Financiranje projekta uređenja i opremanja dječjeg igrališta u Kumrovcu

Financiranje projekta uređenja i opremanja dječjeg igrališta u Kumrovcu

Općina Kumrovec podnijela je prijavu na Javni poziv središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade sa projektom opremanja i uređenja dječjeg igrališta u Kumrovcu. Ovih dana Središnji državni ured za demografiju i mlade donio je odluku o raspodjeli financijskih sredstava za financiranje projekata usmjerenih na uređenje i opremanje dječjih igrališta na javnim površinama jedinica lokalne samouprave u godini kojom je povjerenstvo za procjenu i odabir projekta Općini Kumrovec dodijelilo 22.500,00 eura bespovratnih sredstava za sufinanciranje prijavljenog projekta, što je ujedno i maksimalni mogući iznos sufinanciranja.

Ovim Projektom je planirano formiranje dječjeg igrališta na postojećoj parkovnoj površini u centru Kumrovca neposredno uz postojeće igralište. Planirano je ulaganje u parkovno zemljište u vidu krajobraznog uređenja i uređenja postojećih pristupnih staza, opremanje dječjeg igrališta potrebnom urbanom opremom; klupama za sjedenje i koševima za otpatke te postavljanje fiksnih igrala; kombiniranih i pojedinačnih sprava za igranje. Sva igrala će biti atestirana, opremljena anti-stres gumenim podlogama te ugrađena od strane proizvođača sa izdavanjem sve potrebne dokumentacije za uporabu. Igra je sastavni dio djetinjstava, a igrom na dječjim igralištima djeca uče svladavanje izazova te dodatno razvijaju socijalne vještine družeći se s vršnjacima. Osiguranje boljih uvjeta i standarda sigurnosti i veća dostupnost dječjih igrališta pridonosi podizanju kvalitete života u zajednici. Ukupna vrijednost projekta opremanja i uređenja dječjeg igrališta u Kumrovcu procijenjena je na 39.488,75 eura.

Iz Općine zahvaljuju središnjem državnom uredu koji je sada reorganiziran u Ministarstvo demografije i useljeništva na značajnoj financijskoj potpori od 22.500,00 eura dok će se ostatak sredstva za realizaciju projekta financirati iz Općinskog proračuna.

    Objava Financiranje projekta uređenja i opremanja dječjeg igrališta u Kumrovcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

    Ove tri županije napušta najveći broj učenika, ali iz samo jedne sredine odlazi manje od jedan posto đaka

    Ove tri županije napušta najveći broj učenika, ali iz samo jedne sredine odlazi manje od jedan posto đaka

    Radi upisa u srednju školu izvan mjesta stanovanja gotovo 60 posto učenika, ili njih 1863, napustilo je Zagrebačku županiju, što je ujedno najviši postotak srednjoškolske migracije među svim županijama. Iz istoga razloga iz Ličke je županije otišlo 33 posto učenika, a na trećem mjestu po broju odlaska školaraca našla se Sisačko-moslavačka županija. Iz tog je područja radi srednjoškolskog obrazovanja u drugoj županiji otišlo 23 posto 15-godišnjaka, odnosno njih 300 od ukupno 1323 učenika koja su upisala srednju školu.

    Riječ je o novim podacima iz Školskog e-Rudnika, aplikacije s prikazom statističkih podataka među kojima su se ovoga puta našli i oni o geografskoj distribuciji upisanih učenika. Podaci se odnose na prošlu školsku godinu, a ovih ih je dana objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

    Najmanji gubitak

    Tri županije koje su zbog upisa u srednje škole izgubile najmanji broj đaka su Splitsko-dalmatinska županija, ujedno jedina koju je napustilo manje od jedan posto đaka, njih svega 30-ak; Primorsko-goranska županija (iz koje je migriralo 2,7 posto učenika) te Zadarska s tri posto. Među županijama koje radi nastavka školovanja napušta relativno malen udio učenika, u prosjeku njih pet posto, nalaze se i Osječko-baranjska (3,18), Istarska (4,65), grad Zagreb (5,19), Dubrovačko-neretvanska (5,36) i Varaždinska (5,41). Iz ukupno 11 županija u prošloj je školskoj godini otišlo deset i više posto školaraca.

