U subotu, 5. studenog će se u dvorani općinske zgrade u Humu na Sutli održati promocija knjige recepata „Humska potica“. Recepte je prikupila i uredila za objavu Tanja Topić, a promociju organiziraju Udruga žena „Humsko srce“, KŠU „Gustav Krklec“, ŠKD „Sv. Petar Brezno“ te Udruga vinogradara i podrumara „Humska kapljica“ pod pokroviteljstvom Općine Hum na Sutli.
U glazbenom dijelu programa nastupit će Mješoviti pjevački zbor KUD-a Rikarda Jorgovanića iz Huma na Sutli i slovenska sopranistica Mateja Bobek. Nakon predstavljanja knjige slijedi domjenak uz degustaciju potica.
Inače, potica je tradicionalan kolač, slatki ili slani, koji se pripremao na području Huma na Sutli. Nadjevi za poticu su različiti, no osnovna namirnica je sir, a posebnost potice su preklopljeni rubovi.
Svi koji žele saznati više o pripremi potice ili je pak kušati, čak i u bezglutenskoj varijanti, dobrodošli su ove subote u 15 sati u dvoranu humske općinske zgrade.
Galerija Razvid / POU Zaprešić srdačno Vas poziva na izložbu Vice Glibote naziva Remnants of Tomorrow koja će se održavati u prosturu zaprešićke Vršilnice u Novim dvorima u Zaprešiću. Izložba će biti izložena od 3.11 – 21.11. 2022. godine, a možete ju posjetiti radnim danom od 16 – 20 sati.
“Osim vlastite opservacije zbivanja i promjena na globalnoj razini koje su imale direktan utjecaj na život pojedinca i zajednice, iznimna inspiracija za rad proizlazi iz dugogodišnjeg istraživanja i čitanja literature američkih majstora fikcije, kozmičkog horora te filozofskog horora – H. P. Lovecrafta, Thomasa Ligottija i Theodora Sturgeona. Međusobno posve različiti, navedeni pisci, svaki na svoj način i iz druge perspektive, pokušavaju prikazati i dočarati elemente horora – pojma koji na više razina korelira s idejom distopije. Svaki od njih u čitatelju pobuđuje želju da na vlastiti način pokuša vizualizirati horor. U mom slučaju horor nije ni teatralno groteskan ili nužno čudovišan. Moj horor se materijalizirao u obliku egzistencijalne prijetnje, hladan i distanciran, mehanički umjetan i vanzemaljski. U formi ruševnih i raščlanjenih oblika koji nekoć kao da su predstavljali nešto, a sad postaju samo relikvije neke davno zaboravljene ere koja se još nije dogodila…” – Vice Glibota.
U srijedu 2. studenog započinju radovi na rekonstrukciji parkirališta dječjeg vrtića Grigor Vitez. Obzirom da će za potrebe izvođenja radova na parkiralištu biti onemogućen pristup vrtiću, na snazi će biti privremena regulacija prometa.
Privremeni ulaz u vrtić bit će s Ulice Josipa Vanjeka koja će postati jednosmjerna od križanja s Ulicom Grigora Viteza u pravcu Ulice Ivana Perkovca. Također, uz desni prometni trak bit će dozvoljeno kratko zaustavljanje vozila kako bi roditelji mogli dovesti djecu u vrtić.
Molimo sve korisnike dječjeg vrtića Grigor Vitez za razumijevanje i strpljenje.
Brojna publika došla je u Vršilnicu pogledati kazališnu predstavu „Kradljivica ključeva“ koju su izveli polaznici Zaprešićkog kazališta za djecu i mlade. Suvremena bajka Marte Mekovec de Cervalho budi u nama potrebu i čežnju da pronađemo taj čarobni ključić koji otvara bezvremenska pitanja o smislu života, ljubavi i pripadnosti. Režiju i dramatizaciju potpisuje Aleksandra Žmak, asistentica […]
Kao što je najavljeno, isplata predujma u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2022. godinu započet će dva tjedna ranije, odnosno 2. studenoga 2022. godine.
Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2022. godini i koji su ostvarili uvjete prihvatljivosti nakon provedenih kontrola Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Za isplatu predujma poljoprivrednicima je osiguran iznos od 1,7 milijardi kuna, odnosno 70% odobrenog iznosa potpore. Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno, zeleno, preraspodijeljeno plaćanje i mlade poljoprivrednike. Novac za ovu isplatu u cijelosti se refundira se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi.
Povodom blagdana Svih svetih delegacija grada Zaboka predvođena predsjednikom Gradskog vijeća Grada Zaboka Dragutin Črnjevićem, članovima Gradskog vijeća Grada Zaboka, pročelnicama Grada, te članovi braniteljskih udruga, obitelji branitelja te predstavnici Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade, položili su vijenac i zapalili svijeće kraj središnjeg križa na zabočkom groblju te na grobovima poginulim braniteljima sa zabočkog područja.
Kao i svake godine, zapaljenje su svijeće i posjećeni grobovi Antuna Čižmeka, Gorana Bernašeka, Vlade Kolara, Srećka Loboreca, Marijana Šenjuga i Siniše Kolara.
U Zagrebu je u petak, 28. listopada 2022. godine, održan BregFest – prvi Festival vina Bregovite Hrvatske – vinske regije koja uključuje vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Plešivice, Pokuplja i Moslavine.
