U četvrtak 16. ožujka, u organizaciji Udruge “Korak po korak do zdravlja”, u Velikoj dvorani Grada Klanjca gostuje Gradsko kazalište Zorin dom iz Karlovca s predstavom Semafor.
Riječ je o predstavi za koju je tekst napisala Petra Cicvarić, režiju potpisuje Peđa Gvozdić, a nastala je u suradnji s Udrugom Frendofon koja se bavi inkluzijom djece i mladih s teškoćama u razvoju. Priča je to o raspadanju i sastavljanju jedne obitelji koja saznaje kako jedan njihov član, najmlađi sin Vigo, ima poremećaj u spektru autizma. Predstavom se želi publiku uvući u Vigov svijet, pokazati gledateljima što se događa tom mladiću u glavi, zašto reagira na sebi svojstven način te zašto mu je tako teško prilagoditi se društvenim normama. Mlada, vrlo talentirana ekipa glumaca, svojom igrom želi maknuti stigmu s autizma te pokazati zašto bismo svi trebali njegovati ono nešto drugačije u sebi.
Upravo iz tog razloga igra i u Klanjcu, prvenstveno za učenike naših osnovnih škola, ali i sve zainteresirane i to kao dio aktivnosti u okviru projekta “Ukorak s vama – podrška roditeljima i djeci s poremećajima iz spektra autizma”.
Početak predstave je u 12:30 sati, a ulaz je slobodan.
Vladin proljetni paket mjera za ublažavanje rasta cijena za građane i gospodarstvo, vrijedan nešto manje od 1,7 milijardi eura, u najvećem dijelu, više od 1,1 milijardu eura, odnosi se na energiju, odnosno struju i plin.
Cijene struje tako se neće mijenjati do 30. rujna ove godine, a cijene plina ostat će na istoj razini do 1. travnja iduće godine.
Teret ublažavanja rasta cijena električne energije od 596 milijuna eura i ovoga će puta podnijeti HEP, zbog čega će ga država u narednom razdoblju morati dokapitalizirati. Zbog ove mjere cijena struje u kućanstvima bit će među najnižim u Europskoj uniji, odmah nakon Budimpešte, i iznosit će 66 eura po megavatsatu zajedno s PDV-om od pet posto.
Kućanstva koja potroše na polugodišnjoj razini do 2500 kilovatsati i dalje će plaćati 59 eura po megavatsatu, a ona koja potroše više od 2500 kilovatsati plaćat će 88 eura. Za izračun potrošnje uzimat će se datum 1. travnja. Vrijednost ove mjere je 82 milijuna eura i odnosit će se na više od 2,1 milijun mjernih mjesta.
Cijena struje za neprofitni i javni sektor ostaje i dalje 62 eura po megavatsatu, a vrijednost ove mjere je 50 milijuna eura. Odnosi se na više od 13.000 korisnika, poput vrtića i škola, domova, bolnica, vjerskih udruga, jedinica lokalne i regionalne samouprave i njihovih komunalnih poduzeća.
Nezaposleni i umirovljenici
Za male poduzetnike koji troše manje od 250.000 kilovatsati na polugodišnjoj razini, cijena ostaje zamrznuta na 62 eura, kao i kod javnog sektora, što će obuhvatiti više od 80.000 korisnika i koštat će 116 milijuna eura. Za veće poduzetnike, koji troše iznad 250.000 kilovatsati do 2,5 milijuna kilovatsati, cijena će biti 180 eura po megavatsatu, a za one iznad 2,5 gigavatsati, 230 eura po megavatsatu. Vrijednost ove mjere je 348 milijuna eura.
Cijena plina, s druge strane, neće se mijenjati cijelu jednu godinu, što će ukupno koštati 150 milijuna eura. Građani će i dalje imati subvenciju od 10 eura po megavatsatu, a vrijednost mjere je 95 milijuna eura. Plin ćemo tako i dalje plaćati 45 eura po megavatsatu.
Cijena plina za poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati ostaje ista, a vrijednost mjere je 55 milijuna eura.
I dalje će se obračunavati niža stopa PDV-a od pet posto na drva i toplinsku energiju, kao i niže trošarine na gorivo, što je ukupno vrijedno 168 milijuna eura.
I korisnici toplana mogu računati na istu cijenu grijanja, što će koštati 267 milijuna eura, a mjera je to koja obuhvaća gotovo 160.000 kupaca.
Potpore umirovljenicima koštat će proračun 75 milijuna eura, a od toga najveći dio, 64 milijuna eura, odnosi se na jednokratnu naknadu na mirovine, a 13 milijuna eura na ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa.
