Uz običaj da se uoči Jurjeva kod crkve svetog Jurja Župe Pušća pali vatra, svake godine Općina ima kontinuitet paljenja krijesa i neposredno prije Ivanja pri kapelici svetog Jandraša. Tradicija je to, kao jurjevski krijes, duboko ukorijenjena u kulturi.
Posljedne četiri godine, otkad je Filip Bernardić na vlasti, na istome mjestu u općini Pušća i peti put zaredom zaživio je običaj da se uoči Ivanja pali vatra. “To je zapravo najviše u organizaciji naših mještana iz Bregovljane, uz suport Općine Pušća što se tiče hrane i pića. Moram priznati da su tu najveći obol dali stanovnici, pod vodstvom Ivice Medvedeca. Otkad sam ja 2021. godine stupio na vlast i postao načelnik, nadalje kontinuirano imamo ivanjski krijes i drago mi je što ta tradicija traje. Bilo je toga i prije, pa je onda malo stalo, pa smo mi to opet aktivirali. Nadam se da će se ova tradicija nastavljati još dugi, dugi niz godina”, rekao je općinski načelnik.
Jedan od prvih organizatora paljenja vatre uoči Ivanja u Bregovljani prisjetio se početaka. “Bilo nas je petero, šestero 1990. godine i odonda je tradicija da palimo ivanjski krijes. Najprije smo ti činili kod kapele Majke Božje Čiselske jer je ovdje bila šikara. Sad kad smo to unatrag desetak godina očistili i donekle stavili u red, svake smo godine tu”, kazao je Medvedec.
načelnik Općine Pušća Filip Bernardić i stanovnik Bregovljane Ivica Medvedec
Mještani Bregovljane i dalje njeguju tradiciju koja povezuje prošlost i sadašnjost — uz pjesmu, zajedništvo i svjetlo koje ne gasi ni vrijeme ni zaborav.
Povodom 100 godina postojanja Nogometnoga kluba Savski Marof, podijeljena su zaslužena priznanja pojedincima i udrugama koji su pridonijeli dosadašnjem razvoju Kluba. I općinski načelnik Alen Prelec bio je, na svečanoj sjednici koja se održala, pozvan dati prigodan osvrt na djelovanje Kluba do sada.
NK Savski Marof, osnovan 1925. godine, zahvalnicama je i pismeno svojim prijateljima iskazao priznanje za nesebičan doprinos i pomoć kroz povijest. Nakon što je zahvalnica povodom sto godina kluba uručena predstavniku Nogometnog saveza Zagrebačke županije, po istu je laganim korakom stigao i Božo Haramina. Pozirao je s predsjednikom NK Savski Marof, Vedranom Rešetarom.
“Od 1955. do 1960. godine bio sam u tom klubu, igrao za mlađe uzraste. Poslije već nisam, ali sam u Klubu godinama radio s mladima i imam puno igrača koje sam ja odgojio. Jako su mi zahvalni i drago mi je što se oni mene sjećaju i dan-danas. Onda taj dom, od prvog smo dana betonirali i radili. Čak smo na staru godinu, po noći, u Klubu metali pločice. Nismo išli kući slaviti, samo da to bude gotovo”, prisjetio se Haramina.
Svečanom dodjelom zahvalnica i prigodnim govorima, Nogometni klub Savski Marof dostojanstveno je obilježio svojih prvih sto godina. Klub je ponosan na prošlost i pogleda je usmjerenog prema budućnosti.
Vijećnik stranke Fokus u Općinskom vijeću Brdovec, Ivan Novosel, na svom Facebook profilu osvrnuo se na upise djece u vrtiće na području Općine Brdovec. Prema njegovim navodima, zbog nedostatka kapaciteta, u Dječji vrtić Videk nije upisano čak 37-ero djece.
