Kako je i najavljeno, na području Zaprešića odvija se opsežna obnova oštećenih prometnica koju provode Grad Zaprešić i Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije. Svi radovi u tijeku, kao i oni nadolazeći, financirani su bespovratnim sredstvima Fonda solidarnosti EU, a završetak je predviđen krajem lipnja. Dosad je završena obnova slijepih ulica na sjevernom dijelu grada […]
The post U tijeku obnova oštećenih prometnica first appeared on Grad Zaprešić.
Grad Sveta Nedelja i ove će godine dodjeljivat kompostere za biorazgradivi otpad građanima, bez naknade, a u cilju poticanja razvrstavanja otpada na kućnom pragu i kompostiranja bio otpada kako bi se smanjile količine otpada te poticalo zbrinjavanje biootpada u kućanstvu kroz ponovnu uporabu.
Pravo na dodjelu besplatnog kompostera za kućno kompostiranje ima fizička osoba koja podnese prijavu putem prijavnog obrasca te zadovoljava sljedeće uvjete:
– korisnik je javne usluge sakupljanja komunalnog otpada,
Prijavni obrazac možete preuzeti klikom na poveznicu: https://grad-svetanedelja.hr/…/obrasci-i-zahtjevi…/…
Prijavni obrazac možete dostavit putem elektroničke pošte: ured@grad-svetanedelja.hr ili osobno na urudžbeni zapisnik Grada Svete Nedelje, Trg A. Starčevića 5, zgrada Gradske uprave, I. kat, ured br. 8.
Više informacija pročitajte klikom na poveznicu: https://grad-svetanedelja.hr/…/poziv-stanovnicima…/
Objava Poziv stanovnicima Svete Nedelje – započele prijave za dodjelu besplatnih kompostera za biorazgradivi otpad pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Klinička bolnica Sveti Duh u vlasništvu Grada Zagreba mjesecima je već pod velikim pritiskom i povećalom javnosti.
Počelo je anonimnim dojavama brojnim medijima o također anonimnim prijavama Državnom inspektoratu koje su potpisivali “radnici bolnice” te u njima isticali razne probleme u bolnici.
Tu su i anonimne kaznene prijave Uskoku protiv ravnateljice Ana-Marie Šimundić od strane također “radnika bolnice”.
Tu su dojave kako su u čekaonici hitnog prijema bolnice preminuli ljudi, pa o smradu leševa iz mrtvačnice, problemima s održavanjem određenih bolničkih aparata.
Sve je kulminiralo nedavnim video snimkama iz mrtvačnice KB Sveti Duh na kojima se vide posmrtni ostatci koji su poredani na podu mrtvačnice.
(VIDEO)’NETKO JE NAMJERNO IZVADIO LEŠEVE I SLIKAO IH’ Grad se oglasio o novoj aferi u KB Sveti Duh
Iz svih tih slučajeva koji su burno odjeknuli u medijima stvorio se izvanjski dojam kako se nešto mračno i loše događa u KB-u Sveti Duh, kako je loša medicinska usluga, uvjeti rada, uvjeti za pacijente i to znatno više nego u drugim zagrebačkim bolnicama.
Zato smo odlučili i sami otići do KB Sveti Duh, provesti tamo neko vrijeme, razgovarati s pacijentima i djelatnicima bolnice. Naravno, u tajnosti i nenajavljeno kako ne bismo bili samo u službenom obilasku već da provedemo neko vrijeme i iz prve ruke vidimo što se događa u bolnici barem koliko se može vidjeti i čuti.
Pacijenti na hitnom prijemu ne djeluju zapostavljeno
Krenuli smo odmah na taj famozni hitni prijem gdje su navodno neuobičajeno lošiji uvjeti postupanja s pacijentima nego u drugim zagrebačkim bolnicama. No to nije baš ono što smo vidjeli i doživjeli.
Došli smo za vrijeme poprilične gužve. Mala čekaonica na hitnom prijemu bila je dupkom puna. Nije bilo mjesta za sjesti i da, nabrojali smo pet pacijenata koji leže na bolničkim krevetima u čekaonici hitnog prijema. Ali… Ono što se vidi i na fotografijama i očito je svakom tko dođe na hitni prijem to je tako u KB Sveti Duh. Hitni prijem je takav da se u prostoru čekaonice nalazi i odjeljak sestre koja radi trijažu, i zaštitar za svojim stolom, i nekoliko prostorija u kojima liječnici obrađuju pacijente koji su došli na hitni prijem.
