Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija proglasile su prirodnu nepogodu zbog nevremena

Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija proglasile su prirodnu nepogodu zbog nevremena koje im je nanijelo veliku štetu u poljoprivredi, graditeljstvu i infrastrukturi.

Zagrebački župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za šest gradova i 11 općina kojima je nanijeta velika šteta u razdoblju od 19. do 21. srpnja.

Odluka se odnosi na Dugo Selo, Zaprešić, Ivanić-Grad, Svetu Nedelju, Samobor i Veliku Goricu te Brdovec, Brckovljane, Križ, Pušću, Bistru, Rugvicu, Orle, Kloštar Ivanić, Jakovlje, Marija Gorica i Stupnik.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar proglasio je nepogode zbog tuče te lujog i orkanskog vjetra.

Odluka je donijeta za Općinu Kraljevec na Sutli čije je područje 13. srpnja pogodilo nevrijeme praćeno jakom tučom, te 19. srpnja olujni i orkanski vjetar koji je nanio velike štete na objektima.

Za Grad Donju Stubicu i Općinu Gornja Stubica, župan je proglasio prirodnu nepogodu zbog tuče koja je 21. lipnja i 13. srpnja zahvatila ta područja.

Nakon Odluke o proglašenju prirodne nepogode, gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete dužna su unijeti prve procjene štete u Registar šteta, sukladno roku propisanom Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.

Prirodnu nepogodu u utorak je proglasio bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić zbog tuče i orkanskog vjetra koji su pogodili to područje, a 20. srpnja osječko-baranjski župan Ivan Anušić.

Brza cesta od Varaždina stiže u Krapinu preko Jesenja i Đurmanca

Nakon što su sredinom travnja otvorene ponude te krajem lipnja i odabran izvođač radova za izgradnju prve etape brze ceste Varaždin – Ivanec – Lepoglava – Krapina na dionici od Varaždina do Cerja Tužnog, u utorak je riješeno još jedno ključno pitanje koje potvrđuje realizaciju cjelokupnog projekta.

Naime, u Hrvatskim cestama d.o.o. u Zagrebu predstavljena je trasa brze ceste u dijelu od Lepoglave prema Krapini koja će od tog grada prolaziti kroz općinu Bednja zatim općinu Jesenje te općinu Đurmanec i naposljetku do Krapine.

– Ovo je još jedan važan trenutak u realizaciji ovog zaista velikog projekta na sjeveru Hrvatske odnosno na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Zahvaljujem Hrvatskim cestama koje su uvažile naše preporuke i zahtjeve te od dvije predviđene trase odredile trasu brze ceste preko općina Jesenje i Đurmanec – izjavio je saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović dodajući da će konačna izgradnja spomenute brze ceste značiti stvaranje preduvjeta daljnjeg gospodarskog razvoja dviju županiju ali i dviju općina, Jesenje i Đurmanec, kroz koje će ići brza cesta.

– Ovo je potvrda da je Hrvatskim cestama Zagorje odnosno Krapinsko-zagorska županija u fokusu. Definiranjem te posljednje trase projekt je kompletiran. Uspjeli smo u naumu da brza cesta ide kroz spomenute dvije općine i ne treba isticati što će to značiti za njihov razvoj. Osim toga realizacijom brze ceste brojni žitelji dviju županija, koji putuju na dnevnoj bazi, brže i sigurnije će stizati do svojih odredišta – zaključio je saborski zastupnik Gregurović koji je na sastanku u Hrvatskim cestama bio zajedno sa dvojicom župana, Anđelkom Stričakom iz Varaždinske te Željkom Kolarom iz Krapinsko-zagorske županije.

Naglasio je da ovo nije jedini veliki projekt koji Hrvatske ceste provode ili planiraju u skoro vrijeme realizirati na području Krapinsko-zagorske županije. Podsjetio je na nedavnu najavu premijera Andreja Plenkovića u Mariji Bistrici kako će brza cesta uskoro stići i do tog mjesta, ali i činjenice da bi do kraja godine mogla započeti realizacija 3. faze spojne ceste Zabok-Krapina.

