Posts in category: Uncategorized

Početak godine u Općini Kumrovec donio je i dovršetak dva bitna projekta. Obnovljen je središnji kumrovečki trg, a na ulazu u općinu postavljena je nova javna rasvjeta. Radovi na uređenju i rekonstrukciji općinskog trga u Kumrovcu vrijedni 70 tisuća eura pri samom su kraju.

“Obnovljena je cijela ploha i posteljica, postavljene su nove ploče i instalacije. Jako dobro i kvalitetno je to odrađeno. Čeka nas još uređenje okoliša, postavljanje klupa i sadnja cvijeća te dodatan sadržaj. Onda ćemo dobiti tu vizuru koju sam centar Kumrovca i zaslužuje”, otkrio je načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt.

Uređenje trgova bitno za jedno turističko mjesto

Uređenje trgova kao mjesta okupljanja pokazalo se već svrsishodnim.

“Prije dvije godine smo isto obnovili trg kod centra za posjetitelje i nazvali ga imenom Sidonije Erdődy Rubido. To je jedan prekrasan trg gdje sve više posjetitelja boravi ali i domaće stanovništvo i djeca. To je nešto što daje dodatnu vrijednost općini”, rekao je načelnik Šplajt.

Postavljena nova LED rasvjeta

Završeni su i radovi na postavljanju javne rasvjete uz državnu cestu u centru Kumrovca.

“Evo LED rasvjeta je neki dan upaljena. Čeka nas još završna dokumentacija i uređenje same te trake. tu smo uložili 70 tisuća eura. Dio je iz Ministarstva regionalnog razvoja, a dio iz općinskog proračuna. Postavljeni su novi kandelabari i novi vod na samom ulasku u Kumrovec te je to jedna vrlo kvalitetna javna rasvjeta. To je samo prva faza, a druga bi trebala ići do naselja Ravno Brezje. Nadamo se da ćemo to ove godine započeti i završiti. Dodatna sigurnost se stekla ovime na samom ulasku u Kumrovec gdje je promet dosta gust, pogotovo otkad smo ušli u Schengen. Pored sigurnosti dobio se i osjećaj da se ipak ulazi u jedno bitno i kulturno-turističko mjesto poput Kumrovca koje godišnje posjeti ogroman broj ljudi”, naglasio je Šplajt.

Načelnik se nada i da će ove godine pronaći rješenje s vlasnikom oronulog restorana Stara vura kojem je potrebna obnova.

Objava Završena dva infrastrukturna projekta u Općini Kumrovec pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nisi lud da sjediš kući Max teatra nova je kazališna predstava koju su posjetitelji gledali u brdovečkoj kinodvorani. „Postoji li savršen muškarac?“ pitanje je na koje su vrijedne članice ove umjetničke organizacije tražile odgovor. “Polaznice odrasle skupine našega glumačkog dramskog studija izašle su iz svoje zone komfora jer su došle i samostalno napravile predstavu. Vodila ih je moja kolegica Nikolina Bakmaz i baš sam zadovoljna kako je nastao taj autorski projekt. Vidim da se vesele i one i publika. Cilj je postignut”, rekla je Marina Kostelac, voditeljica umjetničke organizacije Max teatar.

U predstavi je glumila i Marina Žmauc, predsjednica Udruge Drinčani. “Nije jednostavno uvježbavati predstavu jer glumice van toga imaju svoje profesije i poslove. Međutim, u svom srcu našle su ljubav za glumu”, zaključila je.

Nakon predstave Nisi lud da sjediš kući, Max teatar 17. ožujka u brdovečkoj kinodvorani s početkom u deset sati izvodi predstavu Veseli Balogov cirkus. “Radi se o profesionalnoj kazališnoj družini. U predstavi glumimo moj kolega Jadran Grubišić i ja. Ona već gostuje diljem Hrvatske i kod djece izaziva veliko oduševljenje. S obzirom na to da Max teatar u brdovečkoj kinodvorani djeluje već nekoliko godina i vodi krasan dramski studio, bio je red da ovdje odigramo predstavu za djecu i roditelje”, najavila je Kostelac.