KB SVETI DUH POSLAO DODATNE DETALJE O SMRTIMA U ČEKAONICI: ‘Ovdje se ne radi o nemaru’
Liječnici, sestre, dakle medicinski djelatnici su na dva koraka od svakog od pacijenata koji leže na krevetima u čekaonici i teško bi bilo reći da su na bilo koji način ugroženi zbog ležanja u čekaonici jer je tamo jedna sestra jednoj od gospođa pomagala s infuzijom, kraj druge pacijentice na krevetu budno je stajala neka druga medicinska sestra.
Također liječnici i sestre stalno šetaju i rade u čekaonici tako da je malo vjerojatno da bi bilo tko od pacijenata kojima je potrebna skrb mogao biti posebno zaspostavljen obzirom na razlog i zdravstvene probleme zbog kojih je tamo. Tako to funkcionira u KB Sveti Duh, ali treba to reći, i u drugim zagrebačkim bolnicama poput KBC-a Zagreb, hodnici i čekaonica hitnog prijema su također prostori u kojima se po potrebi, ovisno o gužvi, odvija liječenje hitnih pacijenata.
Dugotrajan boravak i čekanje na hitnim prijemima uobičajena je stvar u bolnicama jednako tako i na raznim odjelima. Tako je i u KB Sveti Duh. Puna čekaonica na odjelu za radiologiju, na odjelu ginekologije također i na drugim hodnicima gdje su mahom umirovljenici čekali da obave svoje pretrage, preglede ili što već trebaju. U razgovoru s pacijentima zadovoljstvo je, u skladu s tim, variralo.
Iskustva pacijenata očekivano variraju
Jedan nervozniji mlađi gospodin nije bio zadovoljan.
“Iskustvo je katastrofa. Zadnji put kad sam bio čekao sam od osam navečer do 11 ujutro. Obećali su mi raditi rendgen međutim nije se pojavio doktor pa su me poslali kući. Na kraju sam se naručio u Zaprešiću dva tjedna nakon toga. Imao sam probadanja u leđima nenormalna, nisu pomagale niti injekcije koje su mi davali u rame niti ništa. Danas su me brzo primili i izvadili su mi krv, ali su mi rekli da moram minimalno 6 sati čekati daljnje pretrage. Trebaju mi raditi rendgen, nekakvu saturaciju srca i čeka se minimalno sat vremena nalaz od vađenja krvi. Molio sam sestru da mi da normabel da se smirim, ležao sam na krevetu, počele su mi trnut noge, čekao sam normabel sat vremena”, ispričao je.
Jedna pacijentica, starija gospođa koju smo pitali za dojmove imala je pak samo riječi hvale za KB Sveti Duh.
“Sve je bilo u redu, sve je bilo ok. Nije bilo nikakvih problema. Naručili me, tu sam se prijavila na informacije, pitala gdje je, rekli na treći kat i to je to. Ja sam radila prije u ovoj bolnici i moj muž također, znam šta se piše o ovoj bolnici. Znate kaj, tu ima puno insinuacija, netko zlo želi. Ljudi su zlobni da vam pravo kažem. Nikad nisam imala nikakvih problema. Sve je tu normalno, išla sam tu i na fizikalnu terapiju. Išla sam tu i na hitne prijeme sa svojim mužem. Izvanredno je sve bilo. Gledajte, svugdje trebate doći, pričekati ako je netko nepokretan. Moj muž je jedno vrijeme bio u domu, došao je sanitet u dom, doveo ga ovdje na hitni prijem, obavili smo što smo trebali, ja sam ga pričekala i sve je bilo u redu. Ne možete očekivati da dođete odmah na red, postoji trijaža. Ovi ljudi koji su ljuti, ljuti su i na sebe pa na sve ostale stvari”, rekla nam je gospođa.
Ni druga pacijentica, također gospođa već u godinama, nije imala nikakvih primjedbi.
