Bez poraza, s ukupno 17 pobjeda i jednim remijem, Kuglački klub Zaprešić osvojio je Hrvatsku kuglačku superligu i tako po deveti put postao državni prvak! Za ekipu prvaka igrali su Alen Kujundžić, Matija Mance, Luka Bolanča, Uroš Jagličić, Uroš Ramić, Marin Zekić i Karlo Boroš, a posljednju utakmicu lige odigrali su na domaćem terenu te […]
22. ožujka 2024. godine ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Krapina prisustvovao je svečanom potpisivanju ugovora za projekte prijavljene na Poziv na dostavu projektnih prijedloga SF.3.4.11.01 Zaželi – prevencija institucionalizacije Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar svečano su uručili 40-ak od ukupno 140 ugovora ukupne vrijednosti 126 milijuna EUR.
Gradskom društvu Crvenog križa Krapina odobren je projekt „Žene za Zagorje 4 – prevencija institucionalizacije“ ukupne vrijednosti 1.488.000,00 EUR, od čega se 85% sufinancira sredstvima Europske Unije iz Europskog socijalnog fonda plus i 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Projektni partneri su: Udruga invalida rada Krapina, Grad Krapina, Općina Đurmanec, Općina Petrovsko i Općina Radoboj.
Cilj projekta je pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu 192 osobama starijim od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom. Realizacijom projekta doprinijet će se socijalnoj uključenosti, prevenciji institucionalizacije i osiguravanju prava na život u zajednici korisnika usluge potpore i podrške. Projekt će se provoditi 36 mjeseci na području Grada Krapine, te općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Na projektu će se zaposliti 32 osobe koji će raditi u domovima korisnika te im pružati usluge potpore i podrške (organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba). Korisnici će dobiti svaki mjesec paket kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština.
Potencijalni korisnici moraju se prijaviti na Javni poziv za iskaz interesa korištenja potpore i podrške koji će biti objavljen na stranicama Gradskog društva Crvenog križa Krapina i stranicama projektnih partnera.
Gradskom društvu Crvenoga križa na još jednom sjajno pripremljenom i odobrenom projektu čestitao je gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović koji je naglasio kako je Gradsko društvo jedna od najaktivnijih udruga na području grada. – Grad Krapina inače pomaže udruge, sa svima njima imamo odličnu suradnju, ali dobra suradnja posebno je izražena kod Gradskog društva koje je zaista jedna od naših najaktivnijih udruga. Priređuju razne akcije, od dobrovoljnog darivanja krvi, prikupljanja humanitarne pomoći za sugrađane u potrebi i edukacije građana, do osiguravanja raznih događaja te provođenja brojnih drugih akcija i projekata. Stoga im čestitam i zahvaljujem na humanosti koju iskazuju svakim svojim djelovanjem i na svemu što rade za naše građane – poručio je gradonačelnik Gregurović.
Uz uobičajene programske aktivnosti kao što su čitanje problemskih slikovnica, razgovori, likovne aktivnosti, izrada plakata i nošenje različitih čarapa, ove je godine u povodu Svjetskog dana Downovog sindroma u Dječjem vrtiću Vrtuljak provedena humanitarna akcija prikupljanja slikovnica za Down Syndrome centar u Puli. „Akciju su inicirali odgojitelji u skupinama u kojima je provedena inkluzija djece […]
Još jedan slučaj ponašanja odgojiteljice u vrtiću završio je u medijima. Majka petogodišnjeg dječaka koji pohađa vrtić u Zaprešiću ispričala je za RTL Danas kako njezin sin nije htio jesti na silu, zbog čega je kruh koji je dobio za ručak prvo sakrio, a zatim bacio u WC školjku.
Kada je teta u vrtiću saznala što je dječak učinio, natjerala ga je da rukama iz školjke izvadi kruh koji je bacio. Iz vrtića su izrazili žaljenje zbog situacije.
Slučaj je izazvao lavinu reakcija i burnu raspravu između onih koji podržavaju majku i onih koji su na strani odgojiteljice iz vrtića.
