Posts in category: Uncategorized

U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću Domagoj Knežević predstavio je svoju knjigu „Ma bit će ok“. Tu je i njegov blog, Take A Break.

Bilo je ovo posljednje predstavljanje knjige. Domagoj Knežević s njom već tijekom skoro godine i po putuje po Hrvatskoj.

“Lagano idemo prema kraju. Dolazi nova godina i krećem u pisanje nove knjige. Ukratko se radi o kompilaciji mojih najdražih tekstova, najveselijih i najduhovitijih. Tijekom epidemije napisao sam njih više od 250 jer je bilo viška vremena. Tekstove sam objedinio u knjigu budući da su mnogi sugerirali kako je vrijeme za to. Odlučio sam se na pozitivne tekstove jer nam je u svakodnevici ionako dosta sivo”, rekao je Domagoj Knežević, autor knjige.

Kako se radi o veselim tekstovima, knjigu „Ma bit će ok“ Domagoj bi preporučio svima. U njoj postoji i pouka iz okolnosti o kojima autor piše.

“Knjigu bih preporučio onima koji su u braku i koji imaju djecu. U njoj je dosta priča iz svakodnevnog obiteljskog života, ali na jedan zabavan način. Povratne informacije koje dobijem uvijek kažu da ljudi svoju obitelj pronađu u pričama. Svima je blisko i svima se događa”, dodao je.

Domagoj Knežević vrlo je zadovoljan promicanjem knjige i odazivom čitatelja. Bio je na Korčuli, išao diljem Dalmacije, Istre, Međimurja, Hrvatskog zagorja, a sad malo i po Zagrebačkoj županiji.

Objava Ma bit će ok: Domagoj Knežević predstavio se zaprešićkoj publici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U Klanjcu je održana konferencija za medije na kojoj je predstavljena odobrena razina naknada za štetu od tuče na području Krapinskog-zagorske županije. Ono najvažnije što treba istaknuti – naknadu će dobiti ukupno 347 poljoprivrednika te da je isplata krenula odmah nakon održane konferencije.

Naknada prelazi 54% od preko 9 milijuna kuna procijenjenih šteta

U Novim Dvorima Klanječkim održana je konferencija za medije na kojoj je istaknuto kako su zaprimljena sredstva u iznosu nešto većem od 5 milijun kuna pomoći za pretrpljenu štetu od tuče za 347 poljoprivrednika s područja Krapinsko zagorske županije. Jedan od tih poljoprivrednika bio je i sam domaćin Igor Jambrešić.

” Što se tiče samog iznosa šteta on je iznosio 9.2 milijuna kuna, a kada smo sve zajedno obradili išlo se na ministarstvo poljoprivrede koje je i nosioc navedenog programa. Putem potpisanog ugovora, odobrena su nam sredstva u iznosu od 5.057.500 kuna.” pojasnila je Sanja Mihovilić, pročelnica UO za gospodarstvo, poljoprivredu KZŽ-a.

” Uz ministarstvo i naša županija je odradila odlično kadrovski dio poslova. Obradili su prijave, sve štete i to stvarno u jako kratkom roku, a uskoro ćemo dobiti i novac. Ovime je nama proizvođačima poslana snažna poruka da nismo sami u našim problemima te da ćemo ih zajedno i prebroditi.” istaknuo je domaćin i sam korisnik navedene potpore Igor Jambrešić.

Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek kao i župan Željko Kolar istaknuli su da je za razliku od prijašnjih naknada koje su se kretale oko nekoliko posto ukupne štete, ovo uistinu veliki iskorak. ” Prije svega čestitke Vladi RH, jer ovo je prvi puta da će poljoprivrednici dobiti opipljivu odštetu za nastale štete, bar na našem području. Iz prijašnjih godina znamo da su komisije procjenjivale štete, a na kraju se donijela odluka koje se kretala oko 2 ili 3 posto procijenjenih šteta što je kod velike većine poljoprivrednika izazvalo revolt.” naglasio je župan Željko Kolar.

Na kraju, župan je pohvalio županijske službe koje su u promptnom roku odradile sve zahtjeve, kako bi se svim poljoprivrednicima sredstva mogla isplatiti ubrzo nakon održane konferencije. ” Mi smo pred sobom imali potrebu da budemo brzi i efikasni, te da administrativno obradimo sve zahtjeve. Kada mi je ministrica Vučković poslala odluku i ugovor, ja sam ga potpisao i isti dan vratio natrag. Nakon nekoliko dana sjeo je novac ministarstva, kroz tri dana naš upravi odjel obradio je svih 347 zahtjeva. Stoga danas, nakon ove konferencije, svim će poljoprivrednicima bit isplačen njihov novac.” zaključio je župan Kolar.

Vezano za temu poljoprivrede, župan je istaknuo kako će županija putem mjera ruralnog razvoja i u sljedećoj godini osigurati sredstva za poljoprivrednike.

Objava Krenule isplate za štetu od tuče u Zagorju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Predstavljen je Operativni program radova održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije u zimskom razdoblju 2022./2023. godina. Ono se održalo u dvorišnom prostru Županijskih cesta Zagrebačke županije u Goričici u Svetom Ivanu Zelini. Od danas do 15. travnja u pripravnosti će biti zimska služba Zagrebačke županije što je dužnost koja će biti namijenjena Županijskim cestama, a za što je osigurano 18 milijuna kuna.

