Grad Zaprešić sudjeluje u projektu “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju” čiji je nositelj Istarska županija, a uz Zaprešić, partneri su gradovi Poreč, Pula, Cres, Čakovec i Ivanić Grad te Istarska regionalna energetska agencija (IRENA), Zelena energetska zadruga (ZEZ), Greenstaat Energy AS i Stiftelsen Seed Forum Norway. Cilj je projekta povećanje kapaciteta za […]
The post Tri fotonaponske elektrane bit će postavljene tijekom ožujka first appeared on Grad Zaprešić.
U Osnovnoj školi Antuna Augustinčića obilježen je Dan ružičastih majica koji je Hrvatski sabor proglasio 2017. kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Tako su učenici i radnici odjenuli su ružičaste majice i pripremili prigodan program. U pripremi Dana ružičastih majica sudjelovali su svi učenici OŠ Antuna Augustinčića bilo da su pisali poruke protiv nasilja bilo da su nastupili u priredbi koja je održana u prepunom holu škole te tako podsjetili na važnost međusobnog poštovanja.
“U našoj školi inače se tradicionalno organizirao Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Prije korone uvijek smo imali veliku predstavu i priredbu i drago mi je da sad to možemo ponovno organizirati. Pripreme su trajale već neko vrijeme, učenici su tijekom veljače imali i neke radionice vezane za cyberbullying i vršnjačko nasilje. Sudjelovali su učenici od 1. do 8. razreda a u programu priredbe uglavnom učenici od 1. do 4. razreda” izjavila je zamjenica ravnateljice OŠ Antuna Augstinčića Iva Letica.
Učenici i profesori na ružičastim majicama imali su ispisanu poruku nasilje prestaje ovdje čime žele skrenuti pozornost na problem sve učestalijeg vršnjačkog nasilja u školama, koje može ostaviti teške psihičke posljedice.
“Ova poruka je je jako važna. Važna je da ih osvijesti da kad vide nasilje da kažu nemoj to raditi ili da nekoga od odraslih upozore da dođe i to spriječi. Poruka je jako važna zato što je nažalost cijelo društvo manje senzibilizirano za nasilje jer smo jako izloženi tome. Televizija, internet i društvene mreže u tome ne pomaže jer djeca više nisu toliko osjetljiva na to nasilje. Sve je to postalo normalno, ali nije normalno kad te netko vrijeđa i kaže ružnu riječ ali preko društvenih mreža ponekad je takva komunikacija uobičajna. Zato je važno da pričamo o otme i izvještavamo o tome. Iako uobičajno koriste ružne riječi, svaka ta riječ boli. Voljela bih da bude i više ovakvih događaja poput današnjih jer se djeca tome jako vesele” poručila je Iva Letica.
Obilježavanje Dana ružičastih majica u svijetu je započelo 2007. u Kanadi kao znak podrške dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje u školi samo zato što je bio odjeven u ružičastu majicu koja je simbolizirala potporu njegovoj teško bolesnoj majci.
Objava Dan ružičastih majica u OŠ Antuna Augustinčića pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Obilježena je 150. obljetnica rođenja hrvatske spisateljice i prve hrvatske novinarke. Marija Jurić Zagorka rodila se 1873. godine, a Dubravka Vidović na njezin ju je rođendan utjelovila u krapinskoj Gradskoj knjižnici.
Obzor, Časopis za ženu i dom Hrvatica, Ženski list… Sve su to publikacije u kojima je Marija Jurić Zagorka sudjelovala, pokrenula ih ili uređivala. U Gradskoj knjižnici u Krapini na rođendan ove spisateljice i novinarke održana je performansa Dubravke Vidović, koja je govorila o Zagorki i odlično ju utjelovila.
Marija Jurić bila je prva profesionalna europska novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Potpora u novinarskom radu i književnosti bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji ju je nagovorio na pisanje romana. Zagorka se borila protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena.
Zbog svojeg je novinarskog rada više su ju puta zatvarali i progonili. Nudili su joj novac da prestani pisati. Upotrebljavala je čak 26 pseudonima jer se u onom vremenu vjerovalo da žene ne mogu pisati o politici. Veliku podršku imala je i od Frane Supila te Stjepana Radića. Smjestila se među osobe koje su puno zasluženo poštovanje stekle tek nakon svoje smrti.
Svojim djelima, ali i imenima koja je izmislila, ostavila je velik trag. Damir, Gordana, Jadranka, Siniša… Prije njezina doba, ta imena nije nosio ni jedan Hrvat.
