Posts in category: Uncategorized

Obilježena je 150. obljetnica rođenja hrvatske spisateljice i prve hrvatske novinarke. Marija Jurić Zagorka rodila se 1873. godine, a Dubravka Vidović na njezin ju je rođendan utjelovila u krapinskoj Gradskoj knjižnici.

Obzor, Časopis za ženu i dom Hrvatica, Ženski list… Sve su to publikacije u kojima je Marija Jurić Zagorka sudjelovala, pokrenula ih ili uređivala. U Gradskoj knjižnici u Krapini na rođendan ove spisateljice i novinarke održana je performansa Dubravke Vidović, koja je govorila o Zagorki i odlično ju utjelovila.

Marija Jurić bila je prva profesionalna europska novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Potpora u novinarskom radu i književnosti bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji ju je nagovorio na pisanje romana. Zagorka se borila protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena.

Zbog svojeg je novinarskog rada više su ju puta zatvarali i progonili. Nudili su joj novac da prestani pisati. Upotrebljavala je čak 26 pseudonima jer se u onom vremenu vjerovalo da žene ne mogu pisati o politici. Veliku podršku imala je i od Frane Supila te Stjepana Radića. Smjestila se među osobe koje su puno zasluženo poštovanje stekle tek nakon svoje smrti.

Svojim djelima, ali i imenima koja je izmislila, ostavila je velik trag. Damir, Gordana, Jadranka, Siniša… Prije njezina doba, ta imena nije nosio ni jedan Hrvat.

Objava Marija Jurić Zagorka utjelovljena u krapinskoj Gradskoj knjižnici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić uručio je Davorinu Gajniku, ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, ugovore ukupne vrijednosti nešto veće od 986.000,00 eura. Putem njih županija će financirati rad 8 T1 timova hitne pomoći i 2 tima sanitetskog prijevoza.

Zagrebačka županija odlučila je i u 2023. godini financirati rad još 6 dodatnih T1 timova.

Kako bi osigurala ujednačenu dostupnost hitne medicinske pomoći svim stanovnicima, Zagrebačka županija osigurala je 986.148 eura kojima će se financirati rad 8 T1 timova hitne pomoći i po prvi puta rad 2 tima sanitetskog prijevoza. Od navedenog iznosa, s 813.608 eura Županija će se financirati rad 3 T1 tima u Samoboru, 3 T1 tima u Zaprešiću i po 1 T1 tim u Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini, dok će sa 172.540 eura biti financiran rad 2 tima sanitetskog prijevoza – u Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu.

“Jedina smo županija koja nema županijsku opću bolnicu na svom području, iznimno smo tranzitna županija koju presijecaju brojne autoceste i brze ceste, a tu je i međunarodna zračna luka i naš specifičan teritorijalni oblik – sve su to rizici koji mogu dovesti do nesreća i potrebe za intervencijama hitne pomoći.“ rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

Naime, Zagrebačkoj županiji je, temeljem Mreže hitne medicinske pomoći koju je donijelo Ministarstvo zdravstva, utvrđeno 45 T1 timova, od kojih Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije ugovara s HZZO-om 43 T1 tima, a 2 T1 tima obavezna je financirati Zagrebačka županija. S obzirom da utvrđeni broj T1 timova nije dostatan kako bi se osigurala ujednačena dostupnost i kvaliteta ove zdravstvene djelatnosti za sve stanovnike, a prijedlozi Zagrebačke županije za izmjenu mreže hitne medicine prema resornom Ministarstvu do sada nisu uvaženi, Zagrebačka županija odlučila je i u 2023. godini financirati rad još 6 dodatnih T1 timova.

“Prije smo o tome govorili kao o nadstandardu, no potrebe na terenu govore o tome da s ovom brojkom od 51 T1 tim jedva uspijevamo održavati sustav funkcionalnim. Ono za što se zalažemo je da se Mreža hitne medicine izmijeni na način da Zagrebačkoj županiji bude osigurano ukupno 60 T1 timova, no do toga do sada nažalost nije došlo.“ istaknuo je Kožić.