“Sve je bilo u redu i korektno. Ja sam nekad ovdje i sina rodila pa me vežu i lijepe uspomene. Ovo što se piše zaista ne razumijem, ja nemam nikakva loša iskustva”, rekla je.
Djelatnici kažu da je sve malo prenapuhano u medijima
I u drugim dijelovima bolnice sve je djelovalo uobičajeno uvjetima u zagrebačkim bolnicama. Sve je bilo čisto, uredno. Požrtvovni, i snažni djelatnici, ali i djelatnice, gurali su teška kolica s pacijentima uz rampe za kolica koje su diljem bolnice smještene uz stepenice. Nimalo lak zadatak, a tako je i izgledalo kad bi, teškom mukom, penjali pacijene na kolicima uz rampe. Na hodnicima su djelatnici strpljivo upućivali izgubljene pacijente kojim putem treba krenuti do željenog odredišta. Zaista uobičajene slike poput situacija u bilo kojoj drugoj zagrebačkoj bolnici. Jedino što je ova na puno manjem i skučenijem prostoru nego KBC Zagreb ili pak KB Dubrava. Razgovarali smo i s djelatnicima. Jedna mlada djelatnica dovela je pred ulaz u hitni prijem starijeg čovjeka u kolicima i čekala s njim dok neka gospođa nije došla po njega.
“Ja ovdje radim tri godine i super mi je. Ne razumijem ovo što se piše po medijima. Ovdje je sve kao i u svakoj drugoj bolnici. Sve je normalno i uobičajeno za naše prilike. Ovdje na hitnom prijemu je tako kako je jer smo mi mala bolnica i nemamo prostora. Ali mislim da je sve uobičajeno. Zaista sam ostala šokirana ovim što se pisalo o mrtvačnici. Ja nemam nikakvih loših iskustva u bolnici”, rekla nam je mlada djelatnica KB Sveti Duh.
Ispred bolnice smo zatekli samo dva mlada liječnika na specijalizaciji u KB Sveti Duh.
UPRAVNO VIJEĆE: Optužbe na račun KB Sveti Duh su u najvećem dijelu konstrukcije
“Vjerujem da je trenutačna situacija prenapuhana u medijima. I da se traži krivac na mjestima gdje zapravo nema toliko problema. Kolektiv i osoblje bolnice je jako dobro iako se osjeti problem da plaće nisu dovoljno velike, nema dovoljno ljudi i godišnjih odmora. Sve funkcionira ok, ali moglo bi se uložiti malo u resurse obzirom je bolnica iz austrougarske, ima nekih odjela gdje se osjeti da je to prekriveno novom bojom i ništa više. Sve u svemu mislim da će kroz pet godina, kako su sad krenuli s novom politikom, da će to bit kak’ spada. Stvara nam to po medijima određeni pristisak, ali na kraju dana moraju ljudi shvatiti da je to posao kao i svaki drugi. Previše očekuju od ljudi koji rade u bolnicama, bila to spremačica ili primarijus; svi imaju svoj limit i samo su ljudi”, rekao je jedan od njih.
Drugi mladi liječnik također kaže kako je KB Sveti Duh sasvim uobičajena, normalna bolnica.
“Djelatnici su isto normalni, pomoći će gdje mogu pomoći. Zna se desiti da se napuni bolnica jer dođe puno ljudi pa onda fali resursa, ali to treba nadoknadit nekako. Ali dobro je. Što se tiče bolnice sve normalno radi, sve se rješava što brže može”, rekao je da bi se onda ponovno ubacio prvi mladi liječnik i zaključio naš razgovor.
“Ovdje ljudi znaju vući 24-satne smjene, riskiraju svoje zdravlje, odnos s djecom i obitelji da bi pomogli drugima. Ne možete očekivati da smo tu uvijek spremni na sto posto, uvijek fini i uljudni. Na kraju dana ipak smo ljudi. Mislim i da se previše očekuje od bolnice kao same. Ulaže se puno novaca, pokušava se nešto napraviti, ali ljudi imaju zaista očekivanja da smo mi svemirski brod, a nismo.”
ŠTO SE DOGAĐA U BOLNICI SVETI DUH? Dr. Davor Štimac iznio je svoju stranu priče!