“To je 3 milijuna kuna više nego prošle godine. Govorimo o održavanju preko 1200 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Sigurnost građana nam je prioritet i napravit ćemo sve da ceste budu prohodne kakvi god vremenski uvjeti budu. Apeliram i na vozače da uvijek moraju imati zimsku opremu te da prilagode vožnju uvjetima na cesti”, poručio je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović.

“Zimska služba Zagrebačke županije je spremna za obavljanje svojeg posla u zimskom periodu. Osigurano je 28 timova, 58 vozila te 5000 tona soli i 5000 mᶟ sipine. U nizinskim područjima ćemo nastojati koristiti samo sol kako bi smanjili troškove sanacije cesta”, otkrio je ravnatelj Županijskih cesta Zagrebačke županije Tomislav Landeka.

Na području Zagrebačke županije nalazi se i 460 km državnih cesta (I. i II. razina prednosti). Prema riječima Božidara Šnajdera iz Hrvatskih cesta koje su nadležne za njihovo održavanje, za nadolazeću zimu osigurano je 5.700 tona soli te 2.000 m³ sipine.

“Izvedbenim planom zimske službe predviđeno je i postavljanje na državnim, županijskim i lokalnim cestama oko 1000 prometnih znakova pahulje koji upozoravaju opasnost od poledice. Isto tako 500 dopunskih znakova opasnosti te 200 rubnih štapova koji označavaju krajeve kolnika. 58 vozila raspoređeno je u mjesta pripravnosti (Okuje, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko, Ivanić-Grad) koja su komunikacijski umrežena. Svako vozilo održava nešto manje od 30 kilometara ceste. Ovdje u Goričici je mjesto stalnog dežurstva koje 24 dnevno zaprima sve informacije s terena kako bi mogli adekvatno reagirati u svim situacijama”, napomenuo je direktor Županijskih cesta Zagrebačke županije Tomislav Bačanek.

Direktor Županijskih cesta zaključno se pohvalio da je ove godine u strojeve i opremu uloženo 5 milijuna kuna od kojih se velik dio odnosi na zimsku službu. Službenici prometne policije ovom prilikom izvršili su pregled vozila.

Objava Zimska služba Zagrebačke županije započela s radom pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U sklopu EU projekta „Nisi sama – educiraj se uz zdravu kavu s nama“, Udruga žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same provodi inicijativu „zdravih kava s doktorima“ u sveukupno 15 gradova diljem Hrvatske. „Zdrave kave“ namijenjene su ženama svih generacija, bez obzira na njihovo zdravstveno stanje, a riječ je o neformalnom druženju građana s liječnicima, stručnjacima i članicama Udruge. Do sada su okupile više od 300 sudionika u sedam gradova Hrvatske, a zbog velike zainteresiranosti žena odlučile su organizirati dodatnu „zdravu kavu s doktorima“ u Zagrebu, koja će se održati u ponedjeljak, 21. studenoga, s početkom u 17 sati u Velvet Cafeu (Dežmanova 9).

Udruga Nismo same u sklopu svog EU projekta „Nisi sama – educiraj se uz zdravu kavu s nama“ provodi inicijativu „zdravih kava s doktorima“, u 15 gradova diljem Hrvatske, koja za cilj ima pružati ključne informacije, educirati i povećati svijest građana o važnosti prevencije te promovirati zdravlje. Ideja je da svi zainteresirani sudionici putem ugodnog, prijateljskog razgovora s liječnicima dobiju odgovore na pitanja koja ih muče – od preventivnih pregleda, dijagnoze, procesa liječenja pa sve do psihološke podrške i samog suživota s rakom. „Zdrave kave s doktorima“ su se do sada održale u Karlovcu, Sisku, Vukovaru, Šibeniku, Zaboku, Ludbregu i Slavonskom Brodu, a ostavile su jako pozitivan i ohrabrujući utjecaj na žene te okupile više od 300 sudionika. S obzirom na to da Zagreb nije obuhvaćen projektom, Udruga je odlučila organizirati dodatnu „zdravu kavu s doktorima“ upravo u svojem gradu. Inicijativa „zdrava kava s doktorima“ održat će se u ponedjeljak, 21. studenoga, s početkom u 17 sati u Velvet Cafeu – prekrasnoj zagrebačkoj lokaciji.

„Jako me veseli što imamo priliku pomoći velikom broju žena i njihovim obiteljima te im pokazati kako nikada nisu same, a zbog nevjerojatnih reakcija, povratnih komentara dosadašnjih sudionika i velike zainteresiranosti, odlučile smo ‘zdravu kavu’ organizirati i u našem gradu Zagrebu. Uz ovaj projekt smo dodatno potvrdile koliko je takva neformalna vrsta razgovora u opuštenoj atmosferi bitna, ne samo za kvalitetno informiranje i edukaciju oko prevencije i procesa liječenja, već i za bolju komunikaciju, razumijevanje i stvaranje međusobnog povjerenja između liječnika i pacijenata. Koristim ovu prigodu i da se zahvalim svim liječnicima koji su se uključili u ovu inicijativu, izdvojili svoje slobodno vrijeme i tako pomogli brojnim ženama i njihovim obiteljima“, rekla je Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Nismo same.