    Podaci pokazuju kako je od ukupnog broja upisanih u srednje škole (39.318) radi nastavka školovanja županiju promijenilo 11,5 posto učenika, odnosno nešto više od 4500. Međutim, njih 17.814, ili gotovo svaki drugi, u Hrvatskoj promijenio je općinu u kojoj se školuje.

    Zagreb očekivano ima i najveći upliv srednjoškolaca iz drugih mjesta: samo iz Zagrebačke županije u srednje škole grada Zagreba upisalo se 1569 učenika, dok obrnutu trasu (iz Zagreba u vezanu županiju) koristi 300-tinjak učenika. Županije iz kojih u zagrebačke srednje škole dolazi najveći broj učenika su Sisačko-moslavačka (142), Krapinsko-zagorska (80), Karlovačka (40), Koprivničko-križevačka (37) te Ličko-senjska i Brodsko posavska županija (po 30-ak). Svega 15-ak učenika iz Vukovarsko-srijemske županije upisuje srednju školu u Zagrebu, no zato ih više od stotinu odlazi u školu u bližu Osječko-baranjsku županiju.

    Od mjesta bližih Zagrebu gravitira i oko 350 učenika koji su osnovnu školu završili u Velikoj Gorici, a potom i njih 173 iz Samobora, 135 iz Zaprešića, 123 iz Dugog Sela i 121 iz Svete Nedelje.

    Bez srednje škole

    Sveta Nedelja i Solin pritom prema podacima Školskog e-Rudnika jedini odskaču podatkom o 100 posto učenika koji upisuju škole izvan mjesta, budući da ondje i ne postoje – gradnja srednje škole s ponudom programa deficitarnih zanimanja u Solinu je najavljena prije više godina.

    Iz sredina u kojima su pohađali osnovnu školu odlazi i 90 posto učenika Kaštela, 70 posto Zaprešića, 53 posto Velike Gorice, 45 posto Samobora, 43 posto Kutine. 

    Split dobiva veći udio srednjoškolaca iz obližnjih mjesta – 333 iz Kaštela ili, primjerice, njih 118 iz Podstrane. Stotinjak učenika iz Župe dubrovačke dobiva Dubrovnik, koliko i Požega iz Pleternice. U Sisku su srednju školu upisala 123 učenika iz Petrinje, a primjerice iz Rijeke u Opatiju otišlo je 147 učenika.

    Spomenimo i da je iz Zagreba srednju školu u Velikoj Gorici i Dugome Selu upisalo po 80-ak učenika. Srednja škola Dugo Selo učenicima, primjerice, nudi upis u deset programa – od gimnazije i tehničara za računarstvo do ekonomista, frizera, plinoinstalatera, automehaničara… 

    Po mišljenju niza ravnatelja srednjih škola, osnovni problem je u lošoj mreži škola, koje na nizu područja učenicima ne nude dovoljnu lepezu programa, dok s druge strane postoji niz sličnih ili istovjetnih programa na uskome području. 

    Postotak odlaska učenika zbog upisa u srednju školu

    58,56 Zagrebačka županija

    32,89 Ličko-senjska županija

    22,68 Sisačko-moslavačka županija

    17,84 Požeško-slavonska županija

    15,48 posto Koprivničko-križevačka županija

    13,71 Virovitičko-podravska županija

    12,98 Bjelovarsko-bilogorska županija

    10,85 Brodsko-posavska županija

    10,82 Krapinsko-zagorska županija

    10,45 Vukovarsko-srijemska županija

    10,21 Karlovačka županija

    7,60 Međimurska županija

    6,14 Šibensko-kninska županija

    5,41 Varaždinska županija

    5,36 Dubrovačko-neretvanska županija

    5,19 Grad Zagreb

    4,68 Istarska županija

    3,18 Osječko-baranjska županija

    3,00 Zadarska županija

    2,77 Primorsko-goranska županija

    0,71 Splitsko-dalmatinska županija

     

    Vrtićka olimpijada u znaku kraljice sportova

    Vrtićka olimpijada u znaku kraljice sportova

    Vrtićka olimpijada u znaku kraljice sportova

    Na terenima Centra mini atletike DV Maslačak organizirao je olimpijadu pod nazivom „Skoči, trči, baci!“ za svojih šest skupina, a kako bi potaknuli kretanje i boravak na otvorenom malih vrtićanaca. U suradnji s Atletskim klubom Zaprešić, Školskim športskim savezom Zaprešićki kraj i Hrvatskim športskim savezom održan je atletski višeboj – troboj s disciplinama skok u […]

    The post Vrtićka olimpijada u znaku kraljice sportova first appeared on Grad Zaprešić.

