“Neustrašive žene” u Vršilnici

Nakon Jastrebarskog, Rovinja, Nove Gradiške, Pakraca, Slavonskog Broda, Ivanić Grada, Virovitice i Preloga, izložba “Neustrašive žene” nastavila je svoje putovanje i stigla u Zaprešić.

Ova skupna izložba ilustracija otvorena je u Vršilnici u pripremi Galerije Razvid i Turističke zajednice grada Zaprešića. Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Zaprešić, Maja Mikulić, ukratko je predstavila projekt. Istaknula je da ustanova upravo ovom izložbom obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

“Neustrašive žene” sljedeće godine u deset novih ustanova i gradova

Direktor Turističke zajednice grada Zaprešića, Toni Ganjto, izrazio je veliko zadovoljstvo što je projekt “Neustrašive žene” u svom dvogodišnjem putovanju uvrstio i Zaprešić kao jedan od gradova gdje se izložba predstavlja. Ilustratorica i jedna od organizatorica izložbe, Željka Mezić, posjetiteljima je predstavila proces nastanka ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti ističući izazove s kojima su se ilustratorice u tom procesu susretale. Kustosica izložbe i organizatorica projekta, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol, ukazala je na višestruku vrijednost projekta. Isti svoje putovanje nastavlja i u sljedećoj godini, kad će posjetiti deset novih ustanova i gradova diljem Hrvatske. Otvorenju su prisustvovale i ilustratorice Branka Hollingsworth Nara i Vanda Čižmek.

Putujuća grupna izložba “Neustrašive žene” temelji se na knjigama “Priče o neustrašivim hrvatskim ženama” i “Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku”. Objedinjuje ukupno 100 ilustracija značajnih žena koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Istovremeno se radi o likovnoj i književnoj priči, s naglaskom na edukativnom karakteru cjelokupnog projekta.

Na inicijativu vlasnice i glavne urednice izdavačke kuće Iris Illyrica, Ivane Glavaš Bakije, ilustracije iz knjiga pretočene su u putujuću izložbu. Sonja Švec Španjol i Željka Mezić ujedno su urednice pratećega kataloga izložbe. Izložba u fokus istovremeno stavlja i, često nedovoljno priznat, medij ilustracije.

Izložba u Vršilnici ostaje otvorena do 14. prosinca ove godine. Nakon toga seli u Gradsku knjižnicu u Karlovcu.

Objava “Neustrašive žene” u Vršilnici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Izložba učenika „Posljednji pozdrav jeseni” u Samoboru

Izložbu radova učenika „Posljednji pozdrav jeseni“ Osnovne škole Samobor nastalih na radionicama u najljepšoj učionica na otvorenom u Park šumi Stražnik možete pogledati u Gradskoj knjižnici Samobor, Odjel za djecu i mlade Šmidhenova 36, Samobor

Radionice i izložba nastale su zajedničkom suradnjom GK Samobor i Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije. Kažu da dječja mašta može svašta, a kad djeci date malo lišća, pokoji češer, bukvicu, kesten, mahovinu i druge plodove jeseni, tek onda shvaćate koliko je moćna dječja mašta. Dođite u Gradsku knjižnicu Samobor i uživajte u njihovim radovima. Izložba je otvorena do 30. prosinca 2022. godine u radno vrijeme knjižnice – od ponedjeljak do petka od  08:00 do 20:00 sati te subotom od 8:00 do 12:00 sati.

Radovi su nastali u Park šumi Stražnik, u učionici na otvorenom koja je uređena ove godine u sklopu staze „Upoznajmo šumu“ koja je uređena sredstvima dobivenim iz Europske unije.

Objava Izložba učenika „Posljednji pozdrav jeseni” u Samoboru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Vatrogasci savjetuju: oprezno s korištenjem božićnih dekoracija

HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA, OBJAVA ZA MEDIJE

Tijekom adventskog razdoblja povećava se opasnost od izbijanja požara zbog neopreznog korištenja blagdanskih dekoracija. Suha božićna drvca, ali i razne plastične dekoracije lako gore. Stoga je važno pridržavati se savjeta vatrogasaca:

Razdoblje adventa poklapa se sa sezonom grijanja te stoga skrećemo pozornost i na neodgovorno ponašanje kod odlaganja pepela. Bez obzira na niske temperature, ako je suho vrijeme, vrući pepeo u dodiru s lakogorivim tvarima poput kartonske ambalaže, raznog otpadnog papira i slično, postaje opasan uzročnik požara. Naime, žar iz pepela i do 24 sata nakon odlaganja predstavlja potencijalni izvor zapaljenja.

Nadamo se da će se pridržavanjem savjeta osigurati mirni blagdani za građane, ali i za vatrogasce.

Sretne i sigurne blagdane želi vam Hrvatska vatrogasna zajednica!

Objava Vatrogasci savjetuju: <em>oprezno s korištenjem božićnih dekoracija</em> pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Samobor je najbolji veliki grad za gospodarstvo!

Grad Samobor najbolji je veliki grad za gospodarstvo u Hrvatskoj. Iza Samobora su tako u ekonomskoj kategoriji velikih gradova ostali Varaždin, Koprivnica, Krapina i Pula.

Izbor najboljih gradova u Hrvatskoj u više kategorija peti put zaredom su organizirali Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i Agencija Ipsos. Svečana dodjela nagrada održana je sinoć u Opatiji, a u ime Grada Samobora plaketu je preuzela samoborska gradonačelnica Petra Škrobot.