Objava Marija Jurić Zagorka utjelovljena u krapinskoj Gradskoj knjižnici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić uručio je Davorinu Gajniku, ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, ugovore ukupne vrijednosti nešto veće od 986.000,00 eura. Putem njih županija će financirati rad 8 T1 timova hitne pomoći i 2 tima sanitetskog prijevoza.
Kako bi osigurala ujednačenu dostupnost hitne medicinske pomoći svim stanovnicima, Zagrebačka županija osigurala je 986.148 eura kojima će se financirati rad 8 T1 timova hitne pomoći i po prvi puta rad 2 tima sanitetskog prijevoza. Od navedenog iznosa, s 813.608 eura Županija će se financirati rad 3 T1 tima u Samoboru, 3 T1 tima u Zaprešiću i po 1 T1 tim u Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini, dok će sa 172.540 eura biti financiran rad 2 tima sanitetskog prijevoza – u Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu.
“Jedina smo županija koja nema županijsku opću bolnicu na svom području, iznimno smo tranzitna županija koju presijecaju brojne autoceste i brze ceste, a tu je i međunarodna zračna luka i naš specifičan teritorijalni oblik – sve su to rizici koji mogu dovesti do nesreća i potrebe za intervencijama hitne pomoći.“ rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.
Naime, Zagrebačkoj županiji je, temeljem Mreže hitne medicinske pomoći koju je donijelo Ministarstvo zdravstva, utvrđeno 45 T1 timova, od kojih Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije ugovara s HZZO-om 43 T1 tima, a 2 T1 tima obavezna je financirati Zagrebačka županija. S obzirom da utvrđeni broj T1 timova nije dostatan kako bi se osigurala ujednačena dostupnost i kvaliteta ove zdravstvene djelatnosti za sve stanovnike, a prijedlozi Zagrebačke županije za izmjenu mreže hitne medicine prema resornom Ministarstvu do sada nisu uvaženi, Zagrebačka županija odlučila je i u 2023. godini financirati rad još 6 dodatnih T1 timova.
“Prije smo o tome govorili kao o nadstandardu, no potrebe na terenu govore o tome da s ovom brojkom od 51 T1 tim jedva uspijevamo održavati sustav funkcionalnim. Ono za što se zalažemo je da se Mreža hitne medicine izmijeni na način da Zagrebačkoj županiji bude osigurano ukupno 60 T1 timova, no do toga do sada nažalost nije došlo.“ istaknuo je Kožić.
U ime Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije vrijedne ugovore preuzeo je ravnatelj Davorin Gajnik pritom zahvalivši Županiji na pomoći i suradnji bez koje bi rad Zavoda bio vrlo otežan. „Zagrebačka županija ima oko 300.000 stanovnika, od toga gradovi Samobor, Sveta Nedelja i općina Stupnik koji zajedno imaju 60.000 stanovnika, imaju ugovoreno 5 T1 timova, što je po 1 T1 tim u smjeni – kao što imaju i gradovi poput Ozlja i Čazme.“
Županija je uložila i dodatnih 27 milijuna kuna u kupnju 80 vozila u proteklih 8 godina.
„Od 2014. godine do danas se godišnji iznos decentraliziranih sredstava za kupnju vozila nije promijenio. Tada smo mogli godišnje kupiti 10 vozila, sada je to nemoguće. Naši automobili godišnje prijeđu 80.000 do 100.000 kilometara i trebalo bi svake godine promijeniti po jedno vozilo u svakoj od osam ispostava, a tu je i HZZO koji nam plaća samo 1,75 kn goriva po prijeđenom km i da nije bilo pomoći Zagrebačke županije, Zavod ne bi mogao raditi, a naši stanovnici imali bi daleko ne kvalitetniju zdravstvenu zaštitu“, naglasio je Gajnik.
Objava Zagrebačka županija osigurala gotovo milijun eura za financiranje dodatnih timova hitne pomoći pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Velimir Zajec nastupit će idućeg utorka, 7. ožujka od 19 sati u Svetoj Nedelji. Ipak, neće biti na nekom nogometnom terenu već će u Knjižnici Mihaela Šilobode predstaviti svoju biografiju koja je lani izašla iz tiska.
“Još od prošlogodišnje velike promocije knjige stalno dobivam pozive mnogih Dinamovaca i zaljubljenika u sport diljem Zagreba i Hrvatske, a takve pozive mi je uvijek teško odbiti.
