Revolt u ‘predgrađu‘ zbog najopasnijeg puta u školu: ‘Nekidan mi je auto skoro pobrao sina!‘

U neposrednoj blizini Osnovne škole Antuna Augustinčića, u 13.10 sati čuje se školsko zvono. Relativno praznu ulicu nakon desetak sekundi ispunjava zvuk smijeha i razgovora stotine učenika škole, koju sveukupno pohađa 755 djece. Neke od njih na ulazu već spremno čekaju roditelji, dok drugi sjedaju na bicikle, uzimaju svoje električne romobile ili počinju pješačiti do kuće.

U isto vrijeme, drugi učenici tek stižu na nastavu, ali u zadnjih par mjeseci sve češće u pratnji roditelja koji svoju djecu ipak malo čvršće drže za ruku na putu do škole. Oprezno prate promet i svaki prelazak zebre dok brinu zbog jednog od najvećih raskrižja u Zaprešiću i semafora pored škole, koji od olujnog nevremena u srpnju ne rade.

Na njima i dva mjeseca kasnije blica žuto svjetlo, a tijekom početka i kraja nastave dolazi policija kako bi dodatno osigurala raskrižje za sve školarce. 

– Nekidan mi je auto skoro pobrao sina. To se pod hitno mora riješiti, jako je opasno za djecu. Gužva je ujutro i iako ima policije na zebri, to nije dovoljno – požalila nam se majka koja je dijete otpratila do škole.


image

Vanesa Pandzic/Cropix

Iako su pored škole postavljeni znakovi upozorenja, uspornici i reflektirajući stupovi kako bi svi vozači usporili, trenutno je većini roditelja “knedla u grlu” kad znaju da im djeca moraju doći do škole, bez uobičajene prometne regulacije pomoću semafora.

Što ako im dijete zaboravi da sada mora dodatno pripaziti kad prelazi cestu i samo procijeniti kada je sigurno, budući da ne radi svjetlo za pješake? Ako prebrzo krene na svom električnom romobilu ili dok biciklira s grupom prijatelja, pa ne primijeti auto? Ista pitanja brinula su i majku koju smo sreli kad je došla po kćer na biciklu nakon nastave. 

– Sad na primjer nema puno prometa, ali definitivno je opasno. Ujutro svi ovuda idu na posao i iako je policija ujutro na semaforu i regulira promet, trebao bi stalno netko biti ovdje. Zebra je jako prometna, gužva je i auti uglavnom ne žele stati. Neke prometne regulacije u blizini su bile i ukinute jer su ljudi stradavali, svi se ovuda voze kao ludi, objašnjava nam. 


image

Vanesa Pandzic/Cropix


image

Vanesa Pandzic/Cropix


image

Vanesa Pandzic/Cropix

Roditelj jednog od prvašića kojem je ovo drugi tjedan škole, tvrdi da su tijekom nove školske godine samo dva puta sreli policajce na zebri, unatoč najavama da će tamo netko stalno dežurati. 

– Smatram da bi u ovom periodu, dok se školarci tek navikavaju na povratak u klupe, policija na zebrama u blizini škole trebala dežurati cijelo vrijeme, a ne samo po sat ili dva kada oni misle da je to potrebno. Najvažnija za nadzor je ona na križanju Ul. Pavla Lončara i Ul. bana Josipa Jelačića. Od sedmog mjeseca traje prepirka oko nadležnosti za zamjenu tog semafora, a svo to vrijeme auti sumanuto jure križanjem, najčešće ignoriranjem pješačkog prijelaza. Djeca su djeca, ne možemo na njima ostaviti odgovornost odraslih, nadam se da će se stvari promijeniti dok ne bude prekasno! – tvrdi otac. 

Njegovo mišljenje o nedovoljnoj regulaciji prometa dijeli i drugi roditelj, koji kaže da je policiju isto vidio samo dva dana, u vrijeme kad mu je dijete dolazilo u školu. Ostale dane, kako tvrdi, u vrijeme odlaska iz škole nije bilo nikoga. 

– Dijete bi čekalo da naiđe ipak netko stariji pa da s njim pređe cestu, mada niti to danas više nije sigurno. U utorak oko 14:30 sati na tom semaforu šleper je skoro pokupio dečkića koji je s biciklom prelazio zebru, a kasnije oko 19:10 sati gospođa je bila na pola zebre i vozač ne želi stati, a iza njega policajac u policijskom autu i nikom ništa, objašnjava. 

Naglasio je da je i sam dva puta pokušao zvati policiju, gdje su mu jednom rekli da je policajac na semaforu, iako kaže da ga je minutu prije zvalo dijete koje mu je reklo da nema nikoga. Tijekom drugog razgovora, rečeno mu je da nema dovoljno službenika da sve pokriju. 

– Grad je to trebao riješiti pa i pod cijenu kazne ili sankcija, ako bi dirnuo u nešto što nije u njegovoj domeni. Zakon bi ga možda i osudio, ali ne i građani Zaprešića. Danas sam čuo da je semafor navodno nabavljen i da će biti postavljen kroz par dana, tvrdi roditelj. 


image

Vanesa Pandzic/Cropix


image

Vanesa Pandzic/Cropix


image

Vanesa Pandzic/Cropix

Ravnateljica škole, Danijela Adžijević, rekla nam je kako joj se roditelji nisu osobno žalili, iako to uglavnom svi spominju i nikome nije drago što je situacija trenutno takva. Većina učenika živi u blizini i dolaze na nastavu pješice, dok poneke voze i roditelji.

Kaže da policija nije kod škole cijeli dan i pretpostavlja da je razlog tome što ih nema dovoljno, ali su uvijek tamo u jutarnjim satima i usporavaju vozače uz zebru, kada ih i sama viđa. 