“Iznimno mi je drago da je Grad Samobor ponio titulu najboljeg grada u kategoriji Gospodarstvo u izboru za Najbolji grad. To potvrđuje koliko je snažno samoborsko gospodarstvo te koliko se naši vrijedni gospodarstvenici uspješno nose sa svim izazovima. Ova nagrada je njihova zasluga, a Grad je tu da pomogne kroz potpore i poticaje. Bez snažnog gospodarstva, novih investicija i inovacija, nema napretka u cjelini stoga ćemo se i dalje truditi da kroz odrađene mjere i potpore budemo podrška sadašnjim i budućim samoborskim gospodarstvenicima te da stvaramo povoljnu gospodarsku klimu“ – izjavila je gradonačelnica Petra Škrobot.

„Uz postojeće mjere i potpore razmišljamo i o uvođenju novih s naglaskom na žensko poduzetništvo. Ženama koje pokrenu vlastiti posao Grad će, ako ta ideja dobije podršku većine gradskih vijećnika, osigurati besplatan vrtić za djecu u prvih godinu dana. Trenutačno jedna od najvećih investicija u Samoboru gradnja je distributivno-logističkog centra RC zone Samobor u Bobovici. Projektirana je prema najnovijim građevinskim i ekološkim standardima, a namjera je da svi aktualni i budući projekti koje realizira Grad Samobor budu zeleni i održivi. Realizacijom tog projekta vrijednog preko pola milijarde kuna otvorit će se 800 novih radnih mjesta. Veseli nas što u Grad redovito stižu inicijative investitora koji su zainteresirani za pokretanje poslovanja u Samoboru i očekujemo da će i te inicijative biti i realizirane“ – poručila je gradonačelnica Petra Škrobot.

Samobor je titulu najboljeg grada za gospodarstvo ponio treću godinu zaredom.

Izbor se temelji na nizu kriterija i relevantnih brojčanih pokazatelja – konsolidiranim podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, Indeksu razvijenosti koje objavljuje Ministarstvo regionalnog razvoja, te podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog  zavoda za zapošljavanje, koji su sofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirani i pretvoreni u indekse. Na taj način, po istim kriterijima, organizatori izbora za najbolji grad uspoređuju gradove, rangiraju ih i dobivaju finaliste, odnosno pobjednike velikog izbora. 

U izboru najboljih gradova u kategoriji gospodarstvo tako su, primjerice, analizirani i uspoređeni pokazatelji – od prosječnog dohotka, stope siromaštva, nezaposlenosti, zaposlenosti, indeksa nezaduženosti, bruto plaća, izdvajanja samih gradova za gospodarstvo, itd…

Objava Samobor je najbolji veliki grad za gospodarstvo! pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sveta Nedelja najbolji grad u kategoriji kvaliteta života!

Na proglašenju najboljih gradova u Republici Hrvatskoj održanom sinoć u Opatiji, Grad Sveta Nedelja osvojio je nagradu Najbolji srednji grad u kategoriji kvaliteta života u Republici Hrvatskoj. No ove je godine Grad Sveta Nedelja ušao i u samo finale u kategoriji gospodarstvo, gdje je bio najbolji protekle 4 godine, te u kategoriji SmartCity.

Nagradu je preuzeo gradonačelnik Dario Zurovec i tom prilikom istaknuo: „Sveta Nedelja je ove godine bila finalist u tri kategorije, a nakon 4 godine titule najboljeg grada za gospodarstvo, s ponosom mogu reći – Sveta Nedelja najbolji je grad srednje veličine u kategoriji Kvaliteta života! Rezultat je to svih nas zajedno. Ovo je moj drugi mandat u kojem ste mi dali povjerenje i pružili podršku. Ovim putem se još jednom zahvaljujem našim stanovnicima, gospodarstvenicima, Gradskom vijeću, djelatnicima i ostalima koji su doprinijeli postizanju ovog zavidnog rezultata. Svjestan sam da nas očekuje još dosta posla, a vjerujem da ću u konačnici i ovo ukazano povjerenje opravdati. Ovo je motivacija za još veće korake naprijed i za još više truda i rada. Zajedno možemo sve!“.

Svečanim proglašenjem i podjelom plaketa pobjednicima završen je ovogodišnji izbor za Najbolji grad kojeg organiziraju Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos. Najbolji gradovi za gospodarstvo su Samobor, Opatija i Hvar, za demografiju i mlade Vukovar, Labin i Crikvenica, a najbolji gradovi za život su Varaždin, Sveta Nedelja i Rab. Grad koji je u proteklih godinu dana ostvario najveći napredak na polju kvalitete života je Opuzen, a EU fondove je najuspješnije koristio Grad Rijeka. Rijeka je pobjednik i u Smart City kategoriji među velikim gradovima, a najpametniji srednji i mali gradovi su Zaprešić i Krk. U Eco City kategoriji titulu najboljega i ove je godine osvojio Osijek.

Proglašenju najboljih gradova uz gradonačelnike i zamjenike, su nazočili i premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, te ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Objava Sveta Nedelja najbolji grad u kategoriji kvaliteta života! pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Predstava povodom Svetog Nikole u zaprešićkoj Vršilnci

U nedjelju, 4.12., u 17:00 sati u Vršilnici, Novi dvori u Zaprešiću, djeca glumačkog dramskog studija Max teatra igra predstavu Krampusi i Krampusine uvijek prave psine na Nikolinje. Glume naši najslađi, najmlađi polaznici glumačkog dramskog studija djeca od 4 i pol godine do 3. razreda osnovne škole. U utorak 6.12. igramo ponovo u 11 sati za djecu grada Zaprešića vrtići i škole.

