Posts in category: Uncategorized

U subotu 12. studenoga završene su prijave za 51. izdanje Malonogometnog turnira Kutija šibica 2022. powered by Coca-Cola koji će se tradicionalno održati od 26. studenog do 29. prosinca, a ove godine se za turnir prijavilo ukupno 286 ekipa što je najveći broj prijava na turnir još od 2009. godine.

Najveći broj prijava očekivano je u seniorskom dijelu turnira gdje će se za prestižnu titulu osvajača Kutije šibica boriti 188 ekipa, što je 46 više u odnosu na prošlu jubilarnu Kutiju, u veteranskom dijelu turnira je 78 prijavljenih ekipa što je 16 više u odnosu na prethodno izdanje turnira dok se za treći turnir žena prijavilo čak 20 ekipa što je 12 više nego prošle godine. U odnosu na prošlogodišnje izdanje turnira prijavljeno je 74 ekipe više što samo potvrđuje status najvećeg malonogometnog turnira u regiji te najavljuje još jedno spektakularno izdanje turnira.

U svim kategorijama su se prijavili prošlogodišnji pobjednici turnira koji dolaze braniti svoje naslove, a na Kutiji će nastupiti ekipe iz svih krajeva Hrvatske, od juga Dalmacije, preko Like, Gorskog kotara, Istre i Zagorja, pa sve do Slavonije a posebno veseli činjenica da su se na kultni malonogometni turnir prijavile i brojne momčadi iz susjedstva. Tako će svoju sreću na najvećem malonogometnom regionalnom turniru ove godine u veteranskom dijelu iskušati čak i jedna ekipa iz Austrije, te ekipe iz Bosne i Hercegovine i Slovenije.

U četvrtak 17. studenoga s početkom u 12:00 sati na rasporedu je tradicionalno izvlačenje parova u Pivani, Ilica 222, a prve utakmice bi se trebale igrati 26. studenoga.

Osim u Dvorani II Doma sportova utakmice će se igrati i u sportskim dvoranama Dubrava, Sutinska vrela i Boško Božić Pepsi, a karte za sve utakmice moći će se kupiti na blagajnama dvorana u kojima se igraju utakmice te putem službene web stranice turnira www.kutija-sibica.hr.

Objava Na 51. Kutiji šibica nastupit će čak 286 ekipa što je najviše prijava od 2009. godine pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Umirovljenici općine Brdovec imali su prvo masovno druženje nakon skoro triju godina. Proslavili su Martinje i sačuvali mošt. Iza nas su teška vremena, ali oni imaju snagu.

Uzeli su zamah i to pokazali na vinogradarski praznik. Uživali su u krštenju mošta i druženju sa svojim gostima iz Slovenije kojeg nije bilo nekoliko godina.

“Sačuvali smo mošt da nam ga ne ukradu za vino. Ovdje imamo 155 prijatelja, gostiju iz Slovenije. Recipročno im vraćamo za što smo ih u Dobovi posjetili prije dvaju i po godina. Došli su autobusima i osobnim prijevozom. Oduševljeni su ambijentom svi koji tu još nisu bili”, rekao je Željko Gašparinčić, predsjednik Udruge umirovljenika općine Brdovec.

Mnogi gradonačelnici, a kamoli načelnici bili bi zavidni na ovakvoj proslavi dana svetog Martina u Drenju Brdovečkom. Raspoloženje je bilo odlično.

Brdovec je prva općina do granice sa Slovenijom, a i Hrvatska je na putu za ulazak u Schengen. Međutim, ovi krajevi, i prije i poslije, uvijek će biti povezani.

Ovaj vinogradarski kraj, osobito sjeverni dio općine Brdovec, bogat je vinorodnim brežuljcima okrenutim suncu. Ondje čekaju vina izraženog mirisa i punog okusa. Nije li to najbolji razlog da se Martinje proslavi upravo u Brdovcu?

Objava Martinje u Brdovcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sin čuvenog glumca zabljesnuo je u ulozi Fadinarda, u “Talijanskom slamnatom šeširu” pokojnog Georija Para, a nedugo potom u predstavi Ivice Buljana, adaptaciji romana autora Kristiana Novaka “Ciganin, ali najljepši” u kojoj je kao protagonist Sandi scenu dijelio s poznatom glumicom Ninom Violić. Mnogi ga znaju i kao visokoplasiranog finalista koji je pod stručnim vodstvom mentorice Paule Jeričević osvojio srca mnogih gledatelja emisije “Ples sa zvijezdama”.

