Uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, u Krapini je u četvrtak, dostojanstveno i uz puno poštovanja, kod Spomen – obilježja smrtno stradalim i umrlim braniteljima u Domovinskom ratu, odana počast najvećem gradu heroju, gradu Vukovaru.
U predvečerje Dana sjećanja, kada se s pijetetom i dubokim poštovanjem sjećamo poginulih civila i branitelja koji su položili svoje živote za Lijepu našu, svijeće su zapalili izaslanica ministra hrvatskih branitelja, voditeljica pododsjeka Područne jedinice Ministarstva Ivana Iskrić, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović i njegov zamjenik Ivica Hršak, gradski vijećnici predvođeni predsjednikom Vijeća Mladenom Gregurovićem, saborski zasupnik Žarko Tušek, predstavnici MUP-a i Vatrogasne zajednice te predstavnici krapinskih osnovnih i srednjih škola.
Gradonačelnik Gregurović: Sjećamo se koliko je naša domovina propatila da bi došla do svoje samostalnosti i oslobođenja
Pridružili su im se članovi obitelji poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, kao i članovi braniteljskih udruga.
Dan sjećanja u Krapini se obilježava već niz godina, a ove godine po prvi put u Perivoju Janka Draškovića, kod spomen obilježja poginulim braniteljima s područja Krapinsko-zagorske županije.
-Kroz program koji smo organizirali, kao i kroz odaziv građana, vidljivo je da nismo zaboravili žrtve Vukovar i Škabrnje, žrtve koju su dali za domovinu jer kroz tu žrtvu se vidi koliko je naša domovina propatila da bi došla do svoje samostalnosti i oslobođenja. Kroz ovu žrtvu i sve ono što smo čuli prisjećajući se onog što se dogodilo u Vukovaru i Škabrnji znamo koliko je krvi i znoja hrvatskih branitelja uloženo da bi danas imali slobodnu i nezavisnu Hrvatsku – rekao je gradonačelnik Gregurović.
Dodao je da obilježavanje Dana sjećanja kod spomen obilježja daje poseban dojam svečanosti.
-Ovo je pravo mjesto da uistinu pokažemo dostojanstvo, pijetet i da pokažemo da nam je stalo do svih onih koji su dali svoju žrtvu u Domovinskom ratu i dokažemo da ćemo ih se sjećati zauvijek – rekao je Gregurović.
Molitvu za sve žrtve Domovinskog rata predvodio je gvardijan Franjevačkog samostana fra Franjo Tomašević.
Projekt „ŽENA PODUZETNICA“ koji je u četvrtak predstavljen u Malom Tehnopolisu Samobor, u organizaciji Poduzetničkog centra Samobor i Women in Adria, završio je s velikim uspjehom i pozitivnim povratnim informacijama od svih sudionika.
Projekt se realizirao kroz dvije temeljne aktivnosti: izrade skulpture 3D ŽENA PODUZETNICA te organizacije konferencije ŽENE@POSAO. Svrha projekta je postignuta tako da su uspješne poduzetnice stavljene u središte pozornosti te razmjenom iskustva i praktičnih izazova dale primjer i motivaciju drugim ženama kako uspjeti u poduzetništvu i liderstvu.
U prvom dijelu programa, predstavljena je skulptura ŽENA PODUZETNICA, čiji je autor samoborac, Božidar Ševo. Skulptura je izrađena u 3D tehnologiji, geometrijskog oblika kocke. Simbolizira ženu koja stoji uspravno i ponosno te povezuje cijeli okvir (kuću, poduzeće). Prilikom predstavljanja projekta, Renata Razum iz Poduzetničkog centra Samobor, zahvalila je autoru te svima koji su sudjelovali i doprinijeli realizaciji projekta. U drugom dijelu događanja održana je konferencija ŽENE&POSAO. Prilikom službenog otvaranja, gradonačelnica, dr.sc. Petra Škrobot pozdravila je uvažene goste, sudionike i publiku. Naglasila je dugu tradiciju poduzetništva u Samoboru te podržala inicijativu podrške ženama poduzetnicama kao model stvaranja novih projekata i ideja za dobrobit Samobora i šire društvene zajednice.