Objava Brza cesta od Varaždina stiže u Krapinu preko Jesenja i Đurmanca pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Samobor: Kreće izgradnja parka u “Južnjaku”

Grad Samobor uskoro dobiva jedan od najmodernijih parkova u Hrvatskoj. Petra Škrobot – gradonačelnica Grada Samobora u utorak je potpisala ugovor s izvođačem radova o izgradnji najvećeg parka i dječjeg igrališta u samoborskoj gradskoj četvrti Južno naselje. Uime tvrtke Vodogradnja ugovor je potpisao direktor, Mario Lacković.

Izgradnjom dječjeg igrališta predviđa se uklanjanje dotrajalog dječjeg igrališta te ostale oštećene i zastarjele urbane opreme i podne obloge, uređenje podnih površina, ugradnja novih igrala, sprava, klupa te ostale urbane opreme, ugradnja javne rasvjete i podne fontane te hortikulturno uređenje. Prostor novog parka prostire se na površini od oko 7500 m2.

Planirani sadržaji u novom su parku trg s podnom fontanom, lounge klupama, stolovima za šah i sjenilima za zaštitu od sunca; zona sa spravama za fitness na otvorenom; dječje igralište podijeljeno u dio na pijesku i dio na antistress gumi; hortikulturno obrađene površine pomoću trajnica i cvjetnica; travnjaci sa zasađenim novim drvoredima.

„Iznimno mi je drago da kreće realizacija ovog dugo priželjkivanog i važnog projekta koji će podići kvalitetu života naših građana. Samoj realizaciji prethodilo je puno predradnji, no sve je spremno za početak radova na uređenju najvećeg parka u Samoboru koji će građanima, svih dobnih skupina, ponuditi brojne nove sadržaje za kvalitetno provođenje slobodnog vremena u ugodnom okruženju. Projekt smo dugo pripremali, jer smo željeli da bude poseban. Sigurna sam da će s finalnim rezultatom biti zadovoljni svi naši građani. Najljepši grad u Hrvatskoj, zaslužuje i najljepši park, kojeg će svi posjećivati s veseljem. Kod izrade projektne dokumentacije vodili smo brigu o svemu, tako da smo sadržaje prilagodili svim dobnim skupinama, a djeca iz Dječjeg foruma prezentirala su nam svoje želje koje smo prilagodili projektu“, izjavila je gradonačelnica Petra Škrobot.

Radovi će krenuti vrlo brzo – istaknuo je direktor „Vodogradnje“ Mario Lacković kazavši kako mu je drago da tvrtka „Vodogradnja“ sudjeluje u projektu koji ima veliku važnost za grad Samobor.

„Vjerujem da neće biti problema s nabavom i isporukom igrala i nadamo se da će nas vrijeme poslužiti kako bismo sve radove izveli u zadanom roku“, dodao je direktor Lacković.

Radovi uređenja parka u Južnom naselju vrijedni oko 1,5 milijuna eura obuhvatit će izgradnju novih pješačkih staza u duljini od 285 m, uređenje zone dječjeg igrališta od 950 m2 sa 14 igrala, fitness zone od 210 m2 sa poligonom i spravama za vježbanje, trg s podnom fontanom, lounge klupama, dvije javne slavine sa pitkom vodom te internim vodoopskrbnim i odvodnim sustavom. Uz pješačke staze projektom se planira ugradnja nove javne rasvjete odnosno samostojećih stupova s LED rasvjetom.