– To je određena opasnost do daljnjeg i svi želimo da se to čim prije riješi. Nažalost, nije u našoj nadležnosti. Pisali smo policiji u smislu da se to treba srediti, ali očito negdje postoji problem iako oni to saniraju koliko mogu, kaže Adžijević. 

Jedna od učiteljica koju smo sreli prije zvona dok su djeca bila na tjelesnom, također nam je rekla da nije zaprimila nikakve pritužbe roditelja. Iz policije su nam rekli da su kod škole od pola osam do pola devet ujutro i zatim ponovno kad se djeca vraćaju kući s nastave, od pola 11 do pola 12 sati. U kontaktu su i s učiteljima, pa tako znaju kada će prvašićima završiti zadnji školski sat, a inače se provodi akcija “Poštujte naše znakove”. 

Grad Zaprešić izdao je i obavijest o situaciji, objašnjavajući da je održavanje semafora u nadležnosti Županijske uprave za ceste, stoga nisu u mogućnosti sanirati oštećenja i staviti ih u funkciju. Zbog toga su im uputili više apela za žurnim postupanjem, posebice zbog početka školske godine i povećanog kretanja djece. 

– S ciljem zaštite svojih najmlađih sugrađana, tijekom sljedećeg tjedna će prometni redari, u suradnji s patrolama Policijske postaje Zaprešić, biti u blizini škola i pobrinuti se za siguran dolazak djece na njihova odredišta. 


image

Vanesa Pandzic/Cropix


image

 

 

Vanesa Pandzic/Cropix


image

Vanesa Pandzic/Cropix

Unatoč obavijesti koja spominje da će prometni redari surađivati s policijom i biti u blizini škola, način na koji je komunalno-prometno redarstvo regulirano, otežava ostvarenje ovog obećanja grada.

Kako nam je objasnio Renato Turković, voditelj Odsjeka za komunalno-prometno redarstvo, grad Zaprešić kao i većina dijelova Hrvatske, nema prometne redare koji su samo zaduženi za promet, već se radi o komunalno-prometnoj referadi koja radi sve od građevinske, poljoprivredne do komunalne asistencije, a ne samo regulacije prometa ili kazni.

– Semafor nije gradski, nego od državnih cesta i prometnica nije u vlasništvu grada. Znam da je to trebalo ići na javnu nabavu koja traje tri mjeseca i ne provodi ju grad, ali zadnja informacija koju imam je da je to u proceduri. Jesu li to pogurali da se to riješi što prije zbog semafora koji je apsolutno problematičan, stvarno ne znam, rekao nam je. 

Savjetnica za promet, Ivana Hotko, rekla nam je da se ta priča već dosta dugo vrti, dok je od strane grada nebrojeno puno mailova upućeno županiji i MUP-u što se tiče povećanja sigurnosti. Vjeruje da se u suradnji s policijom napravilo sve što se moglo, a već mjesec dana pokušavaju potaknuti proces sanacije, iako ne mogu utjecati na termin postavljanja semafora.

Postoji mogućnost da će se oni popravljati kroz desetak dana, a što se tiče prometnih redara, oni mogu obilaziti teren, ali ne reguliraju promet iako su tamo na terenu svako jutro. 

– Znam da je policija tamo u jutarnjim satima kad je najveći manevar i protok. I sama sam roditelj, razumijem zašto se ljudi brinu. U blizini škole je uzdignuta ploha po kojoj djeca mogu hodati, to je najsigurniji prijelaz trenutno. Mislim da je to u jutarnjim satima uz policiju relativno sigurno, naravno nije idealno, ali evo da mogu sutra bih napravila taj semafor, zaključila je Hotko. 


image

Vanesa Pandzic/Cropix


image

Vanesa Pandzic/Cropix


image

Vanesa Pandzic/Cropix

Zagrebačka županija poduzetnicima dodjeljuje više od milijun eura bespovratnih potpora

Zagrebačka županija temeljem provedenih natječaja za poticanje razvoja poduzetništva u 2023. godini dodijelit će nešto više od milijun eura vrijedne bespovratne potpore poduzetnicima sa svog područja.

Od ukupno milijun i četiri tisuće eura – nešto više od 503 tisuće eura iznose potpore za proizvodne djelatnosti, 351 tisuću eura potpore za neproizvodne djelatnosti, a 149 tisuća eura za poduzetnike početnike. Po korisniku potpore se kreću od 1.500 do 10 tisućaeura.

Na natječaje, koji su bili otvoreni od 12. travnja do 12. svibnja 2023. godine ukupno je zaprimljeno 556zahtjeva, od kojih je 444 ispunjavalo uvjete natječaja, a odobrena je 241 potpora i to: 82 za početak poslovanja poduzetnika, 58 za povećanje konkurentnosti za proizvodne te 101 za neproizvodne djelatnosti.

Bodovne liste i informacije o dodjeli dostupne su na web-stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr pod rubrikom Natječaji.

„Bespovratnim potporama poduzetnicima želimo potaknuti njihov daljnji razvoj, prvenstveno kroz nabavu nove opreme kako bi bili još konkurentniji na tržištu“, rekao je župan Stjepan Kožić, istaknuvši kako, osim potpora poduzetnicima, Zagrebačka županija značajna sredstva ulaže i u razvoj i opremanje poduzetničkih zona.

 „Samo u ovom trenutku u našim zonama realiziraju se preko pola milijarde eura vrijedne investicije poput Lidla u Križu, Log Experta i Spara u Klinča Selima, Alce i Violete u Zelini, DPD-a u Bistri, Lagermaxa u Luki, KFK u Rugvci i dr.“, dodao je Kožić.