Kao uvod u konferenciju, Luka Kazimović, kustos povjesničar Samoborskog muzeja, održao je zanimljivo predavanje o počecima poduzetništva žena. Priča o odlučnoj, ambicioznoj i uspješnoj barunici Wilhelmini Kulmer koja je 12.3.1839. g. otvorila vlastitu tvornicu stakla u neposrednoj blizini Samobora te tako dala obol ženskom poduzetništvu Samobora, oduševila je publiku.
Drugi dio Konferencije pokrio je tri inspirirajuća intervjua na temu uspješnih poduzetničkih priča. Prvi razgovor vođen je s Ivanom Kolar, potpredsjednicom SLO-CRO kluba. Publici je preneseno je zanimljivo poduzetničko iskustvo u turizmu, kroz vođenje Termi Tuhelj, organizaciju konferencije Turizam 365, sudjelovanje u brojnim organizacijama i udrugama. Ključna poruka razgovora je da ne postoje razlike između hrvatskih i slovenskih poduzetnica. Glede zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama, vidljiv je napredak, iako se isti svodi na osobnu upornost žena. Drugi razgovor vođen je s Ivanom Škrlec, direktoricom tvrtke Altera i nagrađenom Perspektivnom poduzetnicom od strane Women in Adria. Ključne poruke razgovora su politika održivosti, ustrajnost, jasni ciljevi i poslovna disciplina. Posljednji inspirirajući razgovor vođen je Doroteom Effenberger iz tvrtke Tahograf. Ključne poruke razgovora su odnosi povjerenja, poštenje, dijeljenje informacija, učenje i prilagođavanje promjenama.
Veliki izazov za napredak žena u pokretanju poslovanja je pitanje pristupa financijama, znanju i tehnologijama. U središnjem dijelu konferencije održane su četiri kratke prezentacije koje se odnose na poslovne financije i on line poslovanje. Kredite za poduzetnice Raiffeisen Bank prezentirala je Silvija Šumonja Župčić, online poslovanje – program Minimax prezentirao je Marko Pasarić, osiguranje poslovanja tvrtke Allianz prezentirala je Tatjana Krnjić te leasing u poslovanju tvrtke UniCredit leasing prezentirala je Mirjana Filipović.
U Panel diskusiji se razvila živa i korisna rasprava na temu izazova i mogućnosti ženskog poduzetništva s panelisticama dr.sc. Petrom Škrobot, gradonačelnicom Grada Samobora, Danijelom Žagar, načelnicom Sektora za unapređenje i razvoj poduzetništva i obrta u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Lanom Šiljeg, članicom upravnog odbora udruge Glas poduzetnika, Kristinom Ercegović iz portala Žene i novac, Sunčanom Jozić Lučić, predsjednicom Kluba poduzetnica Samobor i vlasnicom agencije Gugabaga, Brankom Novosel, poznatom lokalnom poduzetnicom, vlasnicom edukacijskog centra Littera i nositeljicom programa MindBodyLab te Katom Barišić, vlasnicom tvrtke PokloniMe iosnivačicomdigitalne platformu Zagreb Time Travel.
Publika je sa zanimanjem pratila iskustvo prve samoborske Gradonačelnice, dr. sc. Petre Škrobot u kompleksnom sustavu lokalne uprave, o uzorima i motivima za kandidaturu Gradonačelnice. Ključna poruka Gradonačelnice poduzetnicama je da budu odvažne nositeljice promjena. Sunčana Jozić Lučić prenijela je svoje poduzetničko iskustvo te motivaciju za osnivanje udruge Klub poduzetnica Samobor, s porukom o važnosti umrežavanja i edukacije. Kristina Ercegović ispričala je svoju poduzetničku priču naglasivši dva ključna elementa: potrebu neumanjivanja vlastitih vrijednosti i vrijednost okoline i ljudi s kojima se družimo. Branka Novosel na vlastitom poduzetničkom primjeru opisala je kako je važan rad za dobrobit zajednice i više ciljeve. Kata Barišić je opisala je okolnosti koje su je navele u poduzetništvo. Naglasila je da se u svakoj krizi krije prilika, tj. „krilika“. Lana Šiljeg kroz svoj je poduzetnički put naglasila važnost podrške, uže i one šire, političke. Danijela Žagar iznijela je okvire Nacionalnog plana i strategije razvoja industrije i poduzetništva do 2027. godine. Poduzetnice mogu očekivati potpore za promociju ženskog poduzetništva i jačanje kapaciteta.