-Vrtići poskupljuju, cijene rastu i činjenica je da načelnik nema plan ni rješenje po tom pitanju. Ovim putem bih želio aktualnoj vlasti apelirati da izjednače cijenu privatnih vrtića kao i državne vrtiće – poručio je Ivan Novosel.
-Načelnik je lagao u predizbornoj utrci iako je vješti demagog. Svjedočimo da privatni vrtići poskupljuju, cijene rastu, a on nema rješenje – dodao je Novosel.
Na sve se osvrnuo i načelnik Općine Brdovec Alen Prelec koji je argumentima pobio optužbe prozivke na Facebooku.
-To što pročitate na Facebooku ili društvenim mrežama – to nije točno. To pišu oni koji dosta toga ne znaju. Imamo dvadesetak djece neupisane u javni vrtić, ali sva ta djeca imaju uvjete i bit će upisana u privatni vrtić Mali Kaj s kojim surađujemo. Dakle, sva djeca s područja općine Brdovec – bilo u javni ili privatni vrtić – imaju mjesto. Govorim jasno i glasno: sva djeca su upisana. Oni koji komentiraju, neka kažu istinu, a ne da obmanjuju ljude. – poručio je Prelec.
Načelnik općine Brdovec, Alen Prelec, reagirao je na te tvrdnje te istaknuo da su navedene brojke netočne i neistinite. Osvrnuo se i na to kako je vijećnik Novosel došao do broja od 37 neupisane djece, što, prema Prelecovim riječima, ne odgovara stvarnosti.
-To su gluposti, gdje bi ja došao da listam Facebook.
Nesuglasice između Novosela i Preleca pojavile su se i oko cijena vrtića. Novosel tvrdi da su privatni vrtići skuplji, dok načelnik tvrdi suprotno. Doznajemo kako su cijene ipak iste, jedino je razlika za jasličku skupinu gdje je privatni dječji vrtić Mali kaj skuplji za 40 eura.
-Općina Brdovec već godinama sufinancira boravak djece i u privatnim vrtićima, jednako kao i u javnom. Ekonomska cijena našeg vrtića iznosi oko 400 eura, a mi sufinanciramo oko tri četvrtine tog iznosa. Taj isti iznos financiramo i za privatne vrtiće – dakle, djeca imaju jednak status bez obzira u koji vrtić idu. – poručio je Prelec.
O kritikama vijećnika Ivana Novosela
-Ljudi koji nisu dobili podršku birača sad pokušavaju nešto iskonstruirati – ‘on je lagao, on je ovo, on je ono’. Treba jasno slušati što govorim. Facebook može biti koristan za razvoj demokracije, ali često se tamo šire netočne informacije. Ljudi trebaju znati o čemu govore. Onaj tko je komentirao, očito ne zna da mi godinama financiramo privatne vrtiće. Nije problem ako me netko pita – mogu poslati mail ili poruku i svi će dobiti odgovor. Ali da ja idem po Facebooku i komentiram netočne priče – to nema smisla. – poručio je odlučno Prelec.
O reakciji roditelja i postupku upisa
-Nisam primijetio nikakvu ‘halabuku’ jer, iskreno, ne pratim Facebook jer mi to diže tlak. Meni je žao da dvadesetero djece nije upisano baš u naš javni vrtić, ali moramo znati – i privatni vrtić je vrtić. U drugim gradovima ima djece koja uopće nisu upisana, a kod nas su svi upisani. Naravno da ima roditelja koji bi radije da su djeca u Januševcu ili nekoj drugoj lokaciji, ali najvažnije je da su djeca zbrinuta. Sustav upisa je transparentan, nema ‘po babi ni po stričevima – poručio je.
Na jesen se očekuje otvaranje novih prostora u dječjem vrtiću Videk, gdje će biti smještene četiri nove vrtićke skupine. Time bi se problem nedostatka mjesta trebao značajno ublažiti.
Kako se bliži nova pedagoška godina 2025./2026., tema upisa u dječje vrtiće postaje sve aktualnija. Roditelji diljem Hrvatske traže informacije o dostupnim mjestima, procedurama i cijenama.