Nažalost, zbog raznih obveza u Grčkoj nismo do sada mogli napraviti puno promocija po Dinamovim sredinama, ali sad ćemo to pokušati nadoknaditi. Veselim se tim druženjima i razgovorima ne samo s navijačima, već i s brojnim svojim prijateljima, suigračima i igračima”, rekao je Velimir Zajec uoči promocije.
Sveta Nedelja ipak nije slučajno izabrana kao jedna od prvih stanica promocije knjige. U tom gradu je Zajec živio do preseljenja u Zagreb.
“Moj otac, koji mi je donio prve kopačke u životu iz Afrike, radio je u Krškom na aerodromu pa smo živjeli u Svetoj Nedelji, tada općini, dok se nismo preselili Zagreb. Zato se veselim povratku u grad u kojem sam nekad živio”, dodao je Zajec.
Ulaz na promociju je slobodan, a nakon kratkog razgovora Zajec će svim zainteresiranima potpisivati njhove primjerke knjiga. Knjige će se na licu mjesta moći kupiti po promotivnoj cijeni od 40 eura za tvrdi uvez i 35 eura za meki uvez.
Knjiga “Zeko – biografija Velimira Zajeca” puštena je prije godinu dana u prodaju, a na 480 stranica kroz razgovore s 96 sugovornika i više od 100 arhivskih članaka, autor knjige Sanjin Španović ispričao je Zajecovu karijeru ne samo kao kapetana Dinama, već i onu kao igrača Panathinaikosa, te trenera i direktora ova dva kluba i otkrio brojne nepoznate detalje povezane i s brojnim hrvatskim i grčkim nogometnim legendama.
Također, u knjizi se nalazi i preko 150 fotografija od kojih brojne nisu nikad dosad viđene u javnosti. Knjiga je naišla i na brojne komplimente i pohvale ne samo brojnih čitatelja, već i Dinamovih igrača i trenera, novinara i književnih kritičara.
Objava Velimir Zajec nastupa u Svetoj Nedelji: Veselim se povratku u grad u kojem sam nekad živio pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
U svibnju bi trebale početi prve edukacije za specijalizaciju iz hitne medicine medicinskih sestara i tehničara. Već godinu poslije ti bi novi specijalisti mogli pružati hitnu medicinsku pomoć građanima, odnosno stvarno spašavati živote, jer bi imali veće ovlasti nego sada.
Naime, u sklopu Hitne medicinske pomoći trenutačno rade tzv. tim 1, u koji je uključen liječnik i tehničar, te tim 2, u kojem radi medicinska sestra, odnosno tehničar sa srednjom stručnom spremom, te jedna s višom, ali nema liječnika. No, problem je što tim 2 gotovo nikako ne može pomoći u hitnim situacijama, primjerice nekome tko je u anafilaktičkom šoku, jer ne smiju davati neke lijekove koji spašavaju život poput adrenalina!
Drugim riječima, tim 2 gotovo da se svodi na sanitetski prijevoz pacijenata u bolnicu jer dugih ovlasti nema, što nije slučaj u najvećem dijelu zemalja EU.
– To bi se trebalo promijeniti nakon što u iduće tri godine 370 medicinskih sestara i tehničara prvostupnika (završena viša medicinska škola) prođu jednogodišnju specijalizaciju iz hitne medicine, što je omogućeno projektom EU. Ovu će edukaciju provoditi sveučilišta i veleučilišta, a plan je da svake godine imamo oko 120 polaznika te specijalizacije. Naime, ne mogu sve sestre i tehničari hitne otići na specijalizaciju odjedanput, to mora biti sukcesivno – kaže Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara.
Dodaje da se prije početka ove specijalizacije također mora promijeniti Zakon o sestrinstvu da djelatnici budu i pravno zaštićeni, što podrazumijeva povećanje njihovih ovlasti u odnosu na trenutačne jer bi bez toga oni koji bi pružali stvarnu hitnu pomoć bili u prekršaju unatoč dodatnoj edukaciji i kompetencijama. Predviđa se također da sestrinski specijalisti imaju veće plaće poslije završene specijalizacije. Naime, umjesto koeficijenta 1,16 imali bi 1,4, a to je povećanje od oko 25 posto.
Većina zemalja EU ima dodatno educirane medicinske sestre i tehničare koji mogu pružiti hitnu medicinsku pomoć i tako spašavati pacijente ako u blizini nema liječnika. No, Gazić napominje da te specijaliste ne treba brkati s paramedikusima koje nerijetko vidimo u američkim filmovima. Naime, paramedikusi nisu zdravstveni djelatnici, nego osobe različitih zanimanja koje su prošle jednogodišnju edukaciju za ispomoć u hitnim situacijama.