Objava Zagrebačka županija poduzetnicima dodjeljuje više od milijun eura bespovratnih potpora pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Detekcija prometnih prekršaja 0-24

Detekcija prometnih prekršaja 0-24

Detekcija prometnih prekršaja 0-24

U Ulici K. Š. Gjalskog, kao jednoj od problematičnijih prometnih točaka u gradu, postavljena je ulična kamera za automatsko prepoznavanje nepropisnog parkiranja i zaustavljanja. Riječ je o sustavu „Pazigrad SmartCAM“ postavljenom s ciljem uvođenja reda u promet u mirovanju na način da 0 – 24 detektira prekršaje te tako služi kao pomoć prometnom redarstvu izvan […]

The post Detekcija prometnih prekršaja 0-24 first appeared on Grad Zaprešić.

Bistranska čušpajzijada podsjetila kako se rade zdravi i jeftini obroci

Bistranska čušpajzijada već je pet godina centralno događanje koje se održava u sklopu dana Općine Bistra. Ove godine čak 21 ekipa trudila se u svojim kotlićima pripremiti najbolji čušpajz. Jubilarno 5. izdanje pokazalo je da je pokretanje ove jedinstvene kulinarske manifestacije bio pun pogodak.

“Nije veliki jubilej ali postigli smo to da danas očekujem o 2000 posjetitelja. Imali smo 22 prijavljene ekipe ali je jedna otkazala zbog zdravstvenih okolnosti. Prva nagrada je vikend u Baranji, druga nagrada je Izletište “Cowboy” u Donjoj Lomnici a treća nagrada je večera u “Špiri” tako da su sve ekipe zagrizle. Imamo osam različitih čušpajza. Isti čušpajz maksimalno mogu kuhati tri ekipe. Mogu reći da svake godine rastemo. Ljudi su prepoznali kvalitetu naše manifestacije i raduje nas da dolaze ljudi iz Zagreba i okolice te Primorsko- goranske županije”, rekao je voditelj one manifestacije i čitavih Dana Bistre Domagoj Eršek.

Domagoj Eršek

U prošlosti čušpajz na meniju bio cijeli tjedan

Čušpajz je jelo naših djedova i baka, koji su u nedostatku mesa kuhali juhe sa puno raznog povrća kojeg je uvijek bilo u vrtu i špajzi. Ova manifestacija iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja kojima se na ovaj način šalje poruka kako se za malo novaca može pripremiti izrazito zasitan i zdrav obrok.

“Naši stari su bili prvenstveno siromašni seljaci koji jesu imali kak bi mi rekli jednog pajceka v kocu. No ono kaj su imali cijele godine je bilo ono povrće na vrtu i to su kuhali cijele godine. Baza svakog čušpajza je povrće, jako malo meso ili ništa. Prejdeš u vrt, zemeš kaj imaš, to skuhaš i to je to. Način života i kako danas funkcioniramo nas je ugojio i ovakvim događanjima kakvo je ovo danas u Parku prirode Medednica želimo to promijeniti. Moram napomenuti i da su sve namirnice koje se danas ovdje pripremaju uzgojene na području Zagrebačke županije i Općine Bistra tako da promoviramo autohtono i lokalno “, poručio je Domagoj Eršek.

Renomirani stručni žiri

Na ideju da se ova manifestacija počne održavati došao je član stručnog žirija čušpajzijade Stjepan Lešnjak na poticaj tadašnjeg načelnika Krešimira Gulića. Društvo u žiriju pravili su mu Tomislav Špiček, Karmela Vukov-ColićŽeljka Klemenčić.

“Htjeli smo nekaj napraviti da budemo prepoznatljivi kaj nema drugdje. Odlučio sam se za čušpajzijadu jer tak su kuhale naše bake i to je zdrava hrana. Treba našu djecu poticati na to. Lijepo je meso jesti ali trebat i jesti raznoliko i na žlicu. Čušpajz se prije kuhao tokom cijelog tjedna. Znamo da u njega idu 3-4 namirnice i bit je d ase radi na masti. Stavi se malo špeka i luka i neko povrće. Apsolutno sam ponosan na ovo kaj smo napravili. Krešo mi je još prve godine rekao vidjet ćeš kaj će bit za par godina. Već iduće se tu ne bude moglo doći autima. Ovo je nešto prekrasno”, zaključio je predsjednik Udruge kuhara bistranskog kraja Stjepan Lešnjak.

Stjepan Lešnjak

Za kraj recimo da je najbolji čušpajz napravila ekipa Stari Štagelj, druga je bila Satnija Ban Josip Jelačić dok je treće mjesto pripalo ekipi Dječjeg vrtića Kapljice.

Objava Bistranska čušpajzijada podsjetila kako se rade zdravi i jeftini obroci pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Arena Zagreb će ‘gorjeti’: Sprema se spektakl za sve ljubitelje domoljubne glazbe

Prava glazbena poslastica stiže početkom godine za sve ljubitelje domoljubne glazbe. Naime, u Areni Zagreb će se 13. siječnja 2024. održati veliki koncert pod nazivom ‘Domu mom’ u organizaciji Laudato TV-a.

Poznato je kako će od izvođača nastupiti Mate Bulić, Opća opasnost, Najbolji hrvatski tamburaši, Dražen Zečić, Meri Cetinić, Đani Stipaničev, klapa Cambi, Dražen Žanko i Marko Škugor.

Spektakl u metropoli: Zagrepčani će moći uživati u veselim bojama i zvucima koji pozivaju na ples

Svoj su nastup potvrdili i Zaprešićki Boysi, kvartet Gubec i Rajko Suhodolčan, Ana Žagar i Ličke drvosječe, klapa Cesarice, Vokalisti trogirske katedrale, a kako najavljuju organizatori bit će tu još dobro znanih imena.

