Koordinacijski odbor akcije “Grad Zaprešić – prijatelj djece” poziva ustanove, udruge i druge neprofitne organizacije koje provode programe za djecu da se prijave na Natječaj za Naj-akciju u Gradu Zaprešiću. Dijete, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih naroda (1989.), označava svaku osobu mlađu od 18 godina. KRITERIJI ZA PROVEDBU NAJ-AKCIJE – zajedničko sudjelovanje […]
The post Natječaj za Naj-akciju u 2023. godini first appeared on Grad Zaprešić.
U Općini Marija Gorica odvijaju se radovi na sanaciji klizišta na županijskoj cesti 3276 koja ih spaja s Općinom Pušća. Radove financira Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije. Iako vremenske prilike te neke nepredviđene okolnosti nisu bile sklone radovi će uskoro biti završeni.
“Na toj cesti imamo 2 klizišta. Započeli su radovi ali morali su stati jer je izvođač radova imao malo probloma. Trebalo je izmjestiti vodovodnu mrežu, još treba telefonsku i onda će sljedeći tjedan krenuti završni radovi” Otkrila je načelnica Općine Marija Gorica Marica Jančić.
Općina je zahvalna Županijskoj upravi za ceste što su u kratkom roku prionuli radovima na klizištima na području općine.
“Na našem području je 10 klizišta koji se u ovom zahvatu rješavaju. Ima ih nekoliko i na ŽC 3005 koja spaja Mariju Goricu, Dubravicu i Brdovec te 4 na ŽC 3030 koja spaja Brdovec i Mariju Goricu. Radovi su u punom zamahu. Imamo kratak rok ali ako nam Bog da dobro vrijeme bit će sve u redu”, napomenula je Marica Jančić.
“Mi nismo ništa nikad ni imali u Općini Marija Gorici tak da se uvijek nešto radilo ali nikad ovako. Radi se na Aglomeraciji, vodovodnoj mreži i asfaltiranja cesta tako da su neki malo kivni. Žale se neki da su im stradali auti ali kad sve to sredi bit će svi sretni i zadovoljni. Malo se treba okrenuti unazad kad nismo ničeg imali i govorili smo kakva kanalizacija u Mariji Gorici ali i to smo doživjeli. Malo se trebamo samo strpiti i sredit će se i asfalt i bankine i grabe”, poručila je Marica Jančić.
Načelnica je za kraj zaključila da će po završetku mnogih predviđenih radova 30. lipnja općina u potpunosti drugačije izgledati i biti na ponos svim mještanima.
Objava Saniraju se klizišta u Općini Marija Gorica pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Župan Kolar primio je predstavnike obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su na nedavno održanom 62. svjetskom natjecanju u kvaliteti prehrambenih proizvoda Monde Selection u Bruxellesu osvojili tri zlatne medalje. Zagorje se prepoznaje sve više kao destinacija na kojoj se proizvode najbolja svjetska bućina ulja.
Župan Željko Kolar čestitao je na ovom izvanrednom uspjehu čestitao obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Cesarec Mladen, Danijel Sinković i Ivanka Grilec te poručio kako su oni „Modrić, Kovačić i Brozović“ među proizvođačima ulja.
“Najbolji su na svijetu i veselim se njihovim sljedećim usjesima. Tri zlata imamo zato jer smo poslali samo tri uzorka. Da smo ih poslali šest, dobili bismo šest zlata i tako ćemo sljedeći put i učiniti. Ovo je dokaz da su bučina ulja s područja Krapinsko – zagorske županije najbolja bučina ulja u Hrvatskoj i da su to ulja koja imaju kvalitetu za zlatnu svjetsku medalju.” rekao je župan Željko Kolar
Naznake za ovakav uspjeh mogle su se vidjeti i po postignutim rezultatima na prijašnjim sličnim lokalnim natjecanjima.
“I nije bez razloga što su Sinković i Cesarec u posljednje dvije godine apsolutni pobjednici hrvatskog prvenstva i izložbe bučinih ulja Alpe – Adria, koja se održava u Varaždinu, a sada im se pridružila i gospođa Grilec. Imamo mi još, sada već 21 izlagača, koji će ići u Varaždin s 31 uzorkom te smo postali ozbiljna destinacija u kojoj se mogu, i u kojoj se uostalom i proizvode najbolja svjetska bučina ulja. Ovo je veliko priznanje, prije svega OPG-ovima, koji su posljednjih nekoliko godina uložili velike napore i znanje, ali i financijska sredstva da bi okrupnili zemljište, povećali i modernizirali proizvodnju i to je zapravo recept uspjeha kako doći do svjetskog zlata. Moje velike i iskrene čestitke, i u moje osobno, i u ime Županije.” kazao je župan Kolar.
