Jučer je održano osmo regionalno prvenstvo mažoretkinja Hrvatskog udruženja mažoret-timova Sjeverozapad S1. Bile su to kvalifikacije za državno prvenstvo. Domaćin i ovog događaja bio je Brdovec odnosno Plesna udruga Ritmokracija. Natjecanje je održano u Šenkovcu u dvorani Osnovne škole Ivana Perkovca. “Ovo je treći krug regionalnih natjecanja. Bili smo u Sisku i Vodicama, a ovo su treće kvalifikacije za državno prvenstvo koje će biti održano u svibnju u Velikoj Gorici. Danas se natječe sedam timova te prva tri s ovog turnira idu na državno prvenstvo. Posljednji turniri bili su u listopadu, studenom i prosincu. Bila je mala pauza i sad ćemo vidjeti nove koreografije, novi ritam natjecanja i novi krug. Em su djevojke uzbuđene, em su koreografije friške. Ovo je razbijanje treme i borba za cijelu sezonu”, rekao je predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret-timova, Vlado Palac.
Vlado Palac, predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret-timova
U ovom natjecanju sudjelovao je velik broj klubova. Natjecali su se djeca, kadeti, juniori, seniori i grand seniori u solo, duo, trio i mini formacijama. Među ostalima su tu bile zaprešićke mažoretkinje Jelačićke, Mažoretkinje Dubrovčan, Belečke mažoretkinje, mažoretkinja iz Budinščine, zelinske mažoretkinje i Halubajke iz Viškova. Bila je to prava priredba, s otprilike 230 mažoretkinja i 88 koreografija u Šenkovcu.
U suradnji s udrugom Edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije Grad Zaprešić ove je godine organizirao prigodnu humanitarnu akciju u povodu Dana narcisa. Svake godine u ožujku održava se ova akcija na nivou cijele Hrvatske, a spoj je humanitarne akcije i javnozdravstvene kampanje. Cilj ove akcije je podizanje društvene svijesti o važnosti preventivnih pregleda dojki […]
Sindikat biciklista smatra kako što prije treba realizirati projekt magistrale Samoborček – jednu od poželjnih biciklističkih ruta koja bi povezivala zapadni i središnji dio grada, nastavljala se na druge magistralne pravce prema Samoboru i Sloveniji, odnosno Zaprešiću i Hrvatskom Zagorju.
Time bi se, kažu, omogućio ugodan, brz i siguran način da se biciklom stigne u središte grada, čime bi se rasteretio automobilski promet u zapadnom dijelu grada.
Gradske četvrti kroz koje prolazi predložena ruta imaju oko 150 tisuća stanovnika – Podsused-Vrapče, Stenjevec Trešnjevka-Sjever. Njezina je vrijednost i čuvanje memorije na nekadašnju prugu. Realizacije, pojašnjavaju, nema navodno zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na dijelovima trase.
Gradske četvrti kroz koje prolazi predložena ruta imaju oko 150 tisuća stanovnika – Podsused-Vrapče, Stenjevec Trešnjevka-Sjever (Foto: Ivana Nobilo / CROPIX/Ilustracija)
Izrada idejnog rješenja
Kako bismo provjerili u kojoj je fazi projekt, provjerili smo s Gradom Zagrebom.
”Sukladno Programu građenja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2024. godini, u tijeku je izrada idejnog rješenja za biciklističku stazu uz željezničku prugu od Vrapčanske aleje do Gradišćanske ulice kao „prve etape“ u formiranju biciklističke staze uz željezničku prugu na zapadnom dijelu Grada Zagreba do Ulice Davora Bašića (ulaz u Grad Zaprešić).
Nakon izrade idejnog rješenja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnih javnopravnih tijela, nakon čega će se znati mogućnost izvedbe predmetne biciklističke staze, budući da bi ista najvećim dijelom prolazila u blizini željezničke pruge.
Obim imovinsko-pravnih poslova za izgradnju predmetne biciklističke staze bit će poznat tek nakon izrade idejnog projekta i parcelacijskog elaborata, a o čemu ovisi i sama realizacija, odnosno izgradnja biciklističke staze”, pojasnili su za Zagreb.info.
