27-2.jpg

Grad Krapina ugostio više od 800 natjecateljica na Prvenstvu Hrvatske u mažoret plesovima

Više od 800 sudionica iz 17 hrvatskih gradova okupilo se u sportskoj dvorani Srednje škole u Krapini na 27. Prvenstvu Hrvatske u mažoret plesovima u organizaciji Hrvatskog saveza mažoretkinja. Riječ je o prvom državnom Prvenstvu u mažoret plesovima koje se održava u Hrvatskom zagorju. A upravo na tu činjenicu posebno je ponosan predsjednik Gradskog vijeća Grada Krapine Mladen Gregurović.

– Velika je čast da su Grad Krapina i gradska Turistička zajednica, uz podršku naših Krapinskih mažoretkinja i Twirling kluba, organizatori ovako velikog natjecanja kao što je Državno prvenstvo u mažoret plesu. Već po broju natjecateljica koje dolaze iz 17 gradova i općina diljem Lijepe Naše, može se zaključiti koliki je značaj Prvenstva – istaknuo je Gregurović, pritom naglasivši da Krapinske mažoretkinje obilježavaju 30 godina djelovanja pa im je i domaćinstvo Prvenstva Hrvatske lijepa nagrada za sve što su do sada ostvarile.

A osim što slave okrugli rođendan, Krapinske mažoretkinje ističu se i kao jedna od najtrofejnijih udruga koja vrlo uspješno promovira grad Krapinu na svim svojim nastupima. Dvodnevno natjecanje s tako velikim brojem sudionica svakako predstavlja svojevrsni organizacijski i logistički izazov. Da sve protekne u najboljem redu pobrinuli su se u Turističkoj zajednici Grada Krapine.

– Potrudili smo se da sve protekne u lijepom tonu, od samog prometnog dijela do svega ostalog što je nužno da bi natjecateljice mogle biti koncentrirano isključivo na ples i svoje nastupe. Tu prije svega mislim na smještaj, ugostiteljsku ponudu, a uključile su se i muzejske institucije koje su pripremile ulaznice po promotivnim cijenama. Tako da sudionice mogu iskoristiti dolazak u ovaj dio Hrvatske za posjet Muzeju krapinskih neandertalaca i Muzeju old-timera Presečki – otkrila je Nedeljka Vodolšak, direktorica gradske Turističke zajednice.

A kolika je čast biti domaćin 27. državnog Prvenstva u mažoret plesu rekla je Duška Kožić, predsjednica Krapinskih mažoretkinja.

– Izuzetna nam je čast što ove godine možemo biti domaćini, zbog toga što se domaćinstvo poklapa s obilježavanjem 30 godina rada i plesa Krapinskih mažoretkinja. Zahvalni smo Gradu Krapini, gradonačelniku Zoranu Greguroviću, Turističkoj zajednici Grada Krapine, Srednjoj školi Krapina, Hrvatskom savezu mažoretkinja i svima ostalima koji su nam pomogli u organizaciji ovog velikog događaja – rekla je Kožić.

A iza Krapinskih mažoretkinja su brojni uspjesi i veliki rezultati. Usko su povezani s Twirling klubom te redovito sudjeluju na domaćim i inozemnim natjecanjima. Trenutno u klubu vježba 70-ak članica.

– Sretni smo što smo uvijek negdje među prvima, makar smo svjesni da trebamo još puno raditi. Nedugo smo se vratili iz Nizozemske, gdje smo osvojili četvrto mjesto. Prošle godine u Italiji smo bili peti, u Španjolskoj smo ušli u finale… – dodala je Kožić.

Prvim državnim Prvenstvom u Zagorju zadovoljni su i u Hrvatskom savezu mažoretkinja.

– Situacija s mažoret plesom u Hrvatskoj je vrlo dinamična. Sport je jako razvijen, a Hrvatski savez mažoretkinja je najstariji s obzirom da je osnovan 1996. godine. Okupljamo više od 20 skupina s područja cijele Hrvatske, a razvijamo i jedan poseban stil mažoret plesa uz što paralelno radimo i kategoriju twirlinga – poručio je Franjo Herendija, predsjednik Hrvatskog saveza mažoretkinja i dodao da je mažoret ples sjajna nadogradnja prema sportu jer uključuje elemente ritmičke gimnastike, plesa i manipuliranja sa štapom, a na taj se način djeci omogućujemo dodatan razvoj i intenzivnije bavljenja ovim sportom.