Objava Grad Samobor: Kreće izgradnja parka u “Južnjaku” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

‘Kino smo nazvali po Martinu, legendi Klanjca. Ujutro je radio na porti, a zatim bi vlakom išao po filmske trake‘

Neki od najzapaženijih naslova strane, ali i domaće kinematografije ovoga su ljeta osvanuli i u Klanjcu pa ljubiteljima filma nisu promakli niti “Trokut tuge”, Zlatnom palmom iz Cannesa nagrađeni film švedskog redatelja Rubena Östlunda niti domaći favorit “Nosila je rubac črleni”. U kolovozu će pak Klanjčane i njihove goste u ‘Kinu Martin‘, među ostalim, dočekati “Stric”, u kojem su uloge ostvarili Miki Manojlović, Ivana Roščić, Goran Bogdan te Roko Sikavica, te dječji kino hitovi “Dnevnik Pauline P.” i “Cvrčak i mravica”. Kraj kolovoza najavljuje i kraj sezone ljetnog kina, nakon koje se očekuje povratak u klanjačku kino dvoranu.

Kino u Klanjcu, naime, nije novina. Ovo mjesto u Krapinsko-zagorskoj županiji ima bogatu povijest kino prikazivanja, koja seže do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata, otkrivaju Dunja Bovan i Jerko Marčić iz udruge Kućni Kolektiv.

“Nekadašnje kino bilo je svega nekoliko stotina metara od današnjeg ‘Kina Martin‘. Kuća Klajn, u kojoj je danas smješteno kino, je nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirana i tada su u njoj počeli djelovati Narodno sveučilište i tadašnje Kino ‘Jedinstvo‘”. No Kuća je srcem društvenog života bila i prije ere kina.

Kada je 1937. godine izgrađena, Kuća je bila privatno vlasništvo Alberta Novaka, a od nacionalizacije 1943. pa sve do povrata imovine oko 2010. funkcionirala je kao društveno dobro. Jedno vrijeme u njoj su bili hotel i restoran Zelenjak, a šezdesetih godina upravljanje nad kućom preuzelo je Narodno sveučilište Klanjec te su pokrenuti razni kulturno-umjetnički i edukativni sadržaji.

Tijekom tog su se razdoblja namjene prostora mijenjale pa je dvorana nekad bila restoran, nekad hotelska sala, kino ‘Jedinstvo‘ i kasnije ‘Kino Martin‘. U toj centralnoj gradskoj dvorani održavale su se različite manifestacije; od predstavljanja knjiga, kazališnih predstava i koncerata do dodjele maturalnih diploma i redovnog kino programa. Tu su bili i tiskara, privatni stanari, uredi SIZ-a…

“Čitava Kuća je u tom periodu bila izrazito značajna za Klanjec i njegove građane, a naša je ideja kroz koncept Kuće Klajn kuću činiti značajnom, prvenstveno za lokalnu zajednicu. Želja nam je donijeti neke nove energije, aktivirati zajednicu i stvoriti siguran prostor za kreaciju, boravak i izvedbu”, kažu Bovan i Marčić, koji pripovijedaju o kino operateru Martinu Someku, kojega se smatralo ‘dobrim duhom‘ Kina i po kome je ono i dobilo ime.

Pokoju anegdotu o Someku, tvrde Bovan i Marčić, poznaje svaki Klanjčanin; bilo iz prve ruke ili zahvaljujući nasljeđu.

“Martin legenda. Martin vam je uvek bil…Martin. Francuska kapica, fiček. Radil je u općini na porti. Nakon posla je zaključal općinu i otključal Kino. Sve je znal popraviti. Naručival bi filmove iz Zagreba, išel na vlak po filmske trake (Klanjec je do kraja devedesetih imao i željezničku stanicu) pa bi ih navečer puštal u kinu”, opisuju Someka Bovan i Marčić te se prisjećaju jedne zgode:

“Kada su mu tako jednom poslali film Branka Bauera – ‘Martin u oblacima‘ bio je siguran da se radi o nečijoj spački i kako netko od domaćih od njega radi bedaka. Uglavnom, film nije htio pustiti ni pod kojim uvjetom”.

Kako je Udruga odlučila odati počast povijesti Kina, mijenjanje imena nije dolazilo u obzir.