O najvažnijim pitanjima razgovarali smo s Martom Sabolek, ravnateljicom Dječjeg vrtića Videk, i Anom Koljanin, pedagoginjom privatnog vrtića Mali Kaj.
Digitalni upisi postali standard
Ravnateljica Marta Sabolek objasnila je da se upisi već nekoliko godina odvijaju digitalno. „Upisi idu putem aplikacije e-Karnet i sustava e-Upisi,“ rekla je.
Roditelji sami podnose zahtjev online, a kriteriji za upis uključuju djetetovu dob i bodove koje određuje osnivač. Nakon bodovanja, djeca se raspoređuju po skupinama.
„Organiziramo roditeljske sastanke i inicijalne razgovore s roditeljima i djecom,“ dodala je Sabolek.
S druge strane, Ana Koljanin je napomenula: „Privatni vrtići još nisu uključeni u digitalni sustav, ali imamo jasne interne procedure i dobru komunikaciju s roditeljima.“
Broj upisa i stvarni kapaciteti
Dječji vrtić Videk ove godine zaprimio je 159 zahtjeva. „Upisano je 103 djece. Oko 19 zahtjeva nije ispunilo uvjete jer djeca nisu imala godinu dana do 31. kolovoza,“ pojasnila je Sabolek.
Naglasila je da će preostala djeca vrlo vjerojatno biti upisana u druge vrtiće u Općini.
Vrtić Mali Kaj, koji djeluje u tri županije, planira upisati 85 do 90 djece. „Na listi čekanja ostaje desetak djece. Riječ je o djeci rođenoj u prosincu, siječnju i veljači. Roditelji su na vrijeme predali zahtjeve, to je razumljivo kako bi osigurali djeci svoje mjesto u vrtiću“- kazala je Koljanin.
Dodala je kako vjeruje da će svi dobiti mjesto do stvarnog datuma polaska.
Suradnja s općinama i gradovim
Obje sugovornice istaknule su važnost dobre suradnje s lokalnim jedinicama.
„Naš osnivač, Općina Brdovec, ima sluha za potrebe vrtića. Ulažu u mlade generacije jer razumiju važnost ranog odgoja,“- rekla je Sabolek.
Ana Koljanin je naglasila: „Općine Brdovec, Dubravica, grad Zaprešić i Zagreb aktivno sufinanciraju boravak djece. Povećavaju udjele sufinanciranja iz godine u godinu, prateći inflaciju i potrebe roditelja.“
Cijene i sufinanciranje
Cijena vrtića također varira, ovisno o mjestu stanovanja.
„Roditelji iz Brdovca plaćaju 90 eura, dok općina sufinancira 310 eura. Ukupna ekonomska cijena iznosi 400 eura,“ pojasnila je Koljanin.
Istaknula je i razliku: „Roditelji iz općine Bistra plaćaju 294 eura jer ta općina ne sufinancira jednako.“
Sabolek je dodala: „Kod nas roditelji plaćaju 90 eura za prvo dijete, 70 za drugo, a treće i svako sljedeće dijete ima potpuno besplatan vrtić.“
Pedagoginja Ana Koljanin iz privatnog dječjeg vrtića Mali kaj naglasila je kako su kod njih cijene otprilike jednake, a Općina sufinancira jednak dio neovisno u koji vrtić od ta dva će se dijeca upisati. Jedina razlika je jasličku skupinu, gdje je u privatnom vrtiću Mali kaj cijena za 40 eura viša.
Zaključak: Sustav koji funkcionira
Unatoč izazovima, poput prijelaza djece i lista čekanja, obje sugovornice slažu se da sustav funkcionira. Suradnja između javnog i privatnog sektora te podrška lokalne vlasti ključni su za uspješan razvoj djece u predškolskom sustavu.