– U natjecateljskom dijelu programa imamo širok raspon kategorija upravo da bi potaknuli kreativnost i maštu, kako koreografa i trenera, tako i djece te im omogućili da neke stvari budu interesantnije. Te kategorije s rekvizitima i kulisama su djeci itekako interesantne – zaključio je Herendija.

Objava Grad Krapina ugostio više od 800 natjecateljica na Prvenstvu Hrvatske u mažoret plesovima pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

IMG_0707-1024x683.jpg

Održan je Human Rights Slam u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska

U četvrtak, 18. travnja i petak, 19. travnja 2024. u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska održano je deveto izdanje projekta Human Rights Slam na temu “Migracije i strani radnici”. Događaj je okupio više od 60 mladih i šestero stručnjaka s ciljem rasprave o važnosti i utjecaju migracija i statusa stranih radnika na ekonomiju, demografiju i sigurnost. Ovogodišnje izdanje Human Rights Slama održano je u prostorima Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Prvog dana, održana su dva predavanja, dok je drugi dan bio posvećen okruglom stolu s raspravom o migracijama i pravima stranih radnika.

Dr. sc. Snježana Gregurović održala je predavanje na temu “Suvremene migracije i migracijska tranzicija u Hrvatskoj”. Kroz predavanje i analizu statističkih podataka za proteklo desetljeće, prikazano je kako je negativan migracijski saldo tek 2022. godine prerastao u pozitivan zbog većeg broja doseljenih, mahom stranih, radnika. Zaključno, dr. sc. Gregurović je istaknula potrebu za poboljšanjem dosadašnjih migracijskih politika te uvođenjem strože zakonske regulacije radnih dozvola.

Željko Cvrtila, mr. krim., konzultant za upravljanje i sigurnost, kroz svoje predavanje na temu “Migracije i nacionalna sigurnost” prikazao je na koje načine legalne i ilegalne migracije utječu na nacionalnu sigurnost Hrvatske. Sudionici su skoro sat vremena postavljali pitanja stručnjaku te iznosili svoje stavove i mišljenja, što potvrđuje koliko je tema nacionalne sigurnosti aktualna i bitna mladima. 

Drugi dan bio je posvećen okruglom stolu na kojem su prof. dr. sc. Mirko Bilandžić, dr. sc. Hrvoje Butković, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić i doc. dr. sc. Stjepan Šterc podijelili svoje stručne uvide o političkim, sigurnosnim i socijalnim aspektima migracija. Rasprave su sudionicima pružile priliku da iz prve ruke doznaju o izazovima i mogućnostima koje migracije predstavljaju za društvo u cjelini. 

Osim razmjene znanja i informiranja o navedenim temama iz različitih perspektiva, Human Rights Slam stvorio je i priliku za umrežavanje mladih koji su tijekom dva dana zainteresirano sudjelovali u raspravama o temama koje se tiču društva u kojem žive te su stekli nova poznanstva i iskustva.

Objava Održan je Human Rights Slam u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

s2-2-1024x576.jpg

Priznanja i zahvalnice za uspješne sportaše u Svetoj Nedelji

Grad Sveta Nedjelja održala je primanje za mlade sportaše i sportašice sa svoga područja koji su ostvarili značajne uspjehe. Njima šestero gradonačelnik Zurovec tako je dodijelio gradska priznanja i nagrade.

Javna priznanja najuspješnijim svetonedeljskim sportašima

Gradonačelnik Zurovec održao je svečanu predaju priznanja i nagrada mladim sportašicama i sportašima s područja Grada Svete Nedelje koji su ostvarili izvanredne uspjehe u sportu.

” To je u jednu ruku i simbolično čisto da možemo ljudima pokazati da nam je stalo. Sve u svemu mislim da su im uspjesi super, da djeca rade dobro kao i njihovi treneri i instruktori. Treba pohvaliti judo klub koji ima puno uspjeha i medalja.” rekao je gradonačelnik Dario Zurovec..