“Na kraju krajeva, da smo ga promijenili ostali bismo bez toliko lijepih tuđih sjećanja i emocija u koje je ova dvorana uronjena i bez nasljeđa koje se ionako danas tretira bez poštovanja”, smatraju vlasnici koji su dugo osjećali i da im je veći prazni izvedbeni prostor prava potreba – Jerku kao glumcu koji je većinu vremena samostalni umjetnik te mnogo boravi na nezavisnoj sceni i Dunji kao producentici koja je, također, veći dio svoga dosadašnjeg radnog iskustva provela na nezavisnim filmskim festivalima, upravo u kino dvoranama.

“U Zagrebu kronično nedostaje prostora za nezavisnu kulturnu scenu. Postoji potreba za prostorom namijenjenom stvaranju, u kojem nisi ograničen vremenom i u kojem ne moraš raditi na ‘taximetar‘ ili pak dugi niz godina kumiti gradske vlasti da ti ustupe atelje, studio ili prostor za probe. Mi smo, dakle, tražili prostor, a igrom slučaja pronašli smo ga u Klanjcu, u obliku kuće. Ili, bolje rečeno, kuća je našla nas. Tu je za nas oboje završilo druženje sa Zagrebom. Osim Starog kina ili Starog hotela (kako su Klanjčanji zvali Kuću Klajn prije našeg dolaska), dobili smo na raspolaganje neograničeno vrijeme korištenja prostora i ogroman mir kojim je Klanjec okružen. Tako je naša kuća prirodno postala mjesto za boravak, kreaciju i izvedbu”, priznaju.

Tri godine pošto je Kuća došla u njihove ruke, kada su zahvaljujući crowdfunding kampanji prikupili više od 40.000 dolara, započela je i obnova Kina.


image

Klanjec, 260821.
Jerko Marcic sa svojom djevojkom Dunjom Bovan obnavlja kucu Klajn.
Foto: Marko Miscevic/Cropix

Marko Miscevic/Cropix/Cropix

“Zahvalni smo i na brojnim donacijama koje smo, uz crowdfunding, dobili od pojedinaca, organizacija i jedinicama lokalne samouprave”, kažu Bovan i Marčić te dodaju da obnova “stare, nepredvidljive kuće” još uvijek traje.

“Kreneš rušiti zid pa otkriješ novi labirint cijevi za koje nisi ni znao da postoje. U međuvremenu su se dogodili i inflacija i euro, cijene su skočile, a naš budžet ostao je isti. Od nekih stvari smo morali odustati, druge odgoditi za neka financijski pogodnija vremena. No cilj je ostao isti: staro kino pretvoriti u multifunkcionalnu dvoranu koja će, uz primarnu funkciju kino dvorane i uz redovan kino program, biti dom kazališnim izvedbama, raznim kreativnim procesima, istraživanjima, radionicama, predavanjima…”


image

Klanjec, 260821.
Jerko Marcic sa svojom djevojkom Dunjom Bovan obnavlja kucu Klajn.
Foto: Marko Miscevic/Cropix

Marko Miscevic/Cropix/Cropix

U kino dvoranu i servisne prostorije (sanitarni čvor, skladište, predvorje kina) sredstva, navode, ulažu kroz udrugu koja je u najmu prostora, a u ostatak Kuće uložili su dosad i puno privatnog novca.

“Renovacija starog krovišta, drenaža, adaptacija pojedinih prostorija u Kući kao što su kuhinja, kupaonice, sobe… Puno je tu troškova, ali odluka je pala da je ovo sada naš život, životni projekt i time se bavimo”, pričaju Bovan i Marčić, koji se bave i drugim poslovima. Marčić radi u kazalištu i na filmu, Bovan honorarno u organizacijama iz područja filma, no Kuća im je, inzistiraju, prioritet.

Program se odvija u parku pred Kućom, što ne predstavlja problem jer je ljeto pa je “vani ugodno”, a “filmski piknik” je “poseban doživljaj”.