Nju pak redovito gledamo u domaćoj seriji “Kumovi” u kojoj interpretira doktoricu Luce Akrap, tihu patnju Janka Gotovca kojem je život udahnuo Momčilo Otašević, zvijezda TV serija i crnogorski Hamlet. Filip Vidović i Ana Uršula Najev mladi su glumci koji su 2018. i 2020. godine kući odnijeli nagradu magazina Studio Jutarnjeg lista i Hanza Medije, Zlatni Studio u kategoriji Novo lice u kazalištu.

Filip Vidović

Boris Kovacev/Cropix

Provjerili smo što je navedena nagrada značila mladoj i perspektivnoj glumici Ani Uršuli Najev i nekima od njenih kolegica i kolega koji se također mogu pohvaliti ovom medijskom nagradom ili nominacijom u spomenutoj kategoriji Zlatnog Studija, kao i kuda ih je njihov profesionalni put otada vodio.

Dok je laureat Filip Vidović nedavno nastupio u Molièreovu “Don Juanu” makedonskog redatelja Dejana Projkovskog, čija je premijera prošloga mjeseca održana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, njegova kolegica Tena Brankov Nemet, koja je 2018. bila finalistica Nagrade Zlatni Sudio u kategoriji Novo lice u kazalištu, u posljednjih je pet godina glumila u desetak predstava, nekoliko filmova i serija, uključujući aktualnu seriju “Kumovi” Nove TV, u kojoj je utjelovila naivnu ministrovu kćer Valentinu. Među kazališnim ostvarenjima posebno ističe najrecentniju predstavu “Što na podu spavaš” Darka Cvijetića u režiji Kokana Mladenovića te koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, Narodnog pozorišta Sarajevo te Internacionalnog teatarskog festivala MESS koju će hrvatska publika, nada se Brankov Nemet, uskoro imati prilike pogledati.

Vjetar u leđa

Godinu 2018. pamtimo i po nominacijama Adriana Pezdirca i Josipa Brakusa. Pezdirc je prošloga mjeseca zaigrao u premijeri predstave ZKM-a redatelja Janusza Kice “Svjetlo pada”, a relativno nedavno odigrao je i Aljošu Karamazova u predstavi “Braća Karamazovi” redatelja Olivera Frljića.

Brakus, koji snima novu sezonu “Mrkomira Prvog”, s druge strane, među svojim angažmanima ističe aktualnu seriju “Metropolitanci” te zaposlenje u Satiričkom kazalištu Kerempuh.

– Ja sam, prije stalnog anagažmana, bio prvi vanjski suradnik koji je ikada u sezoni igrao dvije glavne uloge u Kerempuhu (“Doma je najbolje” i “Bilježnica Robija K.”) – govori Brakus, a na televiziji ga, kaže, možemo vidjeti i u novom spotu Zaprešić Boysa za Svjetsko prvenstvo u Katru, te će uskoro zaigrati u Exitovim “Izbacivačima”.

Godine 2019. pobjedu je odnijela glumica Elizabeta Brodić koja je u seriji “Drugo ime ljubavi” stala uz bok spomenutog Momčila Otaševića. Trenutno joj je fokus, napominje, kazalište, a radila je i na Narodnom radiju.

Elizabetin konkurent u kategoriji Novo lice Mateo Videk igra u predstavama ZKM-a “Braća Karamazovi” te “Čarobnjak iz Oza”. Ovo je ljeto zahvaljujući filmu “Nosila je rubac črleni” doživio i svoju prvu filmsku premijeru u Puli.

Među nominiranima pamtimo i ime Dajane Čuljak, članice kazališta Komedija koja je recentno glumila i u &TD-ovoj predstavi “Kralj umire” prema Ionescovu tekstu te, u sklopu Histrionskog ljeta, šepavu, ali bogatu Rožu u predstavi “Svoga tela gospodar” prema tekstu Slavka Kolara. Na 15. Gumbekovim danima dobila je nagradu za najbolju glumicu za ulogu Ines u “Kriznom stožeru” redatelja Mirana Kurspahića u izvedbi Kazališne družine Rebel. Glumica koju pamtimo iz “Novina” bila je dio humoristične serije “Minus i plus” te igrano-lutkarske serije za djecu “Slonko”.