– Osim specijalizacija za hitnu medicinu pokrećemo i druge. Dosad su se javila 24 stručna društva medicinskih sestara i tehničara koja također žele specijalizacije, a to znači da bi uskoro trebao početi rad na izradi pravilnika o sestrinskim specijalizacijama. Rok je za to bio početak ovog mjeseca, ali očekujemo da će do polovice ožujka konačno svi završiti taj posao.
Naime, među zainteresiranima su i stručna društva medicinskih sestara i tehničara za, primjerice, hematologiju, kirurgiju, kardiologiju, gastroenterologiju, patronažu… Potom će sve to objediniti Ministarstvo zdravstva i povjerenstvo za sestrinstvo i nadam se da bi do kraja ljeta MIZ mogao donijeti prvi pravilnik o sestrinskim specijalizacijama – objašnjava Gazić.
Na pitanje bi li to moglo izazvati nezadovoljstvo pacijenata, jer u timu 2 nema liječnika, Gazić naglašava da za to nema razloga.
– Oni neće ići na sve intervencije umjesto liječnika, kako se to tumači, a osim toga liječnik ostaje u timu 1. Primjerice, događa se da tim 1 ode na intervenciju zbog neke prometne nesreće, a istodobno se netko zbog infarkta sruši na istom području ili ga ubode osa i padne u anafilaktički šok. Izaći će na teren tim 2, ali nakon specijalizacije medicinske sestre i tehničari moći će započeti reanimaciju i pacijentu dati lijekove koji se u takvim situacijama primjenjuju, primjerice adrenalin.
U ovom trenu to ne mogu i zato bi pacijent mogao umrijeti jer nije dobio pravovremenu medicinsku skrb – kaže Gazić. Napominje da bi specijalisti hitne mogli značajno pomoći i tijekom turističke sezone kada na obali kronično nedostaje stručne medicinske pomoći.
Pčelinjih zajednica je sve manje Izvještajna skupština Udruge pčelara okupila je pčelare zaprešićkog kraja koji su se složili kako je prošla godina krenula dobro, a kasnije je nastupila velika suša i svi resursi pčelinjih paša su zakazali. Upravo zato ova Udruga brine o održavanju bioraznolikosti zasađivanjem medonosnog bilja, a u prošloj godini čak je organizirana […]
The post Godišnja skupština Udruge pčelara zaprešićkog kraja ‘Ban Josip Jelačić’ first appeared on Grad Zaprešić.
U Športskom rekreacijskom centru Zaprešić odigrano je natjecanje u futsalu Školskog sportskog saveza Zaprešićki kraj za djevojke koje pohađaju 5. i 6. razred. Na nikad brojnijem natjecanju cure su pokazale da po nogometnom talentu sve manje zaostaju za dečkima. Nogomet danas u Hrvatskoj više nije samo muški sport te ga igra sve više djevojaka, a u OŠ Bistra koja je dogurala do finala veoma je popularan među učenicama..
“U zadnje vrijeme ženski nogomet je postao popularan. Baš u Bistri je jako puno cura počelo trenirati i baviti se nogometom. Vidi se iz priloženog jer su cure ušle u finale. Nogomet kod cura digao se na jako visoki nivo u odnosu na prethodne godine. Za to su ja mislim najzaslužniji uspjesi reprezentacije. Cure sve više to prate, znaju sve živo, sve nogometaše i mislim da je to najveći razlog. Do unazad par godina na ovom natjecanju je bilo samo nekoliko ekipa i po tome se vidi koliko je ženski nogomet uzeo zamaha i u zaprešićkom kraju ali i u Zagrebačkoj županiji koja uvijek dobro prođe na državnom natjecanju.” otkrio je profesor tjelesnog odgoja u OŠ Bistra Oliver Faber.
“Sve više i više su se počeli raditi nogometni klubovi za cure čega prije nije bilo toliko. Neke cure su stvarno htjele početi baviti nogometom jer je nogomet stvarno jedan dobar sport koji cure nekad mogu bolje odigrat nego dečki. To pokazuju danas i na ovom terenu. Stvarno ima dobrih ekipa i cure bi trudom i radom mogle dogurat do velikih uspjeha”, poručila je učenica OŠ Bistra Maja Brezec.
Oliver Faber pohvalio je rad Školskog športskog saveza Zaprešićki kraj.