“Taj program radimo već treće ljeto pa možemo reći da lagano postaje tradicija. Posebno nas veseli kada na projekciju dođu cijela obitelj ili publika iz drugih dijelova Krapinsko-zagorske županije, iz Zaprešića i Zagreba ili pak Slovenije s ligeštulima, štokrlinima, jastučićima ili dekicama, potpuno spremni za druženje pod vedrim nebom i novo iskustvo pred filmskim platnom”, tvrde Bovan i Marčić koji kažu da je u Kinu Martin naglasak na nezavisnoj produkciji.

O programu, kao i obnovi, brine se Kućni kolektiv, udruga čije su područje djelovanja kultura, umjetnost i edukacija, no prvenstveno audiovizualne umjetnosti i kinoprikazivaštvo, izvedbene umjetnosti, obrazovanje i edukacija djece i odraslih te međunarodna suradnja.

“Uz program kina i edukativne programe vezane uz filmsku umjetnost radimo i na popularizaciji suvremenih izvedbenih praksi. Kroz program “Suvremeno u Zagorju” ugošćujemo autore i umjetnike iz Hrvatske i Europe koji stvaraju u području suvremenog cirkusa, drame, plesa, glazbe… Taj program provodimo s partnerima iz KZŽ, ali i drugim organizacijama iz Hrvatske koje se bave suvremenim izvedbenim praksama (Room 100, de facto, Škvadra, Cirkorama…). Radimo na tome da područje poput Klanjca i okolice, koji se smatraju marginalnim prostorom, postane svojevrsni mali centar umjetnosti za lokalnu zajednicu, za umjetnike koji dolaze u Kuću na rezidencijalne programe, za partnerske organizacije. Institucionalna kultura je jako centralizirana, a mi se, uz brojne druge organizacije s nezavisne scene koje rade programe ‘na margini‘, trudimo to promijeniti. Kolektiv broji 11 članova koji su aktivni članovi kulturne scene i društvene, na programima radimo zajednički i svatko od nas doprinosi kroz svoje područje interesa i struku  kako bi ovaj prostor i program koji se tu odvija išli u željenom pravcu.”, zaključuju Bovan i Marčić koji dodaju da rad Udruge podržavaju i Ministarstvo kulture i medija, Hrvatski audiovizualni centar, Krapinsko-zagorska županija, Grad Klanjec, Zaklada Kultura nova te razne druge organizacije i institucije na čije se javne pozive i natječaje javljaju.

Vedran Bukovina iz Brdovca jedini hrvatski predstavnik na luksuznom umjetničkom sajmu u Monaku

Vedran Bukovina pozvan je na sudjelovanje na ovogodišnjem umjetničkom sajmu u Monaku art3f kao jedini hrvatski predstavnik našega kraja, koji već nekoliko godina sudjeluje na žiriranim svjetskim izložbama.

“I meni je to nešto novo i nepoznato. Iza mene su užurbane pripreme te zahvaljujem svima koji su mi pritom pomogli. Exoro art mi radi platna i okvire, a onda na red dolazi logistika i otpremanje slika. Dosta je posla, ali se nadam da ćemo moja obitelj i ja uživati. Uzbuđen sam. Prijašnjih godina dolazili su princ i ostale poznate ličnosti”, podijelio je Bukovina s nama svoje dojmove.

Vedran Bukovina

Nakon Monaka, za ovog umjetnika opet slijede dobre priče.

“U listopadu je u Francuskoj u Louvreu izložba te u prosincu u Dubaiu, uz sve one u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika. Nedavno je bio sedmi Zagrebački ljetni likovni salon, koji se zatvara u petak. Također sam član brdovečke Udruge Vladimira Malekovića”, rekao je Bukovina i pokazao da je aktivan na mnogim poljima.

Međunarodni se sajam suvremene umjetnosti luksuza i stila ove godine održava od 25. do 27. kolovoza u Monaku, zemlji savojskih prinčeva, na francuskoj rivijeri. Okupit će kolekcionare i ljubitelje umjetnosti iz cijelog svijeta, među kojima će biti i Vedran Bukovina iz Brdovca.