Sa zainteresiranim građanima u Zagrebu razgovarat će liječnici i stručnjaci prim. dr. sc. Paula Podolski, dr. med., spec. onkologije i radioterapije, voditeljica Odjela za tumore dojke KBC-a Zagreb, Zrinka Rendić-Miočević, dr. med., spec. onkologije i radioterapije, Klinika za tumore KBC-a Sestara milosrdnica, prim. doc. dr. sc. Vesna Ramljak, predstojnica Odjela za patologiju i citologiju Klinike za tumore KBC-a Sestara milosrdnica i predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska, dr. sc. Andrej Roth, dr. med., spec. opće i subspec. plastične kirurgije, Klinika za tumore KBC-a Sestara milosrdnica, dr. sc. Marija Skoko, dr. med., spec. transf. med., Klinika za tumore KBC-a Sestara milosrdnica, Maja Vukoja, dr. med. spec. psihijatar, Dnevna bolnica za afektivne poremećaje Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb i Ivona Poljak, psihologinja, Klinika za onkologiju KBC-a Zagreb.

Ovim hvalevrijednim projektom, Udruga Nismo same ulaže velike napore kako bi novooboljelim ženama osigurale psihološku podršku, edukaciju i pravilno informiranje uz opuštajuću atmosferu i razgovor s liječnicima, ali i druge aktivnosti poput niza kreativnih radionica koje se provode u prostorima Udruge, a više informacija o projektu možete saznati ovdje.

Objava Udruga Nismo same će svoju inicijativu „zdravih kava s doktorima“ održati i u Zagrebu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Bijele rode vole društvo i blizinu ljudi, gnijezde se na krovovima kuća i gospodarskih objektima i nagrađuju vlasnike tih objekata. Vlasnicima objekata koji imaju gnijezdo rode na krovovima svojih kuća ili gospodarskih objekata isplaćena je naknada u iznosu od 700 kn po gnijezdu bijele rode. Već 13 godina Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije projektom „Zaštita i očuvanje bijele rode” isplaćuju naknadu zbog sanacije šteta na krovovima. A time se ujedno doprinosi očuvanju prostora i biološke raznolikosti. Tako se štite rode, a istovremeno se stvaraju i uvjeti za razvoj ekološkog turizma u ruralnim područjima.

Naknada se isplaćuje za popravak i zamjenu krovišta zbog šteta koju gnijezda čine svojom težinom. Rode svake godine nadograđuju svoja gnijezda, a isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i preko 100 godina, tako da gnijezda dostižu impresivnu težinu. Najveća zabilježena gnijezda mogu biti visoka i široka preko 2 metra te doseći masu od čak 1000, kg zbog čega dolazi do oštećenja krovišta. Stoga krovovi na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode imaju kraći vijek trajanja. Od početka projekta isplaćeno je oko 700.000 kuna za popravak krovišta.

Unatoč naknadi koja se isplaćuje, u zadnjih 10 godina evidentan je pad broja gnijezda na objektima i povećanje broja gnijezda na stupovima električne mreže. Glavni razlozi su rušenje gnijezda uslijed vremenskih nepogoda, premještanje gnijezda uslijed promjene krovišta, urušavanje starih kuća i štagljeva.

Ove godine na području Zagrebačke županije zabilježeno je 267 gnijezda bijele rode od čega 31 gnijezdo na obiteljskim kućama i gospodarskim objektima a 236 na stupovima:

• gradovi s najvećim brojem gnijezda su: Vrbovec (56) i Ivanić Grad (28)
• općine s najvećim brojem gnijezda su: Dubrava (30), Pisarovina (29) i Klinča Sela (29)
• sela s najvećim brojem gnijezda su: Donja Kupčina (23), Donja Zdenčina (19) i Brčevec (16)

Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika, a njihova prisutnost u našoj blizini potvrda je da živimo u zdravom okolišu. Hvala svim stanovnicima Zagrebačke županije što nam pomažu u brizi i očuvanju ove posebne vrste.

Objava Isplaćene naknade za gnijezda bijele rode pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Tijekom dvaju dana, Samobor je bio bogat događanjima u vezi s blagdanom svetog Martina. Sve je dio projekta In Cultura Veritas.

Za sve koje zanima vino, Martinje je i u Samoboru obilježeno na puno mjesta. Valja naglasiti da se gradska proslava dana svetog Martina ovog puta uklopila u županijski projekt.

“In Cultura Veritas i Martinje u Zagrebačkoj županiji, uvijek pokazuju dobru priliku za kušanje naših divnih kapljica. Martinje je poznato u Zagrebačkoj županiji i ovakvim aktivnostima samo se daje podrška našim vinarima da još više i bolje rade. Naravno, i Turistička zajednica Zagrebačke županije podržava ovakve aktivnosti. Još kad se radi na razini da u tome sudjeluje cijeli sustav – kud više! Građane molimo da se pridržavaju da, kad se pije kapljica, imaju suvozača koji ih prati”, poručila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Projekt je podržala i samoborska turistička zajednica, a narodni običaj krštenja mošta opet je bio neizbježan. Portugizac je ove godine, kaže Dragutin Koletić, jako lijep.