    Srebrne plakete zaprešićkim tamburašima

    Srebrne plakete zaprešićkim tamburašima

    Srebrne plakete zaprešićkim tamburašima

    Na 47. Međunarodnom festivalu umjetničke tamburaške glazbe u Osijeku i Našicama u natjecateljskom dijelu nastupilo je 18 orkestara, a zaprešićki Tamburaški zbor Gaj nastupio je s dva orkestra (mlađim i starijim) u kategorijama B1 (mlađi komorni tamburaški orkestri) i B2 (stariji komorni tamburaški orkestri). Oba orkestra osvojila su Srebrnu plaketu „Tambura Paje Kolarića“ pa tako […]

    The post Srebrne plakete zaprešićkim tamburašima first appeared on Grad Zaprešić.

    Izložba Skurjenijevih djela u Kölnu

    Izložba Skurjenijevih djela u Kölnu

    Izložba Skurjenijevih djela u Kölnu

    Izložba „Exibition 02, Matija Skurjeni˝, Sammlung Zander/Zander Collection U Kölnu, kulturnom i umjetničkom središtu Njemačke, 23. svibnja ove godine otvorena je izložba „Exibition 02, Matija Skurjeni˝ u organizaciji Sammlung Zander/Zander Collection. Zaklada Zander jedna je od vodećih svjetskih kolekcija samoukih umjetnika koju je osnovala galeristica i kolekcionarka Charlotte Zander. Ona je više od 60 godina […]

    The post Izložba Skurjenijevih djela u Kölnu first appeared on Grad Zaprešić.

    Uspjesi mažoretkinja na Državnom prvenstvu

    Uspjesi mažoretkinja na Državnom prvenstvu

    Uspjesi mažoretkinja na Državnom prvenstvu

    Zaprešićke mažoretkinje Jelačićke nastupile su na 11. Državnom prvenstvu mažoretkinja HUMT-a i ostvarile izvrsne rezultate. Natjecanje je okupilo 17 timova iz cijele Hrvatske, s više od 850 mažoretkinja, a koje su izvele više od 270 koreografija. Zaprešićke Jelačićke su se predstavile sa šest koreografija kojima su postigle zapažene rezultate. Antonija Jurak u kategoriji juniori, štap, […]

    The post Uspjesi mažoretkinja na Državnom prvenstvu first appeared on Grad Zaprešić.

    33621225.jpg

    ‘Kad sam napokon uspostavio poziv, bio sam najsretniji čovjek na svijetu. No, samo na sekundu. Nije se javio Ivan…‘

    Ivan Đaković u petak, 24. svibnja, otišao je rano na spavanje. Prijateljima, među kojima je bio i njegov brat Mario, rekao je da ujutro ide na skakanje padobranom pa se želio odmoriti.

    U tjednu koji je prošao, dvaput se promijenio plan odakle će uzletjeti. Prvo je to trebao biti aerodrom u Lučkom, potom Grobnik da bi na koncu odluka pala ipak na Lučko.

    Tog ga je petka, nakon partije biljara, Mario zadnji put vidio. Ujutro je čuo kad se odvezao motorom i znao je da je sretan. Padobranstvo je bilo njegova strast. Bio je to zadnji put da će uzletjeti. Cessna kojom je uzletio srušila se kod Ježdovca, četvero putnika je preživjelo, Ivan nije.


    image

    Ivan Đaković

    Privatna arhiva

    Ne treba pisati o šoku koji su pretrpjeli obitelj i prijatelji. A i jednih i drugih je puno, Ivan je bio iz velike obitelji, majka i otac, Ankica i Tomo, prije Domovinskog rata doselili su se u Zagreb, a dok nisu kupili kuću u Prigorju Brdovečkom kod Zaprešića, s dvoje djece i njihovim djedom živjeli su u 30-ak kvadrata u Ilici u Kustošiji. Ivan je stasao u Zaprešiću, pronašao brojne prijatelje, a s mnogima od njih družio se još od vrtića.