Priznanje za izvanredni uspjeh u sportu primili su:

David Dorčić, za osvojen naslov viceprvaka u motocrossu MPH u klasi MX65 u Križevcima 2024. godine
Ana Ugarković, za osvojeno 3. mjesto na Prvenstvu Hrvatske u judu za mlađe seniorke 2023. godine
Petra Ugarković, za osvojeno 1. mjesto na Prvenstvu Hrvatske u judu za mlađe kadetkinje 2023. godine
Manuela Rožić, članica Judo kluba Sakura, za osvojeno 1. mjesto na Prvenstvu Hrvatske u judu za seniorke 2023. godine
Snježana Kufek, članica Judo kluba Sakura, za osvojeno 2. mjesto na Prvenstvu Hrvatske u judu za mlađe seniorke 2023. godini
Sara Golubić, članica Judo kluba Sakura, za osvojeno 3. mjesto na Prvenstvu Hrvatske u judu za juniorke i kadetkinje 2023. godine

Kroz izgradnju sportskih objekata, organizaciju sportskih događaja i podršku lokalnim sportskim klubovima, grad stvara okruženje koje potiče zdrav životni stil i doprinosi ekonomskom razvoju zajednice.

“Odlični rezultati naših članova kruna su našeg cjelogodišnjeg rada. Potpora Grada i Sportske zajednice te cijelog društva, uz škole i dječje vrtiće, u bilo kojem vidu potpore nama mnogo znači. Zadovoljni smo otvorenošću našeg grada i njegovih stanovnika za prezentaciju ovog sporta mladima kako bi ih mogli privući u naše klubove“, rekao je Karlo Lacković, trener Judo kluba Sakura.

Grad Sveta Nedjelja nastavit će s ulaganjima u sporta i dalje jer ista imaju pozitivan utjecaj na mlade ljude, pružajući im inspiraciju i motivaciju za bavljenje sportom, što doprinosi njihovom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Objava Priznanja i zahvalnice za uspješne sportaše u Svetoj Nedelji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Detalji upisa u glazbenu školu

Detalji upisa u glazbenu školu

Detalji upisa u glazbenu školu

Nova Osnovna glazbena škole Zaprešić počet će s radom u školskoj godini 2024./2025., dakle u rujnu s prvim danom nastave. Škola će djelovati na adresi Ulica Vladimira Novaka 23 (u prostorijama Veleučilišta BAK) gdje je u tijeku adaptacija prostora za potrebe rada škole. S obzirom na to da OGŠ Zaprešić još nije službeno počela s […]

The post Detalji upisa u glazbenu školu first appeared on Grad Zaprešić.

VIDEO Davor Ivo Stier daje nam veliki intervju u najkritičnijem trenutku

VIDEO Davor Ivo Stier daje nam veliki intervju u najkritičnijem trenutku

<!––>

Samo dva dana nakon izbora HDZ-ov Davor Ivo Stier, bivši ministar vanjskih poslova u Vladi RH, bivši zastupnik u Hrvatskom saboru te nekadašnji zastupnik u Europskom parlamentu gost je u studiju Hanza TV-a.

Intervjuira ga naš politički novinar Goran Penić, a razgovara se o rezultatima izbora te slaganju nove parlamentarne većine, kao i drugim aktualnim političkim pitanjima.

Podsjetimo, Stier je na parlamentarnim izborima održanim u srijedu sa šestog mjesta u VI. izbornoj jedinici dobio 6316 glasova, odnosno više od deset posto glasova s liste, preskočio ministre Vilija Beroša i Marka Primorca, predsjednika zagrebačkog HDZ-a Mislava Hermana i zaprešićkog gradonačelnika Željka Turka te kao drugi u poretku odmah iza Davora Božinovića, koji je osvojio nedostižnih 15.077 glasova, ušao u Sabor.


S kime će HDZ sastaviti Vladu?

– Bila je to pobjeda HDZ-a, jako dobar rezultat. Građani su poručili da žele kontinuitet i politiku desnog centra i jednog federatora koji vodi, a to je HDZ. Naravno, tu računam i nacionalne manjine. Kršćanske vrijednosti uvijek su bile dio naših politika…

Jeste li razgovarali s nekim iz Domovinskog pokreta?

