Sveta Nedelja je proteklog vikenda ugostila 10 judo klubova Zagrebačke županije s ukupno 253 mladih boraca koji su se natjecali na. 5. Judo prvenstvu Zagrebačke županije, u uzrasnim kategorijama od U10 do U18.
Radost su nam i ovoga puta donijeli mladi borci JK Sakura koji su osvojili 3 zlatne, 7 srebrnih i 1 brončanu medalju. U ekipnom poretku Sakurina ženska ekipa u kategoriji U18 osvojila je 1 mjesto.
Rezultati:
1. mjesto:
Lavi FILIPOVIĆ, U10 -27 kg
Manuela ROŽIĆ, U18 -48 kg
Jakov Babić, U18 -90 kg
2. mjesto:
Sebastijan BARBIĆ, U10 -24 kg
David SKLEDAR, U10 -30 kg
Noa PASANEC, U12 – 50 kg
Karlo LOVRINOVIĆ, U12 -55 kg
Karla DABIĆ, U18 -48 kg
Sara GOLUBIĆ, U18 -57 kg
Karlo Vešligaj, U18 -90 kg
3. mjesto:
Eva DUGAC, U10 -25 kg
Nastupili su i Petar BLAGOJEVIĆ, Patrik Juraj BOŠNJAK i Franjo KLARIĆ.
Grad Zaprešić nastavlja sufinancirati rad Gradske knjižnice Ante Kovačića i u 2023. godini, za što su u proračunu osigurana sredstva u iznosu od 467.900,00 eura (3.525.392,55 kuna). Ugovor o obavljanju djelatnosti narodne knjižnice potpisali su zamjenik gradonačelnika Zaprešića Alan Labus i pomoćnica ravnateljice Knjižnica grada Zagreba Ismena Meić. Ovim iznosom sufinancirat će se plaće za […]
Županijska skupština Zagrebačke županije donijela je Proračun za 2023. godinu koji iznosi 1.636.069.637,12 kuna/217.143.757 € i veći je u odnosu na Rebalans I. za 12,29 posto. Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2023. godinu iznosi 730.111.245,82 kn/96.902.415,00 € i veći je za 13,29 posto u odnosu na Rebalans I. proračuna iz 2022. godine. Proračun je prihvaćen s 29 glasova „za“, 4 glasa „protiv“ i 3 „suzdržana“.
Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 207 milijuna kn/27,43 milijuna eura, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 110,6 milijuna/14,7 milijuna eura. Studenti i srednjoškolci i u 2023. godini mogu računati na izdašne stipendije, a u planu je i nastavak projekta Prsten potpore.
Za Upravni odjel za gospodarstvo i fondove EU planirano je 90,1 milijun kn/ gotovo 12 milijuna eura. Poduzetnici i iduće godine mogu računati na bespovratne potpore u iznosu od 7,5 milijuna kn/ milijun eura, gotovo 18 milijuna kn/2,4 milijuna eura osigurano je za energetske obnove škola i domova zdravlja, dok je 27,3 milijuna kn/3,6 milijuna eura planirano za Centar za kompetentnost, a za pripremu i provedbu EU projekata osigurano je 4 milijuna kn/550 tisuća eura. Novi projekt bit će poticanje digitalnih kompetencija poduzetnika i OPG-ova.
Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje upravljat će s gotovo 76 milijuna kn/10,07 milijun eura od čega se najveći iznos, 12 milijuna kuna/1,6 milijuna eura odnosi na pokriće gubitaka ustanova u zdravstvu – Doma zdravlja ZŽ, SB Naftalan i Zavoda za hitnu medicinu ZŽ. Gotovo 13,3 milijuna kn/1,76 milijuna eura osigurano je za kapitalna ulaganja. Sufinancirat će se 8 T1 timova hitne medicinske pomoći za što je osigurano 6,1 milijun kn/813,6 tisuća eura, a novost je sufinanciranje 2 tima sanitetskog prijevoza za što je osigurano 1,3 milijuna kuna/172,5 tisuće eura. Nešto više od 10 milijuna kuna/1,3 milijuna eura osigurano je za liječničke specijalizacije. Milijun kuna/133 tisuće eura osigurano je za ambulante u ruralnim krajevima koje s obzirom na mali broj pacijenata posluju s gubitkom. Umjesto dosadašnjih 1000 kuna, naknada za svaku novorođenu bebu isplaćivat će se u iznosu od 150 €.