    Odličan sportaš

    – Iz njegovog društva njih 20-ak druže se još iz vrtića. Međusobno su jako povezani, nestvarno društvo koje si tijekom svih tih godina međusobno pomaže gdje god treba. Roditelji su nas odgojili najljepše moguće, tata je bio i na ratištu, jako rijetko smo imali nesuglasice. Držali smo se zajedno, uvijek smo si mogli sve reći. Ivan mi nije bio samo brat, nego i prijatelj. Tijekom odrastanja stalno su bili vani, nisu se zamarali tehnologijom, radije su vozili bicikle, odlazili u šumu, igrali nogomet… – kaže nam Mario Đaković. 

    Priseban je i elokventan, iako mu nije lako, ali rado se odazvao pozivu Jutarnjeg da ispriča tko je i kakav bio njegov brat, čovjek o kojem se ovih dana pisalo samo u kontekstu nesreće i smrti, bez imena i prezimena. Ivan je, kaže, živio život punim plućima, sve što je naumio, ostvario bi. Pa kad je s 15-ak godina počeo trenirati boks, kasnije i jiu jitsu, bio je vrstan borac.


    image

    Ivan Đaković i brat Mario

    Privatna arhiva

    – To ga je učinilo, kako bih rekao, još nježnijim u svakodnevnom životu. Nikad nije u njemu bilo mržnje, upiranja prstom, ružnih komentara, pričanja iza leđa…Ljubav, pomoć i empatija bile su odlike njegovog karaktera. Mrava ne bi zgazio – kaže Mario, koji je velik dio života proveo u ugostiteljstvu.

    Radio je i u jednom od najpoznatijih restorana, Laganini na Palmižani, gdje je sezonu prospavao u šatoru, a Ivan mu je došao u posjet. Uvijek mu je dolazio gdje god je ovaj bio, braća su bila, kaže Mario, “kao prst i nokat”.

    Mario je od Ivana stariji pet i pol godina, Ivan je rođen 2. veljače 1994. godine, ali starijem bratu mlađi nije išao na živce, štoviše.

    Na svojim ga je pogreškama podučavao što da ne radi u životu. Ivan je bio dobar učenik i odrastao u dobrog čovjeka. Završio je srednju školu za montera klima-uređaja, nikad to nije radio, neprestano se nadograđivao u područjima koja su ga zanimala.


    image

    Ivan Đaković i brat Mario

    Privatna arhiva

    U jednom trenutku shvatio je da su njegovi interesi povezani s adrenalinom. Iako su obojica braće ocu pomagali na građevini, ništa Ivanu nije bilo teško. Tako je stekao dobre radne navike, adrenalin je ostavljao za slobodno vrijeme. Teško ga je bilo vidjeti namrgođenog, kroz život je prolazio nasmijan.

    Bilo je i vremena kad je jako volio spavati, jednom je, smije se brat, 22 sata proveo u krevetu. S 18 godina otišao je nakratko raditi u Njemačku i kupio si super bicikl, a dosta je i uštedio. U Hrvatsku se vratio s 20 godina.

    Adrenalin

    – Brzo po povratku položio je ispit za motor, kupio motor, nikad nije divljao, ali imao je udes koji je mogao završiti kobno. Govorili smo da je mačka s devet života i prodao je motor, nedavno je opet kupio drugi s kojim je zaista uživao bez velikih brzina. Imao je valjda sve vozačke dozvole, osim za tramvaj i avion pa se prije nekih sedam godina zaposlio kao vozač, prvo saniteta, a zatim je počeo voziti i kola hitne pomoći u zaprešićkom Domu zdravlja. Volio je to, odgovaralo mu je radno vrijeme od 12 sati, pa cijeli dan slobodan. Nije bio tehničar, kao što su pisali mediji – govori njegov brat Mario.