U ime Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije vrijedne ugovore preuzeo je ravnatelj Davorin Gajnik pritom zahvalivši Županiji na pomoći i suradnji bez koje bi rad Zavoda bio vrlo otežan. „Zagrebačka županija ima oko 300.000 stanovnika, od toga gradovi Samobor, Sveta Nedelja i općina Stupnik koji zajedno imaju 60.000 stanovnika, imaju ugovoreno 5 T1 timova, što je po 1 T1 tim u smjeni – kao što imaju i gradovi poput Ozlja i Čazme.“

Županija je uložila i dodatnih 27 milijuna kuna  u kupnju 80 vozila u proteklih 8 godina.

„Od 2014. godine do danas se godišnji iznos decentraliziranih sredstava za kupnju vozila nije promijenio. Tada smo mogli godišnje kupiti 10 vozila, sada je to nemoguće. Naši automobili godišnje prijeđu 80.000 do 100.000 kilometara i trebalo bi svake godine promijeniti po jedno vozilo u svakoj od osam ispostava, a tu je i HZZO koji nam plaća samo 1,75 kn goriva po prijeđenom km i da nije bilo pomoći Zagrebačke županije, Zavod ne bi mogao raditi, a naši stanovnici imali bi daleko ne kvalitetniju zdravstvenu zaštitu“, naglasio je Gajnik.

Objava Zagrebačka županija osigurala gotovo milijun eura za financiranje dodatnih timova hitne pomoći pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Velimir Zajec nastupit će idućeg utorka, 7. ožujka od 19 sati u Svetoj Nedelji. Ipak, neće biti na nekom nogometnom terenu već će u Knjižnici Mihaela Šilobode predstaviti svoju biografiju koja je lani izašla iz tiska.

“Još od prošlogodišnje velike promocije knjige stalno dobivam pozive mnogih Dinamovaca i zaljubljenika u sport diljem Zagreba i Hrvatske, a takve pozive mi je uvijek teško odbiti.

Nažalost, zbog raznih obveza u Grčkoj nismo do sada mogli napraviti puno promocija po Dinamovim sredinama, ali sad ćemo to pokušati nadoknaditi. Veselim se tim druženjima i razgovorima ne samo s navijačima, već i s brojnim svojim prijateljima, suigračima i igračima”, rekao je Velimir Zajec uoči promocije.

Sveta Nedelja ipak nije slučajno izabrana kao jedna od prvih stanica promocije knjige. U tom gradu je Zajec živio do preseljenja u Zagreb.

“Moj otac, koji mi je donio prve kopačke u životu iz Afrike, radio je u Krškom na aerodromu pa smo živjeli u Svetoj Nedelji, tada općini, dok se nismo preselili Zagreb. Zato se veselim povratku u grad u kojem sam nekad živio”, dodao je Zajec.

Ulaz na promociju je slobodan, a nakon kratkog razgovora Zajec će svim zainteresiranima potpisivati njhove primjerke knjiga. Knjige će se na licu mjesta moći kupiti po promotivnoj cijeni od 40 eura za tvrdi uvez i 35 eura za meki uvez.

Knjiga “Zeko – biografija Velimira Zajeca” puštena je prije godinu dana u prodaju, a na 480 stranica kroz razgovore s 96 sugovornika i više od 100 arhivskih članaka, autor knjige Sanjin Španović ispričao je Zajecovu karijeru ne samo kao kapetana Dinama, već i onu kao igrača Panathinaikosa, te trenera i direktora ova dva kluba i otkrio brojne nepoznate detalje povezane i s brojnim hrvatskim i grčkim nogometnim legendama.