Otkud onda i iz kojeg razloga doista dolaze svi ti silni anonimni i medijski napadi na bolnicu i ravnateljicu od strane, kako se predstavljaju, “radnika bolnice” ostaje zanimljivo pitanje.
Treba još na kraju spomenuti da su protiv nove ravnateljice KB Sveti Duh Ana Marie Šimundić prve anonimne prijave USKOK-u od strane “zaposlenika bolnice” počele još u ljeto prošle godine, svega nekoliko mjeseci otkako je postala nova ravnateljica, koje je ona pripisala bivšoj upravi.
Kad su u pitanju pacijenti preminuli u čekaonici tu će, ukoliko se obitelji odluče na tužbe, u svakom slučaju posljednju riječ reći sud. Bolnica je zasad rekla kako se postupalo prema pravilima.
The post ‘LJUDI SU ZLOBNI, DA VAM PRAVO KAŽEM’ Proveli smo jutro u bolnici Sveti Duh, pričali smo s pacijentima appeared first on Zagreb.info.
Kulturno-umjetničko društvo Pušća priredilo je svoj tradicionalni događaj – međunarodni dječji festival “Kriči, kriči tiček”. Priredba je to koja se u sudioništvu s Ogrankom Seljačke sloge Buševec te od ove godine i s Hrvatskim kulturno-umjetničkim društvom Petar Zrinski, održava već pet godina.
Hajdemo se sjetiti početaka ovog događaja, koji prve godine sigurno nije izgledao kao danas.
“Najprije su bila samo društva iz naše okolice, a sljedeće godine i iz malo daljih krajeva Hrvatske. Ovog puta imamo društva iz Rumunjske, Češke i Poljske te ansamble iz Splita, Zagreba, Vrbovca, Buševca… Program je bogat i ima se što vidjeti”, rekla je Martina Premužić, predsjednica KUD-a Pušća.
Folklorni ansambl Jedinstvo proslavio je 2019. svojih sto godina. Ipak, članovi su iz Splita u Pušću na pozornicu festivala “Kriči, kriči tiček” došli prvi put. Čini se da na jadranskoj obali i dalje ima zanimanja za folklor, kulturu i umjetnost.
“Najmlađa skupina škole folklora Branka Šegovića, Monfrinka, predstavlja se igrama Dalmacije i plesovima otoka Korčule. Starija, Šaltinka, donosi ples i pjesmu s područja Galovca iz Ravnih kotara”, kazala je Blaženka Miše, voditeljica škole folklora u Folklornom ansamblu Jedinstvo.
Vrlo je teško i organizacijski rasti iz godine u godinu te doći do razine ovoliko važne priredbe. Ostvarila su se očekivanja posjetitelja u Pušći, jer je bogat kulturni program ovog puta donijelo osam folklornih ansambala.
Objava “Kriči, kriči tiček” u Pušći okupio čak osam folklornih ansambala pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno u suradnji sa Općinom Radoboj i Hrvatskim planinarskim društvom Radoboj organizira manifestaciju „Dani orhideja“.
PROGRAM:
Subota, 06. svibnja 2023. – Centar za prirodu „Zagorje“ (Radoboj 34a)
Važno: Staza Putovima orhideja prolazi po postojećim planinarskim stazama za koje je potrebna standardna planinarska oprema.
Svoj dolazak potvrdite na mail: info@zagorje-priroda.hr ili telefon: 049/315 060.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno u suradnji sa Općinom Radoboj i Hrvatskim planinarskim društvom Radoboj organizira jubilarnu 10. manifestaciju „Dani orhideja“.
Orhideje su samo mali dio biološke raznolikosti čija su staništa, travnjaci i šume, direktno ovisna o ljudskom djelovanju. Poljoprivreda je primjer kako ljudske aktivnosti imaju značajan utjecaj na ekosustave i njihovo očuvanje. Iako su jedna od najbrojnijih porodica biljka, na prirodnome staništu veoma su rijetke. Kako bi se orhideja mogla razviti, potrebna je simbioza (suživot) sa gljivama u tlu. Sjemenke orhideja najmanje su i najlakše od svih sjemenka u biljnome svijetu. Na području Strahinjčice zabilježeno je čak 32 vrste orhideja.