    U Domu zdravlja je i pronašao ljubav, mladu liječnicu Luciju, koja je danas neutješna.


    image

    Ivan Đaković i djevojka Lucija

    Privatna arhiva

    Prije četiri, pet godina zaljubio se u padobranstvo, bio mu je predan, kao i svemu što je radio. Sav novac je, priča nam Mario, štedio za letove da može skakati. Svaki vikend je, najkasnije svaki drugi, odlazio na skakanje. Toliko je bio dobar da je često bio desna ruka instruktora.

    – Mislim da je imao više od 200 skokova, skakao je i u inozemstvu, Italiji, Dolomitima, Alpama, Budimpešti. Bio je pozvan da skače na svjetskom prvenstvu u Kataru, ali bilo mu je to preskupo. Uvijek je razvlačio taj svoj padobran kod kuće, jako se brinuo o njemu, slagao ga, provjeravao… – kaže Mario.


    image

    Ivan Đaković i brat Mario

    Privatna arhiva

    Ivan je imao namjeru promijeniti posao, zaposliti se kao skiper, u međuvremenu je završio tečaj i dobio licencu. Već je imao ponuda, namjeravao je otvoriti svoju firmu. Kolege s posla su mu izlazili u susret, mijenjali su se za smjene kako bi mogao učiti i vježbati.

    Miljenik i džentlmen

    Kad je čuo da se dogodila zrakoplovna nesreća aviona za padobranske skokove, Mario nije želio slutiti zlo. Zvao je brata, slao poruke…

    – Kad sam napokon uspostavio poziv, bio sam najsretniji čovjek na svijetu. Međutim, samo na sekundu. Jer na Ivanov telefon nije se javio on… Glas je rekao neka se ne brinem, da je samo pronađen telefon i nada se vratila. Sve dok je više nije bilo. Ivan je poginuo – Mario se slomio.


    image

    Ivan Đaković i brat Mario

    Privatna arhiva

    Neutješni su svi s kojima je Ivan Đaković kad tad ukrstio puteve. Zadnja dva dana, Marijev inbox puni se porukama podrške kolega i brojnih prijatelja.

    “Dragi naš Đele, ostavio si neizbrisiv trag u našim životima, bio si alfa i omega našeg društva, najluđi, najzgodniji… Pomagao si svima u životu, neka tvoja obitelj bude ponosna u kakvu su te ljudinu odgojili”, napisao je prijatelj. Drugi kaže: “Miljenik svake mame u društvu, znao se prodat‘”, “Džentlmen prije svega”, “Sa svima je imao nešto zajedničko”…

    Uspješno završen projekt „SING 2024“

    Uspješno završen projekt „SING 2024“

    Uspješno završen projekt „SING 2024“

    Održavanjem finalnih prezentacija uspješno je završeno šesto izdanje projekta Sinergija znanja Grada Zaprešića i Veleučilišta Baltazar Zaprešić za 2024. godinu (SING 2024). Na prezentacijama su, osim studenata Projektnog menadžmenta, prisustvovali predstavnici Grada Zaprešića te Veleučilišta Baltazar Zaprešić. Projekt SING pokrenut je početkom 2019. godine potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Grada Zaprešića i Veleučilišta Baltazar Zaprešić. […]

    The post Uspješno završen projekt „SING 2024“ first appeared on Grad Zaprešić.

    a4-9-1024x576.jpg

    Svečanom sjednicom obilježen Dan grada Svete Nedelje

    Grad Sveta Nedjelja obilježio je svoj dan svečanom sjednicom Gradskog vijeća. Uz veliki broj gostiju, svečanih uzvanika i prijatelja grada na sjednici je sudjelovao i predsjednik  Republike Hrvatske Zoran Milanović.

    Na obilježavanju sudjelovao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović

    Proslava Dana Grada Svete Nedelje veže se uz blagdan Presvetog Trojstva, pa je tako na 24. svibnja održavana svečana sjednica Gradskog vijeća. Sjednicu je otvorio svojim obraćanjem okupljenima predsjednik Gradskog vijeća Matej Vrdoljak .