“Sve je dozrelo kako spada. Pokupilo se i po lijepom vremenu”, rekao nam je ovaj vinogradar i podrumar.

Ponudu su činili Izletište Pavlin, Vinarija Župančić, bermet obitelji Fabek te ugostiteljski obrt Street Food iz Samobora.

Objava In Cultura Veritas: Martinje proslavljeno i u Samoboru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Božićni blagdani sve su bliže, a neki su već počeli odbrojavati dane do Božića i pravog trenutka za upuštanje u blagdanski ugođaj. No mnoge ususret blagdanima brine jedna stvar – hoće li dobiti božićnicu i u kojem iznosu. Riječ je o dodatku plaći koji mnogima mnogo znači, a nekima čak i ”spašava Božić”.

Ima li Grincha među tvrtkama ili će pak široke ruke svojim zaposlenicima podijeliti božićnice, provjerili smo kod nekih od njih.

Radnici ZET-a tako će ove godine dobiti božićnicu u iznosu od 1250 kuna po radniku, odgovorili su nam ZET-ovci.

Dobre vijesti za mnoge zaposlenike

Božićnica se smiješi i zaposlenicima Zoološkog vrta Grada Zagreba koji će svakom svom djelatniku uplatiti iznos kao i ZET – 1250 kuna. Isti će iznos dobiti i djelatnici Integriranog prometa zagrebačkog područja (IPZP).

Dobra vijest čeka i djelatnike Bicro Biocentra koji, kako kažu iz Uprave, namjeravaju isplatiti božićnice svojim djelatnicima, no iznosi zasad još nisu određeni.

”Svakako će biti unutar zakonom i pravilnikom određenih neoporezivih iznosa”, odgovorili su nam iz Bicra i dodali da će ovaj dodatak zaposlenicima isplatiti tijekom prosinca.

Nešto neodređeniji odgovor stigao je iz tehnološke tvrtke APIS iz koje su nam kratko kazali da ”odluka o (eventualnoj) isplati božićnica još nije donesena, a očekuje se do kraja mjeseca”.

Ranije su nam otkrili i hoće li ove godine svojim zaposlenicima dijeliti i iz Zagrebačkog holdinga. Oni će brojne svoje djelatnike razveseliti božićnicom u iznosu od 1250 kuna koja će im na račune sjesti najkasnije 20. prosinca.

Božićnice dijele i gradovi

A ne dijele božićnice samo zagrebačke tvrtke, već i neki gradovi i općine. Tako je Samobor već početkom studenog počeo s isplatama, a za božićnice su osigurali ukupno 800.000 kuna, od čega 550.000 kuna za umirovljenike, osobe s invaliditetom i nezaposlene hrvatske branitelje, a 250.000 kuna za nezaposlene koji su prijavljeni na HZZ-u do 1. listopada.

Božićnice za prvu skupinu iznose 200, 300 ili 500 kuna, ovisno o primanjima i socijalnom statusu, a za nezaposlene koji su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje 500 kuna.

Zaprešić za sve umirovljenike s prebivalištem u tom gradu za božićnicu, odnosno jednokratnu potporu, isplaćuje 200 kuna.

Velika Gorica isplatit će božićnice umirovljenicima s mirovinom do 2000 kuna, i to kada se zbroje tuzemna i inozemna mirovina i korisnicima nacionalne naknade za starije osobe koji imaju prebivalište na području grada.

The post KOME SE SMIJEŠI BOŽIĆNICA? Provjerili smo kako će neke tvrtke razveseliti zaposlenike za blagdane appeared first on Zagreb.info.

Proslava Martinja u našim krajevima povezana je najčešće s hranom, vinom, veseljem i krštenjem mošta. No Martinje u mnogim srednjoeuropskim zemljama poput Njemačke veže se uz pjesme, svijeće i dječje procesije. Upravo takvu proslavu Martinja upriličila su djeca DV Maslačak u Zaprešiću.

Martinsumzug u Jelačićevim Novim dvorima

Grupa vrtićanaca iz DV Maslačak koja uči njemački obilježila je blagdan Martinja odnosno Martinstag. Okupili su se sa svojim lampašima te prošetali u povorci po Novim dvorima pjevajući martinjske pjesme sukladno tradiciji s njemačkog govornog područja.

“Kako danas obilježavamo dan sv. Martina, pokušavamo djeci približiti običaje njemačkog kraja, pogotvo kako ona sudjeluju u skupini ranog učenja njemačkog jezika. Djeca su zajedno s roditeljima izradile laternice s kojima su prošetali po Novim dvorima, te su tako i roditeljima približila običaje, kako se oni obilježavaju u Njemačkoj.” pojasnila je Andreja Kostanek, odgajateljica u DV Maslačak.

“Ovo je zaista fantastično. Pogotovo pohvala našim tetama koje su se stvarno potrudile. Večini vjerojatno Martinje predstavlja ići nešto popit i pojest, a ovo je nešto potpuno drugačije, zanimljivo je vidjeti kako se ovaj blagdan slavi u Njemačkoj. Meni je ovo prva godina i moram priznati da sam malo iznenađena odazivom, jer nisam zaista očekivala ovoliko ljudi na dječjem Martinju u Zaprešiću.” rekla nam je posjetiteljica Ivana.

