Naša terenska ekipa javila se i iz Zaboka, gdje je došla provjeriti cijene prehrambenih proizvoda na tamošnjoj tržnici. Sugovornik reporteru Franji Vukinovcu bio je mladi prodavač koji ondje trguje cijelog svojeg života.
Došli smo na radni dan i vidjeli da nema puno ljudi. Odraz je to prometa tijekom radnog tjedna. Subotom i nedjeljom ipak je nešto bolja situacija, kaže nam Elmedin Elezi. On u Zaboku prodaje voće i povrće. “Tijekom radnog tjedna unatrag tri mjeseca doslovno je katastrofalno. Promet je tih dana slab. Subotom je malo više ljudi i pretežno se bolje radi”, požalio se prodavač.
prodavač voća i povrtća Elmedin Elezi
Dakle, okolnosti prije nisu bile baš takve. Dosta se toga promijenilo dolaskom eura. Sve je poskupjelo i čini se da su kupci postali umjereni u trošenju novca. “Ljudi su otišli u trgovačke centre u potrazi za jeftinijom robom. Sigurno je malo manje posla. Tu nas održavaju jedino stalni kupci, koji traže domaći i kvalitetniji proizvod. Naravno da će i platiti skuplje”, dodao je.
Jabuke su na ovom štandu 1,5 eura. Kilogram uvoznih jagoda iz Grčke košta 7 eura. Cijena je domaćeg limuna 3 eura po kilogramu. Naranče su 2 eura. Što se tiče povrća, salata i poriluk su 2,5 eura. Zelje je 1,80 eura. “Realne su to cijene s obzirom na trenutno stanje na tržištu”, zaključio je Elmedin.
Prije nekoliko dana dogodio se povijesni dan za Grad Oroslavje i tamošnji nogometni klub te sve sportaše. Naime Nogometni klub Oroslavje je nakon 97 godina dobio nove sportske svlačionice. Oroslavčani se više neće morati sramiti prilikom gostovanja drugih nogometnih klubova jer će ih nakon što se 50 godina nije ulagalo u infrastrukturu sada dočekati nove svlačionice i nove klupske prostorije Nogometnog kluba Oroslavje.
“Znači nam ovo puno iz dva razloga. Prvo je što smo bili u dvorcu koji je u jako lošem stanju i tamo sigurnosni uvjeti više nisu zadovoljavali. Drugo je što će nam se sad valjda više djece priključiti. Ovo je zbilja prekrasno i pohvalili su svi i iz HNS da je lijepo uređeno”, nije mogao sakriti sreću predsjednik Nogometnog kluba Oroslavje Mladen Mrzljak.
Mladen Mrzljak
“Ja bi rekao da je ovo povijesni trenutak za grad Oroslavje. To nije sad samo rješenje za nogometaše. Za dva tjedna imamo jedno sportsko događanje gdje će ostali sportaši koristiti svlačionice. Znači imamo svlačionice za bilo koji sport, npr. ako će se organizirati neki veći teniski turnir imamo gdje smjestiti ljude. Stvarno je ovo povijesni trenutak jer kad sam prije tri godine postao gradonačelnik svlačionice u kojima su onda bili su dobile crveno svjetlo od HNS-a. Klub je privremeno sanirao svlačionice i kupio nama vrijeme da možemo završiti ovaj projekt”, rekao je gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić.
Viktor Šimunić
Vrlo vrijedan projekt
Projekt izgradnje svlačionica je vrijedan 540.000 eura, 169.000 osiguralo je Ministarstvo turizma i sporta, a ostatak Grad, dok je sam klub skupio sredstva za unutarnje uređenje.
“Unutarnje uređenje smo napravili uz pomoć Oroslavčana i par firmi koje ni nisu iz Oroslavja ali su prijatelji kluba. uspjeli smo to srediti i sad već planiramo dalje. Treba umjetnu travu staviti na pomoćno igralište. Gradonačelnik je rekao da će riješiti papirologiju i dozvole, a mi ćemo to probati do jeseni napraviti u svojem aranžmanu. Tu bi onda išli i reflektori i zaštitne mreže”, otkrio je Mladen Mrzljak.
