Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dobro je od osobitog interesa RH i najvažniji poljoprivredni resurs. I zbog navedenog jedan od temeljnih ciljeva novih izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu je žurno raspisivanje natječaja i osiguranje dugoročnih uvjeta sigurnosti i stabilnosti korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta. Do sada je 276 jedinica lokalne samouprave objavilo i dobilo suglasnost za objavu javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, ukupne površine veće od 66 tisuća ha, a prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u pripremi je 57 novih javnih natječaja.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje obvezu Ministarstva poljoprivrede da preuzme raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem od jedinica lokalnih samouprava, ako iste ne raspišu natječaje sukladno rokovima propisanima Zakonom, osim u slučaju više sile ili drugog opravdanog razloga. Ministarstvo poljoprivrede je nakon preuzimanja raspolaganja od pojedinih jedinica lokalnih samouprava raspisalo 2 natječaja za zakup, a do sada su donesene odluke o preuzimanju raspolaganja za 19 JLS-ova. U odnosu na zadnje izvješće objavljeno je 7 natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, 5 novih Odluka o raspisivanju javnog natječaja je dostavljeno na odobrenje te je Ministarstvo poljoprivrede dalo prethodnu suglasnost na dvije odluke o odabiru najpovoljnije ponude. Također je preuzeto raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem na području jedne jedinice lokalne samouprave. U cilju ubrzanja postupaka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem aktivno se surađuje sa jedinicama lokalnih samouprava – održane su radionice, uspostavljen je način elektroničkog odgovaranja na upite jedinica lokalne samouprave u svezi sa provedbom natječaja, pomaže se u komunikaciji s drugim institucijama, aktivnosti uspostavljanja informacijskog sustava za provedbu natječaja koji će značajno ubrzati postupanja su u posljednjoj fazi te u konačnici dovesti do bržeg sklapanja ugovora i uvođenja u posjed novih zakupnika. Slijedom navedenog, ovo Ministarstvo će na mjesečnoj razini na službenoj stranici izvještavati o napretku u raspolaganju zemljištem u vlasništvu države te činiti dostupnijima odgovore na otvorena pitanja i dodatna pojašnjenja cjelokupnoj javnosti.
Odgovori na otvorena pitanja i dodatna tumačenja odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu:
Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55 000 slučajeva u ljudi godišnje.
Kontrola bjesnoće –Oralna vakcinacija lisica
Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, a čime su ostvareni svi preduvjeti za sufinanciranje istoga. Tako se od samog početka financiranje svih aktivnosti provodi na način da 75% sredstava podmiruje EK, a 25% troškova plaća se iz Državnog proračuna.
Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.
U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka.
Linije leta zrakoplova
Iz zrakoplova se, pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamak na slijedeći način:
Na jednom km2 zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta, međusobne udaljenosti 500 m,
25 mamaka polaže se na površini od 1 km2, čime se osigurava udaljenost između dva mamka od 80m,
Tijekom 2023. godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom području Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaka tj. 2.665.850 godišnje.
Vakcinalni mamci – karakteristike cjepiva
Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj biti će korišteno cjepivo Rabadrop, proizvođača Bioveta koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Clone.
Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamka. Mamak je izrađen od smjese tamno-smeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić; specifična i intenzivnog mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamke, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir sa otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamak sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
U slučaju povoljnih vremenskih uvjeta ukupna količina mamaca biti će distribuirana tijekom sedam radnih dana. Proljetna kampanja započela je 03. srpnja 2023. sa dvije lokacije aerodrom Brač i aerodrom Osijek, a zatim se premješta na aerodrom Rijeka i aerodrom Čakovec čime se osigurava distribucija cjepiva u najkraćem mogućem roku i pokrivenost cjelokupnog teritorija RH. Predviđeno vrijeme završetka je 15. srpnja 2023., ako vremenske prilike budu dozvoljavale distribuciju cjepiva.