Župan Krapinsko-zagorske županije ŽeljkoKolar je simboličnom zdravicom označio početak BregFesta te neposredno prije toga pozdravio brojne okupljene vinare i vinarke u jedinstvenom prostoru AvantGardena. »Veliko mi je zadovoljstvo biti ovdje među najboljim vinarima ne samo u Europi nego i u svijetu. Naime, ne trebamo biti skromni – za to nema apsolutno nikakvog razloga. Nije uvijek bitna kvantiteta, bitna je kvaliteta! A mi kvalitetu imamo. Sve svjetske i europske medalje koje ste osvojili na vinskim sajmovima daju mi pravo da mogu govoriti na ovakav način« – istaknuo je župan Kolar i pozvao Ministarstvo turizma da jače prepozna kvalitetu vina Bregovite Hrvatske te da se kroz brendiranju i promociju pojačaju napori za plasman i ponudu naših vina kako domaćim, tako i stranim gostima tijekom turističke sezone.
Festival BregFest organizirali su sami vinari, članovi Udruge Bregovita Hrvatska. Udruga je osnovana 2019. godine te okuplja vinare s područja Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba. Oni svojom strašću, inovativnošću i znanjem te visokim standardima proizvodnje znatno doprinose domaćoj vinskoj sceni. Ove godina vinari Bregovite Hrvatske postigli su i veliki međunarodni uspjeh na prestižnom svjetskom ocjenjivanju vina Decanter u Londonu osvojivši jednu platinu, 4 zlata, 24 srebra i 49 bronce. Ljubitelji vina mogli su na BregFestu upoznati same vinare, čuti njihove zanimljive priče te uživati u osvježavajućoj šarolikosti izvrsnih vina i pjenušaca. Uz prezentacije i kušanja vina održane su 4 vinske radionice i vinski party uz DJ.
Okupljene na otvorenju pozdravio je i župan Koprivničko-križevačke županije DarkoKoren, izaslanik Gradonačelnika Grada Zagreba EmilTuk i predsjednik Udruge Bregovita Hrvatska JosipTržec.
Bregovita Hrvatska
Središnju bregovitu Hrvatsku čini pet vinogradarskih podregija ili bolje rečeno pet različitih Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) sa svojim vinogorjima. Na krajnjem istoku, uz rijeku Savu, smještena je Moslavina s vinogradima na blagim obroncima Moslavačke gore. Sjevernije na pitomim obroncima planina Medvednice, Kalnika i Bilogore smjestili su se vinogradi podregije Prigorje – Bilogora. Zagorje – Međimurje najsjevernije je područje uzgoja vinove loze u Hrvatskoj s karakterističnim brežuljkastim položajima koji se prema sjeveru vežu s Alpama, dok su za Plešivicu karakteristični slikoviti i jedinstveni vinogradarski amfiteatri Žumberačkog gorja. U području slijeva rijeke Kupe te njenih pritoka Mrežnice i Dobre, na niskom brežuljkastom gorju Vukomeričkih gorica smješteni su vinogradi vinogradarske podregije Pokuplje.
U povodu blagdana Svih svetih predstavnici Grada Zaprešića i udruga odali su počast poginulim hrvatskim braniteljima i preminulim građanima Zaprešića. Dekan Zaprešićkog dekanata župnik Ivan Frkonja izrekao je riječi molitve posebno istaknuvši važnost vjere u razumijevanju smrti kao početka novog života. Na središnjem križu Gradskog groblja Zaprešić položili su vijence i zapalili svijeće izaslanstvo Grada […]
Nije ljetna špica u sezoni niti udarni vikend smjene turista, ali su građani odlučili klasično spojiti vikend s nadolazeći blagdanom Svih svetih pa su mnogi na važnim prometnim cestama kroz županije doslovno zapeli u nepreglednim kolonama.
Naravno, putem je vozače osim vlažnih i skliskih kolnika dočekala magla, ali i radovi pa stoga povremeni zastoji i vožnje u koloni nisu rijetkost. Čak naprotiv, čini se prema karti HAK-a kao da nema dionice u Lijepoj našoj na kojoj se radovi ne odvijaju.
Poprilična kolona od čak šest kilometara stvorila se u zoni najavljenih radova između čvorova Bosiljevo i odmorišta Dobra u smjeru mora gdje se na potezu od pet kilometara vozi jednom prometnom trakom uz ograničenje brzine do 80 km/h. Predviđeni kraj radova je zadnji dan listopada.
A sve putnike koji po A1, pak, dolaze iz pravca mora, kod čvora Brinje i tunela Mala Kapela “čeka” ih vozilo u kvaru.
Kolone su se stvorile zbog radova i na A2 od Zagreba prema Macelju gdje se između čvorova Jankomir i Zaprešić u smjeru Krapine vozi usporeno jednim trakom u dvokilometarskoj koloni.
Na A3 Bregana Lipovac vozači trebaju pronaći strpljenja između odmorišta Ježevo i Ivanić Grad gdje je zbog sanacije mosta Zelina promet zatvoren u smjeru Lipovca te se vodi dvosmjerno po dvije sužene prometne trake.
Ništa bolja situacija ni manja gužva nije ni na A7 pred naplatnim kućicama Rupa u pravcu Rijeke gdje se također stvorila dugačka kolona.