Nakon izrade idejnog rješenja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnih javnopravnih tijela (Foto: Nera Simic / CROPIX)
Preuređenje prometnica u centru Dublina
Dublin započinje inicijativu preuređenja svojih prometnica u centru grada s vizijom čišćeg zraka i poboljšanog iskustva za pješake i bicikliste. Provjerili smo sa Sindikatom biciklista misle li da bi se Grad Zagreb trebao upustiti u takav poduhvat.
”Zagreb je obzirom na dobre uvjete koje ima – ravničarski grad s mnoštvom širokih ulica – mogao i trebao do sada napraviti znatno više za poticanje biciklističkog prometa. U odnosu na usporedive gradove u Europi, kasni se nekoliko desetljeća. Najviše zabrinjava što se situacija nije popravljala uopće ili se popravljala izuzetno sporo, a isti problemi opstaju već godinama. Brojni su primjeri tvrdokornih problema.
Nepovezani fragmenti biciklističkih staza na pločnicima koji počinju i prestaju na križanju bez riješenog kontinuiteta vođenja prometa – nema ni prijelaza sa staze na kolnik niti prijelaza biciklističke staze preko križanja (situacija se poboljšava zadnjih par godina, ali je nužno da se dinamika uklanjanja nedostataka poveća)”, rekli su iz Sindikata.
Tu su, navode, i brojni primjeri prekida kontinuiteta biciklističkih staza zbog kolnog ulaza, dva do tri parkirna mjesta za aute ili terase kafića.
”Više stotina slučajeva nepropisno izvedene signalizacije ili izblijedjele neobnovljene signalizacije koja je recept za nesreću – kad obje strane znaju da imaju prednost. Ovo nije samo hipotetski rizik nego postoji nekoliko evidentiranih slučajeva nesreća zbog zbunjujuće signalizacije.
Brojni semafori s metodom najavnih tipkala koji usporavaju pješački i biciklistički promet i diskriminiraju ga na račun prometa motornih vozila, diskriminirajuće regulacije semafora koje privilegiraju automobilski promet i umjetno smanjuju efikasnost biciklističkog prometa (primjer skretanja iz Ul. Hrvatske bratske zajednice ulijevo u Vukovarsku: automobili u prosjeku čekaju na semaforu 19 sekundi, bicikli u prosjeku čekaju ukupno 144 sekunde ili 7,5 puta duže)”, pojašnjavaju iz Sindikata biciklista.
Brojni semafori s metodom najavnih tipkala usporavaju pješački i biciklistički promet i diskriminiraju ga (Foto: Nera Simic / CROPIX/Ilustracija)
Alokacija prostora
Kontinuirano su se, kažu, biciklističke staze označavale na pločnicima i oduzimao sr prostor pješacima, umjesto da se prenamjene površine koje koristi motorizirani promet (širina prostora na zelenom valu: npr. Žerjavićeva ulica je od kuća do kuća širine 20 metara. U tih 20 metara automobili su dobili tri vozne trake i dva reda parkirnih mjesta ili oko 80% ukupnog prostora.
Pješaci imaju na raspolaganju ukupno na obje strane oko 3 m prostora ili 15%, s jedne strane su natjerani na guranje s biciklima kojima je ostalo 80 cm ili svega 4% od ukupnog prostora).
U novije vrijeme izvedena jednosmjerna biciklistička staza u Deželićevom prilazu kao i obostrane jednosmjerne trake u Gundulićevoj i dijelu Masarykove ulice naznake su promjene takve prakse jer je prostor za stazu/trake nastao prenamjenom površine koju su do tada zauzimali automobili.
Rubnjaci nisu prilagođeni, a i mnogi novi se izvode na isti način
Iz Sindikata dodaju kako je nerazvijen sustav javnih bicikala. Postojeći sustav nikada nije dobio odgovarajuću potporu Grada i ostao je zarobljen u fazi pilot projekta s premalim brojem stanica. ZET od 2019. u svom djelokrugu rada ima i sustav javnih bicikala, no do danas nisu vidljivi nikakvi konkretni koraci za njegovo pokretanje.