U posljednjem dijelu panela istaknute su opće poruke i problemi s kojima se susreću žene poduzetnice, poput rastrganosti između obiteljskog i poslovnog života, predrasuda, utjecaj na djecu, neosjetljivost na okolinu u smislu određivanja prioriteta i ciljeva, kvaliteta života na dobrobit svima. Panel je zaključen s informacijom gradonačelnice dr.sc. Petre Škrobot o novoj mjeri potpore Grada Samobora poduzetnicama. Riječ je o osiguranje besplatnog vrtića za žene koje pokreću svoje poslovanje.
Konferencija je okupila preko 40 sudionika,lokalnu upravu, neprofitne organizacije, institucije, poduzetnice, korisnice inkubatora Malog Tehnopolisa Samobor.
Ukupno 16 predavača uključujući predstavnike lokalnih tijela kao i relevantne dionike – poduzetnice koje imaju inspirirajuće poduzetničko iskustva sudjelovalo je na 1. samoborskoj konferenciji o ženskom poduzetništvu. Sudionici su zaključili da je organizacija konferencije izvrsna prilika za umrežavanje i razmjenu iskustva.
Diskusija je bila živa i zanimljiva te su sudionici i govornici dalje raspravljali o temi tijekom zajedničke zakuske u organizaciji Ekonomske trgovačke i ugostiteljske škole Samobor.
Moderatorica konferencije bila je Sabina Cvitković iz tvrtke Kohlmann d.o.o. koja je uspješno i profesionalno vodila program događanja i usmjeravala raspravu.
U četvrtak 17. studenoga u zagrebačkoj Pivani održano je već tradicionalno izvlačenje ekipa za 51. izdanje Malonogometnog turnira Kutija šibica 2022. powered by Coca-Cola koje je po prijavljenim ekipama najbrojnije izdanje turnira još od 2009. godine.
Organizatoru su u izvlačenju ekipa pomogli redom vrsni malonogometaši i nogometašice od kojih su neki već legende turnira te osvjedočeni ljubitelji malog nogometa čije su sportske karijere neraskidivo vezane uz Kutiju šibica. Tako su ekipe izvlačile Petra Michieli Tomić igračica ekipe Michieli Tomić koja je osvojila posljednje dvije ženske Kutije, Ana Dujmović, jedna od ponajboljih domaćih nogometašica koja je 2019. bila najbolji strijelac turnira, proslavljena nogometašica Tihana Nemčić i sama redovita sudionica i osvajačica turnira, Robert Grdović peterostruki osvajač turnira u ulozi igrača, dvostruki u ulozi trenera te najbolji strijelac turnira, suigrači iz velikog i malog nogometa Hrvoje Štrok, svojedobno najbolji igrač turnira, i Antonio Franja koji također u svojoj biografiji imaju naslove osvajača turnira, Matija Đulvat, proslavljeni hrvatski futsal reprezentativac s izborničkim iskustvom iz švedske reprezentacije, te trener Futsal Dinama, šesterostruki osvajač Kutije Korab Morina, nogometaši Futsal Dinama Kristijan Postružin i Mateo Mužar, te bivši igrač Dinama i varšavske Legije Ivica Vrdoljak.
Najveći broj prijava očekivano je u seniorskom dijelu turnira gdje će se za prestižnu titulu osvajača Kutije šibica boriti 188 ekipa, što je 46 više u odnosu na prošlu jubilarnu Kutiju, u veteranskom dijelu turnira je 78 prijavljenih ekipa što je 16 više u odnosu na prethodno izdanje turnira dok se za treći turnir žena prijavilo čak 20 ekipa što je 12 više nego prošle godine. U odnosu na prošlogodišnje izdanje turnira prijavljeno je 74 ekipe više što samo potvrđuje status najvećeg malonogometnog turnira u regiji te najavljuje još jedno spektakularno izdanje turnira.
