Posts in category: Uncategorized

Zagrebačka pivovara, vodeći proizvođač piva na domaćem tržištu i članica globalne grupacije Molson Coors Beverage Company (MCBC), jedne od najvećih grupacija za proizvodnju pića na svijetu, pripremila je novo izvješće o održivosti za 2023. godinu kojim je napravila i značajan iskorak u izvještavanju o održivom poslovanju. Nakon što je izvještaje za 2021. i 2022. objavila prema GRI standardima, izvještaj za 2023. izrađen je u skladu s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS). Ovaj prelazak omogućava Zagrebačkoj pivovari da do 2026., kada prema novoj direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), postaje službeni obveznik, objavi u potpunosti usklađeni izvještaj.

Zagrebačka pivovara

Davor Puklavec/pixsell/Pixsell

Izvrsni rezultati Hidre

Iako je Zagrebačka pivovara i dalje primarno fokusirana na pivske brendove, među glavnim zaključcima novog izvješća o održivosti jest preusmjeravanje poslovnog modela. Naime, kao odgovor na nove i drugačije preferencije potrošača kompanija razvija svoj portfelj inovacijom proizvoda izvan tradicionalne ponude piva (beyond beer). Najbolji primjer toga je novo funkcionalno piće Hidra, sa značajnim rastom volumena proizvodnje u 2023. Od kada je lansirana na domaće tržište, Hidra se pozicionirala kao popularno osvježavajuće piće među brojnim sportašima profesionalacima i amaterima, ali i svih drugih potrošača koji dinamično žive.

“Trendovi pokazuju da nakon pandemije 60 posto potrošača na globalnoj razini puno više brine o svom fizičkom zdravlju, a 63 posto njih brine i o nutritivnim vrijednostima svega što unose u organizam. S tim na umu u Zagrebačkoj pivovari razvijamo Hidru i ponosni smo na njezine rezultate. Zahvaljujući stalnim inovacijama i svakodnevnom angažmanu naših zaposlenika, Zagrebačka pivovara već godinama postiže i sjajne rezultate unutar MCBC grupe kad su u pitanju potrošnja energije ili potrošnja vode, dva vrlo važna resursa u proizvodnji piva. Kontinuirano pronalazimo načine za održivu upotrebu energenata i idemo u dobrom smjeru. U najnovijem izvješću smo istaknuli povezanost Zagrebačke pivovare i Molson Coors Bevarage Company, analizirali kompletan lanac vrijednosti, proveli procjenu dvostruke materijalnosti i prvi put uključili prirodu kao ključan faktor za procjenu utjecaja, rizika i prilika“, komentirala je Alina Ružić, članica Uprave Zagrebačke pivovare i istaknula kako je važno govoriti o utjecaju klimatskih promjena na pivarsku industriju.

One već sad negativno utječu na količinu i kvalitetu prinosa ključnih sirovina za proizvodnju piva. Pivari, hmeljari, sladari i istraživački instituti aktivno traže rješenja kako bi ublažili utjecaj i održali pivarstvo.

Proizvodni pogon Zagrebačke pivovare

Davor Puklavec/pixsell/Pixsell

Smanjenje potrošnje energenata

Potrošnju električne i toplinske energije Zagrebačka pivovara smanjuje iz godine u godinu. Tako je relativna potrošnja električne energije po hektolitru proizvedenog piva u 2023. godini u odnosu na godinu ranije smanjena za 6,26%, a relativna potrošnja toplinske energije za 4,05%. Lani je planirana, a ove godine i dovršena, investicija u solarnu elektranu na krovu logističkog centra u Zaprešiću koja je djelomično financirana iz sredstava EU. Time će se smanjiti emisija CO₂ za 32 tone i osigurati godišnja ušteda u vrijednosti više desetaka tisuća eura.

Kompanija kontinuirano razmišlja i o ekološki prihvatljivijim rješenjima za svu opremu koju koristi. U 2021. Zagrebačka pivovara je trošila 3,19 hektolitara vode po hektolitru piva, u 2023. godini 2,83, a daljnje ulaganje u modernizaciju linije za punjenje boca u iznosu od 7 milijuna eura dodatno će smanjiti potrošnju vode do 2025. U odnosu na godinu ranije, Zagrebačka pivovara je u 2023. smanjila i upotrebu PET ambalaže za 11% s ciljem smanjenja za više od 50 posto do 2030. godine. S druge strane korištenje limenki je u 2023. godini povećano za gotovo 30 posto.  