Tu je i nemogućnost prijevoza bicikala na svim brdskim i prigradskim autobusnim linijama javnog prijevoza. Očekivano, situacija je nešto bolja u novijim gradskim četvrtima sa širokim pločnicima i planiranim biciklističkim stazama, ali i u Novom Zagrebu postoje problemi nepovezanosti.
Tipičan primjer „autocentričnog“ razmišljanja iz 70.tih godina prošlog stoljeća je Avenija Dubrovnik koja za pješake nudi jedino podzemni prolaz stubama (i dizalima koja nažalost puno vremena nisu u funkciji), a vozači bicikala mogu birati ili nositi bicikl niz te stube ili preko travnjaka izaći na poprečnu cestu i voziti u gustom i brzom automobilskom prometu. Zbog toga mnogi ljudi biraju ne koristiti bicikl.
Za kvalitetu biciklističkog prometa u gradu, osim duljine samih traka i staza bitna je njihova cjelovitost i kontinuitet, odnosno omogućavanje izravnosti i atraktivnosti kretanja te sigurnost. Važan faktor su i funkcionalna parkirališta za bicikle kojih je svakim danom sve više kao i sustav javnih bicikala, kažu iz Sindikata.
”Građanima je potrebno osigurati uvjete za sigurnu i udobnu vožnju bicikla kao i parkiranje, odnosno infrastrukturu prilagođenu svima, od školske djece, preko radno aktivnog stanovništva do ljudi starije dobi. Gradska vlast najavljuje rekonstrukcije nekih, za bicikliste, značajnijih dionica poput Ul. grada Vukovara, početak radova na Istočnoj magistrali uz željezničku prugu, a na terenu su prisutna i neka manja poboljšanja poput prilagodbe rubnjaka biciklistima te je konačno dovršena i gradnja prve dionice državne biciklističke rute Greenway uz rijeku Savu u duljini od 1,66 kilometar.
Realizacija rute u punoj duljini od 132 kilometra bio bi značajan doprinos pozicioniranju Hrvatske na cikloturističkoj karti, odnosno njezinom povezivanju sa Slovenijom i ostatkom Europe prema zapadu. Što se tiče utjecaja na povećanje kvalitete lokalnog biciklističkog prometa i commutinga, njega neće biti moguće ostvariti bez izgradnje sigurnih i smislenih poveznica Greenwaya s gradskom mrežom staza, a koje trenutno ne postoje”, kažu.
Građanima je potrebno osigurati uvjete za sigurnu vožnju
Gradska vlast, podsjećaju, najavljuje rekonstrukcije nekih, za bicikliste, značajnijih dionica poput Ul. grada Vukovara, početak radova na Istočnoj magistrali uz željezničku prugu, a na terenu su prisutna i neka manja poboljšanja poput prilagodbe rubnjaka biciklistima te je konačno dovršena i gradnja prve dionice državne biciklističke rute Greenway uz rijeku Savu u duljini od 1,66 km.
”Realizacija rute u punoj duljini od 132 km bio bi značajan doprinos pozicioniranju Hrvatske na cikloturističkoj karti, odnosno njezinom povezivanju sa Slovenijom i ostatkom Europe prema zapadu.
Što se tiče utjecaja na povećanje kvalitete lokalnog biciklističkog prometa i commutinga, njega neće biti moguće ostvariti bez izgradnje sigurnih i smislenih poveznica Greenwaya s gradskom mrežom staza, a koje trenutno ne postoje”, dodaju.
Građanima je potrebno osigurati uvjete za sigurnu vožnju (Foto: Nera Simic / CROPIX)
Mreža primarnih biciklističkih prometnica
Uz sve već navedeno, napominju da je dugoročno potrebno razviti i izgraditi mrežu primarnih biciklističkih brzih prometnica (magistrala) glavnim pravcima kretanja (sjever-jug, istok-zapad) na koju će se nadovezivati sve lokalne kvartovske biciklističke staze i trake, i to takve koje ne nastaju crtanjem crta na pločnicima oduzimajući pješacima prostor za kretanje nego preraspodjelom kolnih površina. Biciklističkim površinama za sigurno kretanje poželjno je sa Zagrebom povezati i naselja i općine čije radno stanovništvo gravitira Zagrebu kao što su Velika Gorica, Samobor, Sveta Nedelja, Zaprešić, Dugo Selo.