Također, u knjizi se nalazi i preko 150 fotografija od kojih brojne nisu nikad dosad viđene u javnosti. Knjiga je naišla i na brojne komplimente i pohvale ne samo brojnih čitatelja, već i Dinamovih igrača i trenera, novinara i književnih kritičara.

Objava Velimir Zajec nastupa u Svetoj Nedelji: Veselim se povratku u grad u kojem sam nekad živio pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U svibnju bi trebale početi prve edukacije za specijalizaciju iz hitne medicine medicinskih sestara i tehničara. Već godinu poslije ti bi novi specijalisti mogli pružati hitnu medicinsku pomoć građanima, odnosno stvarno spašavati živote, jer bi imali veće ovlasti nego sada.

Naime, u sklopu Hitne medicinske pomoći trenutačno rade tzv. tim 1, u koji je uključen liječnik i tehničar, te tim 2, u kojem radi medicinska sestra, odnosno tehničar sa srednjom stručnom spremom, te jedna s višom, ali nema liječnika. No, problem je što tim 2 gotovo nikako ne može pomoći u hitnim situacijama, primjerice nekome tko je u anafilaktičkom šoku, jer ne smiju davati neke lijekove koji spašavaju život poput adrenalina!

Drugim riječima, tim 2 gotovo da se svodi na sanitetski prijevoz pacijenata u bolnicu jer dugih ovlasti nema, što nije slučaj u najvećem dijelu zemalja EU.

Projekt EU

– To bi se trebalo promijeniti nakon što u iduće tri godine 370 medicinskih sestara i tehničara prvostupnika (završena viša medicinska škola) prođu jednogodišnju specijalizaciju iz hitne medicine, što je omogućeno projektom EU. Ovu će edukaciju provoditi sveučilišta i veleučilišta, a plan je da svake godine imamo oko 120 polaznika te specijalizacije. Naime, ne mogu sve sestre i tehničari hitne otići na specijalizaciju odjedanput, to mora biti sukcesivno – kaže Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara.

Dodaje da se prije početka ove specijalizacije također mora promijeniti Zakon o sestrinstvu da djelatnici budu i pravno zaštićeni, što podrazumijeva povećanje njihovih ovlasti u odnosu na trenutačne jer bi bez toga oni koji bi pružali stvarnu hitnu pomoć bili u prekršaju unatoč dodatnoj edukaciji i kompetencijama. Predviđa se također da sestrinski specijalisti imaju veće plaće poslije završene specijalizacije. Naime, umjesto koeficijenta 1,16 imali bi 1,4, a to je povećanje od oko 25 posto.

Većina zemalja EU ima dodatno educirane medicinske sestre i tehničare koji mogu pružiti hitnu medicinsku pomoć i tako spašavati pacijente ako u blizini nema liječnika. No, Gazić napominje da te specijaliste ne treba brkati s paramedikusima koje nerijetko vidimo u američkim filmovima. Naime, paramedikusi nisu zdravstveni djelatnici, nego osobe različitih zanimanja koje su prošle jednogodišnju edukaciju za ispomoć u hitnim situacijama.

– Osim specijalizacija za hitnu medicinu pokrećemo i druge. Dosad su se javila 24 stručna društva medicinskih sestara i tehničara koja također žele specijalizacije, a to znači da bi uskoro trebao početi rad na izradi pravilnika o sestrinskim specijalizacijama. Rok je za to bio početak ovog mjeseca, ali očekujemo da će do polovice ožujka konačno svi završiti taj posao.

Naime, među zainteresiranima su i stručna društva medicinskih sestara i tehničara za, primjerice, hematologiju, kirurgiju, kardiologiju, gastroenterologiju, patronažu… Potom će sve to objediniti Ministarstvo zdravstva i povjerenstvo za sestrinstvo i nadam se da bi do kraja ljeta MIZ mogao donijeti prvi pravilnik o sestrinskim specijalizacijama – objašnjava Gazić.