Objava Vedran Bukovina iz Brdovca jedini hrvatski predstavnik na luksuznom umjetničkom sajmu u Monaku pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Položen kamen temeljac za dogradnju vrtića u Samoboru

Počeli su radovi na dogradnji i rekonstrukciji Dječjeg vrtića „Izvor“ u Samoboru. Tim povodom Kamen temeljac je prilikom svečanog početka radova na dogradnji i rekonstrukciji Dječjeg vrtića „Izvor“ u Ulici Gustava Krkleca položila gradonačelnica Petra Škrobot.

Rješavanje problema nedostatka vrtićkih kapaciteta u Samoboru

Počeli su radovi na dogradnji i rekonstrukciji Dječjeg vrtića „Izvor“ u Samoboru i izgradnji novog vrtića u Molvicama, vrijedni preko 5 milijuna eura. Time će se osigurati više od 150 novih mjesta za samoborske mališane te riješiti dugogodišnji problem nedostatka vrtićkih kapaciteta u gradu Samoboru.

“Iznimno mi je drago da su počeli radovi na dogradnji DV Izvor čime će se prostor vrtića proširiti za oko 1 500 m2 te će mjesta u vrtiću biti za još preko stotinu mališana , ukupno 6 dodatnih dječjih grupa; 4 vrtićke te 2 jasličke grupe. Ulaganje u odgoj i obrazovanje jedan je od naših prioriteta, a provedba ovog projekta, kao i gradnja novog vrtića u Molvicama, to i potvrđuje. Drago mi je vidjeti da se u Samobor doseljava sve više mladih obitelji i da broj djece kontinuirano raste, stoga su ovakve velike investicije i više nego potrebne i pokazatelj su da se Samobor razvija i da napreduje, a na nama je da osiguramo što bolje uvjete za to. Za dogradnju vrtića „Izvor“ i izgradnju novog vrtića u Molvicama osigurali smo 5 milijuna eura, od čega 1,5 milijuna eura iz fondova EU. To je smjer kojim idemo – aplicirati na što je više moguće natječaja i dobiti sredstva kako za ove projekte tako i za sve ostale na kojima radimo.” rekla je gradonačelnica Škrobot.

Zadovoljstvo što je počela dogradnja vrtića „Izvor“ izrazila je i ravnateljica vrtića, Martina Trošelj kazavši kako je potreba za novim mjestima u vrtiću velika.

“Zahvaljujem Gradu Samoboru koji je čuo naše potrebe, prepoznao ih i podržao. Ovaj vrtić već dugo čeka proširenje kapaciteta. Dogradnja vrtića najviše će razveseliti roditelje čija se djeca nisu ove godine uspjela upisati, a novom vrtiću vesele se i sadašnji i budući polaznici. Djeca su povodom početka radova nacrtala svoje svoje želje i napisala poruke za buduće naraštaje koje smo stavili u vremensku kapsulu.“ rekla je ravnateljica vrtića Matina Trošelj.

Rekonstrukcija i dogradnja Dječjeg vrtića „Izvor” vrijedna je 3.090.133,81 €, a iz EU fondova za program Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. odobreno je 974.716,30 €.

Objava Položen kamen temeljac za dogradnju vrtića u Samoboru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U e-savjetovanju 7,5 milijuna eura vrijedan Prijedlog programa potpore sektoru svinjogojstva zbog pojave afričke svinjske kuge

Ministarstvo poljoprivrede je u ponedjeljak 24. srpnja 2023. godine u postupak elektronskog savjetovanja s javnošću uputilo 7,5 milijuna eura vrijedan Prijedlog programa potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućene aktivnosti uslijed pojave afričke svinjske kuge. Cilj Programa je kroz financijsku pomoć primarnim proizvođačima svinja nadoknaditi tržišnu vrijednost usmrćenih i uklonjenih svinja uslijed provedbe mjera kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge od trenutka potvrde pojave bolesti u Republici Hrvatskoj.  