“To je naš predsjednik Marijan Bužanić podigao na jedan visoki nivo. Može se još puno toga napraviti ali masovnost je sve veća. Rezultati su nam sve bolji i bolji. Treba još lokalna sredina i okolne općine to još više poticat pa će onda biti sve više djece u dvoranama nego pred kompjuterima” istaknuo je Oliver Faber.
“Mislim da treba što više ovakvih natjecanja jer se time potiče djecu na bavljenje sportom. Na ovakvim turnirima će neke cure vidjeti da mogu igrati nogomet, ali i neke druge sportove poput odbojke, rukometa. Kad vide da mogu onda će se negdje upisati i htjet baviti s time” napomenula je Maja Brezec.
Iako su dale sve od sebe što je najbitnije, Bistranke su na kraju izgubile finalnu utakmicu u susretu protiv odličnih nogometašica iz OŠ Kupljenovo koja se plasirala na županijsko natjecanje. Treće mjesto osvojila je OŠ Antuna Augustinčića.
Objava Učenice OŠ Kupljenovo bolje od Bistre u finalu futsal turnira pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
U petak, 3. ožujka 2023. u Zaprešiću će se ujediniti srca malih i velikih Zaprešićana na Humanitarnom koncertu „Djeca za Lavu“.
Hrvati su i ovoga puta pokazali veliko srce – u samo 25 dana prikupljeno je 2,4 milijuna eura za liječenje Lave Petrušić, djevojčice koja boluje od spinalne mišićne atrofije. Iako je prikupljen potreban novac, Lavina misija ide dalje. Naime, Lavini roditelji osnovat će udrugu Lavina dobrih djela koja će se baviti djecom s neuromuskularnim oboljenjima, a dodatno prikupljen novac služit će za pomoć ostaloj potrebitoj djeci.
Humanitarni koncert „Djeca za Lavu“ održat će se u petak, 3. ožujka 2023. s početkom u 19 sati u Sportskoj dvorani Osnovne škole Antuna Augustinčića. Umjesto klasične kupovine ulaznica, posjetitelji će moći uplatiti donaciju na Lavin račun. Za bogati program pobrinut će se Plesni studio Jeté, Zaprešićke mažoretkinje Jelačićke, Mlađi orkestar Tamburaškog zbora Gaj Zaprešić, Dječji orkestar Puhačkog orkestra Zaprešić, Dječji zbor Glazbene škole Zlatka Balokovića Zaprešić, Max teatar i Dječja sekcija Kulturno-umjetničkog društva Kupljenovo.
Ovoj plemenitoj akciji pridružili su se i voditelji RTL Kockice Tatjana Horvatić i Davor Balažin koji će publiku voditi kroz dinamičan i raznovrstan program.
Objava Lavina dobrih djela ide dalje – HUMANITARNI KONCERT „DJECA ZA LAVU“ 3. ožujka 2023. u Zaprešiću pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Danas je u zaprešićkoj Gradskoj upravi na konferenciji za medije bilo govora o još jednoj dobroj i optimističnoj temi na početku nove godine. Naime Grad Zaprešić donio je odluku o većim plaćama. Ona se naročito tiče zaposlenika zaprešićkih dječjih vrtića i kulturnih ustanova te pomoćnika u radu s djecom koja imaju teškoće u razvoju. Radi se o zaposlenicima dvaju dječjih vrtića i triju osnovnih škola. Osnivač im je Grad Zaprešić i plaće njihovih zaposlenika teret su gradskog Proračuna.
“Ovime smo umanjili inflatorni udar. Odluka se odnosi na zaprešićke vatrogasce, dječje vrtiće Maslačak i Vrtuljak, Muzej Matija Skurjeni i Pučko otvoreno učilište Zaprešić. Kumulativno je to oko 180 zaposlenika”, rekao je Alan Labus, zamjenik gradonačelnika Turka.
“U rujnu prošle godine zaključen je kolektivni ugovor za zaposlenike dječjih vrtića. U veljači ove godine zaključen je dodatak istom, koji je ujedno dodatak onom za zaposlenike u kulturnim ustanovama. Osnovica za obračun plaće uvećana im je za četiri posto”, kazala je Sandra Sabol Valenčak, pročelnica zaprešićkog Upravnog odjela za društvene djelatnosti.
Odluka se primjenjuje od prvog ožujka ove godine i u obračunu je veljačke plaće. Naknada za pomoćnike u nastavi, njih ukupno 54 u dječjim vrtićima i osnovnim školama, sad iznosi 4,50 eura po satu. Povećanje je to naknade za 11 posto u odnosu na prošlu godinu.
Objava Grad Zaprešić povećao plaće koje isplaćuje iz svojeg proračuna pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.