KRAMPUSI I KRAMPUSINE UVIJEK PRAVE PSINE NA NIKOLINJE

(Prema tekstu Nevenke Videk)

  • Režija: Nikolina Bakmaz
  • Glazba: Davor Rocco
  • Kostimi: Tihana Ostreš, djeca i roditelji
  • Scenografija: Nikolina Bakmaz, djeca i roditelji

Igraju:

NOVEA FABEK, MELANIA BERGER, MARIJA JOVANOVIĆ, VITA JANKOVIĆ, DAVID MIŠČIN, MILA DUGONJIĆ, JANA JERNEIĆ, MATEJ BARNJAK, PIA SEFNER, MARTA MATOC, NIKA TADIĆ, ANDRO FILIPOVIĆ, ANJA BITIĆI, KLARA PINTAR

ANA MATOC, EVA BARNJAK, LUCE ŽARKO, ARSEN RENDULIĆ, ELENA KOVAČEVIĆ, MIRADI ČEŠNOVAR, OLIVER MIŠČIN, DOROTEJA FILAJDIĆ, MIKA SULIMANOVIĆ, SARA TURČIĆ

Krampusi i krampusine uvijek prave psine na Nikolinje vesela je predstava u kojoj ćete vidjeti što su ove godine krampusi pripremili te kako su se uz pomoć bakice i dobrih susjeda u čistače pretvorili, a Sv Nikola i Anđelica skupa s puno malih anđela ipak su uspjeli s darovima k djeci stići.

Objava Predstava povodom Svetog Nikole u zaprešićkoj Vršilnci pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Zaprešić je pobjednik u kategoriji Smart City te grad s najboljim pametnim rješenjima

Zaprešić je pobjednik u kategoriji Smart City te grad s najboljim pametnim rješenjima

Zaprešić je pobjednik u kategoriji Smart City te grad s najboljim pametnim rješenjima

Zaprešić je dobitnik nagrade Smart City u kategoriji srednjih gradova pri čemu se postavio kao najpametniji grad u Hrvatskoj, a temeljen je na implementaciji pametnih rješenja u sve aspekte funkcioniranja grada. U finalu je bio u konkurenciji s Koprivnicom, Makarskom, Porečom i Svetom Nedeljom. Nagradu je na svečanom proglašenju u Opatiji primio pročelnik UO za […]

The post Zaprešić je pobjednik u kategoriji Smart City te grad s najboljim pametnim rješenjima first appeared on Grad Zaprešić.

Proglašeni pobjednici: Ovo su najbolji hrvatski gradovi, evo gdje se najbolje živi i radi

U Varaždinu, Svetoj Nedelji i gradu Rabu najbolje se živi, Samobor je najbolji veliki grad za gospodarstvo, Osijek je novi dobitnik nagrade Eco city, a Rijeka “najpametniji” veliki grad.

To su ponajvažniji ishodi ovogodišnjeg izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista i portala Gradonačelnik.hr koji je u četvrtak završen proglašenjem ukupno 15 gradova pobjednika i dodjelom nagrada u Opatiji.


image

Slijeva nadesno u prvom redu: Marin Piletić, Oleg Butković, Andrej Plenković, Nataša Tramišak, Ivan Malenica, Ana Hanžeković-Krznarić, Goran Ogurlić

Damir Skomrlj/Cropix


image

Andrej Plenković

Damir Skomrlj/Cropix


image

Konferencija “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU”

Damir Skomrlj/Cropix

Najuspješniji u demografiji

Petu godinu zaredom Hanza Media i portal Gradonačelnik.hr organizirali su izbor najboljih gradova u pet kategorija i uz posebne nagrade Smart city i Eco city. U kategoriji obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi u završnicu izbora ušlo je 15 gradova u tri konkurencije – veliki, srednji i mali gradovi. Pobjednici su Vukovar, Labin i Crikvenica.


image

Slijeva nadesno u prvom redu: Marin Piletić, Oleg Butković, Andrej Plenković, Nataša Tramišak, Ivan Malenica, Ana Hanžeković-Krznarić, Goran Ogurlić

Damir Skomrlj/Cropix


image

Slijeva nadesno: Goran Ogurlić, Ana Hanžeković-Krznarić, Ivan Malenica, Andrej Plenković, Nataša Tramišak

Damir Skomrlj/Cropix


image

Slijeva nadesno: Goran Ogurlić, Ana Hanžeković-Krznarić, Andrej Plenković, Nataša Tramišak

Damir Skomrlj/Cropix

U konkurenciji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika i županijska središta) Vukovar je, među ostalim, trijumfirao zahvaljujući ostvarenome prosječnome iznosu isplaćenih školarina i stipendija od 59 kuna po stanovniku te pedagoškom standardu od 6,87 učenika na jednog učitelja.

Gradu Heroju u ovoj konkurenciji protukandidati u završnici izbora bili su Bjelovar, Čakovec, Pazin i Velika Gorica. Labin je najbolji srednji grad za obrazovanje i demografiju, a Crikvenica najbolji mali grad.


image

Rab

Zeljko Hajdinjak/CROPIX

Najbolja gradska uprava

U zacijelo najprestižnijoj kategoriji ovog izbora, kvaliteti života, Varaždin je ostvario pobjedu u konkurenciji velikih gradova, nadmašivši u završnici Dubrovnik, Koprivnicu, Pazin, i Zagreb. Sjedište Varaždinske županije nagradu je osvojilo zahvaljujući, među ostalim, dostignutoj efikasnosti gradske uprave iskazanoj kroz prosjek ukupnih prihoda po zaposlenome u gradskoj upravi od 852 tisuće kuna.