Devetu godinu zaredom, Marija Gorica ljeti postaje dom posebnog programa za djecu – manifestacije „Ljeto u Mariji Gorici“. Tijekom 11 dana, djeca će imati priliku sudjelovati u brojnim kreativnim i edukativnim radionicama, kao što su radionice kuhanja, modeliranja gline, šivanja, vezenja, izrade nakita, recikliranja, likovnog izražavanja te fotoradionice.
Jedna od najzanimljivijih radionica za djecu je radionica izrade predmeta od drveta.
Luka Belko Hunjak, učenik petog razreda Osnovne škole Pavao Belas, rekao je:
“Danas radimo nešto kao hranu za koze, kozak, od drveta.”
Svake godine izrađuju se različiti predmeti, a djeca uživaju u stvaranju nečega korisnog. Ova radionica potiče njihovu kreativnost, razvija motoričke vještine te ih uči strpljenju i preciznosti.
Drvo, kao prirodni materijal, pomaže djeci da se povežu s okolišem i nauče cijeniti ručni rad. Zanimanje za ovu radionicu iz godine u godinu je sve veće. Kroz takve aktivnosti djeca uče kako rješavati probleme, surađivati s drugima i izražavati svoju maštovitost.
Radionicu vodi volonter Zlatko Belko Hunjak, umirovljenik i bivši tehničar-elektroničar, koji s mnogo entuzijazma prenosi znanje na najmlađe.
„Ja sam Zlatko Belko Hunjak, inače sam u mirovini i tu sam kao volonter“, predstavio se skromno, dodavši: „Inače sam tehničar, elektroničar, a trenutno se bavim obradom drveta.“
Radionica je osmišljena tako da djeca kroz praktičan rad nauče osnovne tehnike obrade prirodnih materijala. Ove godine izrađuju zanimljive predmete – drvene hranilice za koze.
„Oni su rekli da se to zove kozlec, a to je kao hranilište za koze. Ako je to istina – dobro. Ako nije, nek’ me ljudi ne love da krivo govorim“, kroz smijeh je dodao Belko Hunjak.
Djeca najprije obrađuju drvene dijelove, čiste ih i pripremaju za ljepljenje i lakiranje, a gotove radove moći će predstaviti na završnoj prodajnoj izložbi.
„Djeca to sada obrađuju, čiste. Na kraju će se to zalijepiti i polakirati. Bit će izloženo, a moći će to i kupiti kao uspomenu“, objašnjava voditelj radionice.
Za razliku od prošle godine kada su izrađivali drvene križeve, ove godine svi sudionici rade isti predmet, budući da je priprema materijala i alata zahtjevna i prilagođena različitim uzrastima.
„Ovdje svi rade istu stvar jer je teško organizirati drukčije. Prošle godine su bili križevi, ove godine je ovo. Ne znamo još što će biti za tjedan dana, imamo još jednu radionicu“, kaže.
Iako bi idealno bilo da djeca sudjeluju u svim fazama izrade, dio pripreme materijala ipak odrade odrasli.
„Oni bi zapravo trebali raditi sve, ali budući da su djeca različite dobi – ima i onih iz drugog i trećeg razreda – mi pripremimo dijelove da ne moraju bušiti. No čišćenje drva i šmirglanje oni sami rade“, kaže Belko Hunjak.
Zanimanje za ovu radionicu bilo je iznimno veliko.
„Koliko sam vidio, svi su papirići otišli. To znači da su djeca stvarno htjela nešto naučiti. Nadam se da će to prenijeti i svojim roditeljima“, rekao je, dodavši kako se nada da će i sljedeća radionica biti jednako posjećena.” – izjavio je Belko Hunjak.
Poseban naglasak stavljen je na druženje te boravak na otvorenom, kako bi djeca ljetne praznike provela u prirodi i na svježem zraku.
Na pitanje koliko mu je važno druženje, umjesto provođenja vremena za ekranima, odgovorio je:
“Jako bitno. Kompjuter i ekran kvare oči i to nije dobro. Bolje je biti ovdje u prirodi, ne na kompjuteru.” – zaključuje Luka.