Važno je također spomenuti da je za razvoj nužno imati plansku dokumentaciju (npr. SUMP – Sustainable Urban Mobility Plan) kao podlogu za svaki daljnji razvoj što naravno uključuje i financijsko planiranje. Nažalost, od 556 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, samo 17 ih ima pripremljene SUMP-ove i obuhvaćaju svega 17,4 % stanovništva. Među njima nije Zagreb.
Usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji od 212 općina, njih 94 ima SUMP. U tim općinama živi gotovo 80 % stanovništva zemlje. Problem prethodne dugogodišnje zagrebačke vlasti bio je nedostatak političke volje za takvim smjerom razvoja jer su planovi za biciklistički promet uvijek nalazili svoje mjesto u nekoj nedefiniranoj budućnosti i bez budžeta, unatoč činjenici da se novcem iz europskih fondova izdašno financiraju projekti koji uključuju održivu mobilnost čiji je sastavni dio biciklistički promet. U kojoj mjeri će aktualna vlast koja za sada pokazuje volju zaista i popraviti poziciju održivog prometa u gradu, ostaje za vidjeti.
Novi koraci
Neki koraci u smislu preuređenja prometnica u korist pješaka, odnosno proširenja pješačkih zona već su poduzeti (Stara Vlaška, dio Masarykove ulice) i na tome ne treba stati – trenutno samo s privremenim uređenjem, a koje bi nakon provedbe javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja i realizacije stručnih rješenja trebalo omogućiti puni potencijal korištenja za svoje građane – kažu iz Sindikata. Pješačke zone također ne bi trebale biti ograničene samo na usko središte grada.
Ograničenja brzine na trideset kilometara na sat već postoje u mnogim gradskim četvrtima. “Zone 30” proširuju se od kvarta do kvarta, odnosno po odlukama vijeća gradskih četvrti i takva praksa ne predstavlja novost. Ključno je da se ovom mjerom obuhvati što veći broj stambenih područja kao i zona u kojima se nalaze dječji vrtići, škole i ostale ustanove i sadržaji kojima gravitiraju pješaci, a koji su izravno ugroženi zbog tranzitnog prometa i prevelike brzine kretanja osobnih automobila.
Istovremeno je na gradskoj vlasti zadatak poboljšanja javnog gradskog prijevoza i suradnje s HŽ-om na unaprjeđenju željezničkog prijevoza, a sve s ciljem smanjenja ovisnosti o automobilskom prometu kojem je zadnjih nekoliko desetljeća davana apsolutna prednost u planiranju i visini ulaganja, a što je dovelo do neizdrživog stanja gužvi zbog broja automobila koji trenutno cirkuliraju zagrebačkim ulicama. Građanima nije pružana adekvatna alternativa koja bi ih potaknula da automobile ostave kod kuće i svoje dnevne obveze u gradu obavljaju bez ovisnosti o njima.
U organizaciji Kinološke udruge Zaprešić prvi put je u našem gradu organizirana izložba pasa svih pasmina na kojoj je izložen rekordan broj od gotovo 400 pasa pristiglih iz raznih dijelova Hrvatske te desetak europskih zemalja. Na izložbi su se mogle vidjeti i neke vrlo rijetke pasmine, poput pasa s najdužim ušima na svijetu, američkih goniča […]
Sportska dvorana Zeleni brijeg u utorak, 19. ožujka u 12.30 sati domaćin je Telemach Dana sporta u organizaciji Plazma Sportskih igara mladih. Nasportsko-edukativnom danu djeca će se imati priliku natjecati u graničaru i atletici. Najbolje ekipe i najbrži trkači izborit će plasman na državnu završnicu koja će se održati krajem srpnja u Rijeci.Djeca koja izbore plasman na državnu završnicu tri dana će se besplatno kupati, igrati i družiti s vršnjacima iz cijele Hrvatske.