Tako će 700.000 umirovljenika u travnju primiti od 60 do 160 eura. Oni koji imaju mirovinu do 260 eura dobit će najviše, oni s mirovinama do 330 eura 120 eura, s mirovinom do 470 eura 80 eura, a oni koji imaju više od 470 pa do 610 eura dobit će 60 eura.
Za 69.000 osoba u statusu ugroženog kupca povećava se mjesečna naknada sa 66 na 70 eura, što je vrijedno 36 milijuna eura.
Za ukupno 167.000 osoba koje su u statusu ugroženog kupca, primatelja doplatka za pomoć i njegu, korisnika naknade za nezaposlene i branitelji jednokratna se naknada povećava za 13 posto i iznosit će 150 eura.
Od 70 do 80 eura mjesečno, ovisno o broju korisnika, dobivat će mjesečno pružatelji usluge pomoć u kući, a od 140 do 540 eura pružatelji usluge smještaja.
Cijena najma
I 60.000 nezaposlenih primit će 100 eura jednokratno, a rastu i iznosi dječjeg doplatka. Tako će za jedno dijete jednokratna naknada biti 45 eura, za dvoje djece 70 eura, za troje 100 eura, za četvero 130 eura, a za pet i više djece 160 eura. To će obuhvatiti 128.000 obitelji i 230.000 djece.
Vlada je i dalje odlučila zamrznuti cijene pojedinih namirnica, ali s liste su ispale svinjska lopatica i vratina, a stavljeno je carsko meso. Vlada je zaključila da postoji opasnost od nestašice ovog mesa, zbog čega je maknuto s liste. Cijene za trajno mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, brašno, šećer, pile i svinjsko mljeveno meso ostaju iste, a cijena suncokretova ulja s 1,86 spušta se na 1,72 eura. Cijena carskog mesa ograničena je na 3,79 eura po kilogramu.
Ostaju i potpore prijevoznicima, poljoprivrednicima i ribarima te proizvođačima drva i namještaja.
Spriječen je i rast cijena najma državnih nekretnina jer se neće primjenjivati indeks potrošačkih cijena.
Nastavljaju se i potpore za stradale u potresu pa će tako oni u privremenom smještaju dobiti 265 eura po osobi, a najviše 1327 eura.
Premijer Plenković rekao je kako očekuju da će stopa inflacije početi padati, ove godine ispod šest posto, da će ići rebalans, a odgovarajući na kritike oporbe da mjere nisu ciljane, jer ne postoji imovinski cenzus, rekao je da su mjere kalibrirane za 167.000 najugroženijih i za 700.000 umirovljenika.
Rekao je i kako je tema o uvjetovanim mjerama za one koji se nisu ponašali fer u krizi medijski izmišljena, iako su upravo njegovi ministri o tome govorili, a odbacio je kritike da je riječ o predizbornom paketu. Istaknuo je i da porezno rasterećenje dohotka nije bilo tema na GSV-u.
– Budući da oporba i analitičari nemaju što prigovoriti ovom paketu, onda se otvara ta tema. Tema porezne politike i redistribucije su opravdane, ali to nije nešto o čemu govorimo danas, mi govorimo o mjerama od 1. travnja. Time pokazujemo snagu ekonomskog položaja države – poručio je Plenković, najavljujući još jedno administrativno rasterećenje.
– Ovo je vrijeme najšire društvene odgovornosti, ne smije se nitko zaigrati – zaključio je.
Najvažnije mjere za pomoć ugroženima i obuzdavanje cijena
Električna energija
Cijena struje za kućanstva, poduzetnike i javni sektor ostaje ista do 30. rujna ove godine. Kućanstva s polugodišnjom potrošnjom do 2500 kilovatsati plaćat će struju 59 eura, a iznad toga 88 eura. Javni sektor i mali poduzetnici plaćat će 62 eura, a veliki poduzetnici od 180 do 230 eura po megavatsatu.
Plin
Kućanstva i poduzetnici imat će zamrznutu cijenu plina sve do 31. ožujka 2024. Kućanstva će imati subvenciju od 13,30 eura po megavatsatu pa će plaćati plin 45 eura. Za poduzetnike s godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati cijena plina ostaje ista, a imat će potporu od 0,0199 eura po kilovatsatu.
Naknade za ugrožene
Ugroženi kupci dobivat će mjesečno 70 eura, umjesto 66, oko 167.000 osoba dobit će jednokratno 150 eura, a nezaposleni 100 eura. I pružatelji usluga pomoći u kući te smještaja mjesečno će dobivati od 70 do 540 eura. Raste i jednokratna naknada korisnicima doplatka za djecu za 128.000 obitelji.