– Politika jest umijeće gdje se razgovara i mi jesmo u komunikaciji. Meni osobno komunikacija nikad nije bila problem. Što se tiče pregovora oko koalicije, to prepuštam vodstvu stranke. Poruka građana na izborima je bila jasna – koalicija sa strankama koje su srodne.

33111505.jpg

Nova Vlada? Nije to samo DP, računam i na manjine. SDSS? Pogledajte tko je stajao iza Vučića kada je dobio na izborima, to ne želimo

<!––>

Samo dva dana nakon izbora HDZ-ov Davor Ivo Stier, bivši ministar vanjskih poslova u Vladi RH, bivši zastupnik u Hrvatskom saboru te nekadašnji zastupnik u Europskom parlamentu bio je gost u studiju Hanza TV-a.

Intervjuirao ga je naš politički novinar Goran Penić, a razgovaralo se o rezultatima izbora te slaganju nove parlamentarne većine, kao i drugim aktualnim političkim pitanjima.

Podsjetimo, Stier je na parlamentarnim izborima održanim u srijedu sa šestog mjesta u VI. izbornoj jedinici dobio 6316 glasova, odnosno više od deset posto glasova s liste, preskočio ministre Vilija Beroša i Marka Primorca, predsjednika zagrebačkog HDZ-a Mislava Hermana i zaprešićkog gradonačelnika Željka Turka te kao drugi u poretku odmah iza Davora Božinovića, koji je osvojio nedostižnih 15.077 glasova, ušao u Sabor.


S kime će HDZ sastaviti Vladu?

– Bila je to pobjeda HDZ-a, jako dobar rezultat. Građani su poručili da žele kontinuitet i politiku desnog centra i jednog federatora koji vodi, a to je HDZ. Naravno, tu računam i nacionalne manjine. Kršćanske vrijednosti uvijek su bile dio naših politika…

Jeste li razgovarali s nekim iz Domovinskog pokreta?

– Politika jest umijeće gdje se razgovara i mi jesmo u komunikaciji. Meni osobno komunikacija nikad nije bila problem. Što se tiče pregovora oko koalicije, to prepuštam vodstvu stranke. Poruka građana na izborima je bila jasna – koalicija sa strankama koje su srodne.


image

Davor Ivo Stier i Goran Penić

Dragan Matić/Cropix

Druga opcija su liberalne stranke – HDZ-u bi onda nedostajala samo dva mandata. Koje je vaše mišljenje?

– Ne bih u matematiku i formule kako doći do 76 ruku. Jasno je da su vrata otvorena svima onima koji žele voditi politiku desnog centra. Nije to samo DP, vrata trebaju svima biti otvorena.

Vi ste kao ministar vanjskih poslova izašli iz Vlade u kojoj je bio Most zbog svjetonazorskih pogleda…

– Ja sam tada mislio da je dobro ići na nove izbore, ali vodstvo stranke je drugačije odlučilo. Sada je druga situacija i mislim da je jasno da će ovo biti vlada desnog centra. Vlada je dosad bila učinkovita i ono što nas čeka jest vlada desnog centra s manjincima. Mislim da Hrvatska nije skrenula udesno. Dobar dio zastupnika je od desno prema centru.

Anušić je dobio više preferencijalnih glasova od Plenkovića, a vi ste dobili više glasova od mnogih ministara…

– HDZ od Tuđmana ima različitost, ali je dijelio državotvornu politiku i birači su poslali poruku da žele kršćansku demokraciju unutar HDZ-a i da to bude artikulirano u Saboru. Ja sam pozitivno iznenađen jer u kampanji nisam reklamirao sebe. Poznajem teren i to je bila poruka koja se uklapa u današnji HDZ.


image

Davor Ivo Stier i Goran Penić

Dragan Matić/Cropix

Anušić je trenutno zvijezda HDZ-a…

– Ima veliku potporu, pogotovo u Slavoniji i njegov doprinos u Vladi jest ogroman. Sasvim sigurno vrlo značajna figura HDZ-a i birači su to prepoznali.

Je li onda završila dominacija Plenkovića u HDZ-u?