Među srednjim gradovima najbolja u kvaliteti života je Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji, kojoj su u završnici izbora konkurirali Kastav, Opatija, Poreč i Rovinj. Pobjedniku u kategoriji kvalitete života za male gradove, Rabu, protukandidati su bili Biograd na Moru, Hvar, Klanjec i Novalja.


image

Sveta Nedelja

Zeljko Puhovski/CROPIX

I ovogodišnji izbor predvidio je nagradu za gradsku upravu koja je najviše napredovala u podizanju kvalitete života u svojoj sredini. Ovogodišnji pobjednik je Opuzen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a u završnicu izbora plasirali su se Bakar, Biograd na Moru, Nin i Vis.

Ovogodišnji izbor najboljih gradova u ekonomskoj kategoriji donio je u završnici oštru konkurenciju u sve tri “grupe” gradova, a nagrade su izborili Samobor, Opatija i grad Hvar. Među velikim gradovima za naslov najboljeg u ovoj kategoriji Samoboru su konkurirali Koprivnica, Krapina, Pula i Varaždin. Opatiji su u konkurenciji srednjih gradova protukandidati bili Poreč, Rovinj i Sveta Nedelja.

Hvar je najbolji mali grad za ekonomiju nakon što je u završnici nadvisio Bakar, Mali Lošinj, Orahovicu i Rab.

Povlačenje novca EU

Rijeka je pobjednik ovogodišnjeg izbora za najbolji grad i u povlačenju novca iz fondova Europske unije. U posljednje četiri godine grad na Rječini povukao je iz fondova EU 53,8 milijuna kuna. Završnicu ovog dijela izbora najboljih gradova izborili su i Beli Manastir, Osijek, Slavonski Brod i Zagreb.


image

Rijeka

Matija Djanjesic/CROPIX

U okviru nagrade Smart City birale su se sredine najboljim rezultatima u primjeni pametnih rješenja u organiziranju rada gradske uprave, održavanju infrastrukture i uštedama u potrošnji energije.

Partner Hanza Mediji i Gradonačelniku.hr u organizaciji izbora Smart City je agencija Apsolon koja je izradila metodologiju izbora. Rijeka je nagradu Smart City izborila u konkurenciji velikih, Zaprešić je pobjednik u kategoriji srednjih, a grad Krk je najbolji među malim gradovima.

Nagrada Eco City dodjeljuje se gradu koji je dosegnuo najbolje prakse i rješenje u svojevrsnom trojstvu brige za okoliš koje obuhvaća gospodarenje otpadom, zelena energija i promet na “čisti pogon”. Ovogodišnji pobjednik je Osijek, a konkurirali su još i Križevci, Koprivnica, Poreč te Zadar. 


image

Osijek

Marko Miscevic/CROPIX

Plenković: Predstoji nam suočiti se s izazovom demografskog deficita

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je s konferencije “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU“  u Opatiji poručio kako nam predstoji da se ozbiljnije suočimo s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja i demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem Hrvatske.

„Sada je do nas da nam država i društvo bude što kvalitetnije, da se suočimo ozbiljnije s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja, demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem hrvatskog  naroda i društva i gdje moramo koristiti sve dobre prakse i mehanizme kako bismo barem usporili negativne trendove s kojima se suočavamo,“ naglasio je premijer.

Plenković je u svom izlaganju rekao da su skup o regionalnom razvoju i fondovima EU  značajan jer se događa u godini koja je obilovala brojnim EU aktivnostima i završetkom velikih projekata i procesa.

„Ovo je godina u kojoj smo dovršili najveći EU projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta, koji će zauvijek biti simbol prvih sedam godina članstva u EU i koji je povezao Hrvatsku,“ rekao je Plenković i nastavio da „smo pokazali što je moderni suverenizam i kako se osnaženi položaj Hrvatske najbolje može koristiti za realizaciju strateških nacionalnih ciljeva.“

Napomenuo je da smo u zadnjem mjesecu u kojem nam je valuta kuna, da za mjesec dana postajemo 20-ta članica EU područja.

„Hrvatska će biti puno manje izložena, a puno više zaštićena, no što bi bila bez europodručja,“ rekao je naglasio da se uskoro očekuje i odluka na ministarskoj razini o ulasku Hrvatske u šengenski prostor.

Ocijenio je da je presedan to što istoga dana ulazimo i u europodručje i u šengenski prostor.

„To govori da smo kroz dva mandata naše Vlade ostvarili strateške ciljeve i došli u fazu da smo nakon samo 30 godina od međunarodnog priznanja došli u situaciju da smo među 15 država svijeta koje su u NATO-u, EU, u šengenskom prostoru i europodručju.“

Plenković je istaknuo da smo i u godini u kojoj se počinju preklapati dvije financijske perspektiva – jedna još traje, do kraja iduće godine, a nova perspektiva, za korištenje koje se spremamo, trajat će do 2027.

Dodao je da će nam Mehanizam za oporavak i otpornost omogućiti da budemo komplementarni u razvojnom smislu.

Plenković je još rekao da smo ove godine bili i pod utjecanjem brutalne agresije na Ukrajinu, da su rast cijena energenata, plina, vode, prehrambenih proizvoda, inflatorni pritisak utjecali na građane te da je sve to zahtijevalo velike napore i snažne intervencionističke mjere.

Naglasio je da je donesen paket mjera, da gotovo nitko u EU nije to tako brzo učinio te da bez tih intervencija učinci globalne krize ne bi bili, kao što jesu, ublaženi do maksimuma.