Toplinska energija, gorivo i drva
Za plin, toplinsku energiju i drva ostaje snižena stopa PDV-a od pet posto, kao i snižena trošarina na gorivo, a za 159.000 korisnika toplana u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Zaprešiću i Velikoj Gorici ne mijenja se cijena grijanja do 31. ožujka iduće godine.
Zamrzavanje cijena namirnica
Vlada je odlučila nastaviti sa zamrzavanjem cijena sedam namirnica. S liste su maknute svinjska lopatica i vratina, a stavljeno je carsko meso. Cijene ulja padaju s 1,82 na 1,72 eura, a ostaju iste za trajno mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, brašno, šećer, pile i svinjsko mljeveno meso.
Potpore umirovljenicima
Vlada će ponovno isplatiti jednokratni dodatak umirovljenicima u iznosu od 60 do 160 eura, i to u travnju. Oni koji imaju mirovinu do 260 eura dobit će 160 eura, oni do 330 eura 120 eura, do 470 eura 80 eura, a oni do 610 eura 60 eura. Ukida se i dodatni zdravstveni doprinos.
Pomoć poljoprivrednicima, ribarima i stradalima u potresu
Prijevoznici, poljoprivrednici, ribari, prerađivači drva i proizvođači namještaja i dalje mogu računati na potpore. Neće poskupjeti niti cijena najma u državnim nekretninama, a stradali u potresu u privremenom smještaju dobit će 265 eura po osobi.
Krenula je potpuna rekonstrukcija Društvenog doma u Jablanovcu, a završetak radova vrijednih gotovo 2,5 milijuna eura planiran je u roku 18 mjeseci. Uz izgradnju kanalizacijske mreže, ovo je svakako najznačajnija investicija u Jablanovcu. Osim društvene namjene budućeg doma, planirana je i odgojno-obrazovna, pa će tako biti osiguran i prostor dječjeg vrtića za dvije odgojne skupine […]
Čak 25 ekipa od kojih su neke bile i iz susjedne Slovenije okupilo se u Harmici kako bi se natjecalo na 9. Harmičkoj ocvarkijadi. Organizatori ove tradicionalne manifestacije su Udruga Ivana Perkovca te Mjesni odbor i DVD Harmica uz potporu Općine Brdovec i Turističke zajednice Savsko-sutlanska dolina i brigi. Miris čvaraka koji su nekoć bili sirotinjsko jelo dok danas koštaju kao suho zlato širio se na sve strane Trgom Ivana Perkovca.
“Ovdje je rođen naš Perkovac i vjerujem da bi bio ponosan jer u tijeku je velika ocvarkijada. To je međunarodna manifestacija jer su nam tu i slovenske ekipe. Prvi puta da ne moramo reći da se manifestacija održava uz granični prijelaz jer ga više nema pa posjetitelji s obje strane Sutle mogu još lakše doći. Mogu vidjeti kako se topi špek, dobije mast i kako se izrađuju kvalitetni čvarci”, izjavila je predsjednica Udruge Ivana Perkovca Jasna Horvat.
Jasna Horvat
“Bilo je vrlo zahtjevno ovo organizirati. Vidite i sami koliko je tu posla. Trebalo je pripremiti šatore, stolove za ovako velik broj ekipa kao i skupiti ih. Naporno je nas to veseli. Dođe velik broj posjetitelja iz Slovenije i cijele Zagrebačke županije”, otkrio nam je predsjednik Mjesnog odbora Harmica Željko Širanović.
Željko Širanović
“Lijepo je biti u Harmici sad kad više nemamo granicu. Vidi se i prema gostima kojih iz Slovenije nikad nije bilo više. Došli su u svoj kraj i ovaj kraj je oduvijek živio sa svojim prijateljima i susjedima Slovencima. Dobro su nam došli kao i svi drugi koji sudjeluju na čvarkijadi. Rade se čvarci kako su se nekad delali, a danas su čvarci skuplji nego najbolje meso”, nspomenuo je načelnik Općine Brdovec Alen Prelec.
Alen Prelec
“Dojmovi su kao i uvijek ovdje odlični. Dobra je atmosfera i osmjesi su na licima. Posebno me veseli što ima ovih mlađih na koje će se prenijeti ovo znanje izrade čvaraka. To možda izgleda jednostavno ali koliko ljudi ih uopće danas zna uopće raditi i to prenošenje znanja je važno. Sama činjenica da su danas čvarci delicija do koje se jako teško dođe p kad se i pogleda sama cijena govori da su naši stari jako dobro znali što je kvaliteta. Nije samo bitna ni izrada nego u uzgoju domaćeg”, poručila je predsjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije Martina Glasnović.