Plazma Sportske igre mladih pružaju priliku djeci osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta da od siječnja do rujna besplatno sudjeluju u vrhunsko organiziranim natjecanjima u 10 sportova. Otvorene su prijave za sve sportske discipline: Tommy turnir u malom nogometu, Coca-Cola Cup u nogometu, HEP rukometni turnir, Kinder turnir u uličnoj košarci, odbojci na pijesku, MIS turnir u odbojci, Fide turnir u šahu, stolnom tenisu, PAKET24 Cup u tenisu. Pravo sudjelovanja imaju svi pojedinci i sve slobodno formirane ekipe, ljubitelji zdravog načina života i druženja, a ne samo djeca koja se aktivno bave sportom. Prijave su besplatne i otvorene na web stranici www.igremladih.com.
Plazma Sportske igre mladih najveća su sportsko amaterska manifestacija u Europi, a ove godine samo u Hrvatskoj okupit će više od 110.000 djece i mladih.
U Svetoj Nedelji održala se 23. redovna Sjednica Gradskog vijeća na čijem se dnevnom redu našlo 15 točaka. Među najvažnijima je bilo polugodišnje Izvješće o radu načelnika te odluka o zaduživanju za izgradnju dvorane u Kerestincu. Gradsko vijeće Grada Svete Nedelje osim zastupnika Damira Halužana koji je jedini bio suzdržan prilikom glasovanja o mnogim točkama dnevnog reda prihvatilo je Izvješće o radu gradonačelnika za drugu polovicu protekle godine.
“Zaista se potrudimo prikazati detaljno što se događalo unutar Gradske uprave. Da ne nabrajam tu sve projekte koji su bili intenzivni, samo ću reći da smo se malo više koncentrirali na visokogradnju, manje na niskogradnju. Bilo je tu prigovora o zaduživanjima pa samo da velim da smo nekoliko kredita vratili protekle godine. S obzirom na inflaciju i sredstva koja imamo u proračunu koji se sve bolje puni, iako smo smanjili porez na dohodak likvidni smo i mi možemo financirati naše projekte i bez pomoći EU. Imamo još jedan kredit od 4 milijuna eura kojeg da hoćemo možemo sada vratiti jer nam je inflacija pojela kredit. Nekim vijećnicima to nije jasno”, rekao je gradonačelnik Grada Sveta Nedelja Dario Zurovec.
Dario Zurovec
Nova sportska dvorana u Kerestincu
Na sjednici je usvojen prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Grada za sufinanciranje kapitalnog projekta izgradnje dvorane za sport i rekreaciju u Kerestincu.
“Znači taj kredit je samo ako se ne prođe na novom natječaju. Mi smo preprojektirali dvoranu kako bi ju mogli prijaviti na novi natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ja vjerujem da ćemo sada proći tu crtu jer nam je zadnji put malo falilo da prođemo”, otkrio je gradonačelnik Zurovec.
Prilikom izvješća o stanju zaštite od požara, spomenuta je i nabava novog navalnog vatrogasnog vozila, a radi se i na prijavi INTERREG projekta prekogranične suradnje između Grada Svete Nedelje i Općine prijatelja Škofljice iz Slovenije.
Gradonačelnik je istaknuo i da će jednu od faza obnove Ulice hrvatskih branitelja probati započeti do kraja godine te dodao da je zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa te prometa još uvijek teško obnoviti cijelu ulicu.
Gradsko vijeće Grada Sveti Ivan Zelina zasjedalo je po 26. put u ovom sazivu. Nakon aktualnog sata Sjednica Gradskog vijeća u Svetom Ivanu Zelini započela je Izvješćima o sigurnosnim pokazateljima gradske Policijske postaje te Izvješćem vatrogasne zajednice za 2023. godinu. Sjednica se uzburkala tijekom rasprave o ukidanju Vijeća mjesnih odbora u Gradu Sveti Ivan Zelina.