Tim 1 i 2

Na pitanje bi li to moglo izazvati nezadovoljstvo pacijenata, jer u timu 2 nema liječnika, Gazić naglašava da za to nema razloga.

– Oni neće ići na sve intervencije umjesto liječnika, kako se to tumači, a osim toga liječnik ostaje u timu 1. Primjerice, događa se da tim 1 ode na intervenciju zbog neke prometne nesreće, a istodobno se netko zbog infarkta sruši na istom području ili ga ubode osa i padne u anafilaktički šok. Izaći će na teren tim 2, ali nakon specijalizacije medicinske sestre i tehničari moći će započeti reanimaciju i pacijentu dati lijekove koji se u takvim situacijama primjenjuju, primjerice adrenalin.

U ovom trenu to ne mogu i zato bi pacijent mogao umrijeti jer nije dobio pravovremenu medicinsku skrb – kaže Gazić. Napominje da bi specijalisti hitne mogli značajno pomoći i tijekom turističke sezone kada na obali kronično nedostaje stručne medicinske pomoći.

Pčelinjih zajednica je sve manje Izvještajna skupština Udruge pčelara okupila je pčelare zaprešićkog kraja koji su se složili kako je prošla godina krenula dobro, a kasnije je nastupila velika suša i svi resursi pčelinjih paša su zakazali. Upravo zato ova Udruga brine o održavanju bioraznolikosti zasađivanjem medonosnog bilja, a u prošloj godini čak je organizirana […]

The post Godišnja skupština Udruge pčelara zaprešićkog kraja ‘Ban Josip Jelačić’ first appeared on Grad Zaprešić.

U Športskom rekreacijskom centru Zaprešić odigrano je natjecanje u futsalu Školskog sportskog saveza Zaprešićki kraj za djevojke koje pohađaju 5. i 6. razred. Na nikad brojnijem natjecanju cure su pokazale da po nogometnom talentu sve manje zaostaju za dečkima. Nogomet danas u Hrvatskoj više nije samo muški sport te ga igra sve više djevojaka, a u OŠ Bistra koja je dogurala do finala veoma je popularan među učenicama..

“U zadnje vrijeme ženski nogomet je postao popularan. Baš u Bistri je jako puno cura počelo trenirati i baviti se nogometom. Vidi se iz priloženog jer su cure ušle u finale. Nogomet kod cura digao se na jako visoki nivo u odnosu na prethodne godine. Za to su ja mislim najzaslužniji uspjesi reprezentacije. Cure sve više to prate, znaju sve živo, sve nogometaše i mislim da je to najveći razlog. Do unazad par godina na ovom natjecanju je bilo samo nekoliko ekipa i po tome se vidi koliko je ženski nogomet uzeo zamaha i u zaprešićkom kraju ali i u Zagrebačkoj županiji koja uvijek dobro prođe na državnom natjecanju.” otkrio je profesor tjelesnog odgoja u OŠ Bistra Oliver Faber.

“Sve više i više su se počeli raditi nogometni klubovi za cure čega prije nije bilo toliko. Neke cure su stvarno htjele početi baviti nogometom jer je nogomet stvarno jedan dobar sport koji cure nekad mogu bolje odigrat nego dečki. To pokazuju danas i na ovom terenu. Stvarno ima dobrih ekipa i cure bi trudom i radom mogle dogurat do velikih uspjeha”, poručila je učenica OŠ Bistra Maja Brezec.

Školska natjecanja potiču djecu na bavljenje sportom

Oliver Faber pohvalio je rad Školskog športskog saveza Zaprešićki kraj.

“To je naš predsjednik Marijan Bužanić podigao na jedan visoki nivo. Može se još puno toga napraviti ali masovnost je sve veća. Rezultati su nam sve bolji i bolji. Treba još lokalna sredina i okolne općine to još više poticat pa će onda biti sve više djece u dvoranama nego pred kompjuterima” istaknuo je Oliver Faber.