Pruga koja je povezivala Savski Marof, Kumrovec i slovensko naselje Imeno zatvorena je prije više od 20 godina. Brojne inicijative poduzete su kako bi se pruga vratila u funkciju pa je tako i načelnik općine Kumrovec pokrenuo inicijativu za revitalizaciju “Kumrovečke pruge”. Međutim, vidljivih rezultata i dalje nema.
“Čini mi se da već godinama sve ide sporo. Mnogo pričamo, a malo toga realiziramo. Nadamo se da smo sada na dobrom putu, makar je od prošlog sastanka prošlo deset mjeseci. Nadamo se da će se Hrvatske željeznice i resorno ministarstvo pokrenuti. Naravno, ništa se neće dogoditi ukoliko se ne uključe vlade Slovenije i Hrvatske. Pruga katastarski na dosta dijelova prolazi kroz Republiku Sloveniju. S dobrom voljom i dobrom politikom sve se može riješiti. Slovenija je zainteresirana za ovaj pothvat. Svi moramo stisnuti i na neki način biti dosadni i uporni u toj ideji. Bez te pruge, koja život znači za ovaj kraj, ne možemo očekivati kvalitetan razvoj”, objasnio je načelnik općine Kumrovec Robert Šplajt.
načelnik općine Kumrovec Robert Šplajt
Od posljednjeg sastanka već je dosta vremena prošlo, ali u skoroj budućnosti plariano je ponovno sastajanje.
“Planiramo sastanak za otprilike deset dana. Moramo se sastati s državnim tajnikom kako bismo vidjeli do koje smo faze došli s projektiranjima i analizama. Moramo utvrditi koliko će nam vremena trebati za taj dio, a da istovremeno rješavamo pitanje pruge koja prolazi uz granicu i ulazi na područje Slovenije, u suradnji s ministarstvima vanjskih poslova obje zemlje”, dodao je Šplajt.
“Vikendima su ugostiteljski objekti popunjeni,…”
Svibanj i lipanj Kumrovcu donose najveći broj turista, ali požaliti se ne mogu ni na posjećenost tijekom cijele godine.
“Kumrovec od ranog proljeća bilježi velik broj turista. Najviše ih je tijekom svibnja i lipnja, a potom u kolovozu i rujnu, za vrijeme Dana jeseni i ostalih manifestacija. Možemo reći da posjetitelji dolaze tijekom cijele godine. Vikendima su ugostiteljski objekti popunjeni, a parkovi i selo puni ljudi. To nam pokazuje da smo na dobrom putu u razvitku same općine”, rekao je Šplajt.
“Zagorska svadba”
Nedavno je u Muzeju “Staro selo” Kumrovec održano 42. izdanje manifestacije “Zagorska svadba”, koja je također privukla brojne posjetitelje.
” ‘Zagorska svadba’ privuče mnoge posjetitelje koji žele vidjeti i prisjetiti se kako su se nekad ljudi ženili i veselili. Žele doživjeti kako su ti običaji bili intenzivni i koliko im se pridavalo pažnje. Ove godine ponovno smo imali mnogo posjetitelja i kulturno-umjetničkih društava. Možemo se zahvaliti našem KUD-u Zipka, Muzejima Hrvatskog zagorja i svima onima koji grade i čuvaju tu priču. Ukoliko čuvamo svoju baštinu, čuvamo i svoj identitet, zaključio je Šplajt.
S obzirom na veliki turistički potencijal Kumrovca, posebno u proljetnim i ljetnim mjesecima, revitalizacija željezničke pruge predstavljala bi snažan poticaj njegovu razvoju. Ne samo razvoju Kumrovca, već i cijelog sutlantskog kraja te boljoj povezanosti i suradnji sa Slovenijom.
