje održane 06.06.2023.godine, uslijedio je prihvaćanje Odluke o donošenju Strategije zelene urbane obnove Grada Svete Nedelje. Istu je uvodno obrazložio uz kraću prezentaciju zamjenik gradonačelnika Gabrijel Deak. Strategija se odnosi na razdoblje od 10 godina i predstavlja akt strateškog planiranja od značaja za Grad Svetu Nedelju, a koji se odnosi na ostvarivanje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju NBS rješenja, unapređenje kružnog gospodarenja prostorom i zagradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike. Strategija će omogućiti uspostavu održivog, sigurnog i za život ugodnog i uređenog područja grada, a kako bi se stvorili preduvjeti za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi.
Zaključak o davanju mišljenja na Konačni nacrt Strategije razvoja Urbane aglomeracije Zagreb za razdoblje do kraja 2027. godine i Konačni nacrt Akcijskog plana Strategije razvoja Urbane aglomeracije Zagreb za razdoblje do kraja 2027. godine uvodno je obrazložio uz kraću prezentaciju zamjenik gradonačelnika Gabrijel Deak.Satrategija razvoja urbanog područja planski je dokument politike regionalnog razvoja kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja i koji služi kao multi sektorski strateški okvir za planiranje razvoja urbanog područja kao cjeline unutar definiranog vremenskog razdoblja te predstavlja preduvjet za korištenje mehanizama integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) za sedmogodišnje razdoblje, a u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije. Cilj izrade Strategije je definiranje zajedničkih smjerova razvoja Urbane aglomeracije Zagreb, predlaganje zajedničkih smjerova razvoja, zajedničkih pravac djelovanja te olakšavanje provedbe zajedničkih projekata urbanog područja. Zaključak je jednoglasno prihvaćen.
Prijedlog Odluke o donošenju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Svetu Nedelju prihvaćen je jednoglasno.Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o izradi VIII. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Svete Nedelje uvodno je obrazložila pročelnica Roberta Ciglar i prijedlog odluke je jednoglasno prihvaćen.
Prijedlog Odluke o stjecanju prava i obveze iz Rješenja o izvedenom stanju za nekretninu zgrada javne namjene – ribički dom k.č.br. 619/1 k.o. Strmec Samoborski pojasnio je zamjenik gradonačelnika Gabrijel Deak istaknuvši kako je uvidom u zemljišno knjižno stanje utvrđeno da je kao vlasnik predmetne nekretnine upisana Republika Hrvatska. Kako je Grad Sveta Nedelja svih ovih godina, zajedno s članovima udruge, ulagao u predmetni objekt, te s obzirom da isti ima javnu namjenu, odlukom Skupštine ŠRD Štuka iz Strmca odlučeno je da se radi poduzimanja daljnjih radnji urede imovinsko pravni odnosi s RH koja je upisana kao vlasnik, te da se sva prava i objekt predaju u vlasništvo Grada Svete Nedeljena daljnje raspolaganje. Vijećnici su jednoglasno prihvatili prijedlog odluke.Prijedlog Odluke o osnivanju prava služnosti na dijelu k.č.br. 3910/2 i k.č.br. 3904/4 k.o. Rakitje (dio Ulice Ograja u naselju Novaki) prihvaćen je većinom glasova.
Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Svete Nedelje za 2023. godinu obrazložilo je zamjenik gradonačelnika Gabrijel Deak istaknuvši kako su u razdoblju od 01.01. do 30.06.2023. ostvareni konsolidirani prihodi i primici u iznosu od 10.395.257,92 eura, a konsolidirani rashodi i izdaci ostvareni su u iznosu od 10.499.976,03 eura, pa je kao rezultat tekućeg razdoblja iskazan manjak u iznosu od 104.718,11 eura. Ako se ostvarenom manjku prihoda i primitaka tekućeg razdoblja doda ostvareni višak prihoda i primitaka iz prethodnih godina u iznosu od 1.717.989,17 eura, ukupno raspoloživa sredstva koja se prenose u naredno razdoblje iznose 1.613.271,06 eura. Konsolidirani Proračun sadrži sve prihode i primitke proračuna i proračunskih korisnika DV Slavuj i Knjižnice Mihaela Šiloboda. Izvještaj je prihvaćen većinom glasova.