Ovakva obilježavanja sigurno populariziraju i učenje njemačkog jezika već od vrtićke dobi, a predstavljaju naravno i posebno iskustvo za djecu ali naravno i za roditelje. “Naša skupina ima 22 djece od 3 do 6 godina koja uče njemački, a nadamo se da ćemo ovom manifestacijom privuči još veči broj djece da nam se priključe.” otkrila je Grozdana Hrkač, odgajateljica u DV Maslačak.

Djecu je na kraju puta dočekalo i jedno veliko iznenađenje: ” Na kraju našeg umzuga čekao nas je sv. Martin sa svojim konjem i malim poklončićima za djecu. Bitno nam je bilo tako djeci pokazati koliko je važno djeljenje, prijateljstvo i pomaganje drugima.”

Tako je ovogodišnji Martinstag kao i sam Laternenumzug sigurno ostao u lijepome sjećanju svima koji su sudjelovali.

Popularna pjesma koja se pjeva na Martinje: „Laterne, Laterne“

Laterne, Laterne,

Sonne, Mond und Sterne,

brenne auf mein Licht,

brenne auf mein Licht,

aber nur meine liebe Laterne nicht.
„Ich geh’ mit meiner Laterne“

Ich geh mit meiner Laterne

und meine Laterne mit mir.

Da oben leuchten die Sterne

und unten da leuchten wir.

Laternenlicht,

verlösch mir nicht!

rabimmel, rabammel, rabum.

Ich geh’ mit meiner Laterne

und meine Laterne mit mir.

Da oben leuchten die Sterne

und unten da leuchten wir.

Mein Licht ist aus,

ich geh’ nach Haus.

rabimmel, rabammel, rabum.

Objava Proslava dječjeg Martinja u Zaprešiću pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nakon korona pauze ponovno je održan Predsjednički Martinje kup u organizaciji Golf kluba Ban Jelačić. Golferi su 16. izdanjem ovog turnira u opuštenoj atmosferi priveli kraju ovogodišnju natjecateljsku sezonu. Tradicionalni Predsjednički Martinje kup u organizaciji Golf kluba Ban Jelačić specifičan je zbog toga što se natjecateljima tijekom igre dopušta okrijepiti se pokojom kapljicom što donosi i bolji rezultat. Zadnji Predsjednički Martinje kup se zbog pandemije korona virusa održao 2019. , a neki nisu propustili nijedno izdanje dosad.

“To je za nas najveseliji turnir u godini. U pravilu turniru je da se jednim decilitrom vina može na jednoj rupi olakšati jedan udarac. Tako da naši golferi osim što igraju golf malo se okrijepe i mladim vinom. Ima 30-ak natjecatelja što je jedna lijepa brojka jer nam je kroz pandemiju pao broj članova”, rekao je predsjednik Golf kluba Ban Jelačić Marijo Gucić.

“Znamo piti , znamo uživati ali znamo i igrati. Mi smo ljudi u prirodi koji hodaju i prazne tu energiju i to je lijepo druženje. Mislim da sudjelujem od prvog turnira”, otkrio je dopredsjednik Golf kluba Ban Jelačić Drago Bago.

“Ovaj martinjski golf turnir je specifičan i izmišljen ovdje u Zaprešiću. Bio sam na jednom turniru u Hercegovini gdje su oni napravili kopiju našeg turnira, a rade to i drugi” Nažalost zbog pandemije nismo ga mogli organizirati posljednje dvije godine. Drago mi je da se ponovno održava jer je to fantastična promocija grada kroz golf i priču Novih dvora” saznali smo od gradskog vijećnika Grada Zaprešića Danijela Saića.

Treba iskoristiti potencijale koje nudi golf

Golf je u svijetu sve popularniji dok u Hrvatskoj ne postoji velik interes i broj terena. Svi se nadaju da će zaprešićko golf vježbalište prerasti u pravi golf teren.

“Htio bi da što više promoviramo golf kao sport koji je nepravedno zapostavljen. Golf ima puno benefita, provodi se vrijeme u prirodi i nije tako skupo kako se misli. Mi imamo golf vježbalište i već godinama očekujemo pravo golf igralište koje je u najavi ali treba malo političke volje. To bi bilo za dobrobit i Zaprešića i okolice”, poručio je Marijo Gucić.

“Ako grad s nekim investitorom uspije napraviti teren s 18 rupa i i ekskluzivnim hotelom tada bi vrijednost svih nekretnina u Zaprešiću bila veća za milijardu kuna. Znači svima bi skočila vrijednost nekretnina za 10-20%”, rekao je Drago Bago.

“Nažalost grad trenutno nema novaca za pravo golf igralište, ali revitalizacijom Novih dvora ja mislim da će ovdje doći jedan pravi investitor i da će se to ostvariti”, rekao nam je Danijel Saić.

Predsjedničkim Martinje kupom završena je sezona u kojoj su se zaprešićki golferi nakon dvije godine korona pauze vratili sportu u kojem najviše uživaju.