“Mislim da treba što više ovakvih natjecanja jer se time potiče djecu na bavljenje sportom. Na ovakvim turnirima će neke cure vidjeti da mogu igrati nogomet, ali i neke druge sportove poput odbojke, rukometa. Kad vide da mogu onda će se negdje upisati i htjet baviti s time” napomenula je Maja Brezec.

Iako su dale sve od sebe što je najbitnije, Bistranke su na kraju izgubile finalnu utakmicu u susretu protiv odličnih nogometašica iz OŠ Kupljenovo koja se plasirala na županijsko natjecanje. Treće mjesto osvojila je OŠ Antuna Augustinčića.

Objava Učenice OŠ Kupljenovo bolje od Bistre u finalu futsal turnira pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U petak, 3. ožujka 2023. u Zaprešiću će se ujediniti srca malih i velikih Zaprešićana na Humanitarnom koncertu „Djeca za Lavu“.

Hrvati su i ovoga puta pokazali veliko srce – u samo 25 dana prikupljeno je 2,4 milijuna eura za liječenje Lave Petrušić, djevojčice koja boluje od spinalne mišićne atrofije. Iako je prikupljen potreban novac, Lavina misija ide dalje.  Naime, Lavini roditelji osnovat će udrugu Lavina dobrih djela koja će se baviti djecom s neuromuskularnim oboljenjima, a dodatno prikupljen novac služit će za pomoć ostaloj potrebitoj djeci.

Humanitarni koncert „Djeca za Lavu“ održat će se u petak,  3. ožujka 2023. s početkom u 19 sati u Sportskoj dvorani Osnovne škole Antuna Augustinčića. Umjesto klasične kupovine ulaznica, posjetitelji će moći uplatiti donaciju na Lavin račun. Za bogati program pobrinut će se Plesni studio Jeté, Zaprešićke mažoretkinje Jelačićke, Mlađi orkestar Tamburaškog zbora Gaj Zaprešić, Dječji orkestar Puhačkog orkestra Zaprešić, Dječji zbor Glazbene škole Zlatka Balokovića Zaprešić, Max teatar i Dječja sekcija Kulturno-umjetničkog društva Kupljenovo.

Ovoj plemenitoj akciji pridružili su se i voditelji RTL Kockice Tatjana Horvatić i Davor Balažin koji će publiku voditi kroz dinamičan i raznovrstan program.

Objava Lavina dobrih djela ide dalje – HUMANITARNI KONCERT „DJECA ZA LAVU“ 3. ožujka 2023. u Zaprešiću pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Danas je u zaprešićkoj Gradskoj upravi na konferenciji za medije bilo govora o još jednoj dobroj i optimističnoj temi na početku nove godine. Naime Grad Zaprešić donio je odluku o većim plaćama. Ona se naročito tiče zaposlenika zaprešićkih dječjih vrtića i kulturnih ustanova te pomoćnika u radu s djecom koja imaju teškoće u razvoju. Radi se o zaposlenicima dvaju dječjih vrtića i triju osnovnih škola. Osnivač im je Grad Zaprešić i plaće njihovih zaposlenika teret su gradskog Proračuna.

“Ovime smo umanjili inflatorni udar. Odluka se odnosi na zaprešićke vatrogasce, dječje vrtiće Maslačak i Vrtuljak, Muzej Matija Skurjeni i Pučko otvoreno učilište Zaprešić. Kumulativno je to oko 180 zaposlenika”, rekao je Alan Labus, zamjenik gradonačelnika Turka.

“U rujnu prošle godine zaključen je kolektivni ugovor za zaposlenike dječjih vrtića. U veljači ove godine zaključen je dodatak istom, koji je ujedno dodatak onom za zaposlenike u kulturnim ustanovama. Osnovica za obračun plaće uvećana im je za četiri posto”, kazala je Sandra Sabol Valenčak, pročelnica zaprešićkog Upravnog odjela za društvene djelatnosti.