Razmatranje Izvještaja o korištenju sredstava proračunske zalihe za razdoblje od 01.06. do 30.09.2023. godine obrazložio je zamjenik gradonačelnika Gabrijel Deak istaknuvši kako je proračunska zaliha za 2023. godinu planirana u iznosu od 10.000,00 eura, a u navedenom kvartalu utrošeno je 22.729,59 eura. Razlog tomu su prirodne nepogode koje su se dogodile u vremenskom razdoblju od 19.07. do 08.08.2023. godine te su sredstva utrošena na kupnju zaštitnih i građevinskih folija za zaštitu krovova sugrađana kojima su isti oštećeni prilikom orkanskog vjetra, te za vreće i vezice koje su postavljene za obranu od poplave u naselju Strmec.
Većinom glasova prihvaćeno je Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. godine, a godišnja izvješća o radu i financijska izvješća podnijeli su Dječji vrtić Slavuj, Trovačko društvo Svenkom, Knjižnica Mihaela Šiloboda, Kulturna zajednica, Sportska zajednica, Vatrogasna zajednica te Gradsko društvo Crvenog križa Samobor.
14. i 15. rujna 2023. godine u suradnji s Stanicom za tehnički pregled Zaprešić organiziran je terenski tehnički pregled traktora na području Općine Jakovlje.
Na taj način izašlo se u susret svim vlasnicima traktora i olakšalo obavljanje tehničkog pregleda.
Cilj akcije je da se preventivnim aktivnostima, obavljanjem nadzora traktora, postigne veća sigurnost u cestovnom prometu, spomenute skupine sudionika.
Obavljen je tehnički pregled na 130 traktora, stoga se zahvaljujemo svim mještanima koji su se odazvali te tako pridonijeli uspješnoj realizaciji ove akcije. Od 2020. godine kontinuirano raste broj obavljenih tehničkih pregleda na traktorima na području Općine Jakovlje, stoga možemo reći da je postignut cilj ove akcije.
Ovakve akcije podržavat ćemo i u narednim razdobljima kako bi se potaknulo sve vlasnike traktora s područja Općine Jakovlje da registriraju svoje traktore radi postizanja još većeg stupnja sigurnosti u cestovnom prometu.
Premda su ove sezone uglavnom zakazali po pitanju pojačanja, kada je u pitanju poslovanje, Dinamo je uvjerljivo najjači hrvatski klub. Dinamo je odradio, pokazalo se do sada, dosta slab prijelazni rok, pojačanja koja su doveli baš i nisu Bog zna što pojačala momčad, ali barem nisu iskrcali goleme cifre za igrače, kao što je bilo slučajeva u povijesti.
Uprava Dinama kroz godine je znala dublje posegnuti u džep i na kraju je za neke igrače iskrcala, kako smo imali prilike vidjeti, možda i previše. U top sedam ulaznih transfera, Dinamo je imao čak trojicu igrača koji baš i nisu opravdali očekivanja. Neki su čak i znali odigrati dobro u Dinamu, ali nakon odlaska iz kluba nisu se baš snašli. Počnimo upravo s jednim takvim, Markom Rogom.
Rog je najskuplja akvizicija Dinama (Foto: Ronald Gorsic/CROPIX)
Marko Rog
Centralni vezni koji je u Dinamo došao iz Splita u transferu vrijednom pet milijuna eura što ga čini najskupljom akvizicijom Modrih, u Zagrebu se zadržao samo jednu sezonu gdje je eksplodirao i dobio poziv za reprezentaciju. Nakon avanture s Dinamom, preselio se na jug Italije u Napoli za 15 milijuna eura.
Od tad njegova karijera kreće strmoglavom putanjom. Kod tadašnjeg trenera Maurizija Sarrija nije se baš naigrao pored Jorginha i Allana, pa je bio opcija za ulazak s klupe. Zbog pada forme izgubio je i mjesto u reprezentaciji, te 2018. godine nije putovao na Svjetsko prvenstvo. Nakon takve sezonu sreću je pokušao pronaći u Andaluziji u Sevilli, no ni tamo nije zadovoljio. S juga Španjolske vratio se u Italiju, točnije u Cagliari gdje u sezoni 19/20. oživio svoju karijeru i ponovno zasluženo dobio poziv u reprezentaciju.