“Derište s pet godina već jako dobro zna što radi. Kad je znao baciti u školjku nešto što unutra ne ide, mora znati to i izvaditi a k tome se može i naučiti očistiti istu tu školjku, neće mu kruna pasti a glave”,
“Da je to napravilo dijete od 2 ili 3 godine, ajde još je malo i ne razumije, ali sa 5 itekako zna što je napravilo”, “Majka bi trebala naučiti dijete da se takve stvari ne rade, odgoj dolazi od kuće”, “Trebala je mama doci i počistiti”, “Neke stvari dolaze od kuće. Nadam se da proradi majčinski instinkt i za gladnom djecom”,
“Podrška teti ako ga je bacio u školjku neka ga i vadi”, “Pa kakav je to kućni odgoj? Tko je tog dječaka naučio da se kruh baca u zahod? Ovi sigurno nisu kršćani i ne znaju vrijednost kruha pa onda ni svoje dijete nisu naučili da vrednuje kruh”, nizali su se komentari.
‘Koliko ste neki tu užasni’
S druge strane gotovo jednako su bili brojni komentari onih koje su zgrozili komentari gornje skupine građana i koji podržavaju majku i osuđuju postupak odgojiteljice.
“Klasični komentari, podrška odgajateljici, loš odgoj. Joj da mi je vidjet vas u njegovoj situaciji kad vas netko tjera da pojedete obrok do kraja, a vi ne možete. Otkaz odgajateljici pod hitno”,
“Koliko ste neki tu užasni! To je dijete od 5 godina, ne 15! Sram vas može bit! Teta je trebala reagirati i opomenuti dijete ali ne na takav način. Odrasle žene bacaju uloške u školjku, muški pišaju posvud, bacaju smeće…a vi bi svi tukli malo dijete! Prvo sebe pogledajte”,
“Razmažen ili ne, ovakav ili onakav to je užasno i nedopustivo. Svi vi moralisti sigurno bi svoje dijete natjerali do a da bilo što izvadi iz školjke. Da je to vaše dijete u pitanju bi vi figu navijali za tetu. Teta treba dobiti otkaz i zabranu rada sa djecom, ja bi ju gonila do sudnjeg dana”,
“Samo ću napisati jednom u životu bi moje dijete netko natjerao da kopa po WC školjki. Taj puta i nikada više. Ta osoba ne bi radila više”, “Nije ga trebala tjerati da jede. Sve drugo je suvišno”, bila su razmišljanja građana koji osuđuju postupak odgojiteljice.
Rijetki su pak bili komentari koji su u obzir uzeli više faktora.
“Majka bi trebala naučiti svoje dijete da se kruh i hrana ne smiju bacati u WC školjku, a teta u vrtiću je trebala djetetu na lijep način objasniti da to nije lijepo raditi. Mi odrasli smo krivi, a ne djeca.”
Novi slučaj prijave ponašanja jedne odgojiteljice u vrtiću. Ovaj put dolazi iz jednog vrtićau Zaprešiću. Majka petogodišnjeg dječaka ispričala je za RTL Danas kako njezin sin nije htio jesti na silu, zbog čega je kruh koji je dobio za ručak prvo sakrio, a zatim bacio u WC školjku.
Kada je teta u vrtiću saznala što je dječak učinio, natjerala ga je da rukama iz školjke izvadi kruh koji je bacio.
Majka je od odgojiteljice primila poruku u kojoj je detaljno opisano kako dječak nije htio pojesti ručak do kraja te da su ga morali tako opomenuti.
“Svašta se čita na internetu i sve. Zgražate se, ali kad se počne radit o vašem djetetu, onda proradi neki majčinski instinkt di se vi borite za to dijete”, ispričala je majka i otkrila da njen sin od incidenta plače i ne želi se vratiti u vrtić.
“On je počeo plakati i kroz suze govorio što se desilo, što je morao raditi, da je morao izvaditi to van. Jučer mi je još rekao da ne želi ići u vrtić”, opisala je majka.
Iz vrtića su izrazili žaljenje zbog situacije i najavili mjere protiv odgojiteljice.
Predstavljen je projekt izgradnje i uređenja montažnih tribina uz nogometno igralište s umjetnom travom na Športsko-rekreacijskom centru Podgora. U Krapini se sve više djece bavi nogometom stoga se radi da uvjeti na ovom kompleksu iz dana u dan budu što bolji. Nogometni klub Zagorec tako je dobio dvije montažne tribine s potrebnom armirano-betonskom temeljnom pločom, kapaciteta 246 sjedećih mjesta, po 123 sa svake strane.