Manifestacija „Dani orhideja“ organizira se s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi zaštite prirode te važnosti suživota čovjeka i prirode. Program se sastoji od obilaska planinarsko-poučne staze „Putevima orhideja“ na kojoj se u mjesecu svibnju može vidjeti preko 15 vrsta orhideja.
Sve orhideje strogo su zaštićene i zabranjeno ih je brati, uništavati ili iskopavati. Ugrožene su zbog zapuštanja i neodržav
Objava Manifestacija „Dani orhideja“ u Radoboju 06. svibnja 2023. u 09:00 sati pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Na 48. Međunarodnom Salonu inovacija u Genevi održanom od 26. do 30. travnja o.g. hrvatski su inovatori ostvarili izniman uspjeh. U konkurenciji više od 860 inovatora iz 40 zemalja svijeta, koji su predstavili više od tisuću inovacija, naši su inovatori osvojili zlatnu, srebrnu te tri brončane medalje. Posebno nam je drago da medalja i ovog puta dolazi u Samobor. Učenici Srednje strukovne škole Samobor Tin Oršić, Erik Braun, Luka Galunić, Nikola Mirković, Gabrijel Dumbović i Kristijan Crnić pod mentorstvom Ivana Vlainića i Stjepana Razuma s inovacijom SMART PLANK MAT osvojili su brončanu medalju. Uspjeh je tim veći jer su svi natjecatelji konkurirali samo u jednoj, seniorskoj konkurenciji, neovisno o dobi. Mladi su inovatori uz brončanu medalju osvojili i posebno priznanje koje im je dodijelila KIPA, Južnokorejska asocijacija inovatora, jedna od najvećih svjetskih asocijacija. Inovacija je potom predstavljena i u Turskoj na najvećem sajmu inovacija u regiji gdje je također osvojila brončanu medalju.
SMART PLANK MAT je već nagrađivana na respektabilnim natjecanjima: na međunarodnom natjecanju ARCA u Zagrebu inovacija je osvojila zlatnu medalju u juniorskoj konkurenciji. Ovaj je uspjeh motivirao tim na izradu nove verzije, prezentirane na međunarodnoj izložbi inovacija IENA u Nurnbergu, gdje su nagrađeni srebrnom medaljom u juniorskoj konkurenciji.
Sudjelovanje hrvatskih inovatora na najprestižnijoj izložbi inovacija u svijetu organizirala je Hrvatska zajednica inovatora, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvatske zajednice tehničke kulture. Odlazak učenika i nastavnika na natjecanja omogućili su Grad Samobor, Grad Sveta Nedjelja, Zagrebačka županija, Zajednica Tehničke kulture grada Samobora, Zajednica tehničke kulture Zagrebačke županije i Društvo pedagoga tehničke kulture i informatike grada Samobora.
Objava Učenici Srednje strukovne škole Samobor ostvariliiniman uspjeh na sajmu inovacija u Genevi pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Završeni su građevinski radovi na izgradnji novog područnog objekta Dječjeg vrtića Maslačak u Ulici K. Š. Gjalskog te je obavljen tehnički pregled koji prethodi izdavanju uporabne dozvole. Podsjećamo, riječ je o dvoetažnom objektu klasične gradnje veličine 1800m² koji će zadovoljiti potrebe smještaja za deset odgojnih skupina, a njegovim otvaranjem ispoštovat će se i državni pedagoški […]
The post Završeni građevinski radovi na novom vrtiću first appeared on Grad Zaprešić.
Grad Zaprešić organizirao je prvu javnu tribinu o zajedničkom planiranju Proračuna za 2024. godinu, najvažnijem financijskom dokumentu jedinice lokalne samouprave. Ovime Grad nastavlja uključivati građane u proces donošenja odluka i planiranje Gradskog proračuna. Prva je tribina održana u Vršilnici za građane koji mjesto prebivališta imaju na području GČ Centar, GČ Sjever i MO Šibice. Ukupan […]
The post Zajedničko planiranje Gradskog proračuna za 2024. godinu first appeared on Grad Zaprešić.