‘Večer prepuna emocija i zahvalnosti’

“Na koncertu će izvođači pjevati domoljubne pjesme i pjesme svoga kraja, od hrvatskog sjevera i juga do hrvatskog istoka i zapada. Posjetitelje očekuju poznate pjesme, nezaboravni dueti, večer prepuna emocija, ponosa i zahvalnosti”, navode organizatori dodajući kako je glazbeni producent koncerta Ante Gelo, a redatelj Ivan Miladinov.

Fotografija s koncerta ‘Progledaj srcem’ (Foto: Damir Krajac/ CROPIX)

Laudato TV je do sada bio organizator koncerata ‘Progledaj srcem’ kojim su promovirali suvremenu duhovnu glazbu, a najavljenim koncertom žele potaknuti i mlade autore na bavljenje domoljubnom tematikom i ljubavi prema svom podrijetlu, narječju i kraju.

“Vjerujemo da se i na ovaj način, ljubavlju prema domaćoj riječi i glazbi, može ohrabriti obitelji i mlade da ostaju živjeti i raditi u Hrvatskoj. Uz večer dobre glazbe, jedini cilj ovog koncerta je promicati zajedništvo i jedinstvo hrvatskog naroda koje se živjelo velikih datuma u hrvatskoj povijesti, ali i nedavno kada su Vatreni osvojili medalje na velikim prvenstvima”, poručila je izvršna producentica koncerta ‘Domu mom’ Ksenija Abramović.

Pravo koje mogu ostvariti samo Zagrepčani: Potpuno je besplatno, a otkrit će vam sve tajne grada

Ulaznice za koncert mogu nabaviti u sustavu Eventim i Galerijama Laudato, a organizatori napominju kako se kupnjom ulaznica pomaže organizacija koncerta i rad obiteljske televizije Laudato TV.

Objava Arena Zagreb će ‘gorjeti’: Sprema se spektakl za sve ljubitelje domoljubne glazbe pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Emanuela Santini izlaže u Muzeju Matije Skurjenija

U Zaprešiću u Muzeju Matije Skurjenija izlaže Emanuela Santini, autorica iz Rijeke. Publici predstavlja na prvi pogled čudnu izložbu koja, kako sam naziv kaže, „Poziva na zamišljanje“. Radi se o od 2011. godine samostalnoj umjetnici koja je 2008. magistrirala Vizualne umjetnosti u Wimbledonu. “Izložba predstavlja crteže koji su nastali u sinergiji s mojim doktoratom, koji završavam na Sveučilištu Middlesex u Londonu. Tema je, što se možda čak i ne može iščitati iz samih radova, promišljanje crteža kroz Jungovu psihologiju nesvjesnog. Radi se o potpuno intuitivnim crtežima koji su nastali kroz tri faze – prikupljanje, sastavljanje te razmišljanje o onom što sam napravila. Ovdje je predstavljena druga faza, sastavljena od različitih materijala”, pojašnjava Emanuela Santini.

Emanuela Santini, autorica djela

Da ovako što nastane potrebno je nekoliko godina. Kad je krenula stvarati djela, Santini nije ciljala na publiku koja bi to htjela vidjeti. Sve je, kaže, radila za svoje zadovoljstvo.

U Zaprešiću izložba za izložbom

Bio je ovo jedan uzburkan kulturni vikend u Zaprešiću jer je priprema izložbe za izložbom zahtijevala puno posla. U Muzeju Matije Skurjenija sad je postavljena i ova, autorice koja se pritom koristila ne nužno crtačkim materijalima.

Vrata Muzeja Matije Skurjenija otvorena su svakog dana osim ponedjeljka, a izložbu Emanuele Santini ondje možete pogledati od osmog do 30. rujna.

Objava Emanuela Santini izlaže u Muzeju Matije Skurjenija pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Priče na dekici podno Susedgrada

U sklopu Podsusedskih svečanosti održale su se priče na dekici, koje su u Park šumu Susedgrad pretvorile na jedno prijepodne u čarobni svijet bajki. Priče su ove godine djeci čitale Ana Dobričić i Ivana Radeljak.

Približavanje prirode i čitanja djeci

Priče na dekici okupile veliki broj djece u Park šumi Susedgrad. Radi se o događanju održanom nakon nekoliko godina pauze u sklopu Podsusedskih svečanosti a u organizaciji Udruga za zaštitu okoliša EKO-2000.

” Prve Priče na dekici krenule su još 2019 godine, međutim tada je došla korona i sve zaustavila. Planiramo da ovo postane tradicija i sa željom da svake godine bude što veći odaziv djece. Ove godine imamo oko šezdesetak djece i s tim brojem smo zaista zadovoljni.” rekla je Sandra Rožić predsjednica Udruge za zaštitu okoliša EKO-2000.

Okupljenima je ovaj puta priče odlučila pročitati, njihova autorica Ana Dobričić, koja ih je pripremila nekoliko kako bi se mogle prilagoditi uzrastu djece.

” Imam dvije priče koje se bave strahovima; jedna o grmljavini koja je sad postala jako aktualna te jedna o mraku i noćnim životinjama, a treća priča je o jednom neobičnom dječaku koji može vidjeti viruse i bakterije.” otkrila je Dobričić.

Putem priča s dekice želi se djecu na nekoliko sati odmaknuti od čuda moderne tehnologije i potaknuti na druženje i boravak u prirodi.