Zagrebačka pivovara i u prošloj godini je rezultatima potvrdila predanost odgovornom, transparentnom i održivom poslovanju s posebnim fokusom na zaposlenike i njihovo zadovoljstvo, a interne ankete su i lani pokazale visoko zadovoljstvo zaposlenika.

Zagrebačka pivovara

JUNIORI Dinama su zaključili grupnu fazu Lige prvaka mladih pobjedom u Zaprešiću.

Amaterska dramska udruga Kaj odigrala je odličnu zagorsku predstavu u Kinu Brdovec. Kod Šnajderice Mice i ovog puta bilo je otvoreno, pa u salonu nije nedostajalo dogodovština. 

Kinodvorana je vrvjela publikom, smijehom i užitkom. Taj dojam također je stekla režiserka Đurđica Seleš, koja je ujedno po pozivu krojačica. Radi se dakle o životnoj priči, dio koje je pretočila u predstavu. “Čovjek nekad izgubi inspiraciju, ali ja uvijek pišem obiteljske teme kojima obuhvaćam i dotičem se svakog člana. Mogu reći da sam zadovoljna, štoviše prezadovoljna. Kraj je godine, i kraj naše turneje u Brdovcu. Još imamo dva nastupa te zatvaramo uspješnu kazališnu sezonu. Ovdje smo bili četiri puta i dali četiri predstave. Reakcija publike sve je bolja. Kaj, naše komedije i smiješna zagorska riječ u Brdovcu uvijek nailaze na pljesak”, rekla je.

U predstavu je trebalo dati puno emocija i ljubavi, što su glumci i učinili. Neki od njih doživjeli su ju pak na jedinstven način, poput Marijane Nemčić kojoj je ovo prva uloga. Pred publiku je često teško izaći, ali nam je Marijana otkrila da je imala isključivo pozitivnu tremu.

Amaterska dramska udruga Kaj uskoro gostuje u Jakovlju, a Đurđica Seleš već priprema i novi kazališni komad za iduću godinu.

Objava Amaterska dramska udruga “Kaj” odigrala predstavu u Brdovcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Savez društava “Naša djeca” Hrvatske dodijelio Gradu Zaprešiću Povelju za Naj-akciju i tako se Grad još jednom iskazao kao grad koji brine o svojim najmlađim stanovnicima! Podsjećamo, u dvorištu OŠ Antuna Augustinčića postavljena je komunikacijska ploča „Pričajmo slikama u Zaprešiću” i to u sklopu Naj-akcije, natječaja na kojem je kao najbolji prijedlog odabrana akcija Udruge […]

The post Povelja Zaprešiću za Naj-akciju Hrvatske first appeared on Grad Zaprešić.

Antun Stašić i Neki novi klinci bili su XVII. Fa Fest! Samo je nekoliko pjesama ove grupe trebalo da se nova, uređena Velika dvorana zaprešićkog Pučkog otvorenog učilišta raspleše. Fa Fest festival je koji se održava po sjećanju na pokojnog violinističkog virtuoza, Zaprešićanina Jožiku Fa.

Jedinstveni događaj dočekao je ovog puta violinista svjetskoga glasa kao glavnoga gosta, a uz njega je nastupio zagrebački bend koji izvodi pjesme legendarnoga srpskoga kantautora Đorđe Balaševića. “Već je impozantnih 17 godina koliko organiziramo ovaj prekrasan događaj kojem je, uz jedne od najkvalitetnijih izvođača, kao kraljica gudačkih instrumenata glavna violina. Zaista možemo biti ponosni. Ove godine imamo posebnu čast što su s nama virtuoz na violini i tribute bend. Prilika je ovo da vidimo kako se violina i balade sljubljuju i čine jedan nezaboravan glazbeni događaj”, rekla je ravnateljica Maja Mikulić.

Posjetitelji su pjevali, ljuljali se, a kasnije i zaplesali uz pjesme poput Mirke, Nekih novih klinaca ili Slabo divanim madžarski.

“Ovo je nešto novo u Zaprešiću, čestitam organizatorima. Večeras ćemo prvi put Neki novi klinci i ja zajedno uživati na pozornici”, zaključio je Antun Stašić uoči koncerta.

Dvorana puna publike koja je uglas pjevala svaku pjesmu, odličan bend i violina koja se čula na skoro svim svjetskim pozornicama ovaj su Fa Fest utisnuli u sjećanje.  