“Žalosno je da se 97 godina moralo čekati na jedan ovakav objekt. No kaj je tu je. Mi moramo to sad hitno sve krpati i popravljati da nam djeca mogu ostati u Oroslavju. Mislim da je ovo jedna idilična priča imati jedan ovakav sportski centar, park i dječje igralište u centru grada. Ne moraju u centru uvijek biti samo zgrade. Na ovaj način su djeca pješke odu na trening i utakmicu, a sve u 10 minuta hoda”, Poručio je gradonačelnik Šimunić.
U Nogometnom klubu Oroslavje igra 150 igrača iz 7 različitih dobnih skupina koji više neće zbog uvjeta bježati u druge klubove, a pored svlačionica mnogo će im značiti i novi elektronski semafor koji će biti postavljen kroz nekoliko dana.
Dan narcisa obilježen je i na području Zagrebačke županije. Od osam sati do podneva Udruga edukacijom protiv raka dojke, iz Velike Gorice, akciju je priredila u više gradova. Također ju je podržao Grad Zaprešić. “Zar treba postojati razlog da se ne podrži ovakvo što? Možda ljudi ne znaju i nisu dovoljno educirani. Možda je bila potrebna neka bolja reklama. Vjerujem da nema nikoga tko ne bi sudjelovao u ovome”, rekao je Vlado s cvijećem u ruci za suprugu i sa osmijehom na licu jer je pomogao jednu lijepu akciju.
Vlado
Mnogi su u subotu stali kod zaprešićke tržnice i na štandu kupili narcise, od čega su sredstva namijenjena prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. Kupce i posjetitelje na štandu su dočekale zaposlenice u Gradu Zaprešiću. Narcise je kupio i zaprešićki gradonačelnik. “Zahvaljujem dragim sugrađankama i sugrađanima na odazivu. Zahvaljujem i zaposlenicama Gradske uprave koje su se ponudile da zajedno budemo ovdje. Sve narcise već smo prodali. Mislim da je upravo edukacija o raku dojke izuzetno bitna”, rekao je Željko Turk.
Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića
Dan narcisa obilježen je ovakvom javnozdravstvenom akcijom, ali Udruga edukacijom protiv raka dojke priređuje i predavanja u srednjim školama da važne informacije o samostalnom pregledu budu pružene svim naraštajima žena.
Jučer je održano osmo regionalno prvenstvo mažoretkinja Hrvatskog udruženja mažoret-timova Sjeverozapad S1. Bile su to kvalifikacije za državno prvenstvo. Domaćin i ovog događaja bio je Brdovec odnosno Plesna udruga Ritmokracija. Natjecanje je održano u Šenkovcu u dvorani Osnovne škole Ivana Perkovca. “Ovo je treći krug regionalnih natjecanja. Bili smo u Sisku i Vodicama, a ovo su treće kvalifikacije za državno prvenstvo koje će biti održano u svibnju u Velikoj Gorici. Danas se natječe sedam timova te prva tri s ovog turnira idu na državno prvenstvo. Posljednji turniri bili su u listopadu, studenom i prosincu. Bila je mala pauza i sad ćemo vidjeti nove koreografije, novi ritam natjecanja i novi krug. Em su djevojke uzbuđene, em su koreografije friške. Ovo je razbijanje treme i borba za cijelu sezonu”, rekao je predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret-timova, Vlado Palac.
Vlado Palac, predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret-timova
U ovom natjecanju sudjelovao je velik broj klubova. Natjecali su se djeca, kadeti, juniori, seniori i grand seniori u solo, duo, trio i mini formacijama. Među ostalima su tu bile zaprešićke mažoretkinje Jelačićke, Mažoretkinje Dubrovčan, Belečke mažoretkinje, mažoretkinja iz Budinščine, zelinske mažoretkinje i Halubajke iz Viškova. Bila je to prava priredba, s otprilike 230 mažoretkinja i 88 koreografija u Šenkovcu.
U suradnji s udrugom Edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije Grad Zaprešić ove je godine organizirao prigodnu humanitarnu akciju u povodu Dana narcisa. Svake godine u ožujku održava se ova akcija na nivou cijele Hrvatske, a spoj je humanitarne akcije i javnozdravstvene kampanje. Cilj ove akcije je podizanje društvene svijesti o važnosti preventivnih pregleda dojki […]
Sindikat biciklista smatra kako što prije treba realizirati projekt magistrale Samoborček – jednu od poželjnih biciklističkih ruta koja bi povezivala zapadni i središnji dio grada, nastavljala se na druge magistralne pravce prema Samoboru i Sloveniji, odnosno Zaprešiću i Hrvatskom Zagorju.