” Pokušali smo na sat do dva odvesti djecu na lijepo mjesto u prirodi u Park šumi Susedgrad, kako bi ih podsjetili da ono postoji ali im približili i čitanje. Zašto čitanje? Jer je čitanje knjiga u ovome slučaju povezalo generacije, a njime naglašavamo i važnost očuvanja prirode i međusobnog druženja, te da odmaknemo mlade bar nakratko od mobitela i ostalih digitalnih sredstava koja su danas tako popularna.” rekla je Sandra Berak iz Knjižnice Podsused.

Naredno događanje koje se očekuje u sklopu ove manifestacije je pletenje podsusedske cvijetne  košarice koja će se održati 21. rujna.

Objava Priče na dekici podno Susedgrada pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Besplatne radionice digitalne pismenosti

Besplatne radionice digitalne pismenosti

Besplatne radionice digitalne pismenosti

Hrvatski telekom organizirao je dvije besplatne radionice povećanja informatičke pismenosti u sklopu projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Zaprešića koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Jedna je radionica bila namijenjena umirovljenicima, a druga mladima te su joj se priključili učenici Srednje škole Ban Josip Jelačić. Teme radionice za umirovljenike su bile […]

The post Besplatne radionice digitalne pismenosti first appeared on Grad Zaprešić.

Gosti van sebe nakon večere kod Stankice: ‘Gadi mi se, nije mi to baš sjelo’

Novi tjedan u ‘Večeri za 5’ otvorila je grafičarka Stankica Ljubenko iz Jablanovca pokraj Zaprešića. Stankica je ekipi poslužila tradicionalnu večeru, a za nju je dobila 34 boda! Marijana, Ivan, Dubravka i Ivanka imali su raznolike komentare na tradicionalnu večeru kod Stankice, kojoj su udijelili sve pohvale za atmosferu.

Prva drama u ‘Ljubav je na selu’, cure su se žestoko posvađale: ‘Voliš ga, a nisi ga još ni vidjela’

Stankica je pripravu večere započela radom na predjelu. Prase stoji na njima i maše njime naziv je prvog jela koje je domaćica poslužila, a gosti su prognozirali da se možda radi o hladetini. Upravo je hladetinu Stankica prvu spravila, a potom se bacila na Tko voli, nek’ izvoli. Glavno jelo sadržavalo je goveđe želuce – fileke. Stankica je bila svjesna rizika odabirom glavnog jela, no odlučila ga poslužiti s obzirom na tradicijsku priču iza fileka. Smotana na lijevo i desno posljednje je čega se domaćica prihvatila u pripravi večere, a radilo se o desertu – štrudli od jabuka i šljiva.

Stankica Ljubenko (Foto: RTL)

Opuštena ekipa dočekana je pjesmom, koju je povela domaćica, a uskoro zapjevali svi. “Domaćica je bila opuštena”, izjavila je Ivanka.

Fio je, pak, ustvrdio da je Stankica bila neopuštena, a mišljenje nije promijenio ni nakon što ih je domaćica natjerala da joj okopaju krumpire. “Bila je to šala, da nas domaćica malo oraspoloži”, kroz smijeh je izjavila Ivanka. Nakon rada, uslijedio je aperitiv – i to voda! “Stankica se totalno pogubila u dvorištu. Aperitiv nije bio nikakav”, kroz smijeh je zaključio Fio.

Gosti u Večeri za 5 kopali krumpire (Foto: RTL)

Uslijedila je konačno – hladetina, predjelo koje je oduševilo ekipu. “Kao klobuk iz snova”, komentirao je Fio i zapjevao tijekom zdravice. “Fio uvijek napravi atmosferu, koliko smo mi tihi, toliko je on glasan”, dodala je Ivanka. “Zadnjih deset godina nisam jeo bolju hladetinu”, zaključio je svoje dojmove Fio. “Solidno, okusom kako bih ja napravila”, svoje je dojmove otkrila Dubravka.

Fileki su idući stigli pred ekipu. “Očarao me miris koji je vibrirao između nas, znao sam da će biti fino”, jasan je bio Fio. Iako je glazbenik bio zadovoljan, ostatak ekipe nije dijelio oduševljenje. “Prvi put sam jela ovo jelo i mislim da će biti zadnji put”, rekla je Ivanka. “Gadi mi se, imalo je neki miris, ne. Nisu mi baš dobro sjeli”, dodala je Marijana.

Fileki (Foto: RTL)

Za kraj, stigao je ekipi i ukusan desert. “Desert je totalno promašena stvar”, poručio je Fio jer mu se nije svidjela jagoda uz štrudlu. “Kombinacija šljive i jabuke predobra”, poručila je, pak, Dubravka. “Jagoda kao prilog ne ide uz to”, nadovezala se Marijana o desertu. Uslijedili su od Stankice i prigodni pokloni, a ekipu su oduševili. “Vidi se da su pokloni izrađeni i dati s ljubavlju”, zaključila je Dubravka o poklonima.

Ni tu nije bio kraj lijepim iznenađenjima pa je tako Stankica odjenula narodnu nošnju i uz Nenada Flegara na harmonici zabavila goste. “Iznenađenje mi je bilo super”, zaključila je Ivanka. Atmosfera među ekipom bila je odlična, a u konačnici je, uz tradicionalnu hranu, atmosfera donijela Stankici 34 boda.

Fio je Stankici udijelio desetku, a Marijana devet – i to zbog obilnog predjela. Ivanka je večeru cijenila sa sedam, a Dubravka s osam bodova.