Martina Glasnović
“Zahvaljujem se svima koji su danas došli ovdje u ovako velikom broju unatoč lošem vremenu. Popodne se tu već tražilo pakovanje čvaraka više kojih više nije bilo. Uistinu smo ponosni jer manifestacija je uspjela. Zahvaljujem i natjecateljima te posebno organizatorima” rekao je direktor Turističke zajednice Savsko-sutlanska dolina i brigi Vladimir Šinko.
U Šenkovcu se rade najbolji čvarci
Među natjecateljima je vladala odlična atmosfera a neki su kako bi si olakšali posao priskočili inovativnim rješenjima. Stručni žiri predvođen Almom Čatlakom odlučio je da je 3. mjesto na 9. Harmičkoj ocvarkijadi zauzeo MO Prigorje Brdovečko.
“Mi smo jedna od mlađih ekipa. Nas 4 u ekipi nema ni 300 godina. Došli smo da vidimo kak to delaju naši stari, a na kraju je ispalo da ima puno onih koji mogu nešto naučiti od nas. Drago nam je kaj smo sudjelovali i nadam se da se vidimo i sljedeće godine”, našalio se predsjednik MO Prigorje Brdovečko Zvonko Hribar.
Malo bolje čvarke od njih napravila je Gljivarska udruga Mavlin kojoj je pripalo 2. mjesto dok je najbolje čvarke napravio MO Šenkovec.
“Pošto je ovo jedina ocvarkijada koju ja znam ja mislim da smo mi sad postali svjetski prvaci u pripremi čvaraka”, konstirao je predsjednik Mjesnog odbora Šenkovec Stjepko Rukelj.
MO Šenkovec
Koliko ljudi vole čvarke, domaću hranu i ovakve manifestacije pokazala je i činjenica da na kraju cijele priče nije bilo ni onih najgorih čvaraka a kamoli onih najboljih.
Najveći dio četvrtog Vladinog paketa mjera pomoći, vrijednog 1,7 milijardu eura, odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije, za što će država osigurati 1,181 milijardu eura, za zaštitu od inflacije predviđeno je 169 milijuna eura, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura.
<!––>
Predstavljajući četvrti paket mjera pomoći građanima, ustanovama i poduzećima, premijer Andrej Plenković u utorak je naglasio kako nastavljaju s mjerama želeći dati odgovor na globalnu ekonomsku krizu i inflatorne pritiske s kojima smo suočeni.
Do kraja rujna ista cijena za električnu energiju, do kraja ožujka iduće godine za plin
Prema paketu mjera, cijena električne energije za kućanstva, za javni i neprofitni sektor, za malo poduzetništvo te poduzetnike do kraja rujna ostaje na istoj razini kao i u jesenskom paketu koji je vrijedi do 31. ožujka, a na snagu je stupio 1. listopada prošle godine.
Cijena struje u EU
Vlada Rh/
Cijena struje za malo poduzetništvo
Vlada Rh/
Cijena struje za kućanstva
Vlada Rh/
Ciejna struje za poduzetnike
Vlada Rh/
Cijena struje za javni i neprofitni sektor
Vlada Rh/
Kod kućanstava mjera se odnosi se na ukupno 2.115.552 mjernih mjesta i vrijedna je 82 milijuna eura, u javnom i neprofitnom sektoru mjera obuhvaća 13.080 korisnika i vrijedna je 50 milijuna eura, dok je za sektor poduzetništva mjera ukupno vrijedna 464 milijuna eura.
Cijena plina neće se mijenjati do travnja iduće godine za kućanstva, javni i neprofitni sektor te za sve mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, a ukupna vrijednost mjere je 150 milijuna eura.
Plin: potpora za poduzetnike
Vlada Rh/
Plin:Cijena za kućanstva, javni i neprofitni sektor
Vlada Rh/
Plin: Cijena za kućanstva zadržava se do 1. travnja 2024.
Vlada Rh/
Plin: Porast cijena za kućanstva u glavnim gradovima EU
Vlada Rh/
Produžuje se, također do travnja iduće godine, i primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, a vrijednost mjere je 35 milijuna eura.
I dalje će biti snižene trošarine na naftne derivate (bezolovni motorni benzin, dizel i loživo ulje), a ukupna je vrijednost mjere 133 milijuna eura.
Snižene trošarine
Vlada Rh/
Do travnja iduće godine ostaje nepromijenjena i jedinična cijena toplinske energije za sve toplinske sustave. Vrijednost mjere je 267 milijuna eura, a odnosi se na 159.000 kupaca (npr. gradove Zagreb, Sisak, Zaprešić, Velika Gorica).