Odluka se primjenjuje od prvog ožujka ove godine i u obračunu je veljačke plaće. Naknada za pomoćnike u nastavi, njih ukupno 54 u dječjim vrtićima i osnovnim školama, sad iznosi 4,50 eura po satu. Povećanje je to naknade za 11 posto u odnosu na prošlu godinu.

Objava Grad Zaprešić povećao plaće koje isplaćuje iz svojeg proračuna pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

SDP je u Velikoj Gorici predstavio “Plan za stan”, prvu sveobuhvatnu politiku stanovanja u Hrvatskoj. Kako iz stranke kažu, ovim putem žele osigurati lakši pristup adekvatnom stanovanju, ljudima skinuti omču dužničkog ropstva s vrata i omogućiti im sigurno i kvalitetno življenje i emancipaciju.

U Hrvatskoj postoji tendencija stalnog rasta cijene nekretnina

U Velikoj Gorici nacionalna organizacija SDP-a predstavila je svoju stambenu politiku „Plan za stan“. Kako ističu radi se o polaznim točkama za stvaranje prve sveobuhvatne politike priuštivog stanovanja u RH-a. Ovaj plan ima za intenciju omogućiti prije svega mladima da steknu prvu nekretninu po razumnim cijenama i to po mogućnosti što ranije.

“Ako mladi u prosjeku do svoje 33. godine ostaju živjeti s roditeljima, onda se država se u to mora uključiti, prije svega kroz zakonsku regulaciju najamnih odnosa i cijene najma a onda kroz direktno uključivanje države u izgradnju stanova. Izdvajanjem samo jedan posto Proračuna, kroz pet do šest godina možemo osigurati 15 tisuća stanova koji će našom građanima biti stavljeni na korištenje pod povoljnim uvjetima.“ rekao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

Prethodno postojeći fond društvenih stanova koje su za svoje radnike gradila poduzeća u društvenom vlasništvu, prodan je još 1990-ih godina tadašnjim nositeljima stanarskog prava i mnogi su takvi stanovi do danas promijenili svoje vlasnike, a osim modela poticane stanogradnje (POS) koji je uveden od strane SDP-ove Vlade 2001. godine, čiji je doseg ipak ograničen, kvalitetan i sveobuhvatan alternativni model društvene stanogradnje nije do danas uspostavljen.

Inflacija je dodatno otežala mladima put do vlastitog stana kako je primjerice uslijed iste prošle godine preko 60 % nekretnina u zagrebu plaćeno gotovinom.

“Postavlja se legitimno pitanje – tko to može platiti? Koji naš građanin može živjeti i od prosječnih primanja platiti takvu cijenu stana? Država zato to treba regulirati jer je krov nad glavom temeljno ljudsko pravo. Mi želimo građanima ove zemlje osigurati dostojanstven život i to na način da se država napokon uključi u rješavanje ovog problema.” pojasnio je Peđa Grbin.

Može se bez ikakve dvojbe zaključiti da u ovom trenutku u Hrvatskoj nema dovoljno priuštivih stanova. Cijene stanova su visoke, s tendencijom daljnjeg rasta, a APN model je isključiv i usmjeren isključivo na kreditno sposobne obitelji. Veliki broj građana Hrvatske, pogotovo mladih obitelji, prisiljen je uzeti kredit radi kupovine prve nekretnine. Kupnja stana kao temeljna egzistencijalna kategorija mlade ljude ugrožava na samom početku samostalnog života. Iznos od prosječno 100 tisuća eura za kupnju stana gotovo je nemoguće zaraditi, no za dobivanje kredita dovoljno je zaposlenje na neodređeno. Na zaduženje mlade potiče i država programom subvencioniranih kredita. Čak 90% našeg stanovništva nema pojedinačnu kreditnu sposobnost za kupnju stana, a preko milijun ljudi u Hrvatskoj plaća više od 40% primanja za troškove stanovanja.