Objava Nisi lud da sjediš kući: predstava koja je oduševila Brdovec pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

NK Mladost iz Luke dobio je monografiju za svojih 70 godina. Jako je to lijepa brojka, koja je do danas još i narasla jer monografija obrađuje razdoblje do 2017. godine. “Za naše mjesto i sportsku zajednicu ovo je vrlo velika stvar. U monografiji je sve sažeto i zaokruženo, počevši od ljudi koji su u ovome klubu igrali. Žao mi je što autora više nema, ali mi je drago što je napisao taj tekst”, rekao je predsjednik NK Mladosti, Krešo Sabljić.

Bio je ovo lijep, sportski dan u sportskoj dvorani Osnovne škole Luka. “Nije to samo Mladost. Ovaj nogometni klub od 1947. godine bio je nosilac velike većine društvenog života u općini. Monografija je stoga jedan dobar dokument. Unutra sigurno nije napisano sve, ali postoji prostor za drugo i treće izdanje. Već se šuška da se netko sprema to dopuniti. Za koju ćemo se godinu naći uz dopunjeno izdanje”, kazao je načelnik Općine Luka, Darko Kralj.

Autor je Lučke nogometne popevke pokojni Ivan Vrhovec. Svečanom predstavljanju iste većinom su nazočili nekadašnji igrači i treneri NK Mladosti iz Luke te obitelji umrlih članova, pa i supruga te sinovi profesora Vrhovca.

Objava NK Mladost iz Luke dobio monografiju za svojih 70 godina pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nagrada “Viktor Kovačić” za životno djelo u 2023. godini dodjeljuje se Đuri Mirkoviću, priopćilo je Udruženje hrvatskih arhitekata.

Nastavljaju: “Egzistencijalni aspekti stambenog deficita uslijed civilizacijske demografske eksplozije dugoročno su odredili područje bavljenja hrvatskih arhitekata – kako pojedinaca tako i kolektiva okupljenih unutar produktivnih projektnih biroa. Definiranje pojma priuštivog stana ne tek produkcijom “stambenih kvadrata”, nego sveobuhvatnom percepcijom životnih relacija kvalitativno je disponiralo golemi udio stambenog fonda kojeg smo danas baštinici i na kojemu kao struka još uvijek zasnivamo vlastite vrijednosne kriterije. Industrijsko društvo na svojem je vrhuncu, možda paradoksalno, uspjelo ostvariti prostore stanovanja po mnogočemu suptilnijeg odnosa spram čovjeka i okoliša od onoga što podastire današnje vrijeme.

Kako piše u obrazloženju kojeg potpisuje Mojca Smode Cvitanović: Sinergija arhitekture i tehnologije gradnje jedan je od preduvjeta takvom ishodu, a doprinos arhitekta Đure Mirkovića u samom je središtu takve paradigme. Projektant i voditelj projektnog biroa Jugomont (1959. – 1969.) i projektnog biroa Industrogradnja (1969. – 1982.), nastavnik zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta isprva honorarno (od 1966.), a potom u formi stalnog zaposlenja (od 1982.), svestranim je bavljenjem u domeni profesije afirmirao konzistentan sustav znanja, kao i modalitete njegove primjene i prijenosa.

Odnos arhitekture prema fenomenu tehnologije određen je rasponom pretjerane tehnologizacije na jednoj i bezobzirnošću spram tehnoloških rješenja na drugoj strani. U uvjetima gradnje masovnih potreba i ograničenih mogućnosti, međutim, od presudne je važnosti upravo način na koji se postižu ciljevi. Poimanje arhitekture Đure Mirkovića stoga dosljedno i opravdano polazi od aspekata njezine tehnološke komponente, u konačnici i ključnog obilježja njezine pojavnosti. Generativni principi montažnih sustava panelne prefabrikacije te monolitnih kliznih, velikoformatnih i prostornih oplata pri tome nisu tek formom komunicirani, nego arhitektonski brižno i precizno artikulirani. Standardizirana gradnja s time je u skladu na autentičan način intervenirala u naš prostor.