Monde Selection je natjecanje testiranja kvalitete prehrambenih proizvoda koje je počelo još 1961. godine. Za analizu i vrednovanje proizvoda kroz 25 parametara bilo je zaduženo oko 80 neovisnih stručnjaka, koji su ocjenjivali miris, okus, naknadni okus, teksturu i kompleksnost ulja te vizualnu dopadljivost ambalaže.
” Ove je godine iz 100 zemalja svijeta pristiglo 3000 proizvoda koji su ocjenjivani, a među njima i tri uzorka bučinog ulja iz Zagorja koji su potvrdili ono što smo potajno očekivali da su najbolji.“ istaknula je pročelnica upravnog odjela za poljoprivredu Sanja Mihovilić te naglasila kako je ovo najbolji dokaz kvalitete i potvrda da zagorski proizvođači rade odlična bučina ulja.
Nagrade za kvalitetu proizvoda osvojene na ovom natjecanju su jedne od najznačajnijih u svijetu. Oznaka Monde Selection snažan je dokaz kvalitete za i može se prikazivati na pakiranju proizvoda i to u narednih 3 godine od dobivanja nagrade bez ikakvih dodatnih troškova licence.
Objava Zagorska bučina ulja osvojila tri zlatne medalje na svjetskom natjecanju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Projekt Etnografskog muzeja ostvaren je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u suradnji s Tiflološkim muzejom, koji je osmislio koncept i metodologiju prilagodbe. Radove na izvedbi prilagodbe izvršili su: Terriero j.d.o.o., Link2 d.o.o. i Hrvatska knjižnica za slijepe.
Vrijedi istaknuti da se prvi put u Hrvatskoj predstavlja ovakav tip prilagodbe koji obuhvaća složen metodološki pristup korištenjem pažljivo osmišljenih reljefnih crteža muzejskih predmeta i njihovih verbalnih opisa koji u sinergiji imaju cilj stvoriti što korisniju mentalnu sliku predmeta osobama oštećena vida. Prema zadanim okvirima osmišljena je slojevita prilagodba tridesetak odabranih predmeta iz stalnog postava Etnografskog muzeja koja obuhvaća:
Svaka knjiga predstavlja jedan dio postava: izvaneuropske kulture i narodne nošnje Hrvatske. U knjigama su integrirani tekstovi uvodnih legendi i opisa predmeta na Brailleovu pismu te zvučni zapisi s podacima o odabranim predmetima iz stalnog postava, kao i s verbalnim opisima namijenjenim osobama oštećena vida koji se mogu preslušati aktivacijom pojedinog QR koda na vlastitom pametnom telefonu.
Ovakav sveobuhvatan način prilagodbe omogućit će dostupnost predmeta hrvatske i svjetske tradicijske baštine i približiti zbirke Etnografskog muzeja i slijepim i slabovidnim osobama.
Predstavljanje projekta prilagodbe stalnog postava Etnografskog muzeja za slijepe i slabovidne osobe, u utorak, 18. travnja 2023. godine u 13 sati u Etnografskom muzeju.
Objava Predstavljanje projekta prilagodbe stalnog postava Etnografskog muzeja za slijepe i slabovidne osobe pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
U Galeriji Kranjčar svečano je otvorena izložba „Ja sam snaga“ Udruge Nismo same i nagrađivanog fotografa Vjekoslava Skledara. Tema ove izložbe je destigmatizacija onkoloških pacijentica kroz fotografske portrete i emotivne priče deset hrabrih žena koje su se susrele s teškom bolešću raka dojke te gubitkom kose. To je ujedno prva izložba Udruge Nismo same, a glavni cilj je utjecati na okruženje i potaknuti promjenu percepcije javnosti prema bolesti od koje obolijeva sve veći broj mladih žena. Izložba je otvorena do 20. travnja 2023. te je besplatna za sve posjetitelje.