Spomenuo je  digitalnu i zelenu tranziciju, brzu prilagodbu  i što brži prelazak na održive izvore energije, s ciljem smanjenja zagađenja i učinaka globalnog zatopljenja.

Rekao  je i da Hrvatska ima na raspolaganju sve poluge koje mogu ubrzati regionalni razvoj te da je načelo partnerstva sa županijama, gradovima i općinama doseglo takvu razinu da nema važnog projekta, a da nisu obavljene konzultacije i sve što omogućava da svi reagiraju kao platforma za regionalni razvoj Hrvatske.

Dvodnevnu konferenciju pod nazivom “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU” organiziralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Sudionicima će biti predstavljene nove prilike iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., programi „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“, „Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.“ i „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“

Tramišak: Hrvatska spremnije ulazi u u novo programsko razdoblje

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak u četvrtak je na otvaranju konferencije Dani regionalnoga razvoja i EU fondova u Opatiji rekla da je iskorišteno 80 posto sredstava iz programskog razdoblja 2014. – 2020. te ocijenila da se spremnije ulazi u novo programsko razdoblje.

S ponosom možemo reći da smo 2022. godine uspješno završili proces programiranja za dotadašnje razdoblje operativnih programa te dobili potvrdu za novo programsko razdoblje do kraja 2027., odnosno 2029. godine, navela je. 

 Morali smo mnogo naučiti, jer europski fondovi nose mnoge mogućnosti, ali nisu samo lista želja, rekla je. Morali smo učiti o procesima, uredbama i direktivama Europske komisije, ali smo sad mnogo spremniji ući u novo programsko razdoblje, dodala je Tramišak.

 Iz programa Kohezijska politika iskorišteno je 8,5 milijardi eura, a u novom programu nas očekuje dodatnih 9 milijardi eura, navela je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU, koja ističe da su to nove, veće mogućnosti, a očekuje veću apsorpciju i bolju pripremljenost projekata.

 Prvo područje ulaganje je gospodarstvo, s 1,25 milijardi eura za inovacije, razvoj, istraživanja, poslovnu konkurentnost tvrtki i drugo. Nadalje, važan sektor je promet, u kojem je težište na ulaganju u željezničku mrežu i zelene vidove prometa. U području energije i okoliša u Hrvatskoj su na prvom mjestu ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju. Tu su još područja zdravstva, obrazovanja, socijalnog uključivanja, kulture i turizma, što su naši nacionalni prioriteti, istaknula je, uz ostalo, Tramišak.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavio je mogućnosti Europskog socijalnog fonda Plus, odnosno programa Učinkoviti ljudski potencijali.

Ciljevi koje želimo ostvariti korištenjem novca iz ovog fonda su povećati zaposlenost stanovništva od 20 do 64 godine sa sadašnjih 69 na 75 posto, ali i uključenost odraslih u cjeloživotno obrazovanje s 4 na 55 posto, rekao je. Cilj je i smanjenje postotka osoba u riziku od siromaštva sa sadašnjih 21 na manje od 15 posto.

 Želimo pokrenuti nova zapošljavanja, s naglaskom na mlade i ranjive skupine, stjecanje novih vještina putem cjeloživotnog obrazovanja, pojačati aktivnosti dječjih vrtića i škola, proširiti usluge zdravstveniih i socijalnih ustanova te pružiti jaču podršku starijima, naveo je  ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Životna priča Joška Gvardiola; Pogledajte kakav je plakat držao iznad kreveta: ‘Plan A, nema plana B‘

Apsolutni heroj ključne utakmice protiv Belgijanaca je Joško Gvardiol koji si je ovom predstavom vjerojatno podignuo tarifu za još koju nulu. Nevjerojatno je i pomisliti da Gvardiol ima tek 20 godina, a da je sposoban toliko dominirati i protiv veterana europskog nogometa koji su svoju klasu dokazali i na najvišim instancama klupskih natjecanja.

A još prije samo 3 godine Joško Gvardiol tek je sramežljivo ulazio na vrata prve momčadi Dinama.

Početkom studenog 2019. godine Dinamo je na Maksimiru pobijedio zaprešićki Inter s minimalnih 1-0. Damian Kadzior je u 48. minuti izveo korner s lijeve strane i milimetarski preciznim centaršutom pogodio Joška Gvardiola – a on iz blizine rutinski poslao loptu u nebranjenu mrežu. 

Osim što je momčadi donio sva tri boda te, sa svojih 17 godina (i 283 dana), postao šesti najmlađi igrač koji je za “modre” zabijao u HNL-u, branič je simpatije navijačkog puka kupio i svojom poniznošću.

Dok su njegovi suigrači, naime, ulazili u svoje bijesne “mašine” nakon utakmica, on se prošetao do borongajskog okretišta i kući otišao – tramvajem. Ni tri godine kasnije, u tom skromnom mladiću koji danas brani Leipzigove boje, Chelsea vidi svog potencijalnog ministra obrane, i za njegove je usluge spreman izdvojiti vrtoglavih 90 milijuna eura.

Naprosto smo morali iskopati intervju kojeg smo povodom njegovog prvog gola u seniorskoj konkurenciji napravili sa čovjekom kojem se danas smiješi titula najskupljeg stopera na svijetu. 

Čekao nas je tog hladnog dana u studenom 2019. na zagrebačkim Srednjacima, u parkiću ispred nebodera.


image

Joško Gvardiol sa 17 godina na zagrebačkim Srednjacima 

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Razgovarao je sa susjedom umirovljenikom koji ga je tapšao po ramenu i dozivao suprugu. 