Godinu 2020. obilježila je pandemija koronavirusa, koja će većini ostati prva asocijacija na tu godinu. Split­skoj glumici Ani Uršuli Najev ostat će u sjećanju i po trijumfu u kategoriji Novo lice. Uz seriju “Kumovi”, koja se i dalje snima, među najznačajnijim angažmanima izdvaja svoj glazbeni projekt “For Amy”, predstavu “Sretna ne bila”, miniseriju “Balkanika”, monodramu “Elena Razdujeva” te film “Klimanje” koji je bio prikazan na lanjskim ZFF-u i FMFS-u, a koji je za samu glumicu imao posebno značenje.

Dobra generacija

Marin Klišmanić, koji je te, 2019. godine također bio nominiran, na 73. dubrovačkim ljetnim igrama u komediji “Ljubovnici” redatelja Aleksandra Švabića utjelovio je Dotura Prokupija. Pod velike uspjehe može pisati i predstavu “Zločin na kozjem otoku” u režiji Paola Magellija, prema tekstu Uga Bettija, ulogu Andreja u Čehovljevoj drami “Tri sestre” u režiji Bobe Jelčića te “Genijalnu prijateljicu” Elene Ferrante u režiji Marine Pejnović, u kojoj glumi i njegov kolega Filip Vidović.

Marin Klišmanić

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Za nagradu koja je otišla Ani Uršuli Najev konkurirao je i Paško Vukasović koji rado pamti rad na kratkometražnim igranim filmovima “Nije zima za komarce” i “Badnjak”. Među kazališnim projektima ističe predstave u kazalištima Hotel Bulić te Moruzgva, a posebno se veseli skoroj premijeri predstave “Ne može” u režiji Helene Petković u Boom! teatru. Prošle godine slavila je glumica Matea Marušić. Prepoznata je njena interpretacija Julije u predstavi “Gospođica Julija” u režiji Aide Bukvić, koprodukciji vinkovačkog kazališta i HNK Osijek.

Mlada snaga vinkovačkog Gradskog kazališta “Joza Ivakić” među profesionalnim uspjesima ističe rad na “Nori” Henrika Ibsena u režiji Paola Tišljarića. Igra također naslovnu ulogu u koprodukcijskoj predstavi Dramskog kazališta Gavelle, u “Teni”.

Ovogodišnjeg pobjednika Tomu Medvešeka možemo gledati u “Metropolitancima”, a naveliko rade i Tea Harčević te Dea Presečki koje su se ove godine također našle na popisu nominiranih za nagradu Zlatni Studio. Harčević izdvaja rad na “Maloj zabavi” autorskoj predstavi Vanje Jovanovića u Teatru &TD, kratkim filmovima Hani Domazet i Sare Horvatić, “Zagrepčanki” Dražena Krešića te HRT-ovim “Metropolitancima”.

Presečki pak spominje predstavu “Svoga tela gospodar” u režiji Damira Lončara koja je igrala na Opatovini u sklopu Histrionskog ljeta. Predstava će joj, objašnjava, ostati u prekrasnom sjećanju zbog ansambla s kojim je radila te iskustva koje ju je učinilo još strpljivijom te izdržljivijom glumicom. Nominacija je Deu Presečki na prvu iznenadila.

– Bilo mi je drago što stojim rame uz rame s talentiranim i radišnim glumcima svoje generacije. Mogu reći da mi je nagrada pomogla da se moje ime čuje dalje i jače, što mi je vjerojatno i donijelo poslovnih prilika – kaže Presečki, dok će njezina kolegica Harčević reći: – Nominacija za Zlatni Studio veliki je vjetar u leđa za nekoga tko je na početku svoje karijere.

Laureatkinja iz 2020. Ana Uršula Najev imala je specifičnu situaciju budući da u tom trenu nije radila u Zagrebu. Studentica splitske Umjetničke akademije prije nominacije, a onda i pobjede, bila je posve nepoznata glumica.

– Meni je nagrada pomogla da me bolje upoznaju zagrebačka publika i generalno publika izvan Dalmacije te da proširim poznanstva unutar svoje struke. Simpatije publike posebno su me obradovale. Sve što radimo ipak radimo za publiku. Bilo da se radi o predstavi, seriji ili filmu, ljudi presuđuju što će i koliko dugo zaživjeti – rekla je Najev.

Ana Uršula Najev

Tom Dubravec/Cropix

‘ZS me je mapirao’

Dok nekima nagrada Zlatni Studio ili nominacija predstavljaju priznanje njihova truda i rada, druge podsjećaju na prva kazališna iskustva. Elizabetu Brodić nagrada je zatekla nakon obranjene diplome i odigrane prve profesionalne predstave, a drago joj je što će baš “Luđak i opatica”, njena prva predstava u HNK u Varaždinu, zauvijek biti vezana za ovu pobjedu.