Objava Gosti van sebe nakon večere kod Stankice: ‘Gadi mi se, nije mi to baš sjelo’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Masovni egzodus iz Zagreba, najgore tek dolazi: ‘Pa znate li za što sam zamijenio stan od 60 kvadrata?!‘

Cijene stanova u Zagrebu u zadnjih su nekoliko godina vrtoglavo narasle, kao i iznosi najamnina koje plaćaju oni koji u glavnom gradu žive kao podstanari. Poskupio je odvoz smeća, a svejedno ga je na ulicama više nego ikada dosad. Javni prijevoz je spor, a grad se guši u prometnim gužvama. Nedostaje mjesta u vrtićima.

Mnoge stare zgrade u centru nakon potresa nisu sigurne za stanovanje, a obnova ide puževim korakom. Zagreb ima i najviši prirez od 18%, no Zagrepčani ukidanje prireza od Nove godine neće osjetiti na plaćama jer će toliko porasti porez na dohodak.

Sve su to neki od razloga zašto mnogi ljudi za život biraju gradove u okolici Zagreba u kojima su gotovo svi troškovi osjetno manji, a nude i neke druge prednosti. Prema popisu stanovništva iz 2021., u Zagrebu živi 770.000 ljudi, što je 20.000 manje nego deset godina prije. Najveći pad od čak 6000 stanovnika bilježi središnja gradska četvrt Donji grad.

Zašto gradovi u okolici Zagreba sve više privlače nove stanovnike, provjerili smo s ljudima koji njima upravljaju. Evo što smo saznali u Velikoj Gorici, Dugom Selu, Ivanić Gradu, Svetoj Nedelji, Jastrebarskom, Zaprešiću, Križevcima i Samoboru.

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar tvrdi da prema podacima Državnog zavoda za statistiku njegov grad drži prvo mjesto u Hrvatskoj u omjeru broja doseljenih i odseljenih.

Grade se vrtići, škole…

“Posebno raduje što se doseljavaju uglavnom mlade obitelji koje u našem gradu pronalaze sve sadržaje potrebne za podizanje djece, prvenstveno obrazovanje na koje odlazi gotovo trećina gradskog proračuna. Osigurali smo mjesta u vrtićima za svu djecu, a u bližoj budućnosti planiramo da budu potpuno besplatni. Uskoro počinjemo graditi dva nova vrtića s ukupno 400 mjesta, kao i centar za starije i nemoćne.

Velik dio sredstava odlazi nam i na sufinanciranje ZET-a, a u planu nam je da lokalni prijevoz na administrativnom području grada bude besplatan. Komunalni sustav nam funkcionira i bez podizanja cijena”, kaže Ačkar. Naglašava da je sve više investicija, pa i sve više Velikogoričana ima radno mjesto u svom gradu. Otkriva nam da nakon ukidanja prireza neće povećati porez.

“Mnogi su se doselili iz Zagreba u Dugo Selo. U zadnjih se šest godina gradski proračun utrostručio, puno je investicija”, kaže Boris Savić, pročelnik za pravne poslove, društvene djelatnosti i protokol Grada Dugog Sela. Ističe da taj grad ima najbolji prirodni prirast u Hrvatskoj. Savić se i sam prije četiri godine s obitelji iz rodnog Zagreba doselio u Dugo Selo. Za cijenu stana od 60 kvadrata u Zagrebu u Dugom Selu je dobio kuću od 115 kvadrata s okućnicom.

“Moramo osigurati infrastrukturu za nove građane, a to su prije svega mladi ljudi i obitelji. Gradimo dva nova vrtića, grad se širi, mijenjaju se prostorni planovi, projektira se nova osnovna škola, gradi nova zgrada srednje škole kao centar izvrsnosti za robotiku i 3D printanje, puno se ulaže u sportska igrališta, prometnu infrastrukturu…

Postali smo atraktivni i investitorima. Poduzetnička zona Črnovčak je rasprodana u tri mjeseca, otvaraju se nova radna mjesta. Mnogi putuju i na posao u Zagreb, odlično smo prometno povezani”, nabraja Savić i tvrdi da je život u Dugom Selu značajno jeftiniji nego u Zagrebu. Prvenstveno stambeni kvadrati. Novogradnja se, kaže, prodaje po 1900 eura, a i građevinska zemljišta još su povoljna pa se mnogi odlučuju graditi vlastite kuće.

Prema njegovim riječima, Grad sufinancira troškove dječjeg vrtića, kao i prijevoz učenika srednjih škola i studenata u Zagreb, učenicima daje besplatne udžbenike, dijeli stipendije, financira logopede, a uskoro i edukacijske rehabilitatore. Prirez je, kaže Savić, 9% i još nisu odlučili hoće li ukidanjem prireza povećati porez na dohodak.

Obnova sredstvima EU

Gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš ističe da neće povećavati porez kad se ukine prirez od 6 posto, što znači da će svim građanima porasti plaće.

“Svi učenici osnovnih i srednjih škola od ove godine dobivaju 50 eura jednokratne pomoći. Svi studenti koji žive u Ivaniću imaju besplatan prijevoz vlakom ili autobusom do Zagreba, kao i javni prijevoz u Zagrebu. Sve više mladih iz Zagreba kod nas kupuje seoska imanja koja se prodaju za otprilike 40.000 eura. Iduće godine kreće izgradnja POS-ove zagrade s 30-ak stanova i već se prijavilo 40-ak obitelji, a cijena kvadrata će biti do 1500 eura.

Inače se novogradnja prodaje za 2000 eura po kvadratu. Ljudi ovdje mogu daleko povoljnije nego u Zagrebu riješiti stambeno pitanje, a imaju sve što im je potrebno, posebno za djecu. Imamo vanjske i unutarnje bazene, glazbenu školu, više od 20 sportskih društava i sve to u krugu od 500 metara.