Objava Vratio se Predsjednički Martinje kup pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Najiščekivaniji sportski događaj u 2022. godini, Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru, sve nam glasnije kuca na vrata. U skladu s time, fokus publike, polako ali sigurno, seli se na Arapski poluotok. Stara latinska poslovica kaže da svi putevi vode u Rim, ali od 20. studenog do 21. prosinca vodit će, što doslovno, što figurativno – u Dohu. S obzirom na premijerni termin održavanja Mundijala, ove ćemo zime, dakle, umjesto tradicionalnih blagdanskih hitova Mariah Carey, Whama i Chrisa Reae, slušati Nereda i Zaprešić Boyse. Nakon što su hrvatski navijači u travnju imali mogućnost kupnje ulaznica za utakmice “vatrenih”, HNS je, u predvečerje svjetske nogometne smotre, osigurao i dodatni kontingent karata. Potaknuti time, saznali smo sve informacije i detalje koji bi našim sunarodnjacima na putu u najbogatiju arapsku zemlju, ali i tijekom boravka u njoj, mogli biti od koristi.

Procjenjuje se da bi u Kataru, kumulativno, moglo prisustvovati 1,2 milijuna navijača sa svih strana svijeta, a svoj skromni doprinos dat će i navijači u crveno-bijelim kvadratićima. Njih se u zaljevskoj zemlji, tijekom grupne faze natjecanja, očekuje oko 1500, s time da bi konačnu brojku mogao “podebljati” uvodno spomenuti dodatni kontingent ulaznica za hrvatske navijačke sektore, koji je HNS osigurao početkom studenog. Ulaznice za utakmice u skupini, ovisno o poziciji na tribinama, podijeljene su u tri cjenovne kategorije. Hrvatima su, tako, ponuđene ulaznice 1. kategorije, čija je cijena 1802 kune, odnosno druge kategorije, po 1351,50 kuna i treće kategorije, za koje treba izdvojiti 561,80 kuna.

– Omogućeno je ukupno tisuću ulaznica po utakmici, većinom 1. kategorije (odlukom Fife). Najveći interes vladao je za ulaznicama treće kategorije, kojih je ujedno bilo i najmanje, te su brzo prodane. Interes za ulaznicama prve i druge kategorije manji je, te su ulaznice još uvijek dostupne za kupnju, tako da navijačima dostupnost ulaznica neće biti problem za to natjecanje, barem ne za prvi krug – izvijestio nas je glasnogovornik HNS-a Tomislav Pacak.

Hayya kartice

Ulaznica, prije svega onih skupljih, dakle, ne nedostaje. Nakon njihove kupnje i rezervacije smještaja (o kojem će biti riječi u nastavku teksta) sljedeći korak za hrvatske, ali i sve ostale navijače, naknade su za eventualnu pratnju, odnosno obvezna registracija. O čemu se radi?

Od 1. studenoga u Katar, naime, mogu ući isključivo osobe s ulaznicama za utakmicu, u pratnji do najviše tri gosta – koji moraju platiti dodatnu naknadu od 1055 kuna (ne odnosi se na djecu mlađu od 12 godina). Posebno je važno istaknuti da su navijači obvezni napraviti i online registraciju, s ciljem dobivanja digitalne kartice Hayya, koja će im u Kataru predstavljati vizu i besplatnu propusnicu za javni prijevoz (metroe i autobuse), te hitnu medicinsku pomoć.

 Put

Većina hrvatskih navijača koji će bodriti reprezentaciju na SP-u vjerojatno je već odavno stavila kvačicu na sve organizacijske stavke koje se tiču transporta i smještaja, ali postoji mogućnost da to ipak nisu učinili svi, osobito oni koji su do ulaznice došli nakon što je u prodaju pušten posljednji kontingent. Oni na raspolaganju imaju nekoliko različitih opcija. U trenucima pisanja ovog teksta, Qatar Airways i dalje je nudio izravne letove do Dohe. Za povratnu kartu od Zagreba do Dohe, u terminu od 18. studenoga do 2. prosinca (koji obuhvaća otvorenje SP-a, te sve tri utakmice Hrvatske u skupini), potrebno je izdvojiti nešto više od 6000 kuna.

Druga opcija odnosi se na let Turkish Airlinesom, koji uključuje presjedanje u Istanbulu, u istom terminu, po cijeni od oko 4500 kuna. Za one nešto pustolovnijeg duha, postoji i opcija leta Ryanairom do Pafosa na Cipru. Iz Pafosa se, autobusnim međugradskim linijama, s presjedanjem u Limassolu, može doći do najveće ciparske luke u Larnaki i uhvatiti povratni let do Dohe. U smjeru Katara leti se Royal Jordanianom i Qatar Airwaysom, s presjedanjem u Ammanu, a natrag Egypt Airom, te se presjeda u Kairu. Opisana avantura koštala bi otprilike 6000 kuna.