“Dođi, Marica, ajde, čestitaj mu!”, dozivao ju je. 

“Od početka, kad sam krenuo s njima na pripreme, nisam mogao vjerovati da se to događa, da treniram s igračima koji igraju u Ligi prvaka, koji su zvijezde… Nisam mogao vjerovati da ja mogu trenirati s njima, a kamoli zaigrati s njima od prve minute”, pričao nam je tada Joško.  “Trema je, naravno, bila prisutna, ali pomogli su mi svi suigrači. Mogu reći da su me prihvatili – rekao nam je tada Joško kojeg su suigrači odmah prozvali Pep, zbog sličnosti s prezimenom velikog trenera Manchester Cityja, Pepa Guardiola.

Kad je zabio prvijenac za Dinamo, suigrači su ga zaskočili i vikali: “Catering, catering!”

“Po mojem mišljenju, za svaki uspjeh red je počastiti, jer nisam samo ja zaslužan za gol, nego cijela momčad. Da oni nisu na nivou, ni ja ne bih mogao postići gol – smatra Joško koji je osim golom odmah potom osvojio i srca brojnih Zagrepčana fotografijom koju je Dinamo tada podijelio na svom Facebook profilu: 

“Naš 17-godišnji Joško Gvardiol srušio je večeras prvim pogotkom u HT Prvoj ligi NK Inter-Zaprešić i krenuo doma tramvajem s Maksimira! Svaka čast Joško!”, pisalo je. 


image

Joško Gvardiol u svojoj tadašnjoj sobi na Srednjacima

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Gvardiol je s roditeljima i dvije starije sestre živio na Srednjacima, na petom katu nebodera. 

Dok smo se vozili liftom pitali8 smo ga kako komentira oduševljenje javnosti selfijem iz tramvaja. 

“Ne znam što bih vam rekao. Nekad imam prijevoz, roditelji, suigrači voze, ali vrlo često s treninga i utakmica idem doma tramvajem. Još sam mlad i nisam ni položio vozački. Da jesam, sigurno bih išao doma autom, ali jednostavno, bio sam u takvoj situaciji jer su moji otišli u Novigrad, a sestra je došla umorna s posla i doma nam je spremala večeru pa sam joj rekao da ću se vratiti tramvajem”, skromno nam je objasnio. 

Nakon što nam je pokazao fotografije iz djetinjstva i svoje trofeje, zamolili smo Joška da nam pokaže svoju sobu.

U oči su nam prvo upala tri crvena dresa obješena na zidu iznad kreveta.


image

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

“Prvi je dres Filipa Krovinovića iz vremena dok je bio u Benfici. Mi imamo istog agenta, Marjana Šišića, koji mi je poslao njegov dres s posvetom. Drugi dres je Bertrandov. Njegov agent me je htio potpisati, ali na kraju od toga ništa nije bilo pa mi je poslao potpisani dres”, objašnjava Joško.

Treći je, naravno, dres hrvatske reprezentacije. Još s etiketom.

Na drugom zidu niste mogli ne zamijetiti veliku plavu sliku. Tempera. Djelovala je apstraktno. Pitali smo Joška tko je autor umjetnine, a on se puknuo smijati. 

“Ovo sam ja slikao u vrtiću dok sam bio mali, nismo imali raditi što pametnije pa smo švrljali kistovima, naravno, s plavom bojom. Evo, ako bolje pogledate, piše grupa Malina, 2005. godina, Dječji vrtić Srednjaci”,  smije se Joško koji je potom završio OŠ Josipa Račića, a tada je bio na četvrtoj godini Škole za cestovni promet na Kennedyjevu trgu, nadomak Maksimira.


image

Detalj iz Joškove sobe

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Uz sliku, tu je stajala i njegova prva ovoljetna naslovnica Sportskih novosti, na kojoj stoji: “Joško Gvardiol – Čudo od djeteta”. 


image

Joško uz naslovnicu Sportskih novosti

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Ispod toga je plan do uspjeha. Svojevrsna umna mapa.

– To mi je tatin prijatelj napravio skicu kako bih se lakše snašao u svemu – objasnio nam je te 2019. 

Do središnje riječi uspjeh vodi jedna strelica iz rečenice: “Plan A, nema plana B” stoji na vrhu umne mape, plan A je – uspjeh, glavni cilj. Sve strelice koje do njega vode vežu se uz fokus, disciplinu 24 sata svaki dan u tjednu. Trening, prehrana i odmor ključne su stavke discipline, a do uspjeha uz nju vode i strelice na kojima piše ustrajnost, htijenje, obitelj i prijatelji.

“Plan je tu kao podsjetnik, da nikada ne zaboravim čemu težim!”, rekao nam je Joško. 


image

Mapa uspjeha Joška Gvardiola

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Joško je počeo trenirati sa 7 godina. 

– Tata me odveo u obližnji klub Trešnjevku. Nije bilo mog uzrasta pa sam igrao sa starijima i tako je sve počelo. 2010. godine zvali su me iz Dinama i tata je odlučio da ću prijeći k njima. I tata je trenirao nogomet dok je bio mlađi, ali ništa profesionalno – ispričao nam je. 


image

Joško Gvardiol kao šestogodisnji nogometaš NK Trešnjevke

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Njegov tata Tihomir rodom je iz Novigrada kraj Zadra, a mama Sanja je sa Srednjaka. Ona radi u tvrtki koja se bavi veleprodajom, a starije sestre Lorena i Franka tada su još bile na fakultetu. 