Time bi se, kažu, omogućio ugodan, brz i siguran način da se biciklom stigne u središte grada, čime bi se rasteretio automobilski promet u zapadnom dijelu grada.
Gradske četvrti kroz koje prolazi predložena ruta imaju oko 150 tisuća stanovnika – Podsused-Vrapče, Stenjevec Trešnjevka-Sjever. Njezina je vrijednost i čuvanje memorije na nekadašnju prugu. Realizacije, pojašnjavaju, nema navodno zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na dijelovima trase.
Gradske četvrti kroz koje prolazi predložena ruta imaju oko 150 tisuća stanovnika – Podsused-Vrapče, Stenjevec Trešnjevka-Sjever (Foto: Ivana Nobilo / CROPIX/Ilustracija)
Izrada idejnog rješenja
Kako bismo provjerili u kojoj je fazi projekt, provjerili smo s Gradom Zagrebom.
”Sukladno Programu građenja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2024. godini, u tijeku je izrada idejnog rješenja za biciklističku stazu uz željezničku prugu od Vrapčanske aleje do Gradišćanske ulice kao „prve etape“ u formiranju biciklističke staze uz željezničku prugu na zapadnom dijelu Grada Zagreba do Ulice Davora Bašića (ulaz u Grad Zaprešić).
Nakon izrade idejnog rješenja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnih javnopravnih tijela, nakon čega će se znati mogućnost izvedbe predmetne biciklističke staze, budući da bi ista najvećim dijelom prolazila u blizini željezničke pruge.
Obim imovinsko-pravnih poslova za izgradnju predmetne biciklističke staze bit će poznat tek nakon izrade idejnog projekta i parcelacijskog elaborata, a o čemu ovisi i sama realizacija, odnosno izgradnja biciklističke staze”, pojasnili su za Zagreb.info.
Nakon izrade idejnog rješenja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnih javnopravnih tijela (Foto: Nera Simic / CROPIX)
Preuređenje prometnica u centru Dublina
Dublin započinje inicijativu preuređenja svojih prometnica u centru grada s vizijom čišćeg zraka i poboljšanog iskustva za pješake i bicikliste. Provjerili smo sa Sindikatom biciklista misle li da bi se Grad Zagreb trebao upustiti u takav poduhvat.
”Zagreb je obzirom na dobre uvjete koje ima – ravničarski grad s mnoštvom širokih ulica – mogao i trebao do sada napraviti znatno više za poticanje biciklističkog prometa. U odnosu na usporedive gradove u Europi, kasni se nekoliko desetljeća. Najviše zabrinjava što se situacija nije popravljala uopće ili se popravljala izuzetno sporo, a isti problemi opstaju već godinama. Brojni su primjeri tvrdokornih problema.
Nepovezani fragmenti biciklističkih staza na pločnicima koji počinju i prestaju na križanju bez riješenog kontinuiteta vođenja prometa – nema ni prijelaza sa staze na kolnik niti prijelaza biciklističke staze preko križanja (situacija se poboljšava zadnjih par godina, ali je nužno da se dinamika uklanjanja nedostataka poveća)”, rekli su iz Sindikata.
Tu su, navode, i brojni primjeri prekida kontinuiteta biciklističkih staza zbog kolnog ulaza, dva do tri parkirna mjesta za aute ili terase kafića.
”Više stotina slučajeva nepropisno izvedene signalizacije ili izblijedjele neobnovljene signalizacije koja je recept za nesreću – kad obje strane znaju da imaju prednost. Ovo nije samo hipotetski rizik nego postoji nekoliko evidentiranih slučajeva nesreća zbog zbunjujuće signalizacije.
Brojni semafori s metodom najavnih tipkala koji usporavaju pješački i biciklistički promet i diskriminiraju ga na račun prometa motornih vozila, diskriminirajuće regulacije semafora koje privilegiraju automobilski promet i umjetno smanjuju efikasnost biciklističkog prometa (primjer skretanja iz Ul. Hrvatske bratske zajednice ulijevo u Vukovarsku: automobili u prosjeku čekaju na semaforu 19 sekundi, bicikli u prosjeku čekaju ukupno 144 sekunde ili 7,5 puta duže)”, pojašnjavaju iz Sindikata biciklista.