Mjesto s kojeg kreće i kojemu će se u nekoliko navrata vraćati prostor je južnog Zagreba u nastajanju, u datom trenu platforma razmjene iskustava stambene gradnje velikog mjerila. Pobjeda na natječaju za stambeni toranj zadan u sustavu panelne prefabrikacije dovest će do potonje izvedbe šest šesnaesterokatnih tornjeva u Utrini (1961. – 1970.). Iako su njome nedvojbeno potvrđeni dometi predmetnih tehnoloških rješenja, brze inovacije načina gradnje zaustavit će njihovu daljnju primjenu u domeni toga stambenog tipa. Preostalih šest utrinskih tornjeva (1974.) te četiri stambena tornja u Travnom (s N. Postružnik, 1975.) stoga su u izvedbi monolitne konstrukcije, u sustavu adekvatnijih, kliznih oplata. Stambeno-poslovni “Blok 6”, poznata “Mamutica” u naselju Travno (s N. Postružnik, 1976.) označila je prvu primjenu prostornih oplata u bivšoj Jugoslaviji. Prosječne visine od sedamnaest katova, s okvirno 1200 stanova u glavnome krilu, zadržala je status prostornog repera dostojanstveno čuvajući svoje rekorde. Primjenom istoga tehnološkog sustava izveden je i stambeno-poslovni “Blok 2” u Središću (1979.). Gabaritna raznolikost i fasadna plastika Doma umirovljenika u Sopotu (s T. Petrinjakom, 1976.) ostvarene su jednostavnim postupkom prostorne konfiguracije, upotrebom velikoplošnoga oplatnog sustava. Za tu realizaciju projektanti su primili Godišnju nagradu “Viktor Kovačić” za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj.

Među ostvarenjima koja nadalje verificiraju, odnosno kvalitativno nadograđuju odlike sustava vlastite izvedbe ističu se dom zdravlja u Zapruđu (1967.), škola i dom za primalje u Vinogradskoj ulici (1971.) te stambeno-poslovni “Blokovi B1 i B2” u Voltinom naselju (s H. Paljan i T. Petrinjakom, 1975.) u Zagrebu, montažni stambeni toranj u Zaprešiću (1970.), hotel u Umagu (1970.), stambeni toranj s vodospremom (1973.) i stambeno-poslovna zgrada (s O. Strgarom, 1982.) u Velikoj Gorici, aneks bolnice za reumatske bolesti u Stubičkim Toplicama (s J. Gornik, 1974.) i stambene osmerokatnice u Karlovcu (s T. Petrinjakom, 1977.).

Dok je desetljeće sedamdesetih moguće okvalificirati izrazito produktivnim projektantskim angažmanom, sveučilišni će angažman u sljedećem periodu intenzivnije odrediti ličnost Đure Mirkovića u području znanstvene i pedagoške aktivnosti. “Tehnološki uvjeti arhitektonskom projektiranju,” njegova doktorska disertacija (1980.), sinteza je saznanja stečenih i vlastitim iskustvom i prolaskom sadržajanim, tehnološki relevantnim slojem zagrebačke arhitekture predmetnog perioda. Predstojnik je Katedre za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo (1987. – 2003.), a njegova je profesura trajno obilježila generacije zagrebačkih studenata. Bez obzira na prekid povijesnog kontinuuma, onemogućujući neposredan razvoj upravo onog područja prakse koji utjelovljuje okvire njegova poziva, njegove poruke trajna su vrijednost i referentna pozicija kako za sadašnjost tako i za budućnost”.