Na samom uvodu u izvlačenje ekskluzivno je prikazana najava dokumenarnog filma o prvih 50 godina Kutije šibica autora Luke Šikutena koji bi uskoro trebao imati i svoju premijeru, dok je okupljene u ime organizatora pozdravio ravnatelj ustanove Upravljanje sportskim objektima gospodin Kosta Kostanjević.
„Iznimno nas veseli tako veliki broj prijava što je samo potvrda da dobro radimo ono što radimo te da turnir raste iz godine u godinu. Jednako tako smo sretni zbog činjenice da se među ekipama iz cijele Hrvatske našlo i ekipa iz susjednih zemalja Bosne i Hercegovine, Slovenije i Austrije“, istaknuo je Kostanjević nakon kojega su u superlativima o turniru govorili i brojni gosti ujedno i sami sudionici turnira.
Turnir počinje 26. studenoga te će se igrati u četiri dvorane. Osim u popularnoj Dvojci Doma sportova utakmice će se igrati i u sportskim dvoranama Boško Božić Pepsi, Dubrava i Sutinska vrela. Karte za sve utakmice moguće je kupiti na blagajnama dvorana u kojima se igraju utakmice te putem web stranice www.kutija-sibica.hr. Cijena pojedinačne karte iznosi 20 kuna za sve utakmice a moguće je kupiti i paket ulaznica za četvrtfinale, polufinale i finale po cijeni od 70 kuna ili pojedinačne ulaznice za polufinale i finale po cijeni od 30 kuna.
Zbog bolesti glumice otkazuje se predstava Indijske svinje, Amaterskog kazališta POU Samobor – PAX, u subotu 19. 11. u 19 sati . Umjesto predstave na programu je odličan europski film “Trijumf”, o kazalištu na malo drugačiji način. Besplatna projekcija bit će u istom terminu 19.11. u 19 sati u Kinu Samobor.
“Prije projekcije, od 17 sati, pridružite nam se u holu Kina uz glazbu Ivana Mardešića, piće i držanje s glumcima PAX-a. Također, podsjećamo na program za djecu, predstava “Živ, živ, živ”, kazališta Tvornica lutaka, u subotu 19. 11. 2022. u 11 sati. Besplatne ulaznice možete podići na blagajni Kina.”.
Na području Zagrebačke županije u naselju Gornji Stupnik je u srijedu, 16. studenog 2022. godine potvrđena visokopatogena influenca ptica podtipa H5N1. Pod nadzorom Državnog inspektorata Republike Hrvatske na zaraženom gospodarstvu ovlaštena veterinarska organizacija provela je sve mjere kontrole i sprječavanja daljnjeg širenja bolesti sukladno Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/687, uključujući i preventivno usmrćivanje peradi, neškodljivo uklanjanje lešina i jaja te čišćenje i dezinfekciju gospodarstva. Ministarstvo poljoprivrede odredilo je zonu ograničenja koja se sastoji od zone zaštite (zaraženo područje) i zone nadziranja (ugroženo područje) u krugu od 3 i 10 km od zaraženog dvorišta.
U zoni zaštite do 6. prosinca 2022. godine nalaze se područja:
a) grada Zagreba: gradske četvrti Brezovica i Novi Zagreb- zapad
b) Zagrebačke županije:
općina Samobor, naselje Rakov potok;
općina Stupnik, naselja Donji Stupnik, Gornji Stupnik i Stupnički Obrež;
općina Sveta Nedjelja, naselja Kalinovica, Kerestinec, Mala Gorica i Žitarka.