Naposljetku Cagliari ga je otkupio za 15 milijuna eura, ali nažalost se Rog teško ozlijedio u prosincu 2020. godine kada je povrijedio desno koljeno. Nakon opravka rana se inficirala te je morao opet proći sve ispočetka. Danas je još uvijek ozlijeđen i predviđa se da će se vratiti u veljači 2024. godine. Bile su u igri čak i opcije povratka na Maksimir, ali sve je na kraju propalo.
Bočkaj se nije baš naigrao u Dinamu (Foto: Damir Krajac/CROPIX)
Petar Bočkaj
O Peri Bočkaju ima se puno toga za napisati. Njegova ulazna putanja u karijeri krenula je u Inter Zaprešiću iz kojeg je otišao u zagrebačku Lokomotivu. Tamo se nije dugo zadržao te je krenuo put Osijeka u kojem je posao velika zvijezda tog kluba. Majstor slobodnjaka kako su mu tepali, kroz većinu profesionalne karijere vodio je borbu viškom kilograma i nije skrivao sklonost seoskim zabavama u svoje slobodno vrijeme.
Veliku mrlju na njegovu karijeru bacila je prometna nesreća koju je Bočkaj sam skrivio i pijan se zabio u benzinsku pumpu. Da stvar bude gora pobjegao je s mjesta nesreće. Razlog zašto je to napravio nije poznat.
Prilikom sudara ozlijedio je dvije radnice i bio automatski izbačen iz kluba, no samo nakon mjesec i pol vraćen je u prvu momčad Osijeka. Sezone 21/22. iz Osijekov lijevi bek potpisao je za Dinamo, no tamo su već bila tri lijeva beka što je svakako bio problem, ali zov Dinama se ne odbija. Od dolaska u Dinamo nije se baš naigrao. Upisao je 46 nastupa, zabio sedam pogodaka i asistirao devet puta. Ovo ljeto otišao je na Cipar u Pafos FC. Za sad je zaigrao u svih pet utakmica i upisao jedan gol i jednu asistenciju. S obzirom na to da je koštao 2.7 milijuna eura, Bočkaj je svakako bio flop.
Atiemwen se davao ‘na kapaljku’ (Foto: Ranko Suvar/CROPIX)
Iyayi Atiemwen
Lijevo krilo prvi puta se predstavio u HNL-u sezone 17/18. kada je iz turskog Rizespora došao u HNK Goricu. U jednoj sezoni je upisao 13 nastupa i zabio pet golova, dok je u drugoj sezoni u 17 nastupa zabio 7 pogodaka.
To je Dinamu bilo dovoljno da se aktivira i dovede Atiemwena. Dinamo je za njega isplatio Gorici 2.65 milijuna eura, a u Modrom dresu proveo je pune tri sezone. Ima 58 nastupa, a od kontribucija podijelio je šest asistencija i zabio 12 golova. Koliko se brojke činile i dobre treba stati i reći da Nigerijac za to koliko je plaćen, nije bio dobra akvizicija.
Dok je bio u Dinamu odlazio je na posudbe u Lokomotivu, ciparski Omonia Nicosia, pa u Goricu da bi naposljetku iz Dinama otišao besplatno u moldavski Sheriff. Ovo ljeto iz Sheriffa otišao u makedonski Gostivar.
Od Šutala imaju velika očekivanja (Foto: Ronald Gorsic/CROPIX)
Boško Šutalo
Šutalo je uistinu premalo igrao da bi ga se proglasilo flopom ili da bi se reklo da je upropastio karijeru, ali Modri su ga prošle godine platili čak četiri milijuna eura, i ovo mu je druga sezona u klubu, a od njega se nije vidjelo previše.
Šutalo je gotovo cijelu prošlu sezonu bio ozlijeđen, a ove se sezone vratio tek od polovice kolovoza i odigrao je premalo da bi se mogli donositi konkretni zaključci. Šutalo bi sada, kada više nema Josipa Šutala, trebao biti lider obrane i nova glavna uzdanica u zadnjoj liniji, ali prema dosad viđenom malo tko će se usuditi i reći da je bivši igrač Atalante i Osijeka “taj”.
Boško danas vrijedi 2.6 milijuna eura, i trenutno je u dosta nezavidnoj poziciji jer su očekivanja od njega, pa recimo to tako, dosta velika.