“Mi smo prijavili taj projekt koji je išao preko natječaja LAG-a Zeleni bregi. Ukupna vrijednost projekta je 122.500 eura. Dodijeljen su na bespovratna sredstva u iznosu od 33.076 eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj dok smo 33.384 eura prijavili na Ministarstvo regionalnog razvoja. Preostali dio financirat će se iz proračuna Grada Krapina”, rekao je gradonačelnik Zoran Gregurović.
U NK Zagorec trenira sve više djece
“U klubu trenutno imamo 13 aktivnih kategorija, od djece predškolske dobi do srednjoškolaca, broj stalno raste i naš je cilj da dovedemo što više djece. Planira se još jedno malo igralište za najmanje kategorije, želimo doći do brojke od 350 polaznika i ovim putem pozivamo sve da se prijave. To igralište za mlađe kategorije nam je prioritet, takozvani poligon, kao i natkrivanje glavne tribine, a željeli bismo i nadograditi svlačionice”, napomenuo je predsjednik NK Zagorec Tomislav Pernjek.
Daljnja ulaganja u ŠRC Podgora
Ovo nikako nije kraj ulaganja u Športsko rekreacijski centar koji će kao jedan od dva strateška projekta iz ITU mehanizma Grada Krapine dobiti brojne nove sadržaje.
“Predviđeno je da se napravi multifunkcionalna dvorana koju bi mogli koristiti i drugi klubovi i sportaši kako bi to uistinu postao jedan sportski dom. U planu je i rekonstrukcija kuglane kako bi se ponovno aktivirila. Tu su i trim staze, punionice za električne automobile te teniski tereni za koje moramo osigurati i zemljište. Kao što je predsjednik i rekao u planu je i jedno manje nogometno igralište. Vjerujem da će kroz koju godinu ovaj prostor izgledati reprezentativno iako je on to već i sada”, naglasio je gradonačelnik Gregurović.
Reprezentativnom izgledu ŠRC-a Podgora sigurno će doprinijeti i nove montažne tribine s kojih će navijački huk voditi nogometaše NK Zagorec svih kategorija prema novim pobjedama.
Udruga Ivana Perkovca potpisom ugovora iz ESF plus Programa osigurala je provođenje još jednog EU projekta na području Općine Brdovec – “Zaželi-prevencija institucionalizacije”. Putem njega omogućit će se pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu osobama starijim od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom.
Četvrti EU projekt Udruge Ivana Perkovca
“Zaželi-prevencija institucionalizacije“ projekt je Udruge Ivana Perkovca koji se provodi uz Općinu Brdovec kao partnera, a financiran je u 100% iznosu sredstvima iz ESF-a. Ovaj projekt četvrti je EU projekt po redu koji će udruga sprovesti na području Brdovca.
” Radi se o trećem projektu koji je vezan za program Zaželi. Koji je ove godine povezan sa prevencijom institucionalizacije, s ciljem da se stariji mještani što duže zadrže u svojim obiteljskim domovima a da imaju jednu kontinuiranu i stručnu skrb, odnosno pomoć u kući.” istaknula je predsjednica Udruge Ivana Perkovca, Jasna Horvat.
” Kada se nakon nekog vremena stekne međusobno povjerenje, naš odnos se često pretvori u pravo prijateljstvo, između nas ipak nešto mlađih i naših korisnika. Njima fali razgovora, njima fali društva, naravno uz sav onaj posao koji trebamo mi obaviti. Često nam samo kažu – daj se sjednite samo da malo popričamo, a to su priče da bi mi mogli o nekima i knjige napisati.” rekla je gerontodomaćica Vesna Babić.
Sam projekt je vrijedan 450,000 eura no vrlo je složen i zahtjevan za provedbu.
” Projekt je zahtjevan i vrlo odgovoran. Gerontodomaćice pomažu korisnicima u vidu kuhanja, spremanja i odlaska s njima do dućana u nabavku. Također prate korisnike pri njihovim odlascima doktorima ili u ljekarnu. Radi se 40 sati tjedno od ponedjeljka do petka, no zapravo smo na raspolaganju u svako doba dana i noći, jer pomalo postajemo dio njihovih obitelji.” rekla je Sanja Lazić, voditeljica projekta.