Nakon proteka navedenog datuma, od 7. prosinca do 15. prosinca 2022. godine područja navedena u zoni zaštite postaju područja zone nadziranja
U zoni nadziranja do 15. prosinca 2022. godine nalaze se područja:
a) grada Zagreba: gradske četvrti Podsused-Vrapče i Stenjevec
b) Zagrebačke županije:
općina Jastrebarsko, naselje Stankovo;
općina Klinča Sela, naselja Beter, Donja Purgarija, Donja Zdenčina, Goli Vrh, Gonjeva, Gornja Purgarija, Gornja Zdenčina, Klinča Sela, Kozlikovo, Kupinec, Novo Selo Okičko, Poljanica Okićka, Repišće i Tržić;
općina Pisarovina, naselje Bratina;
općina Samobor, naselja Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Dolec Podokićki, Domaslovec, Drežnik Podokićki, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Hrastina Samoborska, Kladje, Klake, Konšćica, Mala Rakovica, Medsave, Molvice, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Samobor, Savršćak, Slavagora, Sveti Martin pod Okićem, Velika Rakovica i Vrbovec Samoborski;
općina Sveta Nedjelja, naselja Bestovje, Brezje, Jagnjić Dol, Novaki, Orešje, Rakitje, Srebrnjak, Strmec, Sveta Nedjelja i Svetonedeljski Breg;
općina Zaprešić, naselja Šibice, Ivanec Bistranski i Zaprešić.
U navedenim zonama s ciljem pravovremenog otkrivanja influence ptica i sprječavanja širenja bolesti ovlaštene veterinarske organizacije provodit će se daljnje mjere i aktivnosti.
Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti ptica.
Europskim tjednom malog i srednjeg poduzetništva HZN promiče važnost sudjelovanja malih i srednjih poduzetnika na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini normizacije te se uključuje u obilježavanje Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva (European SME week (europa.eu)). Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva europska je komunikacijska kampanja koju koordinira Europska komisija radi promicanja poduzetništva u cijeloj Europi u skladu s europskim Aktom o malom gospodarstvu.
Norme poduzetnicima otvaraju europsko tržište
Primjenom europskih norma poduzetnici dokazuju da su se usmjerili na izvrsnost, kvalitetu i sigurnost svojih proizvoda. Proizvodi izrađeni prema europskim normama primjenjivi su na čitavom tržištu Europske unije te sukladni sa zakonodavstvom Europske unije.
Kako europske norme pomažu poduzetnicima i utječu na njihovu konkurentnost? Zašto normirani proizvodi znače kvalitetu i sigurnost? Gdje poduzetnici mogu potražiti i vidjeti norme koje ih zanimaju?
Dođite i saznat ćete više o tome: – kako nastaju hrvatske norme – postoje li norme koje se odnose na vaš proizvod – gdje možete dobiti besplatan uvid u hrvatske norme – kako možete sudjelovati u izradi norma – koje su prednosti članstva u HZN-u – koje usluge pruža kontaktna točka za mikro, mala i srednja poduzeća – ostale korisne informacije o normama, normizaciji i MSP-u.
Prava drama odvila se krajem listopada na zaprešićkom groblju u Zelengaju.
Naime, policija je objavila da su završili istragu nad 26-godišnjakom koji je 27. listopada napravio scenu na groblju i teško ozlijedio 46-godišnjeg zaposlenika groblja.
Sve se dogodilo kada je osumnjičeni bio na groblju i bez prethodne komunikacije i ikakvog konkretnog povoda verbalno napao 46-godišnjaka, kažu iz policije.
Zaposlenik groblja se odmicao od mladića kako bi izbjegao sukob, no to pomahnitalog 26-godišnjaka nije spriječilo da ga napadne. Skočio je na obližnju prikolicu, zgrabio lopatu i slomio na njoj drvenu dršku. Zatim je nasrnuo na 46-godišnjaka i drvenom drškom ga više puta udario u predjelu ruke i teško ga ozlijedio.
Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni je predan pritvorskom nadzorniku, dok je kaznena prijava dostavljena nadležnom državnom odvjetništvu.
U sklopu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Jakovlju je prikazan dokumentarni film “Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca“. Film je nastao u produkciji Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara te je prikazan u sklopu Festivala domoljubnog filma Gordan Lederer kojeg organizira Gradski ogranak Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Zaprešića. Nakon pogledanog filma jakovljanski školarci mogli su i putem tribine čuti uživo iskustva vukovarskih branitelja te im postaviti pitanja koja ih zanimaju.