Brojni semafori s metodom najavnih tipkala usporavaju pješački i biciklistički promet i diskriminiraju ga (Foto: Nera Simic / CROPIX/Ilustracija)
Alokacija prostora
Kontinuirano su se, kažu, biciklističke staze označavale na pločnicima i oduzimao sr prostor pješacima, umjesto da se prenamjene površine koje koristi motorizirani promet (širina prostora na zelenom valu: npr. Žerjavićeva ulica je od kuća do kuća širine 20 metara. U tih 20 metara automobili su dobili tri vozne trake i dva reda parkirnih mjesta ili oko 80% ukupnog prostora.
Pješaci imaju na raspolaganju ukupno na obje strane oko 3 m prostora ili 15%, s jedne strane su natjerani na guranje s biciklima kojima je ostalo 80 cm ili svega 4% od ukupnog prostora).
U novije vrijeme izvedena jednosmjerna biciklistička staza u Deželićevom prilazu kao i obostrane jednosmjerne trake u Gundulićevoj i dijelu Masarykove ulice naznake su promjene takve prakse jer je prostor za stazu/trake nastao prenamjenom površine koju su do tada zauzimali automobili.
Rubnjaci nisu prilagođeni, a i mnogi novi se izvode na isti način
Iz Sindikata dodaju kako je nerazvijen sustav javnih bicikala. Postojeći sustav nikada nije dobio odgovarajuću potporu Grada i ostao je zarobljen u fazi pilot projekta s premalim brojem stanica. ZET od 2019. u svom djelokrugu rada ima i sustav javnih bicikala, no do danas nisu vidljivi nikakvi konkretni koraci za njegovo pokretanje.
Tu je i nemogućnost prijevoza bicikala na svim brdskim i prigradskim autobusnim linijama javnog prijevoza. Očekivano, situacija je nešto bolja u novijim gradskim četvrtima sa širokim pločnicima i planiranim biciklističkim stazama, ali i u Novom Zagrebu postoje problemi nepovezanosti.
Tipičan primjer „autocentričnog“ razmišljanja iz 70.tih godina prošlog stoljeća je Avenija Dubrovnik koja za pješake nudi jedino podzemni prolaz stubama (i dizalima koja nažalost puno vremena nisu u funkciji), a vozači bicikala mogu birati ili nositi bicikl niz te stube ili preko travnjaka izaći na poprečnu cestu i voziti u gustom i brzom automobilskom prometu. Zbog toga mnogi ljudi biraju ne koristiti bicikl.
Za kvalitetu biciklističkog prometa u gradu, osim duljine samih traka i staza bitna je njihova cjelovitost i kontinuitet, odnosno omogućavanje izravnosti i atraktivnosti kretanja te sigurnost. Važan faktor su i funkcionalna parkirališta za bicikle kojih je svakim danom sve više kao i sustav javnih bicikala, kažu iz Sindikata.
”Građanima je potrebno osigurati uvjete za sigurnu i udobnu vožnju bicikla kao i parkiranje, odnosno infrastrukturu prilagođenu svima, od školske djece, preko radno aktivnog stanovništva do ljudi starije dobi. Gradska vlast najavljuje rekonstrukcije nekih, za bicikliste, značajnijih dionica poput Ul. grada Vukovara, početak radova na Istočnoj magistrali uz željezničku prugu, a na terenu su prisutna i neka manja poboljšanja poput prilagodbe rubnjaka biciklistima te je konačno dovršena i gradnja prve dionice državne biciklističke rute Greenway uz rijeku Savu u duljini od 1,66 kilometar.
Realizacija rute u punoj duljini od 132 kilometra bio bi značajan doprinos pozicioniranju Hrvatske na cikloturističkoj karti, odnosno njezinom povezivanju sa Slovenijom i ostatkom Europe prema zapadu. Što se tiče utjecaja na povećanje kvalitete lokalnog biciklističkog prometa i commutinga, njega neće biti moguće ostvariti bez izgradnje sigurnih i smislenih poveznica Greenwaya s gradskom mrežom staza, a koje trenutno ne postoje”, kažu.
Građanima je potrebno osigurati uvjete za sigurnu vožnju
Gradska vlast, podsjećaju, najavljuje rekonstrukcije nekih, za bicikliste, značajnijih dionica poput Ul. grada Vukovara, početak radova na Istočnoj magistrali uz željezničku prugu, a na terenu su prisutna i neka manja poboljšanja poput prilagodbe rubnjaka biciklistima te je konačno dovršena i gradnja prve dionice državne biciklističke rute Greenway uz rijeku Savu u duljini od 1,66 km.