Smještaj

Pitanje smještaja za navijače tijekom trajanja SP-a definitivno je najkompleksniji segment puta. S jedne su strane kapaciteti ograničeni, a s druge su cijene vrlo visoke, osobito ako tražite nešto komfornija rješenja. Organizator je inicijalno govorio od 90.000 raspoloživih smještajnih jedinica (30.000 hotelskih soba plus 60.000 apartmana i vila za iznajmljivanje), ali vremenom je, improvizacijom u vidu “plutajućih hotela” (kabine na usidrenim kruzerima u Dohi), kampova i kontejnerskih naselja, ta brojka porasla na 130.000. Provjerili smo što je od toga ostalo na raspolaganju hrvatskim navijačima, i po kojim cijenama.

Noćenje za jednu osobu u hotelu s dvije zvjezdice u Dohi se, zaključno s trenutkom izlaženja ovog teksta, na Bookingu moglo rezervirati po cijeni od 2500 do 3500 kuna. Za nešto bolju uslugu (tri i četiri zvjezdice) potrebno je izdvojiti od 5000 do 15.000 kuna za noć, a za one s najdubljim džepom, tu su luksuzni hoteli s pet zvjezdica, u kojima noćenje košta i preko 20.000 kuna. Privatni smještaj može se naći po cijenama od 2500 do 5500 kuna za noć, ali, također, u nekim luksuznijim varijantama, ide preko 20.000 kuna po noćenju. Valja napomenuti kako je u većini ponuda, poglavito onih povoljnijih, istaknuto kako su raspoložive još jedna ili eventualno dvije smještajne jedinice.

Najpovoljniji (ali i najskromniji) svakako je smještaj u navijačkom selu, koje je otvoreno u četvrtak, i sadržava 6000 kontejnera na prostoru od 3,1 četvornog kilometra. Kompleks je izgrađen u blizini aerodroma, te uključuje stanice za autobuse i metro, privremeni restoran i trgovine. Kontejneri tankih zidova dizajnirani su za boravak jedne ili dvije osobe, s dva odvojena kreveta, noćnim ormarićem, malim stolom i stolicom, klima uređajem, WC-om i tušem. Noćenje u njemu košta oko 1500 kuna, a s pansionom nešto više od 2000.

– Otprilike 60% kontejnera već je rezervirano – rekao je Omar al-Jaber u ime organizatora za AP, dodavši kako će se navijačima, na lokaciji u neposrednoj blizini međunarodne zračne luke Hamad, ponuditi i kabine od 600 kuna po noćenju. Oni koji se odluče za tu varijantu, morat će se naviknuti na zaglušujuću buku zrakoplova, ali i na pijesak koji nanose pustinjski vjetrovi.

Postoji opcija i za žitelje Lijepe naše koji nemaju volje ili vremena sami isplanirati put, rezervirati smještaj i organizirati slobodno vrijeme u Kataru, a istodobno raspolažu s dovoljno financijskih resursa da plate nekome kako bi to učinio umjesto njih. Ban tours, kao službena turistička agencija HNS-a, za hrvatske je navijače pripremio tri vrlo sadržajna aranžmana/programa. Prvi (22. 11. – 28. 11) obuhvaća utakmice s Marokom i Kanadom, te košta 39.750 kuna, drugi (26. 11. – 2.12.) obuhvaća utakmice s Kanadom i Belgijom, te stoji 37.750 kuna, a treći (30. 11.- 7. 12.) susret s Belgijom i potencijalni dvoboj osmine finala, te je za njega potrebno izdvojiti 39.750 kuna.

Navijači će biti smješteni na dvije lokacije po odabiru; na kruzeru MSC World Europa ili u stanovima novoizgrađenog objekta na ekskluzivnoj lokaciji “The Pearl”, a u cijenu aranžmana, osim smještaja i povratnih avionskih karata, uračunate su i pristojbe u zračnim lukama, transferi autobusom, obroci u restoranima, brojni izleti, razgledavanje znamenitosti Dohe, usluge vodiča, vožnja pustinjom na terenskim vozilima, jahanje deva, krstarenje drvenim čamcima, i posjeti muzejima. Iako su cijene navedenih paketa, za hrvatske standarde, poprilično visoke, vlasnik agencije Željko Marković u svojim je posljednjim izjavama ustvrdio kako je prodano preko 300 aranžmana te da je na sva tri programa ostalo još 50-ak slobodnih mjesta.

Hrana i piće

Katar je turistička zemlja izuzetno bogate gastronomske ponude, u kojoj ćete bez većih problema pronaći restorane gotovo svih svjetskih kuhinja – od francuskih i talijanskih, preko brazilskih i peruanskih, pa sve do marokanskih, turskih, libanonskih, indijskih azerbajdžanskih, tajlandskih i japanskih. Cijena hrane, kao i u slučaju smještaja, značajno varira od restorana do restorana, ovisno o brojnim čimbenicima. Kada govorimo o prosjeku, prema podacima Numbea, najveće svjetske baze za troškove života, obrok u katarskom restoranu srednjeg ranga koštat će vas oko 400 kuna, dok ćete, primjerice, hamburger, krumpiriće i piće, u McDonald‘su platiti oko 50 kuna.