Pružanje potpore potrebitima putem projekta odnosi se na organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba, uz isporuku paketa kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština.
I ove je godine na dan 21. ožujka obilježen je Svjetski dan šuma. Tim povodom Hrvatske šume su organizirale prigodno događanje kojem je nazočila i resorna ministrica. U samom centru grada spojili su ljude s prirodom postavivši kupolu preobraženu u šumu te kroz zvučno-slikovne efekte omogućili doživljaj šumskoga svijeta.
“Hrvatska može biti ponosna jer gospodari s jednom od najzdravijih šuma na europskoj i svjetskoj razini. Ovom instalacijom danas šaljemo jasnu poruku da nam nije glavni cilj što se tiče šuma gospodarstvo nego zaštita šuma kako bi ih ostavili za generacije iza nas. Ove sadnice hrasta koje danas dijelimo bit će zrele za 80 do 100 godina. Na takav način želimo da stanovništvo poimlje šume i vrlo je bitno da ih čuvaju bez obzira što mi imam jedan od boljih ustroja gospodarenja šumama” , poručio je direktor Hrvatskih šuma Nediljko Dujić.
Događanju prisustvovao i grčki ministar ruralnog razvoja i prehrane
Događanju je nazočila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković u pratnji njenog grčkog kolege koji je u službenoj posjeti Hrvatskoj.
“Čestitam svim hrvatskim šumarima na svemu što čine, a posebno na očuvanju naših ekosustava i bioloških resursa. Današnji dan je prilika da se osvijesti važnost šuma za sve stanovnike planeta jer su zaslužne za čisti zrak, tlo i čiste vode, sprječavanje erozije i ublažavanje klimatskih ekstrema. Ministarstvo poljoprivrede nastoji doprinijeti naporima Hrvatskih šuma, koje gospodare s tri četvrtine hrvatskih šuma, koje su u državnom vlasništvu. Podupiremo njihove napore nizom sredstava općekorisnih funkcija šuma kao i odličnom suradnjom. Čestitam predsjedniku uprave Hrvatskih šuma Dujiću na certifikatima FSC i SURE koji svjedoče o dobrom gospodarenju i dobrom stanju naših šuma kao i upravi Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskom šumarskom institutu i Hrvatskom lovačkom savezu s kojima Ministarstvo poljoprivrede ima odličnu suradnju. Posebna zahvala hrvatskim vatrogascima na svemu što čine i na svim naporima koje ulažu kako bi zaštitili ovaj vrijedan prirodni resurs. Čuvajmo naše šume, jer ćemo tako sačuvati naše vrijedno prirodno bogatstvo”, rekla je ministrica Marija Vučković.
“Čast mi je što danas s vama slavim najvažniji dan, Svjetski dan šuma. Obaveze svih zemalja članica EU su da svi zajedno surađujemo u suočavanju s klimatskim promjenama. Osim odnosa i veza između dvije država i dva naroda, želim naglasiti i zahvaliti na izvrsnoj suradnji koju imamo s Ministarstvom poljoprivrede i ministricom Vučković. Uvijek u svojim izlaganjima ima jednu važnu poruku, a to je da zaštitimo europske poljoprivrednike, sačuvamo i održimo što je moguće više šume koje su naše bogatstvo”, izjavio je ministar ruralnog razvoja i prehrane Republike Grčke, Eleftherios Avgenakis.
Živimo u izazovnim vremenima klimatskih promjena i Hrvatske šume se mnogo bave problemima koje one izazivaju, te ulažu u modernu tehnologiju ranog upozoravanja u zaštiti šuma. Na Svjetski dan šuma lijepo je prisjetiti se da se u Hrvatskoj ukupna površina šuma i šumskih zemljišta rasprostire na 50% kopnene površine države.
Grad Sveta Nedelja provodi projekt pod nazivom „Izrada dokumentacije tijekom faze istraživanja geotermalne vode na području Svete Nedelje“ s projektnim partnerima EFLA Consulting Engineers s Islanda te tvrtkom EKOPLODOVI iz Svete Nedelje.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 372.006,43 €, od čega su bespovratna sredstva 316.205,47 € odnosno 85%. Projekt se provodi od 13. travnja 2022. do 30. travnja 2024. godine, a financiran je od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014. – 2021. uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u okviru Programa „Energija i klimatske promjene”.