”Realizacija rute u punoj duljini od 132 km bio bi značajan doprinos pozicioniranju Hrvatske na cikloturističkoj karti, odnosno njezinom povezivanju sa Slovenijom i ostatkom Europe prema zapadu.
Što se tiče utjecaja na povećanje kvalitete lokalnog biciklističkog prometa i commutinga, njega neće biti moguće ostvariti bez izgradnje sigurnih i smislenih poveznica Greenwaya s gradskom mrežom staza, a koje trenutno ne postoje”, dodaju.
Građanima je potrebno osigurati uvjete za sigurnu vožnju (Foto: Nera Simic / CROPIX)
Mreža primarnih biciklističkih prometnica
Uz sve već navedeno, napominju da je dugoročno potrebno razviti i izgraditi mrežu primarnih biciklističkih brzih prometnica (magistrala) glavnim pravcima kretanja (sjever-jug, istok-zapad) na koju će se nadovezivati sve lokalne kvartovske biciklističke staze i trake, i to takve koje ne nastaju crtanjem crta na pločnicima oduzimajući pješacima prostor za kretanje nego preraspodjelom kolnih površina. Biciklističkim površinama za sigurno kretanje poželjno je sa Zagrebom povezati i naselja i općine čije radno stanovništvo gravitira Zagrebu kao što su Velika Gorica, Samobor, Sveta Nedelja, Zaprešić, Dugo Selo.
Važno je također spomenuti da je za razvoj nužno imati plansku dokumentaciju (npr. SUMP – Sustainable Urban Mobility Plan) kao podlogu za svaki daljnji razvoj što naravno uključuje i financijsko planiranje. Nažalost, od 556 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, samo 17 ih ima pripremljene SUMP-ove i obuhvaćaju svega 17,4 % stanovništva. Među njima nije Zagreb.
Usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji od 212 općina, njih 94 ima SUMP. U tim općinama živi gotovo 80 % stanovništva zemlje. Problem prethodne dugogodišnje zagrebačke vlasti bio je nedostatak političke volje za takvim smjerom razvoja jer su planovi za biciklistički promet uvijek nalazili svoje mjesto u nekoj nedefiniranoj budućnosti i bez budžeta, unatoč činjenici da se novcem iz europskih fondova izdašno financiraju projekti koji uključuju održivu mobilnost čiji je sastavni dio biciklistički promet. U kojoj mjeri će aktualna vlast koja za sada pokazuje volju zaista i popraviti poziciju održivog prometa u gradu, ostaje za vidjeti.
Novi koraci
Neki koraci u smislu preuređenja prometnica u korist pješaka, odnosno proširenja pješačkih zona već su poduzeti (Stara Vlaška, dio Masarykove ulice) i na tome ne treba stati – trenutno samo s privremenim uređenjem, a koje bi nakon provedbe javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja i realizacije stručnih rješenja trebalo omogućiti puni potencijal korištenja za svoje građane – kažu iz Sindikata. Pješačke zone također ne bi trebale biti ograničene samo na usko središte grada.
Ograničenja brzine na trideset kilometara na sat već postoje u mnogim gradskim četvrtima. “Zone 30” proširuju se od kvarta do kvarta, odnosno po odlukama vijeća gradskih četvrti i takva praksa ne predstavlja novost. Ključno je da se ovom mjerom obuhvati što veći broj stambenih područja kao i zona u kojima se nalaze dječji vrtići, škole i ostale ustanove i sadržaji kojima gravitiraju pješaci, a koji su izravno ugroženi zbog tranzitnog prometa i prevelike brzine kretanja osobnih automobila.
Istovremeno je na gradskoj vlasti zadatak poboljšanja javnog gradskog prijevoza i suradnje s HŽ-om na unaprjeđenju željezničkog prijevoza, a sve s ciljem smanjenja ovisnosti o automobilskom prometu kojem je zadnjih nekoliko desetljeća davana apsolutna prednost u planiranju i visini ulaganja, a što je dovelo do neizdrživog stanja gužvi zbog broja automobila koji trenutno cirkuliraju zagrebačkim ulicama. Građanima nije pružana adekvatna alternativa koja bi ih potaknula da automobile ostave kod kuće i svoje dnevne obveze u gradu obavljaju bez ovisnosti o njima.