– Ne volim te definicije. Volim dijalog, ako se ne slažemo – nađimo zajedničke točke i idemo dalje. Nije bilo izbacivanja iz stranke, što se dogodilo drugim strankama. Mi smo u HDZ-u napravili pozitivne pomake. Treba njegovati model gdje se untar stranke razgovara i zauzeti zajedničku poziciju. Anušić tu ima ulogu, imam i ja i drugi.

Neki HDZ-ovci su mi govorili da najviše zamjeraju nedostatak dijaloga. Hoće li Plenković sada više razgovrati u stranci?

– Ja to ne vidim kao slabost, mislim da je to snaga. Evo primjera. Bilo je pitanje oko jednog člana – jednog glasa. Neki su mislili da će to oslabiti stranku, a dogodilo se suprotno. Ne bih riječ dijalog koristio za smanjenje liderske pozicije.

U kakvim ste vi odnosima s Plenkovićem?

– Jako dobrim. Imali smo nekad češće kontakte zbog moje pozicije, ali i dalje je sve korektno. Ja se ne bojim reći neke stvari. Moj je dojam da Plenković voli kad se s njim priča iskreno. Imamo mi komunikaciju, čestitao mi je i bilo mu je drago zbog mog uspjeha na izborima. Nije Plenković nametnut, imali smo unutarstranačke izbore i izabran je. Ja poštujem volju naših članova. Mora se razgovarati i uvažavati snagu na terenu.

Što bi značio ulazak DP-a u Vladu? Recimo, Istanbulska konvencija? Znamo kako oni na nju gledaju.

– Ima tu različith mogućnosti. Neki pojednostavljaju stvari, neki ne znaju što piše u toj konvenciji. Neka ju dobro pročitaju, ako se žele baviti tom temom. Nisam siguran tko će o toj temi pregovarati.


image

Davor Ivo Stier

Dragan Matić/Cropix

Oko Istanbulske su se ipak lomila koplja. Došlo je do kaosa u stranci.

– Ne bih rekao. Jedna velika stranka poput HDZ-a nije nametnula stegu. Svatko je glasao po savjesti. CDU u Njemačkoj to ne bi dozvolio. Zajedničko nam je da se želimo boriti protiv nasilja nad ženama, ali treba dozvoliti ako ima razlika po tim pitanjima. Treba malo više svijesti i u javnosti.

Drugi uvjet DP-a jest da nema koalicije s Pupovcem.

– Rekao sam, birači su poslali poruku. Žele vladu desnog centra. Manjinci po defaultu daju podršku vladajućima. Pogledajte Aleksandra Vučića. Imao je presicu u Beogradu nakon pobjede SNS-a na parlamentarnim izborima. Iza njega je stajao Milorad Dodik, čelni čovjek Republike Srpske i Andrija Mandić, glavni čovjek prosrpske, možemo čak i reći proruske stranke u Crnoj Gori. To je loša poruka koja aludira na srpski svet. Tu nije bilo predstavnika srpske manjine iz Hrvatske. I to je dobro. Nama je cilj da se srpska manjina integrira u Hrvatskoj, a ne u Beogradu. To jača hrvatsku državu. Svaka odluka mora biti da je prvo interes hrvatskog društva. Važno je imati integrirane sve hrvatske građane. Moj koncept je vlada desnog centra gdje su i predstavnici manjina.

Dakle, državotvorna politika, ali s integriranim građanima. Ne treba nama Beograd pa ni Bruxelles nametati teme. Ne vidim da bi to trebala biti prepreka.


image

Davor Ivo Stier 

Dragan Matić/Cropix

Vaše ambicije?

– O tom potom. Nije trenutak za dijeljenje fotelja. Nije patetika, to mi nije prvo o čemu razmišljam. Spreman sam dati doprinos, obvezuju me i građani koji su mi dali glas. Ambicija jest biti aktivan kao član HDZ-a.

Postoji li mogućnost da Plenković formira Vladu pa ode u Bruxelles?