U sklopu projekta 21. ožujka 2024. godine se održala radionica na temu iskorištavanja geotermalne energije na području Svete Nedelje i Kutine. Geotermalni izvori omogućuju stabilnu i pouzdanu opskrbu energijom, smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima i doprinoseći energetskoj neovisnosti država. Korištenje geotermalne energije pruža nisku emisiju ugljičnog dioksida, što pomaže u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju okoliša, dok istovremeno osigurava pouzdan izvor energije za različite sektore poput industrije, poljoprivrede i domaćinstava.
Zamjenik veleposlanika Kraljevine Norveške Helge Klouman Marstrander istaknuo je kako EGP financijski mehanizam i Norveški financijski mehanizam pridonose smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju. „Iznimno smo zadovoljni što se Hrvatska sve više okreće potencijalima obnovljivih izvora energije te što sve više ulaže u geotermalne izvore kao nositelje energije za brojne projekte. Korištenje geotermalnih izvora pruža održivu i nepresušnu energiju, smanjuje emisije stakleničkih plinova te potiče lokalni razvoj kroz stvaranje radnih mjesta i ekonomski rast. Nadam se da će Sveta Nedelja i Kutina u potpunosti iskoristiti svoje potencijale“, rekao je Marstrander. Istaknuo je kako je geotermalna energija jedan od budućih izvora energije koji će biti potrebni u zelenoj tranziciji i osamostaljivanju od korištenja fosilnih goriva, a mnogo za nju postoji mnogo načina iskorištavanja u brojnim sektorima.
„Hrvatska ima beskrajno blago u svom dvorištu u obliku topline. Ako ga koristite na ispravan način, buduće generacije imaju izvore s kojima mogu dalje graditi. Ovo je početak duge avanture koja će donijeti nova radna mjesta, know-how i izvoz znanja koje ćete steći u toj avanturi i koje ćete moći prenositi onima koji će biti na početku svoje. Drago nam je da svojim dugogodišnjim znanjem i iskustvima možemo pomoći u ovom procesu“, rekao je Hafsteinn Helgason iz partnerske institucije EFLA Consulting Engineers.
Kao dio pripreme u sklopu projekta, već je izrađena „Studija geotermalnog potencijala istražnog prostora geotermalne vode „SVETA NEDELJA –2“ kojom je predviđeno da se geotermalna energija u Svetoj Nedelji iskorištava u industrijskoj zoni, u području turizma i poljoprivrede, a dosadašnji podaci pokazuju da bi se primjena mogla u budućnosti širiti i na stambena naselja i na industriju. „Cilj studije nam je bio određivanje lokacija novih geotermalnih bušotina, izradili smo i Idejni projekt bušotine Sveta Nedelja GT-2 na koji je Ministarstvo izdalo suglasnost. Svjesni smo svih prednosti koje bi nam geotermalna energija donijela za daljnji razvoj grada. Podržavamo tranziciju prema održivom energetskom modelu u skladu s smjernicama Europske unije i potičemo svijest o važnosti održivosti i ekološke odgovornosti potičući građane i industriju da prepoznaju prednosti čistih i obnovljivih izvora energije“, istaknuo je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec. Dodao je kako integracija geotermalne energije u energetsku mrežu pridonosi postizanju ciljeva Europskog zelenog plana, smanjujući emisije stakleničkih plinova i osiguravajući stabilnu i održivu opskrbu energijom za građane i industriju.
Izrađen je i Idejni projekt bušotine Sveta Nedelja GT-2 na koji je Ministarstvo izdalo suglasnost. U tijeku je izrada projekta istražne bušotine i elaborata zaštite okoliša. Po završetku isti projekti će s predati na ishođenje lokacijske dozvole. Grad Sveta Nedelja kroz istraživanje geotermalnog potencijala ima u planu aktivirati postojeći geotermalni potencijal za potrebe javnih ustanova i privatnih korisnika, dok će partner kroz provedbu projekta stvoriti temelj za povećanje proizvodnih geotermalne kapaciteta, koji su mu postojećom bušotinom nedostatni. „Istražit ćemo potencijal na području grada i kada odredimo najbolju točku vidjet ćemo u kojem ćemo smjeru krenuti. Moguće da imamo potencijala za izgradnju geotermalne elektrane što bi nam donijelo čistu energiju, a ulaganje u izgradnju nije veliko“, naglasio je gradonačelnik DarioZurovec.