Gledajući ovako top sedam ljestvicu najskupljih nogometaša Dinama, nekako se čini da baš i nije najbolje biti skupa akvizicija zagrebačkih plavih. Gotovo kao da je u pitanju prokletstvo.
Dugogodišnji plan obnove Novih dvora, nekadašnjeg posjeda bana Josipa Jelačića u Zaprešiću, kreće u svoju realizaciju. Sredstva će biti osigurana provedbom mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja na području Urbane aglomeracije Zagreb koja se proteže i na područje grada Zaprešića, a ukupno obuhvaća 30 jedinica lokalne samouprave. „Predviđamo da će se od listopada 2023. do siječnja 2024. […]
U Šenkovcu je održana tradicionalna, osma Likovna kolonija „Pred Senkinom kućom uz igru sutlanskih boja, pjesme i riči“. Sudjelovalo je pritom oko pedesetero umjetnika. Udruga Ivana Perkovca, za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine, koloniju je priredila u dvorištu restorana Stara preša. Sudjelovao je i možda jedan od rijetkih koji je svih osam puta bio na ovoj koloniji. Među puno amatera našao se obrazovani umjetnik i dugogodišnji slikar, Zdravko Postružin. Uvijek ćemo reći da je kolonija održana nažalost bez gospođe koja ju je i pokrenula, Senke Petek. Druženja, ipak, nakon nje ne prestaju.
“Ovo je jedan predivan doživljaj za sve sudionike! Većina je ovih slikara poznavala Senku i dobrotu njezine duše. Kolonija se najprije održavala u vikendici u kojoj smo zajedno živjeli, a na ovom se predivnom imanju održava otkad je otišla. Domaćini su gostoljubivi. Ovdje do izražaja dolaze svi osjećaji koje umjetnici gaje i koje daju od srca te ih pretaču u radove”, rekao je Antun Hosni, član Udruge Ivana Perkovca i uz Senku pokretač ove kolonije.
Antun Hosni, član Udruge Ivana Perkovca i pokretač Likovne kolonije
Likovnom kolonijom „Pred Senkinom kućom uz igru sutlanskih boja, pjesme i riči“ Udruga Ivana Perkovca ušla je u četvrti kvartal. Predsjednica Horvat vrlo je zadovoljna provedenim aktivnostima, a članova je najviše otkad Udruga postoji.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić sastao se županom Krapinsko-zagorske županije, te gradonačelnicima i načelnicima s ovog područja. Razlog radnog sastanka u Krapini bilo je predstavljanje novog programa za sanaciju klizišta te obnovu od potresa. Sredstvima Fonda solidarnosti na području koje je zahvatio zagrebački i petrinjski potres sanirano je 217 klizišta od kojih se mnoga nalaze u Krapinsko-zagorskoj županiji.
“Na području 19 jedinica lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj županiji uložen je 21 milijuna eura kojima su se sanirala brojna klizišta. Prošli smo i druge teme, prije svega obnovu na području KZŽ nakon potresa, i ustvrdili smo da se ovdje realizira obnova 155 projekta u vrijednosti 152 milijuna eura i veliki dio tih projekata smo već završili, neki su još u tijeku. Kada je u pitanju konstrukcijska i cjelovita obnova zgrada javne namjene, u velikom su dijelu završeni projekti koji se odnose na obnovu komunalne i prometne infrastrukture. Upoznao sam gradonačelnike i župana sa prijedlogom zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH kojim idemo u funkcionalnu i financijsku decentralizaciju upravljanja državnom imovinom” otkrio je ministar Branko Bačić.
Branko Bačić
U sanaciji klizišta sudjeluju i Hrvatske vode
Velik dio klizišta na području Krapinsko-zagorske županije sanirale su i sanirat će Hrvatske vode.
“Na području Krapinsko – zagorske županije i svih jedinica lokalne samouprave, do kraja godine realizirat će se investicija u vrijednosti oko sedam milijuna eura, a sanirat će se, ili je već sanirano, 80 klizišta. Radovi sanacije klizišta provođeni su na 30 od 32 jedinice lokalne samouprave. Na razini Republike Hrvatske uloženo je 15 milijuna eura i sanirano 182 klizišta”, rekao je direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Zoran Đuroković
Lokalna samouprava nema sredstava za sanaciju klizišta
Gradonačelnik Krapine istaknuo je da su problemi s klizištima na području Krapinsko- zagorske županije kontinuirani.