“Imat ćemo 5 predavača. Sve su to branitelji grada Vukovara. Željeli smo razviti interakciju s publikom. Znači da djeca nakon našeg izlaganja postavljaju pitanja na koja mi odgovaramo. Da vide da su svi ti branitelji Vukovara i heroji jedni obični ljudi. Da srušimo stereotipe i pokažemo da branitelji nisu bauk” otkrio je vukovarski branitelji i predsjednik
“Imat ćemo 5 predavača. Sve su to branitelji grada Vukovara. Željeli smo razviti interakciju s publikom. Znači da djeca nakon našeg izlaganja postavljaju pitanja na koja mi odgovaramo. Da vide da su svi ti branitelji Vukovara i heroji jedni obični ljudi. Da srušimo stereotipe i pokažemo da branitelji nisu bauk” otkrio je vukovarski branitelji i predsjednik Gradskog ogranka Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Zaprešića Marijan Capek.
Marijan Capek
“Jedan od razloga zašto postojim kao udruga su upravo ova osobna svjedočanstva i sat povijesti gdje u kojima branitelji Vukovar govore o onome što se događalo u Vukovaru 1991. Imamo u našoj udruzi logoraše srpskih koncentracijskih logora koji su proživjeli mučenja kroz 9 mjeseci. To su dragocjena iskustva. Posebno me veseli zainteresiranost te djece , a po pitanjima vidimo da i ne dobiju puno informacija o Domovinskom ratu”, poručila je predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara Zorica Gregrurić.
Zorica Gregurić
“Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca“
Zorica Gregurić je autorica i scenaristica filma “Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca“ putem kojeg će ostati zapamćena okupacija i način kako su pojedinci proživjeli i preživjeli napade pod vodstvom jedinica JNA.
“Kada mi iz ove pozicije nakon 31 godinu promišljamo što smo proživjeli, a vrijeme uzima svoj danak često se pitamo jesmo li doista imali snage proživjeti i preživjeti sve to. U Vukovaru su se događale strahote. Ne samo što se tiče obrane grada, hrvatske policije i pripadnika Zbora narodne garde nego najviše što se tiče civila. Ne smijemo zaboraviti da je po skloništima bilo na tisuće civila. Ne smijemo zaboraviti da su tenkovi JNA koji su došli iz Srbije gađali ta skloništa i ubijali djecu, žene i starce. To je nešto što je nezamislivo za 20. stoljeće iako smo mi sad u 21. Znači rat se događao u 20. stoljeću u srcu Europe i to se događalo. Svi su žmirili na to i nitko nije pomogao”, opisala je situaciju 1991. u Vukovaru Zorica Gregurić.
Pomoću ovakvih projekcija i tribina namijenjenih najmlađima žrtva Vukovara njegovih branitelja i stanovnika nikad neće biti zaboravljena.
Ne muči se samo Zagreb s odvajanjem otpada. Kamere se često spominju kao dobro rješenje, ali iskustvo čitateljice iz Zaprešića pokazuje kako i one mogu zakazati. Pogreške i zabune su uvijek moguće, ali problem nastaje kad one koštaju – 1392 kune. Točno bi toliku kaznu trebao platiti otac Ivane Šimić kojeg su kamere “snimile” kako vrećicu ostavlja kraj kanti. I to baš na dan kada ni nije bio kod kuće, već u svojoj vikendici u Zagorju.
– A što je najgore, to je kamera udaljena 5 metara i teško da se može prepoznati lice osobe – govori. Na pitanje kada su kamere postavljene i tko ih je postavio ne zna odgovoriti. Nitko nije ni primijetio, objašnjava, da se kamera tamo uopće nalazi jer izgleda kao obična kutija ili transformator, a nigdje nije ni bila zalijepljena obavijest ili oznaka da je područje pod video nadzorom ili da su uvedene kamere. Predstavnik stanara rekao im je da su kamere postavljene protuzakonito, nikako ne na njegovu inicijativu.
– Zbog toga ćemo pisati prigovor i žaliti se jer je ugrožena zaštita osobnih podataka, a uložit ćemo i tužbu – najavila je krajem prošlog tjedna, a sad je njezinu pritužbu već zaprimila Agencija za zaštitu osobnih podataka. Četiri dana nakon što je napisala Facebook objavu o situaciji koja se dogodila njenom ocu, kraj kamera je netko napokon zalijepio obavijest da se prostor snima.