Jedna od najuočljivijih posljedica kemoterapije koja izaziva strah kod velikog broja oboljelih žena je gubitak kose. Kosa je dio njihova identiteta, osobnosti, ženstvenosti, snage i samopouzdanja, a “hoću li ostati bez kose?” neizbježno je pitanje koje si svaka od njih postavlja kada započinje proces liječenja raka dojke, najčešće maligne bolesti kod žena. Također, kroz povijest se kosa često povezivala s pojmom ljepote i osobnosti, što je važno svakom čovjeku. Upravo iz tog razloga organizirana je izložba fotografija pod nazivom „Ja sam snaga“ nagrađivanog fotografa Vjekoslava Skledara, koja prikazuje snažne žene suočene s gubitkom kose tijekom liječenja, a ima za cilj naglasiti važnost destigmatizacije za oboljele. Ovo je prva takva izložba Udruge Nismo same koja već šestu godinu svojim brojnim aktivnostima sustavno radi na podizanju svijesti o nužnosti preventivnih pregleda i ohrabrenju oboljelih.
„Jako sam ponosna jer je još jedan san Udruge Nismo same prerastao u stvarnost. Ovom izložbom htjeli smo prikazati koliko je važno pružiti podršku onkološkim pacijenticama i destigmatizirati bolesti poput raka dojke, ali i nuspojave liječenja kao što je gubitak kose. Deset hrabrih žena podijelilo je s nama svoja iskustva, pokazujući koliko je važno ostati snažan i boriti se protiv bolesti. Ovim putem htjela bi se zahvaliti svim ženama koje su dio ove značajne izložbe, Vjekoslavu Skledaru koji stvorio ove prekrasne portrete te svima koji su svojim dolaskom pružali podršku“, istaknula je Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge Nismo Same.
„Pustile su me u svoj dom i odlučile biti ranjive preda mnom. Sve fotografije su nastale potpuno spontano, a prije toga smo opušteno razgovarali o svemu. Tražio sam samo bijeli zid ili neku čistu podlogu kako bi mogao uhvatiti svaki detalj i izvornu emociju tih zaista predivnih, hrabrih žena. Ponosan sam što su mi dozvolile svjedočiti njihovoj neopisivoj snazi. Zaista sam počašćen jer osim što su pokazale fizičku ranjivost, ogolile su i dio svoje duše“, nadodao je Vjekoslav Skledar koji je vrlo emotivnim govorom prenio svoje iskustvo i proces nastanka crno-bijelih portreta.
Događaj je okupio velik broj ljudi – od visokih dužnosnika, liječnika i doktora, članica i prijatelja Udruge, a izložbu je svečano otvorila dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.
„Kada gledam ove fotografije ne vidim ništa tužno već puno snage i životne radosti. Ova izložba daje poruku svima nama da zapravo ne smijemo čekati taj trenutak za pokazati ove predivne osmijehe. Čestitam ovim ženama na snazi koju imaju i koju su podijelile s nama. Kosa ima mnogo simbolike i sigurno da je taj gubitak jedan od vidljivijih stvari, međutim osmjesi koje smo danas vidjeli na ovim fotografijama pobjeđuju gubitak kose. Empatija koju osjećamo sada neka bude simbol za zajedničku borbu protiv stigmatizacije. Čestitam još jednom svim ženama koje su ogolile dušu i Udruzi Nismo same koja se s vama veseli i tuguje, a nas podsjeća da one trebaju imati potporu društva. Želim da Udruga nastavi s ovakvim plemenitim radom te mi je velika čast i zadovoljstvo što sam imala priliku svečano otvoriti prvu ovakvu njihovu izložbu“, rekla je dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.
Izložba je ganula srca svih prisutnih. Deset snažnih žena, onkoloških pacijentica oboljelih od raka dojke, odlučile su se „ogoliti“ pred svijetom i podijeliti svoja iskustva kroz priče i fotografije. Zbirka portreta vjerodostojno prikazuje hrabrost žena koje vode bitku s teškom bolešću i gubitkom kose, ali i kako su pronašle snagu, motivaciju i samopouzdanje da se bore protiv diskriminacije i stigmi te da se vrate normalnom životu.
“Zahvalna sam što sam mogla biti dio ovog značajnog projekta. Osjećam se ispunjeno i jako ponosno. Kada ugledam svoj portret osjećam snagu, a vjerujem da to osjećaju i sve ostale žene koje su stale ispred objektiva. Teško je biti onkološki pacijent jer je osjećaj dosta degradirajući i oduzima vam dostojanstvo. Međutim, drago mi je da sam pri kraju svog liječenja i nadam se da neću više morati prolaziti kroz takav teški životni period. Drago mi je jer će me ovi portreti podsjeti na period koji sam proživjela. Snaga dolazi u malim koracima, bolest je borba, ali borba je rast i kroz rast dolazi snaga. Nadam se da ćemo svojim pričama potaknuti ljude da budu suosjećajniji prema onima koji se bore s bolestima, ali da ćemo i podići svijest o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka. Još jednom hvala Udruzi Nismo same što su nam omogućile da podijelimo svoje priče i da razbijemo stigmu koja vlada u okruženju“, rekla je Željka Mikulčić koja se obratila u ime svih hrabrih žena čiji portreti i priče su podijeljene u sklopu izložbe „Ja sam snaga“.