Projektom Grada Kutine procijeniti će se geotermalni potencijal istražnog prostora Kutina za proizvodnju i kombinirano korištenje geotermalne energije (sustava daljinskog grijanja i komercijalno korištenje) kroz istraživanje geotermalnih vodonosnika, prije svega vodonosnika razvijenih u Kutinskim pješčenjacima panonske starosti koji su raskriveni bušotinom Batina-1, a taloženi su i na prostoru Grada Kutine. Prvi korak Grada Kutine u tom smjeru predstavlja izrađena analiza mogućih izvora obnovljive energije na vlastitom tlu. „Na našem području već imamo prijašnje bušotine, no u njima je dokazan određeni potencijal, te će se ovim projektom vršiti njihov remont. Njihovo daljnje iskorištavanje ići će u smjeru toplinarstva, za što planiramo izgraditi dvije proizvodne bušotine koje bi bile u funkciji grijanja javnih i stambenih zgrada te u gospodarstvu“, rekao je Mišel Novosel, voditelj projekta u Gradu Kutini.
Vrane na pojedinim lokacijama u Zaprešiću već duže vremena stvaraju probleme stanovnicima. Stoga je Komunalno poduzeće angažiralo sokolare koji su u Zaprešić došli sa svojim jastrebovima i sovom ušarom.
“Radimo biološku zaštitu tj. rastjerivanje vrana. Pokušavamo s pojavom ptica grabljivica premjestiti ih na neku drugu lokaciju da ne rade tu gnijezda. Građani nisu imali mira od njih i čuo sam par slučajeva da su i napadale građane. Sokolarstvo se bavimo već dugi niz godina i imamo nekoliko vrsta ptica. S nama je velika ušara Eva koja je jedan i naš kućni ljubimac, a ne samo sokolarska ptica. Jako je draga i pitoma. Imamo jastrebe kokošara, a danas je s nama i Harissov jastreb. To jastreb koji živi u Južnoj Americi na kaktusima. Jedini je jastreb koji lovi u čoporu i neki ih zovu čak i leteći vukovi. Jako su inteligentni i dragi i isto kao naša sova su jedni od naših ljubimaca”, otkrio je tajnik Hrvatskog sokolarskog saveza, Željko Šumatić.
Sokolarstvo bilo zabranjeno u Jugoslaviji
Sokolarstvo je prošlo turbulentan put dok nije zauzelo svoje zasluženo mjesto u hrvatskom lovstvu, a njegov uspon počinje krajem 90-ih.
“Za vrijeme komunizma sokolarstvo je bilo zabranjeno jer se smatralo da je lov s pticama grabljivcima pripada aristokratskim društvima. Međutim Hrvatska ima veliku povijest sokolarstva. Dubrovčani su bili poznati sokolari. Čak ih Turci nisu napadali zato što su plaćali danak u sokolovima. Zahvaljujući nekoliko entuzijasta 90-ih je sokolarstvo uvršteno hrvatsku lovnu gospodarsku osnovu i tad kreće legalno bavljenje sokolarstvo. Od pretprošle godine je sokolarstvo uvršteno na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Da bi postali sokolar prvo morate položiti lovački ispit, a zatim sokolarski kod Ministarstva poljoprivrede. Morate naći mentora koji će vas naučiti tome svemu. Nakon toga treba pronaći eventualno neko lovište što je malo teže ali sve više se to polako otvara. Lovački savez ima sve više sluha prema sokolarima. Ima sve više sokolara. Mislim da sokolarstvo u Hrvatskoj ima dobru budućnost”, zaključio je Šumatić.
U Hrvatskoj danas ima 150 sokolara s položenim lovačkim i sokolarskim ispitom, a udruge postoje diljem Hrvatske, što svjedoči o velikoj tradiciji sokolarstva u Hrvatskoj a za vrijeme Jugoslavije njime se bavilo i u tajnosti. Ova metoda tjeranja vrana inače je vrlo uspješna jer nema tog letećeg stvora koji će se pojaviti u zoni u kojoj se nalaze sokol, jastreb ili orao.