Renata Bašić jednoglasno je od svojih članova dobila novi mandat predsjednice Udruge vinogradara i vinara marijagoričkoga kraja Trsje. Održana je naime njihova redovna skupština koja je ove godine i izborna. “Zahvalna sam svojim članovima. Time što su me ponovno izabrali za predsjednicu, ukazali su povjerenje u moj rad. Zbog toga sam jako ponosna i sretna”, osvrnula se Renata Bašić.

Ova udruga u općini Mariji Gorici jako dobro radi. “Ovo je prilika da Udruzi zahvalimo na dosadašnjoj suradnji. Zaista imaju jednu disciplinu i pouzdanost. Najbitnije je što se na nju možemo osloniti kad su općinske manifestacije u pitanju”, rekao je predsjednik Općinskog vijeća u Mariji Gorici, Josip Žagmeštar.

Dan prije skupštine bio je Dan žena. One u ovoj udruzi jesu zastupljene. “Naša udruga ima dosta mladeži, ali i članica. One rade u vinogradima kao i muškarci. Ravnopravni smo u poslu. Drago mi je što su se ili kao podrška svojim muževima ili kao aktivne vinogradarke uključile u udrugu. To mi daje poticaj da okupimo još žena”, kazala je predsjednica.

Godina za vinogradare počinje organizacijom Vincekova i završava Martinjem. Svi vinogradari u tom vremenu prolaze mnoge izazove, ali i radosti. Bez obzira na promjenjive vremenske uvjete te bolesti vinove loze, oni ostaju predani svojemu poslu.

Objava Renata Bašić ponovna predsjednica Udruge vinogradara Trsje pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Zaklada SOLIDARNA održala je konferenciju za medije povodom nove kampanje pod nazivom „ŽIVOT IMA CIJENU“. Cilj kampanje je osigurati sredstva za žene i djecu koji im se javljaju za pomoć u sklopu Fonda za žene.

„Zbog financijske ovisnosti, žene koje su preživjele nasilje često su primorane vratiti se nasilniku. Podaci govore da je svaka treća žena u RH doživjela neki oblik nasilja, da na jedno prijavljeno obiteljsko nasilje dolazi 10 neprijavljenih i da je u prosjeku potrebno 6 godina i 7 povrataka nasilniku dok žena uistinu ne napusti nasilni odnos. Upravo iz osvrta na financijsku ovisnost žena o nasilniku, podatke i svjedočanstva korisnica Fonda za žene koja nam ukazuju zašto je brojnim ženama iznimno teško napustiti nasilnu okolinu, proizašla je smjernica akcije da život uistinu ima cijenu. Cilj humanitarne akcije je prikupiti 50 tisuća eura za Fond za žene koji pomaže ženama i djeci koji su proživjeli rodno uvjetovano nasilje. Kampanja će trajati 90 dana,“ pojasnila je voditeljica programa za razvoj filantropije Zaklade SOLIDARNA, Karla Pudar.

Zaštitno lice kampanje

Zaštitno lice kampanje postala je TV voditeljica Daniela Trbović koja nije dvojila kad je dobila poziv Zaklade SOLIDARNA.

“Počašćena sam što ste se odlučili za mene i čast mi je što sam dio ove kampanje i da tako mogu doprinijeti. Drago mi je da sam imala priliku podržati akciju koja će pomoći brojnim ženama i djeci. Posao kojim se bavim daje mi vidljivost koja je važna za širenje vijesti o značajnim stvarima, kao što je ova akcija. Pratim i podržavam rad SOLIDARNE, još od njihove prve kampanje „Drugotna na sav glas“. Mi dijelimo iste vrijednosti, borimo se za rodnu ravnopravnost, a i sama znam koliko je važna financijska neovisnost, jer sam nakon razvoda ja mogla biti slobodna, baš zato jer sam bila financijski neovisna. Nadam se da ćemo svi zajedno pomoći na putu ka financijskoj samostalnosti brojnim korisnicama Fonda za žene“, poručila je Daniela Trbović.

Veliki troškovi

Fond za žene i ova kampanja su izrasli iz inicijative Spasi me.