Toplinska energija
Vlada Rh/
Energenti za grijanje
Vlada Rh/
Za zaštitu od inflacije 169 milijuna eura
Za zaštitu od inflacije najugroženijih građana Vlada će osigurati 169 milijuna eura te će tako za potpore umirovljenicima biti osigurano ukupno 75 milijuna eura kroz jednokratne naknade te ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Također, 69.000 ugroženih kupaca energenata imat će pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, za što će biti osigurano 40 milijuna eura.
Za kućanstva
Vlada Rh/
Osobe s invaliditetom
Vlada Rh/
Za ugrožene kupce energenata
Vlada Rh/
Taj status imaju korisnici osobne invalidnine, zajamčene minimalne naknade (ZMN), nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, a mjesečna naknada povećava se na 70 eura.
Korisnici ZMN-a imat će i dalje pravo i na naknadu troška stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge, a produžuje se i naknada za troškove nabave ogrjevnog drva za 35.000 korisnika (vrijednost mjere 4 milijuna eura).
Naknade u sustavu socijalne skrbi i potpore za nezaposlene hrvatske branitelje ukupno su vrijedne 35 milijuna eura, potpore korisnicima doplatka za djecu 9 milijuna eura, a samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna 2,3 milijuna eura (povećava im se koeficijent za izračun osnovice plaće s 0,8 na 1,2).
Za nezaposlene
Vlada Rh/
Za pružatelje socijalnih usluga
Vlada Rh/
Za ugrožene kupce
Vlada Rh/
Jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100 eura dobit će 60 tisuća nezaposlenih (ukupno 6 milijuna eura), a nepromijenjena će ostati cijena obroka za studente (vrijednost potpore za 111 tisuća studenata ukupno 8 milijuna eura).
Za studente
Vlada Rh/
Primateljima dječjeg doplatka isplatit će se u travnju posebna novčana naknada (128 tisuća obitelji odnosno 230.000 djece), a ovisno o broju djece iznosit će od 45 do 160 eura.
Za primatelje dječjeg doplatka
Vlada Rh/
Naknada za umirovljenike
Vlada Rh/
Naknada za umirovljenike
Vlada Rh/
Naknada za umirovljenike
Vlada Rh/
Manje izmjene u košarici proizvoda s fiksiranom cijenom
Premijer je najavio i manju izmjenu u košarici proizvoda čija je cijena fiksirana te će na sjednici Vlade u četvrtak donijeti odluku kojom se iz košarice “miču”, svinjska lopatica i vratina, a dodaje se carsko meso, te će ubuduće fiksna cijena biti za osam proizvoda.
Cijene namirnica
Vlada Rh/
Prema prijedlogu, za jestivo suncokretovo ulje cijena bi bila niža – 1,72 eura za litru (do sada 1,86 eura), dok bi iste cijene ostale za mlijeko, brašno (glatko i oštro), šećer, cijelo pile i svinjsko mljeveno meso, a za carsko meso bila bi 3,79 eura za kilogram.
Za posebne potpore i poticaje Vlada će osigurati 347 milijuna eura, a odnose se na potpore za održivost domaćeg javnog prijevoza (11 milijuna eura), potporu poljoprivrednicima i ribarima (41 milijun eura), potporu prerađivačima drva i proizvođačima namještaja (4 milijuna eura).
Za energetsku učinkovitost zgrada i obnovljive izvore energije potpore će ukupno iznositi 291 milijun eura pri čemu se do kraja godine nastavlja s postojećim potporama stradalima u potresu.
Iz Zaprešića su prije dva dana obavijestili o zatvaranju Ulice Matije Gupca u Kupljenovu. Kako je i najavljeno, radovi na sanaciji kolnika počeli su danas u osam sati. Korisnici se mole za razumijevanje te poštivanje privremene prometne regulacije dok Ulica Matije Gupca ne bude u potpunosti otvorena za promet.
Naime počeli su radovi na sanaciji kolnika. Radi se o dionici na dijelu od raskrižja sa Zagrebačkom do raskrižja s Kolodvorskom ulicom. Zona radova veća je od zone zatvaranja, stoga je za sav promet zatvoren samo dio ceste. Do završetka radova on će se odvijati obilaznim pravcima i vozila će biti preusmjerena na Zagorsku magistralu (D1).
Djelomično izmijenjenom trasom vozit će i autobusna linija Zagrebačkog električnog tramvaja 174 Zaprešić – Žejinci.
Putnici i cijenjeni korisnici ove linije obavješteni su da autobus iz Zaprešića do raskrižja Ulice Matije Gupca i Zagrebačke ulice vozi redovnom trasom. Slijede redom izlaz Pojatno, Zagorska magistrala, ulaz Kupljenovo, Kolodvorska ulica, Ulica Matije Gupca i redovan nastavak te povratak istom izmijenjenom trasom.