Josipu Brakusu nominacija za Novo kazališno lice za ulogu Okca u “Narodnom heroju Liljanu Vidiću” u režiji Krešimira Dolenčića u kazalištu Kerempuh došla je kao studentu četvrte godine Akademije.

– Bila je to potvrda dobro obavljenog posla u kazališnome debiju – smatra glumac koji kaže da se prva uloga uvijek pamti. Zato su mu i nakon pet godina predstava, a posredno i nominacija, ostale u srcu. Drago mu je što je sudjelovao u prvoj sezoni ove nagrade, no još mu je draže, kaže, što je pobjedu u konkurenciji Novog lica u kazalištu uzeo njegov prijatelj Filip Vidović za ulogu u Komedijinu “Talijanskom slamnatom šeširu”.

– Nominacija za nagradu Novo lice svakako je, planinarskim rječnikom, markacija koja potvrđuje da sam na dobrom putu, značajan vanjski poticaj. Posebice u tom periodu, netom nakon Akademije – mišljenja je Paško Vukasović, koji nominaciju zahvaljuje i redateljima Filipu Noli i Ariji Rizvić te cijelom ZKM-u s kojima je surađivao na predstavi “Tri X i ja”.

– Svaka nagrada divan je vjetar u leđa, pokretač i potvrda kvalitetnog rada. Posebice nagrada Zlatni Studio – zaključuje Matea Marušić te priznaje da joj je uistinu puno značila jer je u pitanju “najprestižnija medijska nagrada” koja je “odjeknula i mapirala je” kao mladu glumicu…

Nakon dvije godine pauze, Hrvatsko društvo bolesnika s rakom prostate, uz podršku Grada Zagreba i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, danas je na glavnom zagrebačkom trgu bana Josipa Jelačića organiziralo novo izdanje akcije „Svi za njega“. Radi se javnozdravstvenoj inicijativi kojom udruga želi upozoriti na nužnost preventivnih pregleda i što ranije dijagnostike kako bismo smanjili smrtnost oboljelih od ovog sijela raka po kojoj smo trenutno među najgorima u Europi.

Akciji na trgu je danas kao izaslanica gradonačelnika grada Zagreba prisusutvovala Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, članovi udruge i okupljeni uzvanici su tom prilikom građanima dijelili informativne letke, a to je ujedno bila i odlična prilika za razmjenu iskustava i razgovor s liječnicima.

Rak prostate drugi je najčešći oblik raka kod muškaraca u Hrvatskoj te od njega godišnje oboli oko 2800 osoba, a prema podacima iz 2021. godine upravo je od tog karcinoma umrlo njih 805. Prema usporednim podacima o incidenciji raka prostate u EU populaciji, u Hrvatskoj se dijagnosticira 20-tak posto manje raka prostate (stopa incidencije u Hrvatskoj je 122,1 oboljeli na 100.000 stanovnika, a EU prosjek je 153,9 oboljelih na 100.000 stanovnika), što sugerira da realno u populaciji godišnje imamo gotovo 600 neotkrivenih bolesnika kojima je zbog izostanka dijagnoze značajno smanjen životni vijek.

„Rak prostate najčešće napada muškarce u dobi iznad 50 godina, to su muškarci koji su na vrhuncu svojih karijera, ekonomski nositelji svojih obitelji i zajednica. Rak prostate u početnoj fazi nema simptoma, zbog čega se otežano otkriva, a simptomi se nažalost javljaju tek nakon što se rak proširi. Zato je glavni cilj akcije ‘Svi za njega’ osvještavanje važnosti prevencije i ranog otkrivanja. Preventivni pregledi su izuzetno važni, cijelo društvo tu treba napraviti hrabriji iskorak u tom smjeru jer na taj način doslovno spašavamo živote”, objasnio je predsjednik društva Velimir Korak te pozvao sve oboljele i njihove bližnje da im se jave i uključe u rad udruge. „Kada ljudi dođu k nama u udrugu preplašeni su i ne znaju što ih sve čeka. Mi smo tu da zajedno s njima prolazimo kroz sve njihove strahove, razmjenjujemo iskustva, razgovaramo o liječenju, potencijalnim nuspojavama bolesti i terapija i zato smo članovima osigurali i psihološku pomoć“, ističe Korak.