Sredstva će se dodijeliti proizvođačima na čijim objektima je provedeno usmrćivanje i uklanjanje svinja i zabranjeno držanje svinja u razdoblju od najmanje 12 mjeseci, u skladu s naredbama o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj. Program se odnosi na grla usmrćena i uklonjena od dana potvrde pojave afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj.

Iznos potpore utvrđuje se sukladno broju, kategoriji i težini uklonjenih svinja temeljem zapisnika nadležnog veterinarskog inspektora Državnog inspektorata. Iznos potpore za svaku pojedinu kategoriju i težinski razred svinja utvrđen je temeljem izvještaja Glavne uprave Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) u tjednu u kojem je potvrđena pojava afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj za prasad i tovne kategorije svinja, te temeljem prodajnih cijena rasplodnih kategorija svinja prikupljenih u izvješću Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske o prosječnim cijenama rasplodnog materijala u svinjogojstvu.

E-savjetovanje dostupno je na poveznici i otvoreno za komentare zainteresirane javnosti.   

Objava U e-savjetovanju 7,5 milijuna eura vrijedan Prijedlog programa potpore sektoru svinjogojstva zbog pojave afričke svinjske kuge pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Vatrogasne intervencije i dalje aktivne u 9 županija

Požar otvorenog prostora na području Veliki Žali-Brsečine, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koji je izbio sinoć lokaliziran je, a trenutno u gašenju sudjeluje JVP Dubrovački vatrogasci sa 25 vatrogasaca i pet vatrogasnih vozila. Pored zemaljskih snaga na intervenciji gašenja požara uključio se i jedan protupožarni zrakoplova Canadair s nekoliko bacanja. Požarom je zahvaćena trava, nisko raslinje i makija na trenutnoj površini od 45 ha.

Požar otvorenog prostora na području Plata za koji je sinoć stigla dojava, zahvatio je travu, nisko raslinje i makiju. Na intervenciji gašenja požara sudjeluju Intervencijska vatrogasna postrojba Dubrovnik, JVP-ovi Dubrovački vatrogasci, Dubrovačko primorje i Konavle, DVD-ovi Čilipi, Putnikovići i Župa sa ukupno 95 vatrogasaca i 26 vatrogasnih vozila. Pored zemaljskih snaga, na intervenciji gašenja požara sudjeluju dva protupožarna zrakoplova Canadair. „Situacija je sinoć bila dosta ozbiljna, u jednom trenutku su bili ugrožene obiteljske kuće, ali danas je situacija puno bolja“, rekao je zapovjednik Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović. Dodao je kako je zahvaljujući brzoj reakciji vatrogasaca i zračnih snaga požar na lokaciji Veliki Žali-Brsečine lokaliziran te da se i dalje radi na gašenju požara na području Plata gdje jako jugo u pojačanju otežava njegovo gašenje.

Nastavlja se i na sanaciji posljedica nevremena, a do sada je zabilježeno 5.933 intervencije na kojima je kumulativno sudjelovao  17.251 vatrogasac sa 6.219 vozila. Najviše intervencija bilježi Zagrebačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb. Izvanredna vatrogasna dislokacija iz Splitsko-dalmatinske, Varaždinskei Koprivničko-križevačke županije koja je upućena na ispomoć vatrogascima Sisačko-moslavačke županije danas će biti otpuštena, a za potrebe sanacije nevremena u Vukovarsko-srijemskoj županiji na ispomoći je auto ljestva iz DVD-a Oroslavje.

Od 14 županija koje su pogođene nevremenom, u njih 9 vatrogasci i dalje aktivno rade uklanjanju stabala, granja i crjepova te ostaju do daljnjeg na terenu do potpune normalizacije situacije.