Kako bi se pratila učinkovitost oralne vakcinacije te pravovremeno otkrila ponovna pojava bolesti, lisice se kontinuirano laboratorijski pretražuju na bjesnoću. Nakon provođenja oralne vakcinacije kontrolira se stečeni imunitet lisica.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Oralna vakcinacija lisica kompleksan je projekt koji uključuje suradnju mnogobrojnih državnih tijela, a osobito tijela nadležnih za veterinarstvo i lovstvo te javno zdravlje, i svakako zahtjeva punu suradnju i informiranost javnosti. U provedbi programa kroz odstrel lisica te njihovu dostavu u ovlaštene veterinarske organizacije, kao i dostavu uginulih divljih životinja ili divljih životinja stradalih u prometu važnu ulogu imaju lovačka društva i građani.
Budući planovi vezanih uz provedbu oralne vakcinacije lisca
Oralna vakcinacija lisica na području cijele zemlje provoditi će se do 2024. godine, a nakon toga ukoliko ne bude potvrđen niti jedan slučaj bjesnoće, provedba programa biti će usmjerena na područja povećanog rizika te tzv. „zaštitne zone“ koje će se određivati sukladno procjeni rizika od mogućeg unosa bjesnoće iz susjednih zemalja.
Mjere sigurnosti pri rukovanju s mamcima
Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ukoliko se može izbjeći izravan dodir kože sa mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.
Laboratorijskom analizom potvrđena su 4 nova slučaja afričke svinjske kuge, a riječ je o gospodarstvima na području Općine Drenovci koja drže ukupno 50 svinja.
Ovime će od početka pojave zaraze na RH biti eutanazirana ukupno 301 svinja na zaraženim gospodarstvima na području Vukovarsko-srijemske županije (Gunja, Privlaka, Rajevo Selo, Posavski Podgajci i Drenovci).
Ministarstvo poljoprivrede odredilo je i dodatnu žurnu pomoć uzgajivačima na zaraženom području, pri čemu je 568 gospodarstava već zaprimilo sredstva za dezinfekciju i opremu za izradu dezinfekcijskih barijera.
Podsjetimo, na snazi je Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj uz prateće Rješenje o određivanju zona ograničenja koje se odnosi na područje Vukovarsko-srijemske županije.
Ministarstvo poljoprivrede i Državni inspektorat čine sve kako bi se ASK lokalizirala i što prije iskorijenila sa zaraženog područja i kako bi se spriječilo njeno daljnje širenje, no veliku ulogu u širenju ima i ljudski faktor.
Naglašavamo kako se svi držatelji svinja trebaju strogo pridržavati svih propisanih mjera te svih mjera koje odredi Ministarstvo poljoprivrede i veterinarska inspekcija. Svako uginuće ili bolest u svinja žurno se mora prijaviti veterinaru te je najstrože zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave veterinarima.
Nesnosne gužve na prometnicama pokvarile su kišno jutro mnogim Zagrepčanima. Jutarnje gužve praktički se već podrazumijevaju u Zagrebu, no ponekad ih dodatno zakompliciraju brojni radovi na raznim cestama.
Tako je jutros kaos dočekao i vozače u Žajinoj ulici koja snosi teret radova u okolnim ulicama, primjerice u Selskoj u kojoj će radovi trajati sve do kraja srpnja.
”U Žajinoj je kolaps. Kako je većina izlaza iz Trešnjevke zatvorena svi su krenuli ovdje. A i dio Selske”, kaže nam Zagrepčanin koji je rane jutarnje sate proveo čekajući u gužvi u Žajinoj.
”Kasnim na posao. Na Trešnjevci je katastrofa, a još sam ranije krenula busom na posao”, javlja nam čitateljica koja je očekivala gužvu, ali ne ovakvu.
Selska cesta, radovi (Foto: Ivana Nobilo / CROPIX)
Podsjetimo, zbog sanacije željezničko-cestovnog podvožnjaka, koja se provodi u sklopu rekonstrukcije pruge od Zaprešića do Glavnog kolodvora, od 1. srpnja za sav promet zatvorena je Selska cesta. Radi se o dijelu od Prilaza baruna Filipovića do Zagorske ulice. Za promet će se ponovno otvoriti u četvrtak, 27. srpnja, u 18 sati.