Gradi se novi vrtić, a drugi se proširuje i od iduće godine ćemo imati kapacitete više od potrebnih jer računamo na još više djece i mladih obitelji”, kaže gradonačelnik Leš. Kao veliki problem ističe nedovoljno kvalitetnu željezničku vezu sa Zagrebom, do središta Zagreba putuje se skoro sat vremena.

“Veseli nas što uskoro kreće sanacija državne ceste paralelne s autocestom, a ministar Oleg Butković je najavio da će 2025. krenuti renoviranje pruge od Dugog Sela do Novske, nakon čega će vlakovi voziti brzinom od 160 km/h, što će putovanje do centra Zagreba skratiti na samo 25 minuta i tada možemo očekivati pravi procvat”, kaže Leš.

Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec smatra da lokalni nameti trebaju biti što manji.

“Sveta Nedelja nema prirez jer nije potrebno. I bez njega imamo suficit u proračunu i stabilne prihode. U velikim gradovima su problem veliki rashodi. Ukinuli smo prirez, a uveli besplatan javni prijevoz. U odnosu na Zagreb, kod nas je čišće, pokošenije i urednije, a odvoz smeća ne kasni. Imamo velike kazne za neodržavanje privatnih površina.

Uz pomoć sredstava EU obnovili smo škole i vrtiće, a gradit ćemo i nove. Novi stanovi se mogu naći za 2500 eura po kvadratu. Već se niz godina ljudi iz Zagreba doseljavaju u Svetu Nedelju u kojoj se danas deset puta više nego prije pet godina grade nove obiteljske kuće i zgrade. Kod nas nema nezaposlenih.

Oko 7-8 tisuća ljudi svakodnevno iz Zagreba dolazi raditi u Svetu Nedelju, a kada Rimac otvori novi kampus, bit će ih više od 10.000. Mnogima koji rade u Svetoj Nedelji ​ovdje se jako svidjelo pa su se odlučili i preseliti”, kaže Zurovec. Otkriva da će uskoro krenuti primjena umjetne inteligencije u komunikaciji građana s gradskom upravom pa će građani u nekoliko sekundi dobivati odgovore.

“Samobor slovi kao jedan od najugodnijih gradova za život i gospodarstvo u Hrvatskoj, pa ne čudi da se doseljava sve više Zagrepčana, posebice mladih obitelji”, kaže gradonačelnica Petra Škrobot. Nabraja da grad ima dobar položaj, uređenu infrastrukturu, dobro gospodarenje otpadom, nema prirez, a smanjeni su i porezi za gospodarstvenike.

Otpadomjeri

“Samobor sigurno neće dizati poreze, neke smo smanjili prije godinu dana, a razmatramo i opcije dodatnih poreznih rasterećenja kako bi više novca ostalo u džepovima građana. Smanjili smo komunalni doprinos i komunalnu naknadu za mnoge djelatnosti, što je pozivnica investitorima i obiteljima da dođu živjeti i raditi u Samobor. Smanjen je komunalni doprinos za gradnju stanova i obiteljskih kuća izvan 1. zone, što pojeftinjuje gradnju. Gospodarstvo se potiče raznim potporama. Uvedena je nova potpora za žensko poduzetništvo.

Majke koje pokrenu vlastiti posao prvih šest mjeseci oslobođene su plaćanja smještaja djeteta u vrtiću. Podigli smo naknade za novorođenčad, uveli jednokratne naknade od 150 eura kao pomoć srednjoškolcima za kupnju udžbenika, osigurane su i radne bilježnice i ostali nastavni materijali za osnovnoškolce, povećali smo broj i iznose studentskih i učeničkih stipendija i uveli novu kategoriju stipendija za sportaše. Isplaćuju se uskrsnice i božićnice umirovljenicima, nezaposlenim braniteljima te osobama s invaliditetom”, kaže nam Škrobot.

 “Uveli smo novi sustav gospodarenja otpadom koji uključuje čipiranje kanti i ugradnju otpadomjera koji evidentira odlaganje otpada za svakog korisnika zasebno. To je pravedniji sustav naplate za korisnike u zgradama”, dodaje Škrobot.  “Jastrebarsko bilježi lagani porast doseljavanja. Za sada to nisu velike brojke, ali je vidljiv pozitivan trend”, kaže glasnogovornica Grada Petra Aralica i kao razloge ističe povoljnije nekretnine nego u Zagrebu, a i u mnogočemu bolju kvalitetu života, od prirode i zraka do raznih sadržaja.

“Izazov je što to povećanje broja stanovnika zahtijeva i dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu, vrtiće, škole… Očekujemo da će broj stanovnika biti sve veći. Imamo sve više sadržaja, osobito za djecu, a prometna povezanost sa Zagrebom je jako dobra”, otkriva Petra Aralica.

“Grad Križevci je samo pola sata od Zagreba i postao je dosta atraktivan građanima Zagreba i okolnih mjesta”, kaže gradonačelnik Mario Rajn. Kao prednosti ističe škole i vrtiće nadohvat ruke i niže cijene nego u velikom gradu. Ekološka naselja u gradnji, poticaji za korištenje Sunčeve energije, razvoj gradske infrastrukture, otvorenost novim tehnologijama i smjer u kojem se grad kreće jasan su znak, objašnjava Rajn, da su Križevci grad s perspektivom i idealno mjesto za one koji planiraju zasnovati obitelj ili mlade obitelji.

Turk: Raste broj djece u vrtićima i školama

Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk smatra da je tom gradu ključna dobra prometna povezanost sa Zagrebom, ZET-om i željeznicom jer mnogi Zaprešićani rade u Zagrebu.