Upisi u dječje vrtiće jedna su od najvažnijih tema za roditelje male djece, a ove godine u Općini Brdovec izazvali su pojačan interes i brojna pitanja. Zanimalo nas je koliko je djece upisano, koliko ih je ostalo bez mjesta, kako napreduje gradnja novog vrtićkog objekta i što općina planira za jesen. Na sva ova pitanja odgovara načelnica Općine Brdovec, koja ističe da mjesta ima za svako dijete – bilo u javnom, bilo u privatnom vrtiću. Na tu temu razgovarali smo s načelnikom Općine Brdovec, Alenom Prelecom te ravnateljicom DV Videk, Martom Sabolek.
Koliko je djece upisano?
Za upis u vrtiće ove je godine stiglo 159 zahtjeva. Od toga je 103 djece uspješno upisano.
Devetnaest zahtjeva nije zadovoljilo osnovne uvjete. Neki roditelji su prijavili djecu mlađu od godinu dana, a takva djeca ne mogu biti primljena u vrtić – rekla je ravnateljica DV Videk Marta Sabolek.
Koliko djece ostaje bez mjesta?
Prvotno je bez mjesta ostalo 37 djece, no broj se brzo smanjio. Neki roditelji su odustali od zahtjeva, jer im djeca već pohađaju privatni vrtić ili su promijenili planove.
Trenutno je 33 djece neupisano. No, svi ti zahtjevi ne zadovoljavaju bodovne kriterije.
Primjerice, neki roditelji nisu zaposleni ili nemaju prebivalište u Brdovcu. Prema procjenama, oko 15 djece ispunjava sve uvjete i za njih se planira mjesto u privatnom vrtiću Mali Kaj, s kojim Općina već surađuje.
Što se gradi?
U tijeku je nadogradnja postojećeg vrtićkog objekta. Novi dio trebao bi biti gotov do jeseni. U njemu će biti mjesta za četiri skupine djece:
Dvije jasličke skupine (po 16 djece)
Dvije mješovite skupine (po 20 djece)
Ova nova mjesta već su uračunata u ovogodišnje upise.
Ravnateljica DV Videk ističe kako se Općina brzo razvija. Doseljavaju nove obitelji, grade se stanovi, a potrebe za vrtićima sve su veće.
Kakvi će biti uvjeti za djecu?
Novi objekt bit će moderno opremljen. Prostorije će biti prilagođene djeci svih uzrasta. Uredit će se i vanjsko igralište – dobit će nova igrala i sigurniju podlogu.
U planu je i sportska dvorana u starom dijelu vrtića, što će dodatno obogatiti sadržaj.
Koliko roditelji plaćaju?
Mjesto u vrtiću – bilo javnom ili privatnom – roditelje košta isto.
Ekonomska cijena je oko 400 eura, a Općina sufinancira tri četvrtine tog iznosa.
– „Nećemo reći privatnim vrtićima: ‘Vi ste izgradili kapacitete, više vas ne trebamo.’ Oni su dio našeg sustava,“ rekao je načelnik Alen Prelec.
Ima li nezadovoljstva?
Prema riječima načelnika, većina roditelja razumije situaciju. Kritike na društvenim mrežama dolaze uglavnom od onih koji nisu dobro informirani.
– „Tko ima pitanje, neka mi se javi mailom ili porukom. Svima ćemo odgovoriti. Neću se baviti netočnim navodima na Facebooku,“ poručio je.
Roditelji se ponekad žale kad njihovo dijete ne upadne u željeni objekt. Primjerice, netko traži mjesto u Januševcu, a ponudi im se ono u Brdovcu. No, svi koji ispunjavaju uvjete dobiju mjesto u vrtiću.
Kad će biti gotov novi vrtić?
Novi dio vrtića trebao bi biti gotov do 1. rujna. Ako i dođe do kašnjenja od nekoliko dana, to neće utjecati na početak pedagoške godine.
Općina, ravnateljica i izvođači radova redovito prate dinamiku i prilagođavaju se situaciji.