Objava Antun Stašić i Neki novi klinci nastupili na XVII. Fa Festu! pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Gradski ogranak Zaprešić Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske dobio je novo vodstvo. Mladen Tucibat izabran je za novog predsjednika na izbornoj skupštini održanoj u Društvenom domu Šibice.

“Gradski ogranak je već unaprijeđen u proteklom periodu, a nadam se da ću u svom mandatu ga unaprijediti još i više. Prva bitna stvar je podignuti članstvo na barem 100 ljudi i 60 aktivnih da udruga zaživi. Ostat ćemo na temeljnim stvarima branjenja vrednota Domovinskog rata da se ne zaboravi. Prisustvovat ćemo na obilježavanju svih državnih i vjerskih blagdana. Provodit ćemo 2-3 projekta s udovicama poginulih branitelja. Ove godine smo bili na Baniji, a sljedeće ćemo godine ići za Slavoniju. Aktivni ćemo biti i na sportskim susretima. Ove godine bili smo prvi u Hrvatskoj u pikadu, a nadamo da ćemo i sljedeće biti prvi na županijskom i plasirati se ponovno na državno”, otkrio je predsjednik Gradskog ogranka Zaprešić Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske,Mladen Tucibat.

Podršku zaprešićkom ogranku Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske došao je dati predsjednik županijske podružnice ujedno i potpredsjednik državne organizacije Zvonko Marić.

“Nosim pozitivne dojmove jer se Ogranak vratio na jedan nivo. Posljednjih 5-6 godina ovaj Ogranak je malo šepao zbog zasićenosti i godina, ali smo uspjeli animirati hrvatske branitelje koji su sad svježe ušli u mirovinu. Imali smo sad sabor Podružnice na kojem sam i ja izabran na novi mandat i sad idemo po Ograncima kako bi uskladili novi statut. Moramo nastaviti posjećivati stratišta jer ako mi to nećemo raditi onda će otići sve u zaborav. Evo ovdje je Ogranak napravio sporazum s Udrugom roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata te će zajedno s njima ići u obilazak ratišta, grobova i spomenika jer godine su neminovno prošle i oni više nisu u stanju to samostalno napraviti”, naglasio je Zvonko Marić.

Preko 2000 branitelja s područja bivše Općine Zaprešić dalo je svoj obol slobodi Domovine. Vječni podsjetnik na njih i žrtvu koju su podnijeli poginuli je u spomen sobi o kojoj bi ogranak u skoroj budućnosti trebao preuzeti brigu.

Objava Mladen Tucibat novi predsjednik GO Zaprešić UDVDR pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Originalna povelja o izboru Tita Babića za počasnoga građanina Krapine izdana davnog dana 19. studenog 1864., u povodu Dana Grada vratila se u Krapinu, ovoga puta kao trajno vlasništvo Grada Krapine.

Upravo je spomenuta originalna povelja dosada bila u zbirci člana Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Milovana Petkovića, Zmaja obnovitelja Velikotaborskog II., odnosno zbirci obitelji Petković te je na poticaj Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, Zmajskog stola u Krapini darovana Gradu Krapini. Inspiraciju da Krapini u povodu Dana grada preda povelju u trajno vlasništvo Petković je pronašao u riječima rođenog Krapinčana i jednog od pokretača ilirskog preporoda Ljudevita Gaja. 

-Imajući na umu okolnost da danas, koliko je meni poznato, ne postoje izravni potomci Ljubomila Babića pseudonimom Ksavera Šandora Gjalskoga, odnosno njegova sina Ivana Babića Gjalskoga, a ponukan mudrom izrekom rođenoga Krapinca i slavnoga hrvatskog preporoditelja dr. Ljudevita Gaja koji je 21. veljače 1835. u „Danici“ u članku Dogodovščina (Povijest) napisao: “Vse na svetu ima svoju dobu i svoje mesto. Ne traži više biti, ali nigdar manje ne budi, kakvu tvojoj dobi, na tvojem mestu, u tvojih okolicahmoguče jest!” odlučio sam predmetnu povelju darovati Hrvatskom zagorju, odnosno Gradu Krapini – pojasnio je Petković koji osobno smatra da joj je mjesto upravo u Krapini jer je tu i izdana prije 160 godina. Njegova želja je da povelja ostane u trajnom vlasništvu Grada Krapine.Naglasio je to prilikom predaje povelje saborskom zastupniku i gradonačelniku Krapine Zoranu Greguroviću na svečanoj sjednici povodom Dana grada Krapine održanoj 6. prosinca.