Jedan od “tipova” koji bi mogao koristiti hrvatskim navijačima, saznali smo gledajući HRT-ov putopisni serijal Inshallah Qatar. Ako želite jesti u nekom od restorana internacionalnih kuhinja i pritom ne bankrotirati, svakako biste trebali posjetiti tržnicu Souq Waqif u Dohi. Tamo se, primjerice, između ostalih, nalazi i libanonski restoran Saida, u kojem, prema riječima novinarke Martine Validžić, poslužuju obilne porcije, te se dvije osobe mogu najesti za 80 do 90 kuna.

Kad govorimo o piću, konzumacija alkohola tijekom predstojećeg SP-a posljednjih je mjeseci predstavljena kao problem od nacionalne, ako ne i svjetske, važnosti. Iako su u Kataru na snazi stroge zakonske regulative, navijačima će se, ipak, za vrijeme trajanja turnira, progledati kroz prste.

– Alkohol nije dio katarske kulture. Gostoprimstvo, međutim, jest. I zato će navijači koji žele konzumirati alkohol tijekom SP-a to moći – poručili su DW-u iz Vrhovnog odbora za isporuku i naslijeđe, tijela zaduženog za organizaciju SP-a u Kataru.

Alkoholna pića zabranjeno je unositi u državu i konzumirati ih u javnosti, stoga svakako nećemo, kao što je to bio slučaj na ranijim nogometnim smotrama, gledati scene razgaljenih navijača koji piju i pjevaju na gradskim ulicama i trgovima, ali oni koju budu htjeli, grla će smjeti močiti na drugim, točno određenim, lokacijama, i pod jasno definiranim uvjetima.

To će, primjerice, moći činiti u licenciranim hotelskim barovima i restoranima, gdje će za malo pivo ili čašu vina, morati izdvojiti najmanje 80 kuna, dok će oni s nešto istančanijim ukusom za koktel platiti više od 120 kuna. Prema informacijama AFP-a, pivo će se točiti i na štandovima u blizini stadiona, a ti štandovi radit će do 30 minuta prije utakmice, odnosno još sat vremena nakon njezina završetka. U glavnoj Fifinoj fan-zoni, smještenoj u Al-Bidda parku u Dohi (na 500.000 četvornih metara), također će biti štandova s pivom, ali će se oni otvarati tek od 18.30.

Kad je riječ o bezalkoholnim pićima, prema podacima Numbea, u katarskim kafićima prosječna je cijena bočice vode (0,33) tri kune, Coca-Cole (0,33) osam kuna, a cappuccina oko 40 kuna. U dućanima se litra i pol vode može naći za manje od četiri kune, pola litre bezalkoholnog piva za nešto više od 17 kuna, dok će vas kutija cigareta stajati oko 50 kuna.

Prijevoz u Kataru

Hrvatska će, kao što je već dobro poznato, u Kataru igrati u skupini F s Marokom, Kanadom i Belgijom. Utakmica s Marokom bit će odigrana 23. studenoga na stadionu Al Bayt, s početkom u 11 sati. Al Bayt je drugi najveći stadion katarskog turnira i nalazi se u gradu Al-Khoru, smještenom 50 kilometara sjeverno od Dohe.

Druga utakmica na rasporedu je četiri dana kasnije, 27. studenoga, na stadionu Khalifa International u Dohi od 17 sati. Dalićevi odabranici grupnu fazu natjecanja završit će okršajem s Belgijom 1. prosinca (16 sati) na stadionu Ahmad Bin Ali u gradu Ar Rayyanu, koji je oko 11 kilometra (zapadno) udaljen od katarske metropole. Do potonja dva stadiona hrvatski će navijači moći izravno doći podzemnom željeznicom, dok će ih, na putu do Al Bayta, metro voziti do najdalje stanice na sjeveru (Lusail), odakle će dalje nastaviti autobusom (10 minuta), odnosno pješice (30 minuta).

Ukupno je pet od osam katarskih stadiona direktno povezano mrežom podzemne željeznice, a za ostale je, kao u slučaju Al Bayta, organiziran autobusni prijevoz. Kao što je u uvodnom dijelu teksta rečeno, vožnja podzemnom željeznicom i autobusima za navijače, odnosno vlasnike Hayya kartica, bit će besplatna. Kad je riječ o taksi prijevozu, on u Kataru nije skup; start će vas koštati otprilike 16 kuna, dok ćete za svaki sljedeći kilometar platiti još dodatne četiri. Osim katarske taksi službe Karwa, na raspolaganju imate i Uber, koji bi trebao biti još i povoljniji

Običaji i zakoni

Katar je zemlja islamskog svijeta. Osim alkohola, u zemlju ne smijete unijeti ni električne cigarete s obzirom na to da je “vaping” zakonom zabranjen. Ilegalni su, dakako, i narkotici, pa se za posjedovanje i minimalne količine droge mogu očekivati stroge sankcije. Treba, također, pripaziti i na intenzitet fizičkog kontakta. Svaki čin koji katarske vlasti okvalificiraju “pretjerano intimnim” i “uvredljivim”, bez obzira na spol i seksualnu orijentaciju “počinitelja”, može završiti novčanom kaznom, uhićenjem, pa i deportacijom. Navijačice iz nemuslimanskih zemalja nisu obvezne nositi hidžab ili nikab, ali moraju biti “pristojno” odjevene. Konkretno, njihove suknje moraju biti do koljena, a kratke majice moraju im pokrivati ramena.