Objava SDP predstavio „Plan za stan“ u Velikoj Gorici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Dodjela nagrada „Ruža Zagrebačke županije“ u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije održala se u Velikoj Gorici. Prvo izdanje dodjele godišnje nagrada okupilo je mnoge istaknute uzvanike, a u županiji koja u prva dva mjeseca broji 44% više noćenja, dodijeljeno je čak 17 nagrada.

Ruža Zagrebačke županije, kako su u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije nazvali dodjelu nagrada, prvo je izdanje tog događanja, a dodijelilo se u šest kategorija čemu dodajemo još i posebne nagrade. Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović još od otvaranja prijava ističe da su svi dionici Zagrebačke županije itekako važni za njenu uspješnost kao turističke destinacije: „Dodjela ovih nagrada treba svim akterima u turizmu biti na poticaj, a među njima možemo pronaći uspješne primjere koji svim dionicima mogu biti putokaz za njihov razvoj“.

“Ruža Zagrebačke županije izvrstan je primjer kako turističke zajednice mogu poticati uspješne priče koje doprinose razvoju lokalnog turističkog gospodarstva u Hrvatskoj. Pozdravljam inicijativu direktorice Alilović i upućujem čestitke svim dobitnicima nagrada”, rekla je ministrica turizma i sporta u Vladi Republike Hrvatske dr. sc. Nikolina Brnjac.

U kategoriji eno-gastro turizam dobitnici su Udruga Samoborska češnjovka, koja je u 2022. osigurala da taj gastronomski specijalitet bude zaštićen i Uredbom Europske komisije, te slastičarnica „Jagode i čokolada“, koju prati imidž jedne od najboljih slastičarni u Zagrebačkoj županiji. Kategorija održivi turizam nagrade dodjeljuje Vinariji Korak i Bernardu Koraku, zbog čije se kuhinje mnogi redovito vraćaju na plešivičko gorje, i Posavskom kukuruznom labirintu „Hrvatica“, atrakcija koja ima na interaktivan način priliku promovirati neotkriveni segment njihova kraja. Za najinovativnije proizvode i usluge nagrade su dobili Turistička zajednica Grada Jastrebarskog i projekt Avanturopolje OPG-a „Grgar“. U kategoriji društveno odgovornog poduzetništva nagrade su osvojili inovativni Hrvatski kišobran i Međunarodna zračna luka Zagreb „Franjo Tuđman“, dok za smještajne objekte nagrade dobivaju Kamp Zagreb i Hotel Royal Airport. U kategoriji namijenjenoj za djelatnike iz uslužnih i ostalih djelatnosti povezanih s turizmom nagradu dobivaju Zlatko Jančić i Ljiljana Stanko.

Posebne nagrade za istaknute pojedince osvojili su Goran Hanžek (Vinarija „Litterarij“), Stipo Duvnjak (KUD Novo Čiče), Nenad Čunčić (Turopoljska pivnica), Ivana Purek Puhelek i Tihomir Jagunić (Hotel Princess). Doris Pinčić dodijeljeno je posebno priznanje za doprinos turizmu koje je, kako doznajemo, osvojila sa svojim autorskim projektom „Doživi domaće“.

Ruža Zagrebačke županije u prvom izdanju svoje dodjele okupila je mnogobrojne uvažene goste među kojima su bili i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, izaslanica ministrice turizma i sporta Monika Udovičić, inače ravnateljica Uprave, zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović te mnogobrojni predstavnici iz Zagrebačke županije i šire. Za glazbeni i zabavni program pobrinula se Zsa Zsa sa svojim domaćim hitovima.

Objava Dodijeljene nagrade „Ruža Zagrebačke županije“: među nagrađenima Doris Pinčić, Hrvatski kišobran, Vinarija Korak, zaštićena Samoborska češnjovka i mnogi drugi pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.