– „Radimo sve kako bi djeca imala najbolje moguće uvjete. Sustav nam je već dobar, ali želimo biti još bolji,“ zaključuje načelnik.
O političkim motivima pojedinih komentara:
„Komentari dolaze od ljudi koji su bili dio kampanje prije nekoliko mjeseci i nisu dobili podršku birača. Sada pokušavaju stvoriti lažnu sliku i obmanjivati ljude.“ – dodao je Prelec.
O usporedbi s drugim sredinama:
„Imate jako puno gradova u kojima djeca nisu sva upisana u vrtiće. Kod nas toga nema – sva su djeca upisana.“ – dodao je.
O poboljšanjima okoliša i napretku radova:
„Proširujemo i zeleni pojas oko vrtića. Radovi idu dobro. Nadam se da će sve biti gotovo do 1. rujna.“ – dodao je Prelec.
Situacija će biti znatno bolja kada se na jesen otvore nova mjesta, a to će imati sigurno jako velik značaj za lokalnu zajednicu.
Aleksandar Lazić izveo je u Kinu Brdovec stand-up „Bez cenzure“. Publika je uživala slušajući Aleksove dogodovštine, a smijeh je odzvanjao brdovečkom kinodvoranom.
Fenomenalno je i uz puno smijeha bilo za kraj prvog dijela sezone u Kinu Brdovec, s kojim Aleks već dugo surađuje. “Kad smo dogovarali Bez cenzure, malo sam se bojao. Sam naslov toga showa govori da je dosta brutalan, to je najbrutalniji show od svih mojih. Međutim, publike je bilo od 15 do 80 godina i bili su zaista fantastični. Zapravo, u Brdovcu je uvijek tako i uvijek se rado vraćam svojim Zagorcima”, rekao je Lazić. Vidimo da nema tjedna kad Aleks nema nekoliko nastupa. Za jesen se priprema i nova kazališna predstava. “Zvat će se Aleks i Bara: Kako je sve počelo, vrlo zanimljiv naslov. Čim to izgovorim, ljudi si već zamišljaju svašta”, najavio je Aleksandar i nije previše otkrivao.
Imamo ekskluzivu! Bila je ovo naime prilika da Aleksa gledamo kao još uvijek neoženjena muškarca. “Ovo je moj posljednji stand-up nastup kao dečka, jer se za nekoliko dana ženim. Meni je to, naravno, odlično i novo iskustvo u životu”, osvrnuo se.
Stand-up “Bez cenzure” još je jednom potvrdio poznatost i Aleksovu sposobnost da se publika do suza smije. Suradnja s Kinom Brdovec trajat će i dalje.
Godine 1925. osnovan je Nogometni klub Savski Marof, a do 2025. postao je više od sporta. I Televizija Zapad našla se među „poštovanima“ koji su dobili pozivnicu na svečanu sjednicu povodom obilježavanja stote godine njihova postojanja.
“Ova svečanost prilika je da se prisjetimo postignuća i da s optimizmom gledamo u budućnost, svjesni izazova koji su pred nama, ali i snage koju crpimo iz zajedništva”, rečeno je u uvodu. Vedran Rešetar, predsjednik Nogometnoga kluba Savski Marof, u obraćanju je poručio da ova obljetnica nije samo proslava jednoga kluba. “To je i proslava stoljeća zajedništva, predanosti i ljubavi prema nogometu u našem kraju”, dodao je. “Izrazita mi je čast što smo izgurali sto godina. Meni, naravno sa svojim suradnicima, pripala je čast da sam u ovom trenu predsjednik NK Savskog Marofa. Nisam ja bitan, bitni su također volonteri i prijatelji Kluba”, napomenuo je.