– Meni to Andrej nikad nije rekao, iako se o tome stalno priča. Podsjećam – on i ja smo bili u Europskom parlamentu i dali ostavke kako bismo se više angažirali u Hrvatskoj. Mislim da je to napad na Plenkovića, iako on ima sposobnosti da i u Europi igra važnu ulogu. Moje je mišljenje da on i dalje želi voditi Vladu u Hrvatskoj. Nisu to samo špekulacije u Hrvatskoj. On ima renome u europskim krugovima. Po meni je najvažnije formirati Vladu, vidjet ćemo što će biti u budućnosti.

Predsjednički izbori održat će se krajem godine. Tko je po vama idealan kandidat HDZ-a? Anušić možda?

– Nije sad trenutak za to, niti postoji odluka o tome. Po meni je funkcija predsjednika izuzetno važna, iako ima male ovlasti. Mora biti čimbenik stabilnosti jer stranke u Hrvatskoj moraju polemizirati. U toj situaciji sučeljavanja treba vam šef države koji je iznad toga i može sa svima razgovarati, pogotovo o strateškim pitanjima.

Dakle, kandidat za predsjednika će biti onaj tko želi biti predsjednik, a ne šef neke stranke.

Imate li informaciju kad kreću konkretni pregovori s DP-om?

– Prepustit ću to vrhu stranke.

Knjiga slavne Ruskinje o znanstveniku koji radi na razvoju cjepiva i omaškom se zarazi vrijedna je svake preporuke

Knjiga slavne Ruskinje o znanstveniku koji radi na razvoju cjepiva i omaškom se zarazi vrijedna je svake preporuke

Pitanje: bojite li se više epidemije smrtonosne bolesti ili diktature? Naizgled odgovor je jednostavan: epidemije su prirodna pojava, dođu i prođu, uzmu svoj danak, sićušne živinice mutiraju i/ili steknemo imunitet i život ide dalje; a povijest nas je poučila (ako jest?) da u diktaturi nema ničega “prirodnog”, da je ni masovne smrti ne dokidaju, da ne radi razliku između “zaraženih” i “nezaraženih” ne bi li se održala. Sve ostalo su nijanse. Što bi rekao Wilhelm Reich: lažna demokracija je podmukla, a ima nešto i u mentalitetu “malog čovjeka” koji istodobno žudi za autoritetom i buni se protiv njega. Oslobađa ga slobode s kojom ionako ne zna što bi.

To je samo jedna od razina mogućeg čitanja ove kratke knjige slavne ruske spisateljice Ulicke, izvorno objavljene 2020., u jeku pandemije. Zato što ju je pandemija podsjetila da je 1978., u dobi od 35, napisala scenarij kojim se htjela “upisati na scenaristički tečaj Valerija Frida”. Odbio ju je jer “da me nema čemu poučiti”. Nije bila dovoljno poduzetna da bi prema scenariju bio snimljen film (danas bi to s dobrom produkcijom bila odlična serija), ostao je zaboravljen u arhivi dok nije buknula “kuga” naših dana. Napisan je prema stvarnom događaju: 1939. znanstvenik koji radi na razvoju cjepiva protiv kuge omaškom se zarazio; na inzistiranje vrhuške mora otputovati u Moskvu i podnijeti izvještaj, premda projekt nije završen, njega hvale: “Stvaranje cjepiva još je jedan korak na putu prema potpunoj pobjedi komunizma u cijelom svijetu, još jedan dokaz trijumfa mudre Staljinove politike”. Doduše, znanstvenik Rudolf nekom je nadobudnom mladcu rekao da predmet njegova proučavanja ne živi prema marksističko-lenjinističkim zakonima – jerbo mikrobi za to ni ne znaju.

Tri smrtna slučaja

Vrativši se u hotel gdje je odsjeo, Rudolf shvati da mu nije dobro, da ima vrućicu i slabost; okružni liječnik koji ga dođe pregledati dijagnosticira upalu pluća, pozove hitnu i odvezu ga u bolnicu; dežurni liječnik u bolnici ubrzo shvati da nije riječ o običnoj upali pluća nego plućnoj kugi; zablokira odjel, sebe s njim zaključa u sobu, obavijesti nadređene da je potrebna karantena i “lov” na kontakte. I tu na scenu stupa NKVD (Narodni komesarijat za unutarnje poslove, preteča KGB-a) jer ima aparat, metode, iskustvo traganja i zatvaranja ljudi.