Tijekom navedenih radova obilazni će pravci u smjeru sjevera biti Selska – Zagorska – Tomislavova – Zagrebačka – Prilaz baruna Filipovića – Selska, a u smjeru juga Selska – Prilaz baruna Filipovića – Vodovodna – Zagorska – Selska.
Odlične rezultate postigle su zaprešićke mažoretkinje Jelačićke na Europskom prvenstvu mažoretkinja EMTA! Osvojile su zlatnu medalju u seniorskom pom ponu, srebrnu u seniorskoj mini formaciji štap tradicionalnog stila te broncu u juniorskoj mini formaciji štap tradicionalnog stila. Na prvenstvu održanom u Tivtu od 30. lipnja do 2. srpnja sudjelovalo je 19 timova, a vrijedne su […]
Klub Zapreščana 14. je put okupio umjetnike na jednodnevnoj likovnoj koloniji “Matija Skurjeni” kako bi nastala umjetnička djela za koja se licitira na tradicionalnoj humanitarnoj aukciji umjetnina „Ivo Košir“ za pomoć našim sugrađanima. Likovne umjetnike iz zaprešićkog kraja, Varaždina, Vrbovca i Zagreba pozdravio je zamjenik gradonačelnika Alan Labus zahvalivši svima na sudjelovanju u ovoj lijepoj […]
Jezero Zajarki proteklih godina pokazalo se kao idealna kulisa za održavanje likovne kolonije „Matija Skurjeni koju organizira Klub Zapreščana. Umjetnička djela koja su nastala prodat će se na tradicionalnoj humanitarnoj aukciji.
“Ovo je 14. godina da Klub Zapreščana okuplja ovu likovnu koloniju “Matija Skurjeni”. U ovom prekrasnom ambijentu smo već 3 godinu zaredom. Dođe nam u prosjeku 3o-ak umjetnika. Jako je dobro prihvaćena. Tu su umjetnici iz ovog našeg kraja, ali i šire. Imamo umjetnike i iz Križevaca i Varaždina. Ima nekih koji ako ne mogu doći doniraju svoja umjetnička djela. Ona se koriste za humanitarnu aukciju “Ivo Košir” koju radimo u dogovoru s Centrom za socijalnu skrb. Proteklih godina prikupili bi otprilike 50 tisuća kuna “, rekao je predsjednik Kluba Zapreščana Tomislav Bezuh.
Tomislav Bezuh
“Zahvaljujem predsjedniku Kluba Zapreščana i umjetničkom voditelju gospodinu Katiću koji to svake godine marno organizaraju. Mi smo se kao Grad Zaprešić također uključili u organizaciju. Drago mi je da su okupili velik broj umjetnika. Agenda je plemenita i svake godine se održi humanitarna aukcija tamo negdje oko Božića za one koji su u potrebi”, istaknuo je zamjenik gradonačelnika Zaprešića Alan Labus.
Alan Labus
Umjetnička djela nastala na likovnoj koloniji razlikuju se što se tiče stila i tematike. Ljepota prirode i dobro druženje svakako su razlozi zbog kojih ova kolonija uvijek bude dobro posjećena , no glavni razlog je ipak pomoć onima kojima je to najpotrebitije.
„Varaždinsko bučino ulje“ je dobiloeuropsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 3.srpnja 2023. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
Postupak zaštite naziva „Varaždinsko bučino ulje“ pokrenulajeUdruga„Varaždinsko bučino ulje“ kojaje Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Varaždinsko bučino ulje“.
„Varaždinsko bučino ulje“ je djevičansko jestivo ulje dobiveno prženjem i mehaničkim prešanjem sjemenki uljne buče golice (CucurbitapepoL.), a koristi se kao dodatak jelima i salatama.„Varaždinsko bučino ulje“ je tamnozelene do crne boje s crvenkastim odsjajem. U aromi dominira osjet prženosti protkan specifičnim orašastim okusom bez stranog ili užeglog mirisa i okusa. Aromatično je te ima uglađen, suptilan okus i jasno prepoznatljiv miris prženih bučinih sjemenki. Karakteriziraju ga mirisne, pikantne note i dobro uravnotežen buke.Tekstura ulja je zaokružena i profinjena, dobrog viskoziteta, vizualno privlačna i sjajnog odsjaja.