“Kada je pet žena na čelu s Jelenom Veljačom prikupilo prva sredstva s kojima smo počeli pomagati ženama. Iz toga se razvio Fond za žene jer smo vidjeli da su potrebe ogromne. Zaklada SOLIDARNA opredijelila se u ovom razdoblju za dva temeljna područja, a to su borba protiv nasilja i reproduktivno pravo žena. Najviše sredstva izdvajamo za tromjesečne stanarine, a tu su još i sudski troškovi, hrana i režije”, otkrila je predsjednica Zaklade SOLIDARNA, Sanja Sarnavka.

Fond za žene tijekom 2023. godine pomogao je ukupno 91 ženi i 120 djece. Od toga 70 žena su žrtve rodno uvjetovanog nasilja, a 21 žene koje su trebale podršku i pomoć u području reproduktivnog zdravlja. Više informacija kako donirati možete pronaći ovdje: https://solidarna.hr/fond-za-zene/

Objava Pokrenuta kampanja „ŽIVOT IMA CIJENU“ pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U krapinskom pučkom otvorenom učilištu održana je radionica o programu energetske obnove obiteljskih kuća. Organizirali su je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Gradom Krapinom. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pripremio je zasad najveći paket energetske obnove obiteljskih kuća, za što je Vlada osigurala rekordan iznos od 120 milijuna eura.

“Ovo obuhvaća cjelokupnu energetsku obnovu obiteljskih kuća. Isto tako dalje nastavljamo i sa mjerama za fotonaponske elektrane za naše građane, odnosno solare. Ono što je zanimljivo za reći da ovaj natječaj obuhvaća i kuće oštećene u potresu gdje sufinanciramo do 80 posto, a maksimalno sa svim mjerama može biti iznos do 62.120,00 eura. Za ostale građane i obiteljske kuće financiramo do 60 posto. Nastavljamo i sa mjerama za fotonaponske elektrane gdje je prošle godine osigurano za sve 50 posto sufinanciranja. Ono što je novitet ove godine je financiranje do 1000 eura za punionicu za električne automobile kako bi zaokružili paket za građane. Želja je da uz niže troškove energije oni mogu biti energetski neovisni”, objasnio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Luka Balen.

Očekuje se velik interes građana

Očekuje veliki interes građana, a kriteriji i tehnički uvjeti su već objavljeni.

“Kolege će danas i operativno reći neke detalje. Moraju biti vlasnici kuće i imati sve potrebne dokumente i troškovnike po proceduri što će danas biti detaljno objašnjeno. Ono što je bitno napomenuti da ima dovoljno sredstava za sve. Prijave idu putem aplikacije koju je napravio Središnji državni ured za digitalno društvo sa Finom. Tako da je sve maksimalno transparentno da izbjegnemo onaj efekt što bržeg tipkanja, i svi na vrijeme mogu pripremiti i provjeriti svoje prijave i da proces bude što uspješniji”, naglasio je Luka Balen.

Natječaj traje do kraja kalendarske godine

Objava javnog poziva kao i zaprimanje prijava počinje 13. ožujka te će građani od tog dana na stranicama Fonda za zaštitu okoliš moći preuzeti prijavni obrazac i obrazac tehničkog proračuna.

“Natječaj traje do isteka sredstava ili do kraja kalendarske godine. Ovo je dosad najveći paket do 120 milijuna eura i mi smo napravili izračun da je to stvarno dovoljno sredstava. Ono što moram isto tako reći da smo prošle godine za sve građane koji su bili zainteresirani za obnovljive izvore energije, a imali su prihvatljive prijave osigurali sredstva za fotonaponske elektrane”, poručio je Luka Balen.

Zamašnjak gospodarstvu

Osim što potiče energetsku obnovu obiteljskih kuća ovaj natječaj dovest će i do zapošljavanja većeg broja radnika.

“Nadamo se da ih ima i da će ih biti. Ovaj natječaj ujedno je i prilika da se potakne