Da ne bi nastala panika, vrhuška je odlučila da je bolest influenca. Za to doba uvjerljivo, još se pamtila pošast španjolske gripe. NKVD uspješno je obavio posao: kontakti su privedeni u izolaciju, kuga se nije proširila, samo su tri smrtna slučaja: znanstvenik i brico koji ga je u hotelu pri brijanju porezao kad se nakašljao te bolnički liječnik. Pozvan je patolog da napravi obdukciju zbog potvrde dijagnoze koja ostaje: plućna kuga. Osim onih koji su tračem prenosili režimu nepovoljnu dijagnozu i bili smjesta odstranjeni, nema nikakvih tragova da je u Moskvi bio opasan incident. Sve se zataškalo i arhiviralo. Lavrentij Pavlovič Berija bio je zadovoljan. A i narod koji je bio u karanteni: pustili su ih jer je bila “samo kuga”, neće u zatvor, na stratište, u gulag.

Optužba za plagijat

I sad na scenu stupa sljedeća intriga knjige: na kraju je otisnut intervju s Ulickom u kojem ona objašnjava izvor i širi kontekst teksta, što je neuobičajeno. Saznajemo da je za priču doznala od prijateljice Nataše Rapoport čiji je otac bio patolog koji je obavio obdukciju: “Ostale sam likove ‘izmislila‘ – znala sam samo da je postojao znanstvenik koji je, uvjetno rečeno, ‘razbio epruvetu s bakterijom‘, liječnik koji se izolirao s prvim oboljelim i brico koji se slučajno zarazio i umro od kuge”.

Međutim, kad je knjiga objavljena (i ubrzo prevedena na niz jezika), javila se Nataša Rapoport, znanstvenica u SAD-u, i optužila Ulicku za plagijat i krađu autorskih prava. Tvrdi da su zajedno radile na tom scenariju, priložila kao dokaz i skenove svojih stranica s razradom pojedinih scena. Ulicka je na optužbe odgovorila da je navodi kao izvor priče (zato intervju u knjizi), ali da joj ne priznaje koautorstvo scenarija. Ipak, u intervjuu danom kasnije (nakon objave Natašinih faksimila), priznaje da jesu neko vrijeme surađivale, ali došlo je do nesuglasica i doživotnog razlaza.

Zanimljiva je i ta priča jer svjedoči o tome što znači imati neke intrigantne informacije (uostalom, Nataša je napisala knjigu o medicini u doba Staljina u koju je uvrštena i epizoda s kugom pa nije postala slavna), za razliku od toga da ih se uobliči u književno djelo. Ulicka je napisala “samo” scenarij, ali u njemu se ogleda sav njezin književni dar: stvorila je mnoštvo likova i situacija tako tipičnih za svaki, ne samo staljinistički režim, iznijansirala psihologiju represivnog aparata i podanika, ironično se odmaknula od tragičnih situacija i pokazala nam da NKVD i dalje postoji, posvuda, svejedno kako se zove, čuči i čeka da krene u noćnu akciju crnom maricom. A “samo kuga” još je bolji izgovor. 

 

Ljudmila Ulicka

Kuga

prev. Igor Buljan

Fraktura

Zaprešić, 2024.

nbmmnnm0-1024x576.jpg

50.000 eura za obnovu kapele u Donjoj Šemnici

Gradonačelnik Krapine potpisao je s upraviteljem Župe sv. Mihovila arkanđela Mihovljan ugovor o sufinanciranju projekata vjerske zajednice u ovoj godini. Njima je odobreno 50 tisuća eura za obnovu kapele sv. Marka Križevčanina u Donjoj Šemnici. Na administrativnom području Grada Krapine djeluje nekoliko župa koje svake godine imaju priliku putem ovog javnog poziva obnoviti neki sakralni objekt.