Gradonačelnik Gregurović prihvatio je povelju ističući da se radi o malom ali važnom djeliću povijesti Grada Krapine koji se na ovaj način vratio doma. 

-Ova povelja dokaz je bogate povijesti naše Krapine na koju svi zajedno moramo biti ponosni. Kao građani Krapine nasljednici smo velike povijesti i tradicije koju moramo sačuvati za buduće generacije. Povelja koja je dana Gradu Krapini u trajno vlasništvo dio je materijalnih dokaza o tome što je Krapina predstavljala u prošlosti, ali i putokaz kakvu Krapinu želimo sada i u budućnosti – zaključio je Gregurović zahvaljujući Milovanu Petkoviću te Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja, Zmajskom stolu u Krapini na jednom od najljepših poklona koji je stigao u Krapinu u povodu Dana grada.

Svečana povelja kojom je Slobodno i kraljevsko trgovište Krapina obznanilo da je njegovo Zastupstvo (Skupština) na sjednici 19. studenoga 1864. izabralo gospodina Tita Babića za svoga počasnog građanina ukrašena je grbom Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, grbom Grada Krapine i vedutom Krapine (višebojni tisak, zlatotisak i rukopis na hrvatskom jeziku; dimenzije: 48,8 cm x 61,5 cm; tisak: Litografski zavod Julija Hühna u Zagrebu, 1864.).Tekst povelje glasi:

Slobodno i kraljevsko trgovište Krapina u kraljevini Hrvatskoj/ ovim do obćeg znanja stavlja/ da je iz obzira velevriednihzaslugah u obće na posepako za prastaru ovu kolievkuslavjanah izabralo za svog počastnoggradjanina/ Poglavitog gospodina Titu Babića/ vlastelja/ podijeljujuć mu poveljom ovom sva prava sloboštine i koristi, štono svakog u kotaru slobodnog ovog trga Krapina gradjanina po zakonu i starom/ narodnom običaju idu./ Te je podjednoodlučilo da se novoimenovani gradjanin u knjigu u tu svrhu rabljenu uvrsti, te da mu se ova povelja sa službenom ovogradskom/ pečatjumpotvrdjena – uz želju da ga višnji na korist mile domovine jošte mnogo lieta uzdrži – smierno uruči./ Iz Sjednice Zastupničtva Slobodnog i Kraljevskog trgovišta/ U Krapini, dne 19. studena 1864./ izdano po Viek. Ištvanoviću/ vel. bilježniku.      

Tito Pavao Matija Babić (1.1.1813.–2.7.1892.) bio je: hrvatski plemić, pravnik, političar i tipičan zagorski vlastelin u Gredicama, plemićkom dobru s istoimenim dvorom u poreznoj i urbarskoj općini Gubaševo pokraj Zaboka; bilježnik Banskoga stola u Zagrebu; zastupnik virilistice Amalije grofice Sermage u Kući velikaša (Gornji dom) Ugarsko-hrvatskoga sabora u Požunu (1832.–36); odvjetnik (1836.–37.); počasni vicefiškal (1837.–40.), prisjednik (1840.–48., 1861.–74.) i predsjednik (1874.) Sudbenoga stola Varaždinske županije; pristaša ilirskoga pokreta, odnosno hrvatskoga narodnog preporoda; zapovjednik (major) postrojbe Narodne straže Grada Krapine u Hrvatskoj zemaljskoj vojsci bana Josipa grofa Jelačića Bužimskoga u ratu protiv Mađara (1848.–49.); zastupnik u Hrvatskom saboru (1848, 1861., 1878., 1881.); kotarski sudac u Svetom Križu Začretju (1861.); podžupan (1861.–64.) i upravitelj županske časti, odnosno obnašatelj dužnosti velikoga župana (1864.) Varaždinske županije; kraljevski savjetnik (1861.); počasni građanin Grada Krapine (1864.); zastupnik, odnosno poslanik Hrvatskoga sabora u Ugarsko-hrvatskom saboru u Budimpešti (1881.) te otac Ljubomila Tita Josipa Franje Babića,pseudonimnogaKsavera Šandora Gjalskoga.