Dok je u Hrvatskoj rak prostate drugi uzrok smrti od raka kod muškaraca, u svijetu je on tek na petom mjestu po smrtnosti. Na temelju podataka SEER programa u periodu od 2008. do 2014., petogodišnja stopa smrtnosti kod bolesnika s metastatskim rakom prostate pri postavljanju dijagnoze je bila 70%, u usporedbi s gotovo 0% kod bolesnika s dijagnosticiranim lokaliziranim ili regionalnim rakom prostate (NCI, 2019c). Stručnjaci tvrde kako se kombinacijom ranog otkrivanja bolesti i široke dostupnosti suvremenih terapija dokazano može produljiti život pacijenata i pozitivno utjecati na nepovoljne brojke smrtnosti.

„Muškarci koji u obitelji nemaju nikoga tko je obolio od raka prostate prvi pregled bi trebali obaviti oko svoje pedesete godine, dok bi muškarci iz one skupine koja je imala rak u obitelji, prvi pregled urologa trebali obaviti i nekoliko godina ranije. Iako su najrizičnija skupina muškarci u dobi iznad 65 godina, naša ciljna skupina u podizanju svijesti o važnosti ranog otkrivanja su i svi ovi mlađi od 65 godina. Naime, ako se rak otkrije u ranoj fazi, on je u više od 90 posto slučajeva izlječiv“, objasnila je docentica Marija Gamulin iz Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Kako su naglasili u udruzi, Hrvatska treba još mnogo poraditi na prevenciji i ranom otkrivanju te bolesti, no u isto vrijeme su pacijenti zadovoljni dostupnosti i izborom terapija. Iz udruge upozoravaju da se u najavljenoj reformi zdravstvenog sustava nikako ne bi smjelo štediti na dostupnosti i izboru terapija jer bi na taj način jednim potezom napravili tri koraka unazad u borbi Hrvatske s ovom bolešću.

„Rak prostate je jedna dinamična bolest i dinamično polje u medicini. Svake godine se razvija nova terapija i mi kao struka se trudimo konstantno uvoditi nove tehnike liječenja te u tome imamo podršku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Mi danas u Hrvatskoj možemo ponuditi pacijentima sve metode koje su trenutno dostupne i u inozemstvu. Čim kliničke studije pokažu učinkovitost metode, ona se implementira i za potrebe naših pacijenata“, istaknuo je urolog prim.dr.sc. Tomislav Kuliš.

Objava Hrvatsko društvo bolesnika s rakom prostate: Smrtnost nam je među najvećima u Europi, imamo gotovo 600 neotkrivenih slučajeva raka prostate godišnje pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Dugo Selo obilježava Dan Grada povodom blagdana Martinja 11. studenog kada se uz bogat program održava i svečana sjednica Gradskog vijeća.

Blagdan je Svetog Martina održava se 11. studenog koji je ujedno i Dan Grada Dugog Sela i blagdan župe Svetog Martina Biskupa. Ranokršćanski iscjelitelj i biskup sv. Martin postao je s vremenom najvažniji od pet vinskih svetaca koji se u Hrvatskoj štuju na jedinstven način, a njegov se blagdan – Martinje slavi na datum njegova pogreba.

Cijeli ovaj tjedan Grad Dugo Selo obilježava proslavu Dana Grada, a centralno događanje održavalo se jučer, 11. studenog 2022. kada se održala svečana sjednica Gradskog vijeća. Tom je prigodom gradonačelnik Nenad Panian rekao kako je ponosan na svoje djelatnike, članove Gradskog vijeća i građane. „Bitni su projekti za budućnost. Iako su već duže vrijeme u tijeku radovi na brojnim lokacijama, i za sljedeću godinu već imamo u planu 50 milijuna projekata samo komunalne infrastrukture, uz brojne druge. Jednom kad završe, Grad Dugo Selo biti će sasvim drugi grad nego što je danas. Bit će europski grad s drugačijom populacijom i načinom života“, najavio je Panian. Dugo Selo jedan je od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji bilježi pozitivan prirast stanovništva. „Svi mi odgovorni smo za stanje u našoj državi. Naša vizija je kako zadržati našu djecu u Hrvatskoj. Možemo im dati vrtiće, škole, fakultete i otpratiti ih na autobus. Moj san je kako zadržati mlade.“

„Uz sve uspješne projekte u proteklih godinu dana na kojima vam mogu čestitati, najveći uspjeh je povećan broj stanovnika u gradu. Uz ostale gradove u Županiji, vjerujem da je to posljedica dugogodišnjeg ulaganja u mlade obitelji, gradnju škola, dvorana, stanova te uz pomoć europskih sredstava i Vlade, gradnju vrtića i povećanje kapaciteta kako bi sve obitelji imale sve potrebno za život. Uz završetak vodoopskrbe i komunalnih projekata, zaokružiti će se svi naši planovi za budućnost“, naglasio je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Mato Čičak.