U organizaciji Kinološke udruge Zaprešić prvi put je u našem gradu organizirana izložba pasa svih pasmina na kojoj je izložen rekordan broj od gotovo 400 pasa pristiglih iz raznih dijelova Hrvatske te desetak europskih zemalja. Na izložbi su se mogle vidjeti i neke vrlo rijetke pasmine, poput pasa s najdužim ušima na svijetu, američkih goniča […]
Sportska dvorana Zeleni brijeg u utorak, 19. ožujka u 12.30 sati domaćin je Telemach Dana sporta u organizaciji Plazma Sportskih igara mladih. Nasportsko-edukativnom danu djeca će se imati priliku natjecati u graničaru i atletici. Najbolje ekipe i najbrži trkači izborit će plasman na državnu završnicu koja će se održati krajem srpnja u Rijeci.Djeca koja izbore plasman na državnu završnicu tri dana će se besplatno kupati, igrati i družiti s vršnjacima iz cijele Hrvatske.
Plazma Sportske igre mladih pružaju priliku djeci osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta da od siječnja do rujna besplatno sudjeluju u vrhunsko organiziranim natjecanjima u 10 sportova. Otvorene su prijave za sve sportske discipline: Tommy turnir u malom nogometu, Coca-Cola Cup u nogometu, HEP rukometni turnir, Kinder turnir u uličnoj košarci, odbojci na pijesku, MIS turnir u odbojci, Fide turnir u šahu, stolnom tenisu, PAKET24 Cup u tenisu. Pravo sudjelovanja imaju svi pojedinci i sve slobodno formirane ekipe, ljubitelji zdravog načina života i druženja, a ne samo djeca koja se aktivno bave sportom. Prijave su besplatne i otvorene na web stranici www.igremladih.com.
Plazma Sportske igre mladih najveća su sportsko amaterska manifestacija u Europi, a ove godine samo u Hrvatskoj okupit će više od 110.000 djece i mladih.
U Svetoj Nedelji održala se 23. redovna Sjednica Gradskog vijeća na čijem se dnevnom redu našlo 15 točaka. Među najvažnijima je bilo polugodišnje Izvješće o radu načelnika te odluka o zaduživanju za izgradnju dvorane u Kerestincu. Gradsko vijeće Grada Svete Nedelje osim zastupnika Damira Halužana koji je jedini bio suzdržan prilikom glasovanja o mnogim točkama dnevnog reda prihvatilo je Izvješće o radu gradonačelnika za drugu polovicu protekle godine.
“Zaista se potrudimo prikazati detaljno što se događalo unutar Gradske uprave. Da ne nabrajam tu sve projekte koji su bili intenzivni, samo ću reći da smo se malo više koncentrirali na visokogradnju, manje na niskogradnju. Bilo je tu prigovora o zaduživanjima pa samo da velim da smo nekoliko kredita vratili protekle godine. S obzirom na inflaciju i sredstva koja imamo u proračunu koji se sve bolje puni, iako smo smanjili porez na dohodak likvidni smo i mi možemo financirati naše projekte i bez pomoći EU. Imamo još jedan kredit od 4 milijuna eura kojeg da hoćemo možemo sada vratiti jer nam je inflacija pojela kredit. Nekim vijećnicima to nije jasno”, rekao je gradonačelnik Grada Sveta Nedelja Dario Zurovec.
Dario Zurovec
Nova sportska dvorana u Kerestincu
Na sjednici je usvojen prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Grada za sufinanciranje kapitalnog projekta izgradnje dvorane za sport i rekreaciju u Kerestincu.
“Znači taj kredit je samo ako se ne prođe na novom natječaju. Mi smo preprojektirali dvoranu kako bi ju mogli prijaviti na novi natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ja vjerujem da ćemo sada proći tu crtu jer nam je zadnji put malo falilo da prođemo”, otkrio je gradonačelnik Zurovec.
Prilikom izvješća o stanju zaštite od požara, spomenuta je i nabava novog navalnog vatrogasnog vozila, a radi se i na prijavi INTERREG projekta prekogranične suradnje između Grada Svete Nedelje i Općine prijatelja Škofljice iz Slovenije.
Gradonačelnik je istaknuo i da će jednu od faza obnove Ulice hrvatskih branitelja probati započeti do kraja godine te dodao da je zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa te prometa još uvijek teško obnoviti cijelu ulicu.