Za Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo planira se 28,7 milijuna kn/3,8 milijuna eura. Poljoprivrednici mogu računati na bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 3,6 milijuna kuna/478 tisuća eura, milijun kn/133 tisuće eura osigurano je za potpore za sjetvu i sadnju, 800 tisuća kn/106 tisuća eura za energetsku učinkovitost na OPG-ovima, a gotovo 2 milijuna kn/252 tisuće eura osigurano je za ekološku poljoprivredu. Gradovima i općinama namijenjeno je 5 milijuna kn/664 tisuće eura za razvoj infrastrukture na ruralnim područjima. U odnosu na dosadašnjih milijun kuna, sada je za vrtiće u ruralnim područjima osigurano 3 milijuna kn/398 tisuća eura.
Za Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu planira se gotovo 100 milijuna kn/13,1 milijuna eura, a najveći dio odnosi se na županijski linijski prijevoz putnika za što je osigurano 42,1 milijun kn/5,6 milijuna eura od čega je 75 posto pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te za sanaciju cestovnih klizišta na županijskim i lokalnim cestama u iznosu od 34,5 milijuna kn/4,6 milijuna eura, za što su sredstva osigurana iz Fonda solidarnosti EU.
U Proračunu za iduću godinu za vatrogastvo i civilnu zaštitu osigurano je 6,3 milijuna kn/817,7 tisuća eura. Za kulturu se planira 4,2 milijuna kn/559 tisuća eura, a za sport nešto više od 9 milijuna kn/1,2 milijuna eura. Za Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša osigurano je 122 milijuna kn/16,2 milijuna eura, od čega je 88,6 milijuna kn/11,7 milijuna eura namijenjeno obnovi zgrada oštećenih potresima.
S više od 5,3 milijuna kuna/703 tisuće eura financirat će se izgradnja integralnog informacijskog sustava Zagrebačke županije.
Upravni odjel za poslove Županijske skupštine i opću upravu raspolagat će s gotovo 22 milijuna kuna/2,9 milijuna eura. Za projekte nacionalnih manjina osigurano je 2,4 milijuna kuna/314 tisuća eura, a za predstojeće izbore za nacionalne manjine osigurano je 800 tisuća kuna/106 tisuća eura.
Na sjednici je donesen i drugi rebalans proračuna za 2022. godinu koji iznosi 1.443.819.248,00 kn, što je manje za 0,9 posto u odnosu na prvi rebalans. Izvorni proračun temeljem novog rebalansa iznosi 631.704.518,00 kn što je smanjenje u odnosu na prvi rebalans za 1,98 posto. Rebalans II. je donesen radi povećanja bespovratnih potpora za poduzetnike, povećanja za pokriće troškova energenata u osnovnim i srednjim školama, pokrića troškova redovne djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu ZŽ, potrebe preraspodjele sredstava unutar postojećih projekata sukladno dosadašnjoj realizaciji, otvaranja novih projekata i aktivnosti te usklađivanja prihoda s rashodima.
Donesena je odluka o visini turističke pristojbe za 2024. godinu u Zagrebačkoj županiji. Pristojbe se kreću od 10 kn/1,33€ do 12 kn/1,59€ po osobi i noćenju za boravak u smještajnim objektima, ovisno o pojedinom gradu i općini (12 kn Samobor, Velika Gorica, Jastrebarsko, ostale JLS 10 kn), odnosno od 8 kn/1,06€ u kampovima. Visina godišnjeg paušala za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu po krevetu iznosi 350 kn/46,45€, a na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) po 200 kn/26,54€ i to za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije. Visina godišnjeg paušalnog iznosa za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu u kampu za svaku smještajnu jedinicu iznosi 500 kn/66,36€, a na OPG-u po 250 kn/33,18€. Turistička pristojba koju plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor u godišnjem paušalnom iznosu za sebe i članove uže obitelji za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije iznosi za prvog i drugog člana po 60 kn/7,96€, a za svakog sljedećeg 25 kn/3,32€.
Pored već dosad osiguranih 33,8 milijuna kn/4,5 milijuna eura, članovi Skupštine dali su zeleno svjetlo za dodatnih gotovo 900 tisuća kuna/116,3 tisuće eura uslijed poskupljenja nabave specijalizirane opreme u sklopu projekta Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju – Industrija 4.0 te ovlastili župana da potpiše izmjene i dopune sporazuma o sufinanciranju istog.