Izaslanik predsjednika Vlade Tomislav Okroša istaknuo je kako je ovo grad kojiprokurzivno raste koji više nije isti kao što je bio prije 10, 20 godina, u kojem su mnogi našli svoj dom. „Dugo Selo je grad koji ima trend doseljavanja, trend mladih obitelji, trend porasta stanovništva. U novim cestama, školama i vrtićima vidi se da je ovo grad mladih ljudi. Vlada RH aktivno radi na poboljšanju materijali i socijalnih uvjeta u jedinicama lokalne samouprave. Bez stvaranja uvjeta, neće biti niti ostanka stanovništva. Stoga je u proteklom periodu uloženo više od 2 milijarde kuna u više od 500 vrtića, a nedavno je kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti dodijeljeno i narednih milijardu i 280 milijuna kuna za 259 dječjih vrtića. Ići će još jedan javni poziv na 340 milijuna kuna, što je ukupno 3,4 milijarde kuna koji će biti uloženo u obrazovanje i infrastrukturu.“

„Ovaj grad ide prema naprijed i na dobrom je putu. U tom ga prati Zagrebačka županija koja ga podržava u brojnim segmentima. Uz dva velika EU projekta – Centra za robotiku i Vodoopskrbu i odvodnju, sredstva za gospodarstvo, turizam, kulturu, sport, ali i vatrogasce i dalje ćemo podupirati sve projekte koji će ovdje unaprijediti život“, kazao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec.

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec rekao je kako zapad i istok Županije spaja dobra pozitivna energija. „Kako bi bili gradonačelnik u Dugom Selu morate imati mnoge uloge – otac, majka, bog – najsimpatičniji, znati surađivati sa svima, i znati sve detalje u svim segmentima poslova. Osim brojnih javnih radova, rade se i zgrade, to znači da se ljudi doseljavaju, a to znači da ste poželjna sredina za život i drago mi je da se to događanja na istočnom dijelu Zagrebačke županije.“

Predsjednik Vijeća Kruno Blažinović istaknuo je kako je u gradu prisutan trend stalnog doseljavanja te pozitivan prirast. „Ono na što smo posebno ponosni su ljudi, vrijedni i marljivi koji su nam poticaj da ulažemo u razvoj grada za bolje sutra te sretniju i kvalitetniju budućnost.“ Nikolaus Peter Draskovich rekao kako je kako njegova obitelj prati razvoj grada, te podržavaju grad u svim njegovim naumima.

Po zadnjem popisu stanovništva u Dugom je Selu 17.861 stanovnik. Po nekim evidencijama ima i više stanovnika, ali u svakom slučaju broj raste. U proteklih godinu dana otvorila su se brojna gradilišta, sagradili nogostupi, rotori, biciklističke staze.

Na sjednici su dodijeljene godišnje nagrade:

• STAS d.o.o za postignute rezultate u gospodarstvu
• Petar Rajaković, Miroslav Begić i Danijela Klajn za postignute rezultate u odgoju i obrazovanju
• Ana Marija Šprihal, za postignute rezultate u kulturi
• Antonela Papak, za postignute rezultate u glazbenoj kulturi
• Josipa Bebek i Mara Budić za postignute sportske rezultate
• DVD Andrilovec i Ženska ekipa mladeži DVD-a Ostrna za sudjelovanje na Međunarodnoj vatrogasnoj olimpijadi u Celju

Uručene su zahvalnice:

• Branko Goleš za dugogodišnji doprinos odgoja i obrazovanja
• Predrag Topić za dugogodišnji radi i promicanje kulturne baštine
• Đuro Ravenščak za doprinos razvoju glazbene kulture
• Tomislav Poljak za dugogodišnji rad i promicanje atletike
• Zvonimir Šok za dugogodišnji rad i promicanje kuglanja

Nagradu za životno djelo primio je Boris Mahač za cjelokupno postignuće u očuvanju i promicanju zavičajne baštine, te za unapređenje vinogradarstva i vinarstva na području Grada Dugog Sela.