“Svako dijete čija oba roditelja rade ima garantirano mjesto u jaslicama i vrtiću, imamo dobre osnovne škole, velik broj sportskih klubova…

Sve su to razlozi za doseljavanje mladih obitelji iz cijele Hrvatske, a sve više i iz Zagreba. Trenutno se gradi više od 600 stanova. Novogradnje se prodaju po 1900-2500 eura po metru četvornom i trenutno nema slobodnih stanova na tržištu.

Mnogi kupuju zemljišta i grade kuće. Iz godine u godine u godinu raste broj upisanih u vrtiće i škole.

Prirez od 12 posto se od Nove godine ukida, ali to nećemo nadoknađivati povećavanjem poreza na dohodak jer želimo dati doprinos boljem standardu građana”, zaključuje gradonačelnik Turk.

Sara Ursić, sociologinja: Sve će više ljudi napuštati Zagreb, posebno centar

Sociologinja Sara Ursić s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu, specijalizirana za sociologiju stanovanja, ističe da svagdje u Europi postoji trend preseljenja ljudi u predgrađa. Kod nas to nije bilo toliko izraženo, ali je nedavno krenulo.

“Kod nas su glavni razlozi za preseljenje financijski. Gradovi u okolici Zagreba imaju potencijal za odličan život, pogotovo kada bi njihova povezanost javnim prijevozom s glavnim gradom bila bolja.

Rad od kuće sve većem broju ljudi omogućava život u predgrađu a da se pritom ne odriču benefita koje pruža grad. Mnogi tipični gradski sadržaji poput trgovačkih centara uglavnom su smješteni na rubovima grada pa su podjednako dostupni i ljudima koji su se odselili na periferiju”, kaže Sara Ursić.

Uvjerena je da će sve više ljudi radije za život birati gradove u okolici, no pitanje je što će u tom slučaju biti sa Zagrebom u kojem je, naglašava, već sada puno praznih stanova, osobito u centru grada zbog potresa.

Međutim, i u drugim dijelovima grada u novogradnjama je, dodaje, dosta stanova u kojima nitko ne živi zbog toga što su kupljeni kao investicija, za iznajmljivanje, ali su cijene najma s obzirom na hrvatske plaće neodrživo visoke.

“Takve cijene nisu realne. Neki imaju velik broj stanova, dok si drugi ne mogu priuštiti život u Zagrebu nego se odseljavaju na periferiju grada, gdje se također grade novi stanovi.

Ipak, ne vjerujem da će se Zagreb prazniti od stanovnika s obzirom na to da je Hrvatska centralizirana zemlja i uvijek će ljudi dolaziti u glavni grad, a sve je više i stranih radnika, međutim ni većina njih također si ne može priuštiti skupe stanove. Usprkos svemu, cijene stanovanja u Zagrebu i dalje rastu”, zaključuje sociologonja Ursić i dodaje da su kvartovi blizu centra poput Trešnjevke postali skuplji od centra.

Ako se gradsko središte ne počne brže obnavljati od potresa, trajno će, smatra sociologinja Ursić, izgubiti dio stanovnika, a sve više stanova će se pretvarati u apartmane za turiste. Prema njezinu mišljenju, zagrebačka gradska uprava, ali i vlasnici nekretnina u Donjem gradu trebali bi se potruditi da se tamo sačuva stanovanje.

“Sve ima svoju cijenu i odgovornost. Kao što netko tko živi na periferiji mora voditi računa o svom vrtu, tako i onaj u centru mora misliti na fasadu svoje zgrade”, zaključuje sociologinja Sara Ursić s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”.

Krešimir Ačkar:
Prvi smo u omjeru broja doseljenih i odseljenih

– Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Velika Gorica drži prvo mjesto u Hrvatskoj u omjeru broja doseljenih i odseljenih. Posebno raduje što nam se doseljavaju uglavnom mlade obitelji koje u našem gradu pronalaze sve sadržaje potrebne za podizanje djece.

Osigurali smo mjesta u vrtićima za svu djecu, a u bližoj budućnosti planiramo da budu potpuno besplatni. Počinjemo graditi dva nova s 400 mjesta.

Javor Bojan Leš:
Sve više Zagrepčana kupuje seoska imanja

– Sve više mladih iz Zagreba kupuje na području Ivanić-Grada seoska imanja koja se prodaju za otprilike 40.000 eura. Iduće godine kreće izgradnja POS-ove zagrade s 30-ak stanova i već se prijavilo 40-ak obitelji, a cijena kvadrata će biti do 1500 eura.

Ljudi mogu ovdje daleko povoljnije nego u Zagrebu riješiti stambeno pitanje. Imamo vanjske i unutarnje bazene, glazbenu školu, više od 20 sportskih društava.

Dario Zurovec:
Nemao prirez, uveli smo besplatan javni prijevoz

– Sveta Nedelja nema prirez jer nije potreban. I bez njega imamo suficit u proračunu i stabilne prihode. Ukinuli smo prirez i uveli besplatan javni prijevoz. U odnosu na Zagreb, kod nas je čišće, pokošenije i urednije, a odvoz smeća ne kasni.

Već se niz godina doseljavaju ljudi iz Zagreba. Danas se deset puta više nego prije pet godina grade nove obiteljske kuće i zgrade. Mnogi koji rade u Svetoj Nedelji odlučili su se ovdje preseliti.

Petra Škrobot:
Nećemo dizati poreze, a neke smo već smanjili

– Samobor neće dizati poreze, neke smo smanjili prije godinu dana, a razmatramo i dodatna porezna rasterećenja kako bi više novca ostalo građanima.

Podigli smo naknade za novorođenčad, uveli jednokratne naknade u iznosu od 150 eura kao pomoć srednjoškolcima za kupnju udžbenika. Isplaćuju se uskrsnice i božićnice umirovljenicima, nezaposlenim braniteljima te invalidima