Ova izložba daje doprinos promjeni percepcije javnosti prema raku dojke, bolesti od koje obolijeva sve veći broj mladih žena. Pokazuje da iza svakog broja statistike stoje hrabre žene koje se bore za svoj život, ali i za svoje mjesto u društvu. Ova izložba je dokaz da umjetnost može biti snažan alat za borbu protiv bolesti, stigme i diskriminacije te da nam može pomoći da postanemo empatičniji prema onima koji se bore s malignim bolestima poput raka dojke. Zbirku portreta ovih prekrasnih, hrabrih žena možete pogledati do 20. travnja u Galeriji Kranjčar. Izložba je besplatna za sve posjetitelje.
Objava Otvorena izložba „Ja sam snaga“ Udruge Nismo same pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
S ciljem smanjenja i kontrole populacije napuštenih pasa te kako bi pomogla gradovima i općinama sa svog područja u troškovima provedbe Zakona o zaštiti životinja, Zagrebačka županija raspisala je javni poziv vrijedan 13.272 eura. Navedena sredstva utrošit će se na veterinarske usluge označavanja pasa mikročipom te sterilizaciju kujica u 2023. godini, a javni poziv je otvoren do 28. travnja 2023. godine.
Kod raspodjele županijskih sredstava presudno će biti koliko pasa je na području JLS-a registrirano u Lyscanu 2022. godine, jesu li donijeli opći akt o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama te jesu li provodili program kontrole populacije napuštenih pasa u 2022. godini, imaju li ugovor ili neki drugi akt o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja, odnosno imaju li u svom proračunu osigurana financijska sredstva za provedbu Zakona o zaštiti životinja.
Više informacija o javnom pozivu dostupno je na web-stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr pod rubrikom Natječaji, a sve dodatne informacije mogu se saznati na broju telefona 01/6009-413, radnim danom od 9:00 – 12:00 sati.
Inače, ovo je peta godina zaredom da Zagrebačka županija raspisuje ovaj javni poziv, a na prošlogodišnji se od ukupno 34 javilo 20 jedinica lokalne samouprave s područja Zagrebačke županije, odnosno 8 gradova i 12 općina. Među gradovima najveći iznos dobila je Velika Gorica – 20.000 kuna, a od općina Brdovec – 3.761 kunu. Detaljan popis gradova i općina koji su u 2022. bili korisnici ove mjere nalazi se ovdje.
Objava Zagrebačka županija osigurat će više od 13 tisuća eura za čipiranje i sterilizaciju napuštenih pasa pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Četvorica članova makedonske podružnice IPA-e Međunarodnog udruženja policije, stigli su biciklima u Zabok gdje su ih dočekali zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek i predsjednik Regionalne podružnice IPA-a Hrvatskog zagorja, Stjepan Šalamon. Policajci iz Makedonije posjetili su Zabok u sklopu svog 2750 kilometara dugog puta na biciklima. Takozvani VERA TOUR vozi se u humanitarne svrhe, a putem će proći kroz čak 7 država.
“Dugi put je iza nas, a još duži nas čeka. Sutra ćemo negdje biti na pola putovanja. Riječ je o revijalnoj biciklističkoj turi kroz čak 7 država. Krenuli smo prije 5 dana iz Makedonije, pa preko Srbije i Hrvatske ušli u Sloveniju, danas smo ovdje i vraćamo se u Zagreb. Pa opet krećemo za Ljubljanu. Nakon toga se kroz Dalmaciju, BiH, Crnu Goru i Albaniju vraćamo nazad u Makedoniju. Imali smo snijeg, vjetar i kišu. Prosječna temperatura bila nam je oko 1 i pol stupnja, ali vrijeme ne može toliko biti loše koliko smo mi motivirani i pripremljeni. Vodi nas ta magija koju sam ja uveo u ovaj VERA TOUR, na način da sam ga izvorno posvetio svojoj majci koja je umrla prije dvije godine od posljedice koronavirusa. To je bila moja poruka, ali mogu se naći u tome i svi drugi koji su nekoga izgubili, ali i oni koji su ovdje pored nas” poručio je organizator putovanja Aleksandar Stojkov iz Regionalnog podružnice IPA-e Skopje.