Objava Vatrogasne intervencije i dalje aktivne u 9 županija pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Uklonjeno oštećeno drvo u blizini crkve sv. Petra apostola u Zaprešiću

Šire zaprešićko područje pogodila je još jedna snažna oluja tijekom proteklog vikenda koja je nanijela nove štete na privatnim kako i na javnim objektima. Ona je zatekla radnike zaprešićkog komunalnog pri uklanjanju jednog oštećenog stabla.

Olujna nevremena koja su pogodila sjevernu hrvatski ostavila su svoj razorni trag i na Zaprešićkom području.  Oštećeno je bilo mnogo objekata kao i drveća, tako da su žurne službe kao i djelatnici komunalnog poduzeća Zaprešić imali pune ruke posla. Dapače njih je novo nevrijeme zateklo pri uklanjanju oštećenog drveta koje je prijetilo nedavno obnovljenoj crkvi svetog Petra

” Iza nas se može vidjeti ova velika lipa koja je pukla i koja se nagnula na crkvu. Kako bi je uklonili morali smo tražiti čak i pomoć jedne velike dizalice. Nažalost taman kad smo krenuli sa uklanjanjem zadesila nas je još jedna oluja. No hvala Bogu sve je dobro završilo, drvo je skinuto a mi idemo na sljedeću intervenciju.” istaknuo je direktor Domagoj Mikuš.

Koliko truda i rada su zaposlenici komunalnog uložili u uklanjanje drveća i ostalih oštećenja tijekom i nakon nevrijemena posebno je istaknuo sam direktor.

” Pa moram prvenstveno pohvaliti i zahvaliti mojim dečkima na pružanju nadljudskih napora posljednjih nekoliko dana kako bi uklonili štete od nevrijemena. Samo putem njihova velikog angažmana smo ovo uspjeli riješiti.” rekao je direktor Mikuš.

Kako izgleda morat ćemo se početi privikavati na nove sve ekstremnije vremenske uvijete koji su prema nekim klimatskim stručnjacima direktno vezani za sve više dnevne temperature.  

Objava Uklonjeno oštećeno drvo u blizini crkve sv. Petra apostola u Zaprešiću pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Međunarodna smotra folklora okupila folkloraše iz cijelog svijeta

Međunarodna smotra folklora u Svetoj Nedelji ove je godine ugostila i sudionike iz Gruzije i Indije.

“Mi smo ansambl Margaliti i dolazimo iz Gruzije. Pjevamo tradicionalne gruzijske folklorne, crkvene pjesme. Usto plešemo kolo. Zajedno pjevamo duže od deset godina, ali je naš ansambl Margaliti uspostavljen tijekom epidemijskog razdoblja. Bila je to godina kad smo napustili prethodni ansambl i osnovali Margaliti, pod novim vodstvom i uz sve ostale novitete”, predstavila nam je ansambl jedna članica.

“U Hrvatskoj smo prvi put, i u Zagrebu i u Svetoj Nedelji. Drago nam je biti ovdje i sudjelovati u prekrasnoj smotri. Izvest ćemo tri pjesme. Znate da je Gruzija vrlo mala zemlja, ali ima raznolik folklor jer su i regije raznolike. Svaka ima svoju prepoznatljivost. Izvest ćemo pjesme iz Abhazije, Samagrela i Kartlija”, dodala je.

članica ansambla Margaliti

“Od 2016. smo godine, čak i u onom epidemijskom vremenu, pokušali i uspjeli održati tradiciju. Ovo je za Grad doista jedan veliki događaj i rekao bih da nas upisuje na svjetsku kartu kulture”, poručio je Robert Maračić, predsjednik Kulturne zajednice Svete Nedelje.

Robert Maračić, predsjednik Kulturne zajednice Svete Nedelje

Međunarodna smotra folklora u Svetoj Nedelji sublimirana je s onom u Zagrebu te je pokazatelj da folkloraši iz cijelog svijeta zajednički jezik nađu kroz pjesmu.

Objava Međunarodna smotra folklora okupila folkloraše iz cijelog svijeta pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.