“Samo je pitanje padalina, jesu li veće ili manje. Nažalost ove godine duže kišno razdoblje aktiviralo je niz klizišta na kojima su stradali i stambeni objekti te su dobili crvene naljepnice. Siguran sam da će ovaj Program ublažavanja posljedica klizišta značajno pomoći upravo za rješavanje problema obiteljskih kuća. Uz to, kad se pogleda konfiguracija terena u našoj županiji gdje imamo praktički po nekoliko kuća na svakom brijegu i veliki broj nerazvrstanih cesta, sigurno da klizišta prvenstveno tamo stvaraju probleme nizu jedinica lokalne samouprave, ali problema ima i na županijskim cestama. Jednostavno, naši fiskalni kapaciteti nisu dovoljno veliki da bi sami mogli to rješavati” , naglasio je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.
Zoran Gregurović
Krapinsko- zagorski župan također je naglasio da županija i jedinice lokalne- samouprave nisu u stanju same sanirati ogromne štete na komunalnoj infrastrukturi i privatnoj imovini koja uzrokuju klizišta.
“Pohvala Hrvatskim vodama na programu kojeg smo imali dosad. Posebno pozdravljamo ovaj program Vlade RH koji ide u cilju ublažavanja posljedica klizišta s jedna strane. odnosno pokušava prevenirati da vidimo gdje su najkritičnija mjesta i gdje bi se klizišta mogla dogoditi s druge strane. S druge strane ide u cilju pokušaja prevencije da vidimo gdje su najkritičnija mjesta gdje bi se klizišta mogla otvoriti, tako da zajedničkom koordinacijom s jedinicama lokalne samouprave, nadležnim ministarstvima i projektantima ne stavljamo u prostorne planove ta zemljišta kao građevinske zone” , napomenuo je župan Željko Kolar.
Željko Kolar
Prilikom ovog posjeta ministar je obišao i dvije zagorske tvrtke od kojih je Ministarstvo graditeljstva naručilo izgradnju 300 mobilnih kućica za Banovinu.
Šetnjom od centra prema starom gradu Susedgradu u Podsusedu se obilježio Dana europske baštine pod ovogodišnjim motom – Živa baština. Time su iz udruge EKO-2000 željeli ukazati na mnoge probleme vezane za Park-šumu kao i sami „Stari grad“.
Podsused – Živa baština 2023
Povodom Dana europske baštine udruga Eko 2000 iz Podsuseda organizirala je šetnju od centra prema starom gradu Susedgradu. Na ovaj način željeli su istaknuti važnost očuvanja lokalne baštine, koju ne smijemo zaboraviti održavati kako bismo je sačuvali za nove generacije.
” Možda svima nije poznato no u Podsusedu imamo prekrasnu lokaciju a to je Stari grad Susedgrad. Nažalost on je dugi niz godina zapostavljan i zapušten. Do danas on se pretvorio u ruševinu, a Park-šuma u njegovu podnožju također je u lošem stanju kao i planinarski dom.” rekao je Mile Račić dopredsjednik Udruge EKO-2000.
Posebnu opasnost kako za izletnike tako i za djecu predstavljaju izgorjeli ostatci starog planinarskog doma.
” Planinarski dom prepun je smeća nakon požara od prije par godina. Oko njega nije postavljena niti sigurnosna traka za upozorenje posebice djeci da mu se ne približavaju. On je danas nažalost samo mjesto odlaganja sitnog i krupnog komunalnog otpada.” istaknula je Sandra Berak, članica Udruge EKO-2000.
Stanovnicima Podsuseda posebno smeta nebriga grada i ustanova za stari grad Susedgrad koji je od posljednje konzervacije značajno propao.
” Davne 1954. godine održana je posljednja konzervacija zidina Starog grada. Iako su od tada postojale razne inicijative i pokušaji da se on konzervira i dovede u određenu funkciju to se do sada nikada nije dogodilo. Da bi baština bila živa te da bi se mogla koristiti ona mora biti u funkciji i mora omogućiti pristup građanima. ” pojasnila je Sandra Berak.
Kako na kraju ističu iz Udruge nastavit će se i dalje boriti za rekonstrukciju Starog grada kao i planinarskog doma, sve s ciljem očuvanja ove značajne kulturne baštine podsusedskog kraja.