“Posebno je ovo ne samo zbog same ideje zbog koje su krenuli na put nego i zbog njihovog entuzijazma ljudi koji u tome sudjeluju. Oni savladavaju sve prepreke uz pomoć svojih fizičkih sposobnosti bez ikakve elektrike i motora. Mislim da ne samo da ih treba podržati nego trebamo biti sretni i zadovoljni da su odabrali proći kroz Zabok”, napomenuo je gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek.
Zagorska podružnica IPA-e rado je ugostila svoje kolege iz Makedonije koji prolaze ovaj velik put.
“IPA je Međunarodno policijsko udruženje koje je rasprostranjeno na 65 država svijeta od kojih je jedna i Hrvatska. IPA Hrvatsko Zagorje pokriva područje Krapinsko-zagorske županije. Imamo 560 članova što je jedna impozantna brojka za tako malu policijsku upravu. Odazvali smo se na poziv IPA Makedonije i Regionalnog kluba IPA Skopje, koji su zatražili pomoć za ove divne dečke koji su se uputili na 2750 kilometara dugačak put. Naravno, oko toga im je potrebna i određena logistička pomoć i mi smo se tom pozivu odazvali. Preuzeli smo ih na ulasku u našu županiju u Golubovcu i sad ćemo ih prepratiti prema Zagrebu, no, prije toga ćemo ih počastiti ručkom, kojeg su itekako zaslužili”, rekao je predsjednik Regionalne podružnice IPA-a Hrvatskog zagorja, Stjepan Šalamon.
Makedonski policajci na biciklima za kraj su istaknuli su da su uživali u ljepotama Zagorja te da će dobar glas prenijeti gdje god ih put u budućnosti odvede.
Objava Policajci na biciklima iz Makedonije posjetili Zabok pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Grad Sveta Nedelja pokrenuo je izradu Strategije zelene urbane obnove Grada Svete Nedelje do 2030. godine koju izrađuje Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. s ciljem razvoja zelene infrastrukture, integracije rješenja temeljenih na prirodi, unapređenja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenja ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanja otpornosti na rizike.
Kako bi se strategija kvalitetno i sveobuhvatno izradila, Grad Sveta Nedelja provodi anketu kojom želi prikupiti stavove, razmišljanja, potrebe i želje stanovnika Grada Svete Nedelje na temu zelene infrastrukture te napuštenih i neiskorištenih prostora. Na temelju rezultata ankete, Grad Sveta Nedelja definirat će konačna rješenja i projekte koji će biti prilagođeni potrebama stanovništva, a kojima se u konačnici povećava kvaliteta javnih prostora te posljedično kvaliteta života na području Grada Svete Nedelje.
Sukladno tome iz Grada mole građane da odvoje dio svog vremena te ispune kratki anketni upitnik. Anketa je anonimna, rezultati će se koristiti isključivo u svrhu izrade predmetnog dokumenta, a javno će se objaviti samo obrađeni (sumarni) podaci.
Ispunjavanje ankete traje oko 10 minuta, a anketa je dostupna ovdje. Anketa će biti dostupna za popunjavanje do 24. travnja 2023. godine.
Objava Strategija zelene urbane obnove pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Zagrebačka županija raspisala je natječaje i javni poziv za dodjelu gotovo 182 tisuće eura za razvoj lovstva i ribarstva na svom području u 2023. godini.
Od navedenog iznosa za lovstvo je ukupno osigurano gotovo 132 tisuće eura od čega je putem javnog natječaja koji je otvoren do 6. svibnja 2023. godine osigurano 111.524 eura za poboljšanje infrastrukture u lovištima poput uređenja, izgradnje, adaptacije ili opremanja objekata za obradu i čuvanje mesa divljači, lovačkih domova i streljana te izgradnju volijera ili gatera, kao i promociju lovstva. Maksimalan iznos bespovratne potpore je 13.200 eura.
Ostatak sredstava u iznosu od 26.047 eura osiguran je putem javnog poziva koji je otvoren do 15. studenoga 2023. godine, a sredstava su namijenjena za poboljšanje gospodarenja s divljači i lovištem odnosno za unos divljači u lovište, sprječavanje šteta od divljači, nabavu opreme potrebne za uzgoj divljači, zbrinjavanje lešina divljih svinja, nabavu opreme za dezinfekciju i dr.