Objava Dio bogate povijesti i baštine grada Krapine vratio se doma pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Šećer na kraju muzejsko-edukativnog programa Na konju u Muzeje Muzeja Hrvatskog zagorja svakako je bila završna svečanost održana u subotu, 7. prosinca, u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec.
Ove su godine, u trećem izdanju programa, djeca, roditelji te ostali posjetitelji završnice, osim u lijepom vremenu, uživali i u pet različitih radionica, jahanju i druženju s konjima, vožnji u kočiji, dolasku svetog Nikole i Krampusa te podjeli poklona. Kruna programa, ali i završnice, bila je dodjela dodatnih nagrada Muzeja Hrvatskog zagorja djeci koja su sudjelovala na ukupno četiri ili pet radionica programa u razdoblju od 2. studenog do 1. prosinca, te izvlačenje glavne nagrade koju je osigurao Centar Ritam s konjem. Ovogodišnja je sretna dobitnica djevojčica Lota Martinolić.

Za dobro raspoloženje i uspješnu završnu svečanost zaslužni su mnogi – sveti Nikola i Krampus koje su utjelovili članovi Etno udruge Kolovrat, obitelj Kolman koja je dovela konje i kočiju, djelatnici Centra Ritam s konjem na čelu s Josipom Knezićem, koji su zaslužni za glavnu nagradu i jahanje konja, kao i domaćini, djelatnici Muzeja „Staro selo“ Kumrovec s voditeljicom Anitom Paun Gadža. Izvrsne fotografije, što završnice, što radionica, ponovno potpisuje fotograf Luka Smuk.

Podsjetimo, muzejsko-edukativni program Na konju u Muzeje održavao se od 2. studenog do 7. prosinca tako da je prvih pet vikenda u tom razdoblju bilo rezervirano za radionice u svim jedinicama MHZ-a (svaki je muzej proveo ukupno četiri radionice tijekom tih vikenda prema unaprijed dogovorenom rasporedu), dok je u subotu, 7. prosinca, održana završna svečanost u Kumrovcu. Zajednička tema programa bio je konj, kojim se, kroz radionice i muzejsko-edukativnu publikaciju, svaka od ustrojstvenih jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja bavila na drugačiji način, pripadajućom pod temom. Sudionici radionica u Dvoru Veliki Tabor naučili su nešto više o korištenju konja za prijevoz, s posebnim naglaskom na kočije, u Galeriji Antuna Augustinčića bavili su se konjima u umjetnosti, dok su u Muzeju krapinskih neandertalaca slušali o prošlosti i evoluciji konja. Muzej seljačkih buna ispričao je priču o vojnim konjima i vitezovima, a Muzej „Staro selo“ Kumrovec o konjima kao tradicijskim drvenim igračkama.

Ovogodišnje je izdanje programa ujedno statistički najuspješnije do sada – šezdesetoro djece sudjelovalo je na svim radionicama, među kojima ih je devetnaestoro bilo na njih četiri ili pet (čime su i zaslužili dodatne nagrade). Gledajući po svim ustrojstvenim jedinicama Muzeja Hrvatskog zagorja, bilježimo ukupno 135 dolazaka na radionice. Uvedeni su i neki noviteti, poput Instagram stranice programa te korištenja QR kodova putem aplikacije Qurko, kao i bogatije nagrade te dodatni sadržaji na svakoj od radionica.
Program su, uz potporu ravnatelja Jurice Sabola, uspješno provele djelatnice MHZ-a: Petra Šoltić (viša muzejska pedagoginja Galerije Antuna Augustinčića), Lorka Lončar Uvodić i Mirjana Biljan (muzejska pedagoginja savjetnica i muzejska pedagoginja Muzeja krapinskih neandertalaca), Josipa Pavlović Požgaj (muzejska pedagoginja Muzeja seljačkih buna), Tatjana Brlek i Mateja Harapin (muzejska savjetnica i muzejska pedagoginja Muzeja „Staro selo“ Kumrovec) te Jelena Bužanić (kustosica Dvora Veliki Tabor i koordinatorica programa).

Muzeji Hrvatskog zagorja od srca zahvaljuju svim sudionicima programa Na konju u Muzeje te novo druženje s drvenim konjićima zakazuju za iduću godinu!

Objava U Kumrovcu održana vesela završnica trećeg izdanja muzejsko-edukativnog programa “Na konju u Muzeje” Muzeja Hrvatskog zagorja pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Samoborska Vila Allnoch upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nepokretno pojedinačno kulturno dobro. Oštećena je u potresu 2020. godine, pa je Grad Samobor prijavio projekt za njezinu obnovu Ministarstvu kulture i medijana „Poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava – provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u seriji potresa“. Danas, 9. prosinca 2024. godine, obilježen je završetak projekta obnove te su predstavljeni budući planovi za korištenje Vile.