Na sjednici je donesen i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite, plan unapređenja zaštite od požara, plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, kao i revizija procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije. Također, odobreni su planovi rada za 2023. godinu Koordinaciji za ljudska prava, Povjerenstvu za ravnopravnost spolova i Savjetu mladih.
Na Aktualnom satu vijećnike je zanimalo planira li Zagrebačka županija sufinancirati cijene smještaja korisnika u privatnim domovima, planira li Županija organizirati prijem za učenike i mentore koji su sudjelovali na natjecanjima te da li su osigurana dodatna financijska sredstva školama za pokriće troškova osposobljavanja zaposlenika, prvenstveno iz sfere zaštite na radu i zaštite od požara.
Vezano za obnovu zgrade Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću koja je nastradala u potresu, postavljeno je pitanje o izvoru financiranja obnove. Ostala vijećnička pitanja odnosila su se na to što je u proteklih godinu dana učinjeno po pitanju integriranog javnog prijevoza, koliko je do sada realiziranih projekata iz Saveza Alpe-Jadran te hoće li biti vraćen drugi sanitetski tim na području Ivanić-Grada, Kloštar Ivanića i Križa. Također, postavljeno je i pitanje o mjerama koje Dom zdravlja ZŽ poduzima kako bi privukao specijaliste na svoje područje.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. porasla je u svim županijama.
Najveći porast bio je u Krapinsko-zagorskoj županiji, za 9,2%, Virovitičko-podravskoj i Istarskoj za 9,1 posto, Karlovačkoj za 8,8 posto te Dubrovačko-neretvanskoj 8,7 posto. Porasle su i bruto plaće u svim županijama, a najviše u Istarskoj županiji.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 8 968 kuna i jedina koja je prelazila 8 tisuća. Slijede plaće u Zagrebačkoj županiji, gdje je prosječna neto plaća iznosila 7 726 kuna, Primorsko-goranskoj 7 631, Karlovačkoj 7 466, u Istarskoj 7 380 kuna te Krapinsko-zagorskoj 7 372 kune.
I u rujnu su na godišnjoj razini povećane plaće u svim županijama. Najviše u Krapinsko-zagorskoj i Požeško-slavonskoj, za 8,9 posto, u Karlovačkoj za 8,6 posto, Virovitičko-podravskoj za 8,5 posto te Varaždinskoj za 8,4 posto. Jedina prosječno isplaćena neto plaća iznad 9 000 bila je u Gradu Zagrebu, a po prosjeku slijede plaće u Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj županiji, svima iznad 7 000 kuna.
„Prije svega treba zahvaliti našim poduzetnicima, gospodarstvenicima i obrtnicima koji iz godine u godinu pokazuju da zagorsko gospodarstvo ima čvrste temelje, koje ne mogu poljuljati gospodarske krize ili pandemije. Među zagorskim gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima postoji puno osoba koje nadilaze ustaljene okvire u poslovanju te svojim djelovanjem svakodnevno daju doprinos tom jednom nadstandardu, koji omogućuje da Krapinsko-zagorska županija bude u vrhu po gospodarskim rezultatima. Pritom posebno dolazi do izražaja njihova opredijeljenost za ulaganje u ljude, znanje, obrazovanje i nove tehnologije – što su osnovni preduvjeti za razvoj, na čemu im najiskrenije čestitamo i zahvaljujemo. Krapinsko-zagorska županija će im kao i dosad, i dalje pružati podršku u njihovim nastojanjima da Zagorje zajedno učinimo još jačim“, rekao je župan Željko Kolar.
U prostorijama Društvenog doma Strmec, u ponedjeljak, održano je svečano potpisivanje Ugovora o stipendiranju za školsku/akademsku godinu 2022./2023., a Ugovore sa stipendistima potpisao je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec. Grad Sveta Nedelja dodijelio je sveukupno 60 stipendija.
Za školsku/akademsku godinu 2022./2023. dodijeljeno je sveukupno 20 učeničkih i 40 studentskih stipendija, odnosno sveukupno 60 stipendija. Stipendije su dodijeljene u iznosu od 600,00 kn (79,63 EUR) mjesečno za učenike u razdoblju od 1.09.2022. godine do 31.08.2023. godine i 900,00 kn (119,45 EUR) mjesečno za studente za razdoblje od 01.10.2022. godine do 30.09.2023. godine.