Objava Panian: Mladi su budućnost i moramo ih zadržati pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Influenca ptica potvrđena je na gospodarstvu s mješovitim vrstama domaće peradi, na području naselja Gornji Stupnik u Zagrebačkoj županiji. Posjednik je dana 9. studenog 2022. godine, zbog uočenog povećanog uginuća peradi, obavijestio nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju koja je dostavila uzorke na laboratorijsko pretraživanje u Hrvatski veterinarski institut – Centar za peradarstvo u svrhu potvrde odnosno isključivanja ove bolesti. Na predmetnom gospodarstvu, po zaprimljenoj sumnji, odmah su provedene mjere kontrole i sprječavanja daljnjeg širenja bolesti životinja sukladno trenutno važećem europskom zakonodavstvu. U petak, 11. studenog 2022. godine, laboratorijski je potvrđen virus influence ptica podtipa H5N1, a određivanje patogenosti virusa je u tijeku. Ministarstvo poljoprivrede odredit će i područja (naselja) u zoni ograničenja (zona zaštite u radijusu od 3 km od zaraženog gospodarstva i zona nadziranja u radijusu od 10 km od zaraženog gospodarstva) u kojima će se provesti dodatne mjere u cilju ranog otkrivanja i suzbijanja bolesti.

Influenca ptica vrlo je kontagiozna virusna bolest divljih ptica i domaće peradi koja uglavnom ne uzrokuje bolest kod ljudi. Bolest se brzo razvija i završava iznenadnim uginućem peradi često bez vidljivih kliničkih znakova bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Bolest se brzo širi i uzrokuje veliku gospodarsku štetu. Brojne europske zemlje kontinuirano prijavljuju slučajeve visokopatogene influence ptica ne samo u populaciji peradi, već i u divljih ptica te ptica u zatočeništvu (npr. zoološki vrtovi). Ovo je treća pojava influence ptica u domaće peradi na području Republike Hrvatske tijekom 2022. godine. 

S obzirom da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice kontinuirano predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporuča se:

• onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama;
• s obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa),
• držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće.

Posjednici koji drže perad dužni su:

• obvezno redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu;
• obavezno redovito pratiti uobičajene parametre proizvodnje (unos vode i hrane, nesivost);
• obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti, promjene uobičajenih parametara proizvodnje i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije,
• za posjednike peradi s 250 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022. godini (Narodne novine br. 145/21 i 90/22). 

U peradi oboljele od influence javljaju se sljedeći znakovi bolesti:

• iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti;
• potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun;
• cijanoza kreste i podbradnjaka;
• sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu;
• značajan pad nesivosti i valivosti te loša kvaliteta ljuske jajeta;
• živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje),
• krvarenja krijeste i podbradnjaka.

 Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica.

Objava Potvrđena influenca ptica kod domaće peradi u RH pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U subotu je u Zaboku održano potpisivanje i podjela ugovora o stipendiranju učenika srednjih škola i to u tri kategorije :

A – 30 stipendija za nadarene učenike – u iznosu od 400,00 kn mjesečno

B – 30 stipendija za učenike po socijalnom kriteriju – u iznosu od 400,00 kn mjesečno

C – stipendije za učenike koji su školske godine 2022./2023. upisali 1. razred nekog od deficitarnih zanimanja – u iznosu od 500,00 kn mjesečno.

Za ovu školsku godinu potpisano je 184 ugovora, a od čega 120 za deficitarna zanimanja. Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar je istakao da je ovakav način pomoći slatka briga jer je KZŽ prijatelj djece, a sveukupna vrijednost je blizu dva milijuna kuna.

Objava Podjela stipendijskih ugovora učenicima srednjih škola u Zaboku pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nakon dvogodišnje stanke, održan je 16. po redu Predsjednički Martinje kup u organizaciji Golf kluba Ban Jelačić kojim je završena ovogodišnja natjecateljska sezona. Turniru se i ovog puta odazvao velik broj ljubitelja golfa koji su još jednom pokazali da se i sportaši znaju opustiti i dobro zabaviti. Posebnost ovog turnira je što se natjecateljima tijekom […]

The post Golferi zatvorili natjecateljsku sezonu first appeared on Grad Zaprešić.

Borislav Aleraj Akac legenda je hrvatskog alpinizma. Prošao je puno toga, a samo djelić predstavio u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Posjetiteljima je zaželio ugodno čitanje i izrazio nadu da će im se njegova knjiga “Alpinist” svidjeti. U njoj opisuje svoje male penjačke priče.