Kada su računovodstvo pitali kako je određeno da iznos kazne bude upravo 1392 kune, odgovorili su im samo da oni nemaju ništa s tim i da “samo rade ono što im dođe iz tehničke službe.”
Kamere koje snimaju podzemni spremnik
Snimio čitatelj/
U ponedjeljak su otišli pogledati spornu snimku. Na kraju je ispalo da je snimljena upravo Ivana, i to kako dolazi s vrećicom, otvara kantu, pogledava u nju i na kraju smeće ostavlja sa strane.
– Zasigurno ne bih otvorila spremnik i ostavila smeće pored da ga se moglo ubaciti, ali kanta je bila puna – ljutita je. U Komunalnom su im rekli, dodaje, kako je smeće mogla baciti u drugu kantu ako nije bilo mjesta, ali je uvjerena da bi kaznu i tada dobila jer bi miješani otpad ubacila u papir ili plastiku.
Ovo nije prvi put da susjedi muku muče s kantama u kojima nema dovoljno mjesta. Smeća je kraj kanti bilo i nekoliko dana prije nego što je na njihovu adresu stigla kazna pa se Ivana pita jesu li svi koji su ostavili svoje vrećice dobili kazne ili je pak riječ o nasumičnom kažnjavanju. Javila joj se samo jedna susjeda koja je priznala da je zaista ostavila vrećicu s kartonom kraj kanti, no tu se otvara još jedno pitanje – jesu li zapremnine podzemnih spremnika dovoljne za količinu smeća koje proizvedu kućanstva koja ih koriste.
– Zapremnina je definitivno premala, a još je gore što se prilikom pražnjenja sve smeće baca u isti kamion – tvrdi ova Zaprešićanka koja stoga ljude koji smeće ostavljaju oko kanti ni ne krivi. Jednostavno nemaju izbora.
Komunalci peru ruke
U komunalnom poduzeću Zaprešić d.o.o. se ne slažu. Smatraju da su spremnici primjerene veličine s obzirom na to da se miješani otpad odvozi četiri puta tjedno. Na svoj su sustav upravljanja otpadom ponosni, posebno na podzemne spremnike, a za sve “probleme i izazove” krive građane.
– S obzirom na to da smo s tehničkog aspekta poduzeli sve potrebne radnje, problemi na našim podzemnim spremnicima uzrokovani su isključivo ekološkom nekulturom i nerazvijenom navikom odvajanja otpada – uvjeren je voditelj odjela za gospodarenje otpadom Danijel Dropuljić.
Do sada su izrekli 16 kazni. Njihov iznos računa se tako da se cijena minimalne javne usluge (koja je za kućanstva 55, a za ostale 116 kuna bez PDV-a), pomnoži s 12 ili šest. Ovisno o konkretnoj kazni koja se izriče. Tako se, prema Odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Zaprešića, plaća 12 minimalnih cijena usluge kada se otpad rasipa oko spremnika.
– Snimanje predmetnih javnih površina se provodi isključivo radi zaštite imovine društva Zaprešić d.o.o. te kako bi se izbjeglo nepropisno odlaganje otpada, objašnjavaju.
Iako tvrde kako su naljepnicama označene sve lokacije kamera, Ivana s početka priče kaže kako nije uvijek bilo tako, već da je naljepnica na njihovu kameru stigla tek u ponedjeljak.
Naljepnica koju spominju u komunalnom, a stanari kažu da se pojavila tek u ponedjeljak
Snimio čitatelj/
Ivana nam je poslala i video snimljen 11. studenog na kojem se vidi ista metalna kutija, ali na njoj nema nikakve naljepnice, što pokazuje da je ona tamo zalijepljena tek kasnije.