Dodijeljeno je 10 stipendija učenicima deficitarnih zanimanja prema preporuci za obrazovnu upisnu politiku stipendiranja HZZ-a, 5 stipendija učenicima srednjih škola na osnovu kriterija socio-ekonomskog statusa, te 5 stipendija učenicima na osnovu kriterija izvrsnosti.
Studentima je dodijeljeno 10 stipendija u obrazovnim programima prema preporuci za obrazovnu upisnu politiku stipendiranja HZZ-a, 19 stipendija preddiplomskog studija na osnovu kriterija socio-ekonomskog statusa, 6 stipendija diplomskog studija na osnovu kriterija socio-ekonomskog statusa, te 5 stipendija studentima na osnovu kriterija izvrsnosti.
Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec čestitao je svim stipendistima i zaželio im puno uspjeha u daljnjem radu i obrazovanju te je istaknuo kako iz njegovog primjera mogu vidjeti da se na koncu trud i rad uvijek isplate. U ime stipendista Gradu se zahvalio student Antonio Miletić. Nakon potpisanih Ugovora stipendisti su svoje druženje nastavili s gradonačelnikom uz neformalni razgovor.
Navijačka euforija preplavila je Hrvatsku nakon što su Vatreni izborili četvrtfinale Svjetskog prvenstva i utakmicu s Brazilom, koja će se igrati u petak, od 16 sati.
Bila je to neviđena drama na stadionu Al Janoub. Japanci su poveli u 43. minuti golom Daizena Maede, koji je iz blizine savladao Livakovića. Vatrene je u život vratio Ivan Perišić u 55. minuti. Dejan Lovren je sjajno ubacio sa desne strane, a ‘Perija’ je fenomenalnim trzajem glavom pogodio sami kut japanskog vratara Gonde.
Mreže su mirovale do kraja regularnog dijela susreta, a i nakon produžetaka, te se ušlo u raspucavanje penala. Tada je na scenu stupio Dominik Livaković, koji je s tri obranjena penala odveo Hrvatsku u četvrtfinale.
Navijači diljem Hrvatske slavili su pobjedu Modrića i društva uz legendarne navijačke pjesme. Tim smo vas povodom pitali na našim društvenim mrežama: ‘Koja vam je navijačka pjesma najdraža?’ Ovo su neki od vaših odgovora:
“Neka pati koga smeta Hrvatska je prvak svijeta”, izbor je čitateljice Zagreb.info, dok drugi čitatelj preferira hit Zaprešić Boysa: ‘Igraj moja hrvatska’.
“Samo je jedno u mom životu vrijedno”, omiljena je pjesma čitateljice.
“Svaka na svoj način. Bitno da imaju jednu zajedničku notu tj. značaj”, komentar je čitateljice, dok druga poručuje: ‘Sve navijačke su mi najdraže’.
U komentarima su se mogli pročitati i ‘Lijepa li si’, ‘Neopisivo’, ‘Srce vatreno’ i ‘Bježite ljudi bježite iz grada, stiže ekipa pijana’.
Zaprešić je na današnjoj sjednici Središnjeg koordinacijskog odbora Saveza društava Naša djeca dobio titulu Grad prijatelj djece. Rezultat je to zajedničkog rada djece i zajednice, od vrtića i škola, zdravstvenih ustanova, institucija za prevenciju, udruga te Grada Zaprešića kao krovne institucije s kapitalnim ulaganjima i koordinacijom. Čak 40,65% ukupnog Gradskog proračuna za 2022. godinu čini […]
Klizanje u Zaprešiću počelo je protekle subote u deset sati. Na dan otvorenja klizališta, ono je bilo besplatno za korištenje te su građani izrazili samo pozitivna mišljenja.
Djeca, ali i odrasli uživaju u klizanju.
“Djeca će sigurno uživati. Drago mi je što je klizanje za prvi dan besplatno i što će trajati tijekom cijelog Adventa i siječnja, kao obično. Lijepo je što je Grad to omogućio”, rekao nam je posjetitelj Krunoslav.
Krunoslav, posjetitelj
Krunoslav je već i prošle godine bio na Adventu u Zaprešiću. Njegova obitelj godinama dolazi. To je već tradicija, kaže. Dodaje da je ovog puta Advent još malo ljepši, uz više sadržaja. Posebno ga veseli Najslađa kuća bake Mraz.