Proizvodnja „Varaždinskog bučinog ulja“, od sadnje buča do dobivanja ulja, na području Varaždinske županije ima višestoljetnu tradiciju. Na temelju iskustava i znanja proizvođača, prerada sjemenki u „Varaždinsko bučino ulje” provodi se na nižim temperaturama, zbog čega se otpuštaju slađe mirisne note nego što bi se to postiglo pri uobičajenim temperaturama prženja. Osim toga, prilikom pripreme tijesta od mljevenih bučinih koštica dodaju se manje količine kuhinjske soli, što doprinosi posebnoj kvaliteti „Varaždinskog bučinog ulja”.
Specifikaciju proizvoda „Varaždinsko bučino ulje“ možete pogledati ovdje.
Republika Hrvatska sada ima 44 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirani naziv„Varaždinsko bučino ulje“, registrirani su i nazivi proizvoda: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborskačešnofka,Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica,Komiški rogač i Novigradska dagnja.
Zbog radova na sanaciji željezničko cestovnog podvožnjaka na dijelu Selske ceste u Zagrebu, koji su počeli s prvim danom srpnja, u ponedjeljak su na prometnicama u tom dijelu grada nastale velike gužve.
Riječ je o radovima koje Hrvatske željeznice izvode u sklopu rekonstrukcije pruge od Zaprešića do Glavnog kolodvora Zagreb, zbog čega će Selska cesta na dijelu od Prilaza baruna Filipovića do Zagorske ulice biti zatvorena za sav promet do 27. srpnja u 18 sati, doznaje se u gradskoj upravi.
Radovi u Selskoj, ilustracija (Foto: Ranko Suvar / CROPIX)
Obilazni pravci za vrijeme navedenih radova su: Smjer sjever: Selska – Zagorska – Tomislavova – Zagrebačka – Prilaz baruna Filipovića – Selska i
Smjer jug: Selska – Prilaz baruna Filipovića – Vodovodna – Zagorska – Selska.
Također, zbog izvođenja radova na sanaciji pješačkog pothodnika na istoj lokaciji, pothodnik će biti zatvoren za pješake od petka 7. srpnja do srijede 26. srpnja u 18 sati.
U navedenom razdoblju pješake koji koriste navedeni pothodnik, iz zagrebačke gradske uprave mole da koriste pješački prijelaz u Vodovodnoj ulici ili pothodnik na Zagrebačkoj cesti, a sve ostale sudionike u prometu da obrate pozornost na privremeno postavljenu signalizaciju. Također pozivaju na strpljenje i razumijevanje zbog mogućih poteškoća u prometu.
Zbog radova na sanaciji željezničko cestovnog podvožnjaka na dijelu Selske ceste u Zagrebu, koji su počeli s prvim danom srpnja, u ponedjeljak su na prometnicama u tom dijelu grada nastale velike gužve.
Riječ je o radovima koje Hrvatske željeznice izvode u sklopu rekonstrukcije pruge od Zaprešića do Glavnog kolodvora Zagreb, zbog čega će Selska cesta na dijelu od Prilaza baruna Filipovića do Zagorske ulice biti zatvorena za sav promet do 27. srpnja u 18 sati, doznaje se u gradskoj upravi.
Obilazni pravci za vrijeme navedenih radova su: Smjer sjever: Selska – Zagorska – Tomislavova – Zagrebačka – Prilaz baruna Filipovića – Selska i
Također, zbog izvođenja radova na sanaciji pješačkog pothodnika na istoj lokaciji, pothodnik će biti zatvoren za pješake od petka 7. srpnja do srijede 26. srpnja u 18 sati.
U navedenom razdoblju pješake koji koriste navedeni pothodnik, iz zagrebačke gradske uprave mole da koriste pješački prijelaz u Vodovodnoj ulici ili pothodnik na Zagrebačkoj cesti, a sve ostale sudionike u prometu da obrate pozornost na privremeno postavljenu signalizaciju. Također pozivaju na strpljenje i razumijevanje zbog mogućih poteškoća u prometu.