“Jedan dio samog grada pokriva župa Sv. Nikole biskupa. Područje Donje Šemnice i gornji dio Donje Šemnice pokriva Župa Mihovljan, a donji dio Šemnice pokriva Župa Sveti Križ Začretje. Župa Petrovsko nam na neki način pokriva Škarićevo i Vidovec, a jedan mali dio Škarićevog pokriva Župa Krapinske Toplice. Tako da same administrativne granice grada Krapine ne pokrivaju granice, odnosno područja župa. Što se tiče ulaganja u objekte vjerskih zajednica, Grad Krapina se svake godine uključuje i pomaže u uređivanju sakralnih objekata koji su uistinu na ponos gradu, ali isto tako koji su ovdje za sve sugrađane. Prijašnjih godina značajna sredstva smo uložili i pomogli pri vanjskom i unutarnjem uređenju franjevačkog samostana, odnosno crkve Sv. Nikole, naše župne crkve, kapelice u Polju Krapinskom i u Žutnici”, pojasnio je gradonačelnik Grada krapine Zoran Gregurović.

Zoran Gregurović

Na red došla kapela sv. Marka Križevčanina

Ove godine na javni poziv o sufinanciranju projekata vjerske zajednice javila se Župa sv. Mihovila arkanđela Mihovljan.

“Javili smo se na taj natječaj za obnovu kapele sv. Marka Križevčanina u Donjoj Šemnici kao župa. Naša Župa administrativno zahvaća dio grada Krapine. To je taj dio Donje Šemnice, gdje je centar vjerskog i duhovnog života kapela sv. Marka Križevčanina. Prepoznata je potreba za obnovom. Napravit će se sanacija vlage, drenaža, hidroizolacija, kompletno unutarnje uređenje te što se tiče energetske učinkovitosti izvana fasada i stolarija. Kapela Sv. Marka Križevčanina važno je mjesto okupljanja na molitvu, euharistiju i svetu misu. Naša župa je bogata i kroz duhovna zvanja koja su upravo iz tog dijela naše Župe proizašla. Prošle godine smo i proslavili mladu misu našeg velečasnog Sebastijana koji je upravo iz Donje Šemnice. Zahvaljujem gradonačelniku i cijelom vodstvu Grada na spremnosti za pomoć kako bi se ostvario ovaj projekt koji je na korist svih sugrađana i svih župljana ovog dijela Župe Mihovljan u Donjoj Šemnici”, rekao je upravitelj Župe sv. Mihovila arkanđela Mihovljan, velečasni Matija Vragović.

velečasni Matija Vragović

Svi radovi na projektu obnove kapele sv. Marka Križevčanina u Donjoj Šemnici financirani kroz ovaj ugovor bit će završeni do kraja godine.

Objava 50.000 eura za obnovu kapele u Donjoj Šemnici pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

a2-5-1024x576.jpg

Svečano otvoreno dječje igralište u Oroslavju

U Oroslavju se održala svečanost otvorenja novog dječjeg parka. Radi se o drugom dovršenom dječjem igralištu u posljednje tri godine.

Otvoreno još jedno u nizu novih dječjih igrališta

Gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić svečano je otvorio novo izgrađeni dječji park. Kako se i sam gradonačelnik pohvalio, sam projekt je koštao manje od planiranog što je u današnje vrijeme neprestanog rasta troškova prava rijetkost.

” Moram reći da sam iznimno ponosan na ovaj projekt. U nepune tri godine otvaramo drugo dječje igralište u centru grada. Vrijednost prilikom ugovaranja projekta bila je oko 83.000 eura dok smo na kraju platili 79.000 eura. Moram reći da sam na to ponosan jer obično su projekti uvijek sa nekim dodatnom troškovima dok je ovo igralište koštalo manje od predviđenog.” rekao je gradonačelnik Viktor Šimunić.

Osim ovog parka u procesu kao i planu izgradnje je još nekolicina njih.

” Uz ovo imamo još igralište koje otvaramo, imamo igralište koje se gradi u Andraševcu, imamo igralište za koje je nabava u DV cvrkutić i četvrto igralište projektiramo u Mokricama. Tako da će biti sadržaja za djecu i mlade i kako ja volim reći iako nemamo tablu grad prijatelj djece, mi jesmo grad za mlade i djecu.” rekao je gradonačelnik.

Kako je na kraju istaknuto grad mora neprestano davati nove sadržaje za djecu i mlade kako bi ih zadržao ali i privukao na život na svome području.

Objava Svečano otvoreno dječje igralište u Oroslavju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.