Saznali smo i tehničke detalje. Klizalište će biti otvoreno do kraja siječnja sljedeće godine.
“Zbog škole klizanja, klizalište će biti otvoreno do otprilike 30. siječnja. Vikendom je radno vrijeme od 10 do 22 sata, a tijekom tjedna od 12 i 30 do 22 sata. Kada dođu školski praznici, klizanje će počinjati u 10 sati”, rekao nam je Luka Sinković, voditelj Održavanja javno-prometnih, zelenih površina i tržnica Komunalnog Zaprešić.
Luka Sinković, voditelj Održavanja javno-prometnih, zelenih površina i tržnica Komunalnog Zaprešić
Valja naglasiti da su svi građani prvog dana bili pozvani na besplatno klizanje u Zaprešiću. Nadalje najam klizališta plaćaju 15 kuna, a najam klizaljki 7 kuna i 50 lipa.
Bilo je potrebno puno truda da bi klizalište bilo postavljeno. U slučaju visokih temperatura postoji opasnost da se led neće zadržati. Naglo zatopljenje zasad ipak nije predviđeno, a za sve vremenske uvjete tu su i, uvijek spremni, zaprešićki komunalci.
Policija je iza 14 sati objavila da “obavljenim pregledom na području Zaprešića u trgovačkom centru te u jednom pravosudnom tijelu u Zagrebu u Berislavićevoj ulici nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi”.
Stigla je i vijest iz Ivanić Grada te iz jednog pravosudnog tijela u Zagrebu na Zrinjevcu kako nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi.
Obavljenim pregledom u Velikoj Gorici, Sesvetama i u Zagrebu, Zrinjevac nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi.
Ujedno, Policijska uprava zagrebačka zaprimila je i informaciju o više anonimnih dojava o navodnoj postavljenoj eksplozivnoj napravi u više trgovačkih centara na području Grada Zagreba i okolice.
Do sada je u jednom trgovačkom centru, u Novom Zagrebu u Aveniji Dubrovnik pregledom utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi.
“Obavljenim pregledom na obje lokacije pravosudnih objekta u Zadru nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi”, priopćila je zadarska policija, istu su vijest potvrdili i iz PU Rijeka te iz Crikvenice.
Pregledom nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi ni u Sisku, Bjelovaru, Virovitici, Slatini, Pitomači i Orahovici.
Iza 13 sati oglasili su se i iz PU vukovarsko-srijemske te su potvrdili da su završeni izvidi u Vukovaru i Vinkovcima.
Istu vijest potvrdili su iz požeške policije.
Ranije završeni izvidi
U ponedjeljak ujutro oko 9 sati došlo je do prve dojave o bombama na sudovima u Zagrebu, a vrlo brzo to se proširilo i na ostatak Hrvatske da bi potom dojave stigle i u šoping centre diljem Zagreba.
Kako javljaju iz zagrebačke policije, u kratkom razdoblju zaprimili su informaciju o više anonimnih dojava o navodnim postavljenim eksplozivnim napravama na objektima pravosudnih tijela na području grada Zagreba i okolice.
“Na sve lokacije su upućeni policijski službenici protueksplozijske zaštite kako bi provjerili istinitost dojave i poduzeli druge mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
Do sada, na jednoj lokaciji u Šenoinoj ulici, pregledom nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi.
Ovim putem podsjećamo na društvenu odgovornost i samozaštitno ponašanje te u slučaju bilo čega sumnjivog što se može dovesti u kontekst navedenog događaja, da se građani s punim povjerenjem obrate policiji te postupe u skladu s uputama policijskih službenika na mjestu događaja”, poručili su.
Također, oglasila se i PU karlovačka s informacijom da pregledom objekta Županijskog suda nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi. Ista potvrda stigla je i iz Varaždina, Gospića, Labina, Poreča, Šibenika, Slavonskog Broda i Čakovca.
Nešto iza 12:15 sati, MUP je priopćio kako u u objektu pravosudnih tijela u Dubrovniku nisu pronađena eksplozivna sredstva.
Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je kako su završili s provjeravanjem anonimnih dojava o postavljenim bombama diljem zemlje.
Dopuna 17:30 sati
Oko 17 sati završene su sve provjere anonimno zaprimljenih dojava o navodno postavljenim eksplozivnim napravama u objektima/zgradama pravosudnih tijela i trgovačkim centrima u svih 20 policijskih uprava diljem Republike Hrvatske.