    “Sveta Nedelja je grad koji se visoko pozicionirao s jasnom vizijom za budućnost. Naš grad napreduje i raste zahvaljujući predanom radu svih nas ovdje prisutnih, koji svojim doprinosom čine našu Svetu Nedelju boljim, ugodnijim i kvalitetnijim mjestom za život.” kazao je predsjednik Gradskog vijeća Vrdoljak.

    Gradonačelnik Dario Zurovec osvrnuo se na odrađeno u prošloj godini kao i najavio nadolazeće ciljeve koje planiraju ispuniti kako bi se osigurala još perspektivniju budućnost za sve generacije.

    “Ponosan sam što već drugi mandat zajedno možemo raditi na prosperitetu našeg grada. U prethodnom razdoblju ostvarili smo mnogobrojne uspjehe i postigli značajne rezultate, značajan iskorak u razvoju infrastrukture uz poseban naglasak na kapitalne projekte. Od nove Vlade očekujem bolju komunikaciju i suradnju sa svim državnim tijelima, a u korist kvalitete života naših sugrađana i razvoja infrastrukturnih projekata “ rekao je gradonačelnik Dario Zurovec.

    Ispred gostiju obratili su se predstavnici gradova prijatelja, županije kao i  predsjednik  Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji su imali samo riječi hvale za ono što je dosada napravljeno.

    ” Valpovo je kao i Sveta Nedelja malen gradić. Iz iskustva mogu reći da je teško raditi u tako maloj sredini jer se svi poznaju, pa su i očekivanja ljudi velika od onih koji ih vode. Međutim kada na čelu grada imate osobu kao što je Dario te ovakav tim ljudi s jasnom vizijom razvoja grada, onda je to sve kud i kamo bolje i uspješnije.” istaknuo je gradonačelnik Valpova Matko Šutalo.

    “Grad Sveta Nedelja razvija se u pravom smjeru, a Zagrebačka županija i dalje će pratiti taj razvoj i podupirati ga. Nastavit ćemo s ulaganjima u infrastrukturu, od cestovne do ulaganja u školstvo i obrazovanje kako bi se zajednički razvijali za bolju budućnost“ naglasio je zamjenik župana Zagrebačke županije, Ervin Kolarec.

    “Izrasli ste u uređen grad koji može biti primjer ostalima. Po svim sadržajima koje imate i nudite s punim pravom možete reći da ovdje imate sve. A isto je ostvareno zbog mlade i tehnički dobro posložene vlasti zbog koje ovaj grad iz godine u godinu raste. Nastavite skupljati iskustvo, učite na dobrim primjerima, iskorištavajte EU fondove i budite još bolji“ rekao je predsjednik Milanović.

    Već tradicionalno u sklopu svečane sjednice održala se dodjela priznanja i nagrada grada svim zaslužnima. U njihovo ime okupljenima se obratio Petar Horvat iz Bestovja koji je primio nagradu za životno djelo.

    ” U ime dobitnika današnjih nagrada zahvaljujem se gradu, Gradskom vijeću Svete Nedelje kao i predlagateljima koji su prepoznali naš volonterski rad kroz sve te godine, koji smo poklonili našoj zajednici.” rekao je Horvat.

    U sklopu obilježavanja Dana grada održala se smotra povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, koncert Miroslava Škore kao i prvo izdanje Međunarodnog dječjeg glazbenog festivala El Ritmo.

    Objava Svečanom sjednicom obilježen Dan grada Svete Nedelje pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

    Proslava uspješnog rada OŠ Lj. Gaja

    Proslava uspješnog rada OŠ Lj. Gaja

    Proslava uspješnog rada OŠ Lj. Gaja

    Svečanom školskom priredbom učenici i njihovi učitelji te stručni suradnici proslavili su 44. godine rada Osnovne škole Ljudevita Gaja, najveće osnovne škole u Zaprešiću. Bila je to prigoda i za nagraditi one najuspješnije, ali i pokazati dio onoga što se tijekom godine u školi radi. „Čestitam svim učenicima, ali i njihovim mentorima na iznimnim rezultatima […]

    The post Proslava uspješnog rada OŠ Lj. Gaja first appeared on Grad Zaprešić.