Vedran Rešetar, predsjednik Nogometnoga kluba Savski Marof
U Društvenom domu Prudnice među ostalima su govorili Zorislav Srebrić uime Hrvatskog nogometnog saveza i Alen Prelec kao načelnik Općine Brdovec, koji je u svom govoru istaknuo da je u ono vrijeme nogomet puno više značio. “Neću reći da danas ne znači”, kazao je i naglasio ponos na hrvatsku reprezentaciju.
Alen Prelec, načelnik Općine BrdovecZorislav Srebrić, viši savjetnik predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza
Od petka do nedjelje, 22. lipnja, na jezeru Kipišće u Svetoj Nedelji održan je Festival “Paradajz from Paradise” odnosno, rajčica iz Raja. Ljeto je dočekano uz laganu glazbu i bogatu gastronomsku ponudu, a u središtu pažnje bile su – naravno – Rajske rajčice.
“Nudimo naše klasike – ‘Doublecheese’ i janjeći šiš ćevap. Zadržali smo ova jela jer su se pokazala najtraženijima, ali smo promijenili peciva. U 70 do 80 posto jela zamijenili smo stara peciva novima te dodali potpuno nove sastojke koje razvijamo u suradnji s Pekar.hr-om.
Uvijek smo zadovoljni. Najvažnija je zabava i ukupni dojam. Do sada su povratne informacije uvijek bile dobre, a najave za ovu godinu su odlične. Pripremili smo i niz noviteta, kao što su šalša od rajčice s mangom te sendvič s dimljenom puretinom”, objasnio je Josip Nekić iz Nekić Trucka.
Josip Nekić iz Nekić Trucka
Gringos de Croatia
Ovo ljetno slavlje posvećeno je lokalnom uzgoju Rajskih rajčica u Svetoj Nedelji . One su uvrštene među 50 najpriznatijih proizvođača sorti cherry i cocktail rajčica u svijetu. Ove godine za barom bio je kolektiv “Gringos de Croatia”.
“Ovo je treća godina veselja, druženja i predivne Rajske rajčice ovdje u Svetoj Nedelji. Također, tu su i kokteli na bazi tekile koju uvozimo iz Meksika. Jako sam ponosan na Marka Markotu, suvlasnika firme, i ovu platformu ‘Gringos de Croatia’. Uvozimo meksičke rakije vrhunske kvalitete. Sve imaju NOM broj koji se može provjeriti i na mobilnoj aplikaciji. Ne tvrdimo da su najbolje, već dajemo ljudima da probaju. Također, ponovno su postali popularni kokteli s tekilom,” rekao je Roman Rabik, barmen Gringos de Croatia. Dodao kako su sretni što surađuju s predivnim ljudima iz Svete Nedelje.
Roman Rabik, barmen Gringos de Croatia
Povećanje broja turista
Gradonačelnik je istaknuo kako broj turista svake godine raste te kako suradnja s Turističkom zajednicom napreduje sukladno s povećanjem broja događanja.
“Bili smo trom i dosadan grad i uvijek mi je bilo u cilju da imamo bogato ljeto. Barem do 1. kolovoza. Htjeli smo imati događanja i htjeli smo da grad živne. Porastao nam je broj i domaćih i stranih turista. Ljudi se druže i uživaju. Pomak u turizmu u industrijskom gradu poput Svete Nedelje mnogo znači. Ciljat ćemo na čim više događanja različitih vrsta. Možete vidjeti i prema podatcima eVisitor-a kako nam broj turista raste što pokazuje da smo postali dobra destinacija i napravili dobar posao”, komentirao je Dario Zurovec, gradonačelnik grada Sveta Nedelja.
Dario Zurovec, gradonačelnik grada Sveta Nedelja
Najmlađi posjetitelji nisu bili zaboravljeni, a za njih je bila pripremljena posebna gastro ponuda poput kokica i šećerne vune. Također, mogli su se zabaviti u Bumbargradu kao ina radionici linoreza i tiska. Festival je organizirala Turistička zajednica Sveta Nedelja, a posjetitelji svih uzrasta veselo su dočekali ljeto.