Protueksplozijskim pregledima i pregledima policijskih službenika u suradnji sa zaštitarskim službama trgovačkih centara utvrđeno je da su sve dojave lažne.
Zahvaljujemo građanima na suradnji s policijskim službenicima i djelatnicima zaštitarskih službi u trgovačkim centrima.
Vezano uz sve anonimne dojave policijski službenici provode kriminalističko istraživanje.
“Zaključno s 15:40 sati provjerene su anonimno zaprimljene dojave u odnosu na objekte/zgrade i trgovačke centre u ukupno 16 policijskih uprava i sve su dojave lažne”, priopćili su iz MUP-a.
Ističu kako su i protueksplozijski i od strane policijskih službenika pregledani svi pravosudni objekti i trgovački centri na području policijskih uprava: bjelovarsko-bilogorske, brodsko-posavske, dubrovačko-neretvanske, istarske, karlovačke, koprivničko-križevačke, krapinsko-zagorske, ličko-senjske, međimurske, požeško-slavonske, primorsko-goranske, sisačko-moslavačke, šibensko-kninske, varaždinske, osječko-baranjske i vukovarsko-srijemske.
“S obzirom na najveći broj dojava i najveći broj objekata koje je potrebno sigurnosno pregledati, najintenzivniji rad još uvijek traje na području Policijske uprave zagrebačke”, dodali su.
Policija je iza 14 sati objavila da “obavljenim pregledom na području Zaprešića u trgovačkom centru te u jednom pravosudnom tijelu u Zagrebu u Berislavićevoj ulici nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi”.
Stigla je i vijest iz Ivanić Grada te iz jednog pravosudnog tijela u Zagrebu na Zrinjevcu kako nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi.
Obavljenim pregledom u Velikoj Gorici, Sesvetama i u Zagrebu, Zrinjevac nisu potvrđeni navodi iz dojave o eksplozivnoj napravi.
Ujedno, Policijska uprava zagrebačka zaprimila je i informaciju o više anonimnih dojava o navodnoj postavljenoj eksplozivnoj napravi u više trgovačkih centara na području Grada Zagreba i okolice.
Do sada je u jednom trgovačkom centru, u Novom Zagrebu u Aveniji Dubrovnik pregledom utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi.
“Obavljenim pregledom na obje lokacije pravosudnih objekta u Zadru nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi”, priopćila je zadarska policija, istu su vijest potvrdili i iz PU Rijeka te iz Crikvenice.
Pregledom nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi ni u Sisku, Bjelovaru, Virovitici, Slatini, Pitomači i Orahovici.
Iza 13 sati oglasili su se i iz PU vukovarsko-srijemske te su potvrdili da su završeni izvidi u Vukovaru i Vinkovcima.
Istu vijest potvrdili su iz požeške policije.
Ranije završeni izvidi
U ponedjeljak ujutro oko 9 sati došlo je do prve dojave o bombama na sudovima u Zagrebu, a vrlo brzo to se proširilo i na ostatak Hrvatske da bi potom dojave stigle i u šoping centre diljem Zagreba.
Kako javljaju iz zagrebačke policije, u kratkom razdoblju zaprimili su informaciju o više anonimnih dojava o navodnim postavljenim eksplozivnim napravama na objektima pravosudnih tijela na području grada Zagreba i okolice.
“Na sve lokacije su upućeni policijski službenici protueksplozijske zaštite kako bi provjerili istinitost dojave i poduzeli druge mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
Do sada, na jednoj lokaciji u Šenoinoj ulici, pregledom nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi.
Ovim putem podsjećamo na društvenu odgovornost i samozaštitno ponašanje te u slučaju bilo čega sumnjivog što se može dovesti u kontekst navedenog događaja, da se građani s punim povjerenjem obrate policiji te postupe u skladu s uputama policijskih službenika na mjestu događaja”, poručili su.
Također, oglasila se i PU karlovačka s informacijom da pregledom objekta Županijskog suda nisu potvrđeni navodi o eksplozivnoj napravi. Ista potvrda stigla je i iz Varaždina, Gospića, Labina, Poreča, Šibenika, Slavonskog Broda i Čakovca.
Nešto iza 12:15 sati, MUP je priopćio kako u u objektu pravosudnih tijela u Dubrovniku nisu pronađena eksplozivna sredstva.