<!––>
Što se tiče konkretnog iznosa od 1392 kune, koliko je prvotno trebala iznositi kazna, pokazalo se da je bila riječ o pogrešci u fakturiranju zbog čega je računano kao da se ne radi o kućanstvu. Greška je ispravljena pa je iznos kazne sada 660 kuna bez PDV-a. Kada su postavili pitanje o opravdanosti te kazne ako nisu smeće ni mogli baciti u kantu, hladno su odgovorili, prepričava Ivana, da ih može tužiti, ali su oni jači.
– Najgore od svega je što su mom ocu rekli da bi stornirali račun za kaznu da ja nisam dignula bunu. Znači li to da mi građani moramo šutjeti?, pita se.
Ako imate gradsku priču, javite nam na mail: mojzagreb@hanzamedia.hr
Zbog sumnji na pojavu influence ptica na jednom gospodarstvu u Gornjem Stupniku na području Zagrebačke županije, proteklih dana Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata provela je mjere kontrole i usmrtila preventivno 145 životinja! Prokazano gospodarstvo ujedno je stavljeno pod nadzor radi sprječavanja daljnjeg širenja bolesti životinja, a ujedno je zabranjeno premještanje i promet životinja.
– U skladu s člankom 12. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/687 na predmetnom gospodarstvu provedeno je preventivno usmrćivanje sve peradi. Ukupno je usmrćeno 145 životinja od čega 128 patki, 16 kokoši i gusaka te je neškodljivo zbrinuto 87 komada jaja, dok je gospodarstvo pojačano dezinficirano. Preostale mjere ovisit će o konačnom rezultatu laboratorijske analize o patogenosti virusa, a Ministarstvo poljoprivrede odredilo je i područja (naselja) u zoni ograničenja (zona zaštite u radijusu od tri km od zaraženog gospodarstva i zona nadziranja u radijusu od 10 km od zaraženog gospodarstva) u kojima će se provesti dodatne mjere u cilju ranog otkrivanja i suzbijanja bolesti – kažu iz Državnog inspektorata.
Državni inspektorat
Inače, u ovoj godini ovo je treća pojava influence ptica u domaće peradi na području Republike Hrvatske.
Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da je odredilo zonu ograničenja, koja se sastoji od zone zaštite (zaraženo područje) i zone nadziranja (ugroženo područje) u krugu od 3 i 10 kilometara od zaraženog dvorišta.
Tako se u zoni zaštite do 6. prosinca ove godine nalaze dvije gradske četvrti na području grada Zagreba – Brezovica i Novi Zagreb-zapad, a na području Zagrebačke županije više naselja na području tri općine – općine Samobor (naselje Rakov potok); općine Stupnik (naselja Donji i Gornji Stupnik te Stupnički Obrež), te općine Sveta Nedjelja (naselja Kalinovica, Kerestinec, Mala Gorica i Žitarka).
Ta područja su do 6. prosinca u zoni zaštite, a nakon toga od 7. do 15. prosinca, postaju područja zone nadziranja, objašnjavaju iz Ministarstva.
Državni inspektorat
Izvijestili su i kako su u zoni nadziranja do 15. prosinca ove godine dvije gradske četvrti s područja grada Zagreba – Podsused-Vrapče i Stenjevec, kao i više naselja u šest općina Zagrebačke županije – općini Jastrebarsko (naselje Stankovo); općini Klinča Sela (naselja Beter, Donja Purgarija, Donja Zdenčina, Goli Vrh, Gonjeva, Gornja Purgarija, Gornja Zdenčina, Klinča Sela, Kozlikovo, Kupinec, Novo Selo Okičko, Poljanica Okićka, Repišće i Tržić); općini Pisarovina (naselje Bratina); općini Samobor (naselja Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Dolec Podokićki, Domaslovec, Drežnik Podokićki, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Hrastina Samoborska, Kladje, Klake, Konšćica, Mala Rakovica, Medsave, Molvice, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Samobor, Savršćak, Slavagora, Sveti Martin pod Okićem, Velika Rakovica i Vrbovec Samoborski); općini Sveta Nedjelja (naselja Bestovje, Brezje, Jagnjić Dol, Novaki, Orešje, Rakitje, Srebrnjak, Strmec, Sveta Nedjelja i Svetonedeljski Breg); te općini Zaprešić (naselja Šibice, Ivanec Bistranski i Zaprešić).