Srednja škola „Ban Josip Jelačić“ u Zaprešiću okupila je mlade ljude iz raznih država. Radi se o jednom novijem tipu projekta koji donosi Erasmus plus, u koji se ova škola uključila prošle godine. U okviru projekta profesori kao autori smišljaju materijale kojima će se koristiti u nastavi širom svijeta. Razgovarali smo s jednom od koordinatorica projekta.
“Naravno da je prošlo već nekoliko sastanaka, s obzirom na to da se moramo dogovarati kako će sve izgledati. Već smo pilotirali s nastavnicima, a kod nas se sad pilotira s učenicima. Isprobavamo ono što smo osmislili. Projekt nosi naziv Multimodal Mindset, a upravo je multimodalnost jako popularna i danas ju živimo. Digitalno je doba. Način je to kako privući nečiju pažnju”, pojasnila je nastavnica engleskog jezika Ankica Šarić.
Učenici su projekt dosad primili vrlo pozitivno, iako istraživanja pokazuju da mladež danas pažnju u prosjeku može zadržati oko 20 minuta. Aktivnosti u sklopu projekta tomu su prilagođene.
Hrvatska je tijekom posljednjih nekoliko godina napravila velik napredak kad se radi o sudjelovanju u programu Erasmus plus. Projekt multimodalnog načina razmišljanja bavi se vizualnim, auditivnim i kinestetičkim učenjem. Dio je aktivnosti i za učenike, koji uče, i za nastavnike, koji podučavaju.
Objava Erasmus plus u Srednjoj školi “Ban Josip Jelačić” Zaprešić pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
U Zaboku je održan natječaj za izbor najboljih volontera koji provodi Krapinsko-zagorska županija i Volonterski centar VolontirAJMO. U sklopu ovoga izbora uz najboljeg volontera birala se i najbolja volonterska akcija.
Već šestu godinu zaredom u KZŽ-u provodi se izbor za najbolje volontere kao i najbolju volontersku akciju. U ovogodišnjem izboru je za najbolju volonterku u 2021. i 2022. godini proglašena Marija Gebert, dok je najboljom volonterskom akcijom proglašena akcija Gimnazije Antun Gustav Matoš Zabok Za djecu Nigerije.
„Drago mi je da sam izabrana ove godine. Moja avantura volontiranja ne počinje sad već prije 10 godina, bilo je tu puno udruga s područja KZŽ i šire, bilo je i međunarodnog volontiranja i dugoročnih volonterskih aktivnosti.“ rekla je Marija Gebert.
Dok je profesorica Dinka Tomašković- Presečki iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša Zabok naglasila je da volonterski klub u gimnaziji postoji već 16 godina: “Mi samo nastavljamo u tom duhu dalje i drago nam je da imamo učenike koji prepoznaju i našu inicijativu i sami daju inicijativu. Moram reći da nam nagrada nije bio cilj, ali nam je drago da smo ju dobili te nastavljamo dalje tako“ – kazala je profesorica Tomašković-Presečki.
Nakon što je uručio priznanja za najbolju volonterku i najbolju volontersku akciju, župan Željko Kolar naglasio je značaj volontera i volonterka za čitavo društvo.
„To je snažna poruka da nismo dovoljni sami sebi, nego da smo dio zajednice i dio društva jer život je nepredvidiv i nikada ne znate što vam se može dogoditi. S druge strane, tradicija volontiranja na području naše županije je izuzetno duga. Imamo stotine volontera i desetke udruga koji se bave volonterskim radom, ali to su i posebni ljudi.” rekao je župan Kolar
U dodjeli zahvalnica i poklona sudjelovale su i zamjenica župana Jasna Petek, koordinatorica volontiranja u Volonterskom centru VolontirAJMO Sandra Plečko.
„Sam volonterizam, i vi volonteri i volonterke zapravo živite volonterizam 365 dana u godini. To nije nešto što se događa povremeno nego to je stil života. Svi oni koji volontiraju pridonose širenju ideje volonterizma, daju jedan djelić sebe, svoje vrijeme, svoj entuzijazam, svoju ljubav prema zajednici kako bi zaista život u našoj zajednici bio humaniji, kvalitetniji i bolji.“ naglasila je u uvodnom obraćanju zamjenica župana Jasna Petek.
Objava Tko su najbolji volonteri Krapinsko-zagorske županije u 2021. i 2022 godini? pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.