Prijaviti se mogu lovoovlaštenici lovišta na području Zagrebačke županije, odnosno pravne ili fizičke osobe koje su stekle pravo lova u lovištu na području Zagrebačke županije na temelju Zakona o lovstvu, a na području Zagrebačke županije imaju jedno ili više lovišta te Lovački savez Zagrebačke županije.
Za ribarstvo je osigurano gotovo 44 tisuće eura, a sredstva će se dodjeljivati za krajobrazno uređenje jezera i vodotoka te manifestacije. Natječaj je otvoren do 6. svibnja, a najveći iznos potpore koji će se moći ostvariti je 6.500 eura. Na natječaj se mogu javiti udruge ovlaštenici ribolovnog prava za ribolovno područje ili ribolovnu zonu na području Zagrebačke županije i Športsko ribolovni savez Zagrebačke županije.
Više informacija o javnim natječajima i javnom pozivu, uvjetima i načinima prijave dostupno je na www.zagrebacka-zupanija.hr te na broj telefona 01/6009-427.
Objava Zagrebačka županija: gotovo 182 tisuće eura za razvoj lovstva i ribarstva pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Kod zidina Kostelgrada ove godine otvorena je jubilarna 500. “Kostelska uskrsna pištola”. Radi se o tradiciji koja je preživjela razne promjene sistema i država, što pokazuje i veliku ljubav Zagoraca prema očuvanju svojih običaja.
U godini u kojoj je obilježena već jedna velika obljetnica – 450. godina od seljačke bune, obilježila se i još jedna duža – pola stoljeća Kostelske uskrsne pištole. Ivu dugu tradicija pucanja za Uskrs ove godine su uveličala brojna kuburaška društva, povijesne postrojbe kao i brojni gosti i visoki dužnosnici.
” Kada danas i posebno sutra ujutro zatutnje mužari, a nakon toga i pištole sa svih ovih kostelskih brega, siguran sam da će mnoge proći trnci kao što i mene sad malo prolaze, i da će kod starijih biti suza u oku, a kod mlađih osjećaj pripadnosti i glas koji ti veli -moram nabiti pištolu i iti pod Kostel jer tam su bili nekad moj tatek, dedek, babica, pradedek i to je nekaj kaj nas određuje i pokazuje nam zašto smo tu gdje smo, tko smo, tko su bili naši preci i veliku ljubav prema ovom običaju i našem Kostelu. Sretan Vuzem svima, nek nam živi Kostel i naša tradicija.” rekao je gradonačelnik Grada Pregrade Marko Vešligaj.
Na ovome velikom jubileju sudjelovao je nakon gotovo osam godina ponovno i predsjednik Milanović.
” U treptaju oka prošlo je osam godina od našeg posljednjeg susreta ovdje, a tek sad saznajem, tada nisam znao, kako tradicija traje petsto godina. Ovaj narod ovdje je uvijek bio miroljubiv, što ne znači preplašen i povučen nego naprosto racionalan. Mene je kao dijete, a podrijetlom sam iz onih krajeva ‘dolje’ barem djelom, ne u potpunosti, bunilo zašto ovdje ljudi nose narodne nošnje, a ne nema oružja uz narodne nošnje, to mi tata nikako nije mogao objasniti, kakva je to narodna nošnja bez oružja i kundaka. Međutim vidim da ste se počeli intenzivnije hvatati za kundak, ali neka to ostane samo u ove dane, a ne tijekom cijele godine.” kazao je predsjednik Milanović.
Župan Kolar na kraju je istaknuo važnost održavanja ove tradicije kroz sve ove godine te njezino očuvanje kako bi u njemu mogli uživati i novi naraštaji.
“Ove godine obilježavamo 450. godina od velike Seljačke bune koju je 1573. poveo Matija Gubec, a još 50 godina prije toga su Kosteljani, tada Keglevićeva straža, krenuli u ovu tradiciju pucanja za Uskrs. Ljudi u Kostelu su to prihvatlili, 500 godina su tradiciju održavali i odgajali svoju djecu na taj način, uporno iz generacije u generaciju. Propadale su države, monarhije, sustavi, sistemi, mijenjale su se granice, no ovdje je tradicija ostala ista. Hvala svima na sjajnoj tradiciji i svima sretan Vuzem”. istaknuo je župan Kolar.
U čast ovog velikog jubileja kuburaši su jedan za drugim, ispalili više od 500 pucnjeva, a sam predsjednik ispalio je onaj prvi.
Objava Pola stoljeća Kostelske uskrsne pištole pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.