Grad je putem poziva ostvario 100%-tna sredstva za provedbu cjelovite i energetske obnove Vile Allnochiz Fonda solidarnosti Europske unije, Proračuna Republike Hrvatske i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026 u ukupnoj vrijednosti od 3.612.022,37 €.

„Ova zgrada ima iznimnu vrijednost kao pojedinačno kulturno dobro, ali je i odličan primjer odluke naše Vlade za iskorištavanjem sredstava iz Fonda solidarnosti za potresnu obnovu. Putem Ministarstva obnovljeno je više od 400 zgrada koje su zahtijevale konzervatorska očuvanja, uz preinake da iste budu primjerene za suvremenu upotrebu. Cjelovita konstrukcijska i energetska obnova ove Vile izvedena je većinom iz Državnog proračuna te smo zadovoljni da je projekt završen u cijelosti. Nadam se da će se uskoro realizirati i završni dio postava kako bi ju priveli u punu funkciju“, naglasila je ministrica kulture i medija dr.sc. Ninom Obuljen Koržinek.

Grad Samobor je uspješno završio energetsku i cjelovitu obnovu Vile Allnoch u sklopu projekta „Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite Vile Allnoch, Starogradska 12, Samobor“, broj ugovora 74-0124-22.

„Posebno smo ponosni na našu ljepoticu koja sada sjaji puni sjajem. VilaAllnoch je prvi prijavljeni EU projekt u mom mandatu. Imali smo brojne izazove na koje smo naišli u tijeku obnove, stvorili smo suživot i s novim stanarima – šišmišima, ali zajednički smo završili ovu veliku obnovu s ciljem očuvanja kulturne baštine u našem gradu. Vila će zaživjeti nakon upotpunjavanja stalnim postavom, i bit će naš ponos“, gradonačelnica Samobora Petra Škrobot.

Projektom je izvršena konstruktivna, energetska i cjelovita obnova javne zgrade ukupne građevinske bruto površine 678,85 m2, te će godišnja potrošnja primarne energije iznositi 12,55 MWh/god, odnosno smanjit će se za 89,16% u odnosu na stanje prije obnove.  „U srpnju 2022. krenuli smo s izradom projektne dokumentacije te zbrinjavanje pokretne baštine. Izvedeni su radovi konstruktivne obnove od rujna 2023. do rujna 2024. godine  u kojima je velik fokus bio na intervencijama poboljšanja stabilnosti zgrade, uz sve ostale radove unutrašnjeg uređenja. Projekt cjelovite energetske obnove ulaganje je u budućnost i donijet će značajne financijske uštede. Ovo je bio izuzetno zahtjevan projekt očuvanja kulturne baštine koji smo, uz sve konzervatorske zahtjeve, doveli do novog ruha“, istaknula je pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj i projekte Europske unije, Martina Kovačić.

Radovi cjelovite obnove su obuhvaćali opremanje svih prostorija strojarskom i sanitarnom opremom te elektrotehničkim elementima opreme, završnim zidnim i podnim oblogama. Radovima obnove obuhvaćena je zamjena unutarnje i vanjske stolarije.

Villom će upravljati Samoborski muzej te će Grad u budućnosti biti bogatiji za još jedan kulturni sadržaj. „Idejna koncepcija stalne izložbe u Vili pod nazivom „Simboli Samobora“ vodit će posjetitelje kroz priču o simbolima grada koja istražuje, propituje i interpretira povijest, kulturu, identitet i građane Samobora. Samobor je grad s tradicijom koja će postati bogatija uz ovaj reprezentativni objekt“, rekao je predstavnik Samoborskog muzeja, muzejski konzervator – restaurator  Ivana Tibora Grujića.

Danas je Vila Allnoch svijetli primjer obnove kulturne baštine i uspješnog korištenja EU fondova.

Objava Grad Samobor proveo je projekt „Cjelovite i energetske obnove Vile Allnoch“ vrijedan više od 3,6 mil. eura pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Besplatnu radionicu za klince i klinceze koji se žele vratiti u prošlost organizirala je udruga Plemićka mladež u Umjetničkom studiju Respect kako bi ih upoznala s nekadašnjim životom plemića i plemkinja na dvorovima. Izrada eko anđela čuvara bila je zanimljiva, ali još je zanimljivija bila čajanka s groficom na kojoj je uz kolačiće bilo i […]

The post Čaj s groficom iz Plemićke mladeži first appeared on Grad Zaprešić.