Za trajanja radova ukinute su obostrane autobusne postaje Pri Špoljaru, Nadlug, Kružna ulica i Kupljenovo-centar. Uspostavljene su privremene obostrane postaje u Ulici Matije Gupca u zonama raskrižja sa Zagrebačkom i Kolodvorskom ulicom. Radovima se prilagodio i školski autobus.
Skupština Zagrebačke županije održala je svoju 9. sjednicu. Među važnijim točkama koje su vijećnici usvojili valja izdvojiti nove izmjene i dopune prostornog plana kao i prijedlog Odluke o pokriću gubitka Doma zdravlja Zagrebačke županije.
Županija sanira gubitke tri zdravstvene ustanove kojima je osnivač
Martina Glasnović, predsjednica ŽS-a Zagrebačke županije
U Zagrebu je održana 9. sjednica skupština Zagrebačke županije. Na dnevnome redu našao se veći broj točaka od kojih je većina bila tehničke prirode, od čega se veći dio odnosio na zaprimljena izvješća.
” Na dnevnome redu samo imali 25 točaka od kojih se većina radi o izvješćima raznih radnih tijela kao i skupštinskih. Primjerice od koordinacije za ljudska prava, povjerenstvo za ravnopravnost spolova, prava pacijenata i tako dalje. ” pojasnila je predsjednica ŽS-a Zagrebačke županije, Martina Glasnović.
Damir Tomljenović, zamjenik župana Zagrebačke županije
Zagrebačka županija će s 1,6 milijuna eura sanirati gubitke tri zdravstvene ustanove kojima je osnivač, odlučeno je na sjednici Županijske skupštine Zagrebačke županije. Najznačajniji uzroci gubitaka su smanjeni prihodi od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nedovoljan broj priznatih timova hitne medicine, nedostatak zdravstvenog kadra koji rezultira porastom rashoda za prekovremeni rad, porast cijene energenata, posebice goriva te lijekova i potrošnog materijala.
“Tu se radi o saniranju duga naših javnih ustanova za koje će Zagrebačka županija izdvojiti 1,6 milijuna eura. I to Doma zdravlja Zagrebačke županije s gotovo 900 tisuća eura, Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije s 414 tisuća eura i Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan s 281 tisućom eura.” rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije, Damir Tomljenović.
Kako bi ispunila jedan od preduvjeta za prijavu projekta izgradnje nove osnovne škole i sportske dvorane u Dugom Selu za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Zagrebačka županija s Gradom Dugo Selo sklopit će ugovor o darovanju nekretnine na kojoj će se buduća škola graditi. Riječ je o preko 15 tisuća kvadratnih metara procijenjene vrijednosti 399 tisuća eura, a koje Grad daruje Županiji.
” Zahvalio bih prvenstveno gradu Dugo Selo što poklanja želju županiji za gradnju osnovne škole. Zagrebačka županija odlučila je na prethodnim sjednicama kad se donosio proračun, prijaviti 16 projekata na nacionalni program oporavka i otpornosti. Upravo zato je jedan od uvjeta za gradnju škole i bio da je vlasništvo zemljišta u županijskome vlasništvu.” pojasnio je zamijenk župana Tomljenović.
Kreće se u izradu VIII. izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije u kojem će se prostorna planska rješenja uskladiti s propisima iz područja energetike vezana uz korištenje obnovljivih izvora energije i gospodarenja energetskim mineralnim sirovinama.
” Od prethodnih velikih izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije prošlo je već dvije godine i u tom razdoblju donesene su izmjene zakona o ugljikovodicima i novi zakon o obnovljivim izvorima energije. Dakle nužno je uskladiti plan s tim propisima, ali treba i reći da je pristiglo pet zahtjeva za sada za lokacije solarnih elektrana i dva zahtjeva za turističkim kapacitetima.” istaknula je Željka Kučinić ravnateljica ZPUZZ-a.
Na sjednici su doneseni programi zaštite okoliša te zaštite zraka za period do 2025. godine, procjena rizika od velikih nesreća za područje Zagrebačke županije, izvješće o stanju zaštite od požara, kao i Izvješće o radu župana za drugu polovicu 2022. godine.