“Današnjom odlukom i promjenom statuta ukinuli smo Vijeća mjesnih odbora. Zelina ima 62 naselja i čak 48 mjesnih odbora. To je jedna čudna situacija jer čak i veliki gradovi imaju manje mjesnih odbora. Ja sam već dugi niz godina na čelu grada i zaista sam dao sve od sebe da komuniciram s mjesnim odborima i pomagao sam nekima prilikom osnivanja i u njihovom radu itd. Međutim to je forma koja je zastarjela i koju je vrijeme pregazilo. Svaki mjesni odbor bi trebao na godišnjoj razini slati izvještaje i nekakve prijedloge i zahtjeve. Od njih 48 samo je 5 bilo aktivno, a ostali apsolutno ništa. Kada gledamo da nas izbori za ta vijeća koštaju više od 50 tisuća eura, siguran sam da to možemo uložiti u nešto korisnije, a ne da se ajmo to tako reći igramo demokracije. Sjećam se i zadnjih izbora za mjesne izbore gdje su se ljudi u selu svađali oko lista. Zaista je to nešto što ne želimo. Želimo da ljudi budu konstruktivni i dogovore se što žele. Cilj je boljitak svakog našeg naselja, a ne koja će stranka biti zaslužna zašto se nešto u nekom selu radi” poručio je gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec.
Dodao je i da su nekoć mjesni odbori bili praktički jedini oblik putem kojeg su građani komunicirali s Gradskom upravom dok se danas to odvija direktno.
“Dok nije bilo modernih tehnologija građani su iznosili svoje prijedloge predsjedniku svog Vijeća mjesnog odbora. On bi onda sazvao vijeće i odlučivalo bi se hoće li prijedlog uputiti Gradskoj upravi. Danas građani direktno komuniciraju s Gradskom upravom bilo mailom ili nekim drugim kanalom. Komunikacija se ubrzala i ne ovise više o tome jesu li simpatični nekom posredniku. Svaki od tih zahtjeva je ravnopravan kad ga mi razmatramo tj. stručne službe koje se tim bave. Vjerujem da je to budućnost, a mjesni odbori su nekakva relikvija prošlosti. Moramo se prilagoditi tome da su moderne tehnologije donijele neki drugi vid komunikacije”, zaključio je gradonačelnik Košćec.
Hrvoje Košćec
Porast cijene odvoza otpada
U 2023. došlo je do velikog povećanja cijena troškova vezanih za sakupljanje i odvoz otpada, a i u 2024. je predviđen značajan rast stoga će korisnici kategorije kućanstvo odsad plaćati 10 eura mjesečno, a ostali 13 eura, što je poskupljenje od 2 eura. Dodajmo još da je vijeće potvrdilo i reizbor Vesne Bičak–Dananić na mjesto ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta.
U zaprešićkoj Ispostavi Doma zdravlja Zagrebačke županije u centru grada svečano je otvorena novouređena internistička ambulanta. Sredstva u iznosu od 30.000 eura za uređenje interijera izdvojila je Zagrebačka županija, dok je za opremu vrijednu gotovo 100.000,00 eura polovicu iznosa osigurao Grad Zaprešić, a ostatak općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. Tako […]
Udruga Djeca za bolji svijet zajedno sa centrom za mlade Bunker u Samoboru održala je novu radionicu u sklopu projekta Otkrivamo svijet gdje se predstavila zemlja FRANCUSKA na kojoj se okupilo oko 180 malih i velikih sudionika.
Francusku su nam predstavili predstavnici Francuskog instituta u Hrvatskoj i članovi iz Hrvatsko-francuskog društva prijateljstva Samobor Chassieu.
Nakon prezentacije gdje se učilo o zanimljivostima iz Francuske, slijedio je kviz u kojem se provjerilo koliko su djeca toga i zapamtila. Sudjelovalo je čak 50-tak timova. Poslije su se plesali francuski plesovi te degustirali francuski keksi i kroasani. Na kraju opet tombola.
“Puno hvala predstavnicima Francuskog instituta u Hrvatskoj, hvala Hrvatsko- francuskom drušvu prijateljstva Samobor – Chassieu, te veleposlanstvu Francuske Republike u RH na energiji i trudu koju su uložili u pripremu i organizaciju ove radionice.
Vjerujem da smo opet nešto naučili i da smo se dobro zabavili.”rekao je Leo Petrov predsjednik i osnivač udruge Djeca za bolji svijet