“Tata na Dolcu u ribarskom obrtu Ivčić prodaje ribu iz Novigrada. Ondje navečer idu u lov, vozači odmah voze ulov do Zagreba i ujutro riba friška dolazi u ribarnicu. Tata se ustaje u četiri sata i ide na Dolac kako bi preuzeo i posložio ribu, da bude spremna za prodaju. Da nisam u nogometu, vjerojatno bih i ja išao tatinim stopama. Ljeti, kad sam bio mlađi, a treninzi su bili znatno kraći nego danas, i dok sam trenirao u Zagrebu, znao bih produžiti do Trga 11-icom i popeti se na Dolac, do ribarnice, kako bi proveo malo vremena s tatom. Nikad mi nije smetao miris ribe”, rekao nam je Joško.

Joško bi dnevno na nogomet potrošio i do pet sati, a uz treninge Dinama trenirao je i uz privatnog trenera. Putovanje mu je oduzimalo puno vremena. Sjeo bi na Ljubljanicu, na devetku. Ako nije bilo gužve, trebalo mu je 20 minuta do Borongaja, a nekada i i 40. 


image

/Boris Kovacev/cropix

“Moj plan je maksimalno se posvetiti nogometu iako mi roditelji savjetuju da bih trebao upisati faks i recimo završiti za trenera, ali mislim da ću zasad ostati pri svom planu i truditi se ostvariti što uspješniju karijeru. Pokušao bih se ustaliti u prvoj momčadi, a kasnije što dođe, ne znam, ne mogu vidjeti u budućnost, ali volio bih, recimo, proći kroz englesku ligu. Osim debija u Dinamu, životna mi je želja zaigrati za hrvatsku reprezentaciju…”

Kako se samo snovi ostvaruju…

Životna priča Joška Gvardiola; Pogledajte ‘mapu uspjeha‘ koju je držao iznad kreveta: ‘Plan A, nema plana B‘

Apsolutni heroj ključne utakmice protiv Belgijanaca je Joško Gvardiol koji si je ovom predstavom vjerojatno podignuo tarifu za još koju nulu. Nevjerojatno je i pomisliti da Gvardiol ima tek 20 godina, a da je sposoban toliko dominirati i protiv veterana europskog nogometa koji su svoju klasu dokazali i na najvišim instancama klupskih natjecanja.

A još prije samo 3 godine Joško Gvardiol tek je sramežljivo ulazio na vrata prve momčadi Dinama.

Početkom studenog 2019. godine Dinamo je na Maksimiru pobijedio zaprešićki Inter s minimalnih 1-0. Damian Kadzior je u 48. minuti izveo korner s lijeve strane i milimetarski preciznim centaršutom pogodio Joška Gvardiola – a on iz blizine rutinski poslao loptu u nebranjenu mrežu. 

Osim što je momčadi donio sva tri boda te, sa svojih 17 godina (i 283 dana), postao šesti najmlađi igrač koji je za “modre” zabijao u HNL-u, branič je simpatije navijačkog puka kupio i svojom poniznošću.

Dok su njegovi suigrači, naime, ulazili u svoje bijesne “mašine” nakon utakmica, on se prošetao do borongajskog okretišta i kući otišao – tramvajem. Ni tri godine kasnije, u tom skromnom mladiću koji danas brani Leipzigove boje, Chelsea vidi svog potencijalnog ministra obrane, i za njegove je usluge spreman izdvojiti vrtoglavih 90 milijuna eura.

Naprosto smo morali iskopati intervju kojeg smo povodom njegovog prvog gola u seniorskoj konkurenciji napravili sa čovjekom kojem se danas smiješi titula najskupljeg stopera na svijetu. 

Čekao nas je tog hladnog dana u studenom 2019. na zagrebačkim Srednjacima, u parkiću ispred nebodera.


image

Joško Gvardiol sa 17 godina na zagrebačkim Srednjacima 

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Razgovarao je sa susjedom umirovljenikom koji ga je tapšao po ramenu i dozivao suprugu. 

“Dođi, Marica, ajde, čestitaj mu!”, dozivao ju je. 

“Od početka, kad sam krenuo s njima na pripreme, nisam mogao vjerovati da se to događa, da treniram s igračima koji igraju u Ligi prvaka, koji su zvijezde… Nisam mogao vjerovati da ja mogu trenirati s njima, a kamoli zaigrati s njima od prve minute”, pričao nam je tada Joško.  “Trema je, naravno, bila prisutna, ali pomogli su mi svi suigrači. Mogu reći da su me prihvatili – rekao nam je tada Joško kojeg su suigrači odmah prozvali Pep, zbog sličnosti s prezimenom velikog trenera Manchester Cityja, Pepa Guardiola.

Kad je zabio prvijenac za Dinamo, suigrači su ga zaskočili i vikali: “Catering, catering!”

“Po mojem mišljenju, za svaki uspjeh red je počastiti, jer nisam samo ja zaslužan za gol, nego cijela momčad. Da oni nisu na nivou, ni ja ne bih mogao postići gol – smatra Joško koji je osim golom odmah potom osvojio i srca brojnih Zagrepčana fotografijom koju je Dinamo tada podijelio na svom Facebook profilu: 

“Naš 17-godišnji Joško Gvardiol srušio je večeras prvim pogotkom u HT Prvoj ligi NK Inter-Zaprešić i krenuo doma tramvajem s Maksimira! Svaka čast Joško!”, pisalo je. 


image

Joško Gvardiol u svojoj tadašnjoj sobi na Srednjacima

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Gvardiol je s roditeljima i dvije starije sestre živio na Srednjacima, na petom katu nebodera. 