U nedjelju 16. travnja na području cijele Hrvatske obilježit će se drugu godinu za redom „Svjetski dan činjenja dobrih djela“. Ovaj humanitarni projekt organizira Udruga Djeca za bolji svijet iz Samobora, a namijenjen je osobama svih životnih dobi kako bi se podigla senzibilnost zajednice o važnosti i potrebi činjenja dobrih djela te briga, solidarnost i empatija u svim segmentima društva. „Svjetski dan činjenja dobrih djela“ prije 17 godina pokrenula je međunarodna organizacija Good Deeds Day, čime je danas postao globalni događaj koji se obilježava u 108 zemalja svijeta. U Hrvatskoj se obilježava drugu godinu za redom, a središnje događanje Svjetskog dana činjenja dobrih djela bit će koncert Luke Nižetića koji će se održati na glavnom gradskom trgu u Samoboru, 16. travnja s početkom u 18 sati.
„Želimo da ovaj poseban događaj obuhvati što više sudionika u Hrvatskoj, tako da je u njega već sada uključeno puno udruga, većina lokalnih volonterskih centara, svi gradovi i županije, puno osnovnih i srednjih škola te razne plesne skupine i umjetnici. Veselimo se što možemo pozvati i građene da se uključe sa svojim samostalnim projektima kako bi svi mogli zajedničkim naporima doprinijeti svijetu s više dobrote“,istaknuo je Leo Petrov, predsjednik i osnivač udruge Djeca za bolji svijet.
U projekt se mogu uključiti udruge koje se bave volonterskim aktivnostima, ali i građani s individualnim ili grupnim aktivnostima volontiranja. Svatko se može uključiti na način da osmisle svoje aktivnosti koje bi u sklopu navedenog dana radili ili se mogu uključiti u već postojeće aktivnosti koje su predložile neke druge udruge. Ako građani sami kreiraju neki svoju aktivnost, potrebno ju je prijaviti putem stranice Good Deeds Day. Dobra djela mogu biti pojedinačna (npr. organizirati kupovinu starijoj osobi kojoj je potrebna pomoć) ili timska – (npr. čišćenje plaže ili pomoć oko uređivanja igrališta).
Kako bi se poruka događaja proširila kroz zajednicu, sudionici su pozvani objaviti fotografije samog volontiranja na društvenim mrežama koristeći hashtagove#GoodDeedsDay i #DanDobrihDjela, a svoje volontiranje mogu poslati i na e-mail djecazaboljisvijet@gmail.com
„U današnje vrijeme više nego ikada potrebno je da potičemo empatiju, solidarnost, brigu jedni za druge, kao i za okoliš u kojem živimo i za cijelu planetu. Stoga mislimo da će obilježavanje navedenog dana i ove godine naići na širok odjek kod građana Hrvatske. Nadamo se da će navedeni dan postati tradiciji u Hrvatskoj i da će svake godine okupljati što više sudionika“,zaključio je Leo Petrov.
Za više informacija o udruzi Djeca za bolji svijet posjetite sljedeću poveznicu.
Otvorenje izložbe Dorf autora Domagoja Burilovića održat će se u petak, 17. ožujka u Galeriji SC s početkom u 19 sati. Izložba je otvorena do 31. ožujka, radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.
Rad Domagoja Burilovića pod nazivom Dorf (njem. selo) zahvaća kompleksne slojeve sadašnjosti, povijesti i budućnosti slavonskog prostora, bilježenog na području cijele istočne Slavonije koja obuhvaća Vukovarsko-srijemsku županiju (Srijem), Osječku Županiju (Slavonija i Baranja) i istočni dio Brodsko-posavske županije (Slavonija). Iako fotografski bilježi sadašnjost, obradom i montažom motiva koji su mu u fokusu, ti objekti obavijaju se dodatnom atmosferičnošću koja gledatelja uvlači u autorove povijesnom slojevitošću pregnantne preokupacije.
Domagoj Burilović već niz godina pasionirano se bavi arhitekturom sela istočne Slavonije koju su stvorili etnički Nijemci a koji su u Slavoniju doseljavani u nekoliko valova: u doba Marije Terezije, potom njenog sina Josipa, ali, kako bilježi umjetnik, postoje i slučajevi doseljavanja na samom početku 2. svjetskog rata. Ti objekti, koje je Burilović podijelio u dvije tipologije – zabatni (agrarni) i uzdužni (obrtnički) tip, rapidno nestaju iz prostora slavonskih sela: Retkovci, Mirkovci, Babina Greda, Petrovci, Novi Jankovci, Otok, Bošnjaci, Cerna, Šiškovci, … samo su neki od naziva u topografiji ovog dubinskog istraživanja motiviranog iskrenim poletom razumijevanja fenomenologije koja ulazi u okvire objektiva.