“Drago mi je da su me pozvali i na neki sam način počašćen. Inače, već sam imao priliku da budem u Zaprešiću. Tu su i neki kojima sam prije nekoliko godina bio učitelj u planinarskoj školi. Ovo mi stoga nije prvi susret sa zaprešićkim planinarima i zbog toga mi je posebno drago. Mislim da im se moje gostovanje svidjelo”, rekao je alpinist Borislav Aleraj.

Ovaj isto tako liječnik dao je puno intervjua. O njemu se pisalo u velikom broju medija. I sam je tijekom ovog predstavljanja naglasio da je urednik u jednom od njih alpiniste zapravo nazvao čudacima.

Čovjeku se planinarenje toliko usadi da, kaže, svakog utorka dobije impuls i mora doći u planinarsku školu. Njegova ekipa penjača dan-danas drži se skupa.

Borislav Aleraj javnosti izvan alpinističkih i planinarskih krugova manje je poznat. Tijekom svoje alpinističke karijere, opisali su ga kao nekoga tko se više posvetio otkrivanju netaknutih stijena u Republici Hrvatskoj nego skupljanju penjačkih trofeja.

Objava Borislav Aleraj gostovao u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Ovogodišnje natjecanje zagorskih baka u pripremi slastica održalo se u Općini Hrašćina iz koje dolazi prošlogodišnja pobjednica . Na ovogodišnjim 14. Babičinim kolačima na kojima su sudjelovale 24 natjecateljice pobjedu je sa svojom Sveto Martinjskom pitom odnijela Vesna Hršak.

” Jabuke se kuhaju u vinu i onda se zamataju u ružice. To je stari recept. Tak su naše bake delale pite. Stavljale su kosane orehe i kriške jabuka, samo su ove ružice mala inovacija”, otkrila nam je pobjednica Vesna Hršak koja je istaknula de se dugo pripremala za ovo natjecanje dok će se za sljedeće početi pripremati već sutra.

Na čelu prosudbene komisije koju su činili još i Božica Brkan te Dražen Đurišević bio je Branko Čukelj koji je istaknuo da je na ukupnu  pobjedu utjecalo mnogo faktora, a presudile su nijanse.

“Ne gledamo samo kako kolač izgleda. Probamo ga i probamo odvagnuti otkud su namirnice jesu li zagorskog porijekla. Gledamo i na koji način su došli do recepata. Jesu li to naslijeđeni recepti, od susjede itd. Ima više parametara koji su odlučili pobjednicu”, objasnio nam ne Branko Čukelj.

Pobjednica 13. Babičinih kolača Sanja Čaćko zbog koje je njezina Hrašćina i ugostila ovogodišnju manifestaciju ponovno je bila jedna od natjecateljica.

“Ove godine sam se prijavila s Tarinom pitom od dunje. Znači dunja je opla z ormara i ispal je pekmez. Čast mi je da se zbog mene u mojoj Hrašćini održavaju Babičini kolači. Čast mi je i što sam prošle godine predstavljala krapinsko-zagorsku županiju na natjecanju za najuzorniju seosku ženu Hrvatske”, rekla je Sanja Čaćko koja je zahvalila obitelji i županiji na potpori.

Manifestacija „Babičini kolači“ promiče vrijednosti žena i obitelji te čuva gastronomsku tradiciju i starinske recepte Hrvatskog  zagorja.

“Ono što izuzetno bitno je da se ovo radi s izuzetnom ljubavi. Vidite koliko je tu pažnje i ljubavi posvećeno i oblačenju i uređenju samog prostora na kojem izlažu. Najbitnije je da imamo nove recepte i da spriječimo da neki kolači padnu u zaborav. Benefit ovog je da smo okupili velik broj ljudi u jednoj maloj općini. Da smo prezetirali jedan dio zagorske kulture, baštine i gastro-eno ponude s jedne strane. S druge strane da će knjižica recepata koju tradicionalno izdajemo nakon ovog omogućiti nekim mlađim generacijama da doma pokušaju ispeći ove kolače koji su nastali u radionicama njihovih baka i prabaka. Pobjednicu i lokaciju znamo”, poručio je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.

 Zahvaljujući Vesni Hršak iz Krapine koja je pored ukupne  pobjedu uzela i kategoriji izvorno zagorsko jubilarni 15. Babičini kolači održat će se u sjedištu Krapinsko-zagorske županije.

Objava Vesna Hršak pobjednica 14. Babičinih kolača pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.