Dok smo se vozili liftom pitali8 smo ga kako komentira oduševljenje javnosti selfijem iz tramvaja. 

“Ne znam što bih vam rekao. Nekad imam prijevoz, roditelji, suigrači voze, ali vrlo često s treninga i utakmica idem doma tramvajem. Još sam mlad i nisam ni položio vozački. Da jesam, sigurno bih išao doma autom, ali jednostavno, bio sam u takvoj situaciji jer su moji otišli u Novigrad, a sestra je došla umorna s posla i doma nam je spremala večeru pa sam joj rekao da ću se vratiti tramvajem”, skromno nam je objasnio. 

Nakon što nam je pokazao fotografije iz djetinjstva i svoje trofeje, zamolili smo Joška da nam pokaže svoju sobu.

U oči su nam prvo upala tri crvena dresa obješena na zidu iznad kreveta.


image

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

“Prvi je dres Filipa Krovinovića iz vremena dok je bio u Benfici. Mi imamo istog agenta, Marjana Šišića, koji mi je poslao njegov dres s posvetom. Drugi dres je Bertrandov. Njegov agent me je htio potpisati, ali na kraju od toga ništa nije bilo pa mi je poslao potpisani dres”, objašnjava Joško.

Treći je, naravno, dres hrvatske reprezentacije. Još s etiketom.

Na drugom zidu niste mogli ne zamijetiti veliku plavu sliku. Tempera. Djelovala je apstraktno. Pitali smo Joška tko je autor umjetnine, a on se puknuo smijati. 

“Ovo sam ja slikao u vrtiću dok sam bio mali, nismo imali raditi što pametnije pa smo švrljali kistovima, naravno, s plavom bojom. Evo, ako bolje pogledate, piše grupa Malina, 2005. godina, Dječji vrtić Srednjaci”,  smije se Joško koji je potom završio OŠ Josipa Račića, a tada je bio na četvrtoj godini Škole za cestovni promet na Kennedyjevu trgu, nadomak Maksimira.


image

Detalj iz Joškove sobe

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Uz sliku, tu je stajala i njegova prva ovoljetna naslovnica Sportskih novosti, na kojoj stoji: “Joško Gvardiol – Čudo od djeteta”. 


image

Joško uz naslovnicu Sportskih novosti

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Ispod toga je plan do uspjeha. Svojevrsna umna mapa.

– To mi je tatin prijatelj napravio skicu kako bih se lakše snašao u svemu – objasnio nam je te 2019. 

Do središnje riječi uspjeh vodi jedna strelica iz rečenice: “Plan A, nema plana B” stoji na vrhu umne mape, plan A je – uspjeh, glavni cilj. Sve strelice koje do njega vode vežu se uz fokus, disciplinu 24 sata svaki dan u tjednu. Trening, prehrana i odmor ključne su stavke discipline, a do uspjeha uz nju vode i strelice na kojima piše ustrajnost, htijenje, obitelj i prijatelji.

“Plan je tu kao podsjetnik, da nikada ne zaboravim čemu težim!”, rekao nam je Joško. 


image

Mapa uspjeha Joška Gvardiola

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Joško je počeo trenirati sa 7 godina. 

– Tata me odveo u obližnji klub Trešnjevku. Nije bilo mog uzrasta pa sam igrao sa starijima i tako je sve počelo. 2010. godine zvali su me iz Dinama i tata je odlučio da ću prijeći k njima. I tata je trenirao nogomet dok je bio mlađi, ali ništa profesionalno – ispričao nam je. 


image

Joško Gvardiol kao šestogodisnji nogometaš NK Trešnjevke

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Njegov tata Tihomir rodom je iz Novigrada kraj Zadra, a mama Sanja je sa Srednjaka. Ona radi u tvrtki koja se bavi veleprodajom, a starije sestre Lorena i Franka tada su još bile na fakultetu. 

“Tata na Dolcu u ribarskom obrtu Ivčić prodaje ribu iz Novigrada. Ondje navečer idu u lov, vozači odmah voze ulov do Zagreba i ujutro riba friška dolazi u ribarnicu. Tata se ustaje u četiri sata i ide na Dolac kako bi preuzeo i posložio ribu, da bude spremna za prodaju. Da nisam u nogometu, vjerojatno bih i ja išao tatinim stopama. Ljeti, kad sam bio mlađi, a treninzi su bili znatno kraći nego danas, i dok sam trenirao u Zagrebu, znao bih produžiti do Trga 11-icom i popeti se na Dolac, do ribarnice, kako bi proveo malo vremena s tatom. Nikad mi nije smetao miris ribe”, rekao nam je Joško.

Joško bi dnevno na nogomet potrošio i do pet sati, a uz treninge Dinama trenirao je i uz privatnog trenera. Putovanje mu je oduzimalo puno vremena. Sjeo bi na Ljubljanicu, na devetku. Ako nije bilo gužve, trebalo mu je 20 minuta do Borongaja, a nekada i i 40. 


image

/Boris Kovacev/cropix

“Moj plan je maksimalno se posvetiti nogometu iako mi roditelji savjetuju da bih trebao upisati faks i recimo završiti za trenera, ali mislim da ću zasad ostati pri svom planu i truditi se ostvariti što uspješniju karijeru. Pokušao bih se ustaliti u prvoj momčadi, a kasnije što dođe, ne znam, ne mogu vidjeti u budućnost, ali volio bih, recimo, proći kroz englesku ligu. Osim debija u Dinamu, životna mi je želja zaigrati za hrvatsku reprezentaciju…”

Kako se samo snovi ostvaruju…