Naime, osim foto-bilježenja Burilović (in)formira svoj umjetnički pogled obilatim proučavanjem stručne literature što mu omogućuje izvanredno prodoran objektivni, simultano hiper-realistički i nad-realni rakurs. Burilovićev rad, osim što kroz umjetnički dispositiv otvara pitanja odnosa fotografskih kolaža i kolažiranja povijesnih činjenica, baziran je na poznavanju povijesne i etnološke faktografije, tako da možemo reći da je posao koji obavlja, višestruk: terenski rad, kamera koja bilježi vernakularnu arhitekturu koja nestaje, bilješke o svakom od tih objekata, proučavanje stručne literature, umjetnička obrada fotografija, tvorba umjetničke reprezentacije,…Radi se o izuzetno zahtjevnim ulogama umjetnika, kustosa, producenta vlastitih radova, ali i podvigu vizualnog antropologa auto-didakta koji ujedno odrađuje izuzetno važan posao koji se u znanstvenom polju etnologije zove „etnologija spašavanja“. Da Domagoj Burilović nije preuzeo taj niz društvenih uloga, povijest, sadašnjost i budućnost osebujnih objekata koji vehementno obogaćuju slavonski prostor svojom ljepotom – bila bi potpuno izgubljena. To je društvena činjenica.
Kako sâm umjetnik naglašava, ironijom povijesti Nijemci su naseljavali Slavoniju i podizali kvalitetu života, a danas Slavonci/ke odlaze u Njemačku u potrazi za boljim životom. Njegov istraživački, umjetnički ali i autonomni kustoski rad razlaže situacije njemačkog naseljavanja i raseljavanja (iz) Slavonije. Izložbeni dispozitiv baziran na fotografiji moguće se razvija u intermedijalni / (prošireno) filmski medij, ili pak umjetničku knjigu, pri čemu će se pred našim očima odigravati bezbrojne scene iz života Slavonije raznih epoha. Tema je odveć zanimljiva i umjetnik je preuzimanjem višestrukih uloga visoko podigao ljestvicu svog društvenog angažmana te odvojio svijest gledatelja/ice od puke razine plošne spekulacije. Sa svakim motivom, sa svakim objektom osnažuje se umjetnikova znatiželja ali i (znati)želja nas, gledatelja, šire javnosti, koja promiče pitanje: što ćemo sa Slavonijom? Što ćemo s tom prelijepom baštinom vernakularne arhitekture koja nestaje pred umjetnikovim, a sada, zahvaljujući njemu, i našim očima? Slavonija može biti ogromni prekrasni vrt i žitnica za sve nas i neprekinuti niz generacije koje dolaze ili tek siva i blatna terra incognita čijim će iscrpljivanjem neke strane korporacije akumulirati kapital.
Neka ipak bude vrt i žitnica. Sa stambenom i životnom kulturom koja se razvija na čvrstim i divljenja vrijednim temeljima koje nam umjetnički i vizualno-antropološki rad Domagoja Burilovića predočava, tvoreći hipotetički (r)urbani prostor koji nadilazi političke granice, oživljava stare i oblikuje nove karakteristike suživota na kojima počiva raznolika i izuzetno bogata kultura slavonskog prostora. (predgovor, Sonja Leboš)
BIOGRAFIJA
Rođen 1987. u Vinkovcima. Diplomirao slikarstvo 2012. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Živi i radi u Vinkovcima. Kroz fotografiju obrađuje političke i društvene teme, zadnjih godina se bavi aktualnim iseljavanjem stanovništva iz Slavonije.
Veleučilište Baltazar Zaprešić je 09.03.2020. započelo s provedbom projekta „Praksom do veće zapošljivosti – obrazovanje temeljeno na iskustvu“ koji se financirao iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.” Projekt se izvodio u partnerstvu s gradom Zaprešićem, a završio je 09.03.2023.
Svrha ovog projekta bila je poboljšati vještine i kompetencije studenata kroz unapređenje stručne prakse kako bi se ojačala konkurentnost studenata na tržištu rada.
Provedbom projekta unaprijedili su se obavezni predmeti stručne prakse na svim prijediplomskim i diplomskim stručnim studijima Veleučilišta, uvedena je terenska nastava na sve studijske programe, sklopljeno više od 200 ugovora o suradnji s poslodavcima te su unaprijeđene kompetencije nastavnika i poslodavaca u području mentoriranja studenata za vrijeme obavljanja stručne prakse. Predviđenim financijskim sredstvima dodatno je opremljen i unaprijeđen Karijerni centar Veleučilišta Baltazar koji provodi organizaciju stručne prakse, povezuje studente i poslodavce i osigurava karijernu podršku studentima tijekom studiranja.
/Veleučilište Baltazar Zaprešić
Ukupna vrijednost projekta iznosi 380.730,50 eura (2.868.613,96 kuna), pri čemu bespovratna sredstva EU iznose 380.730,50 eura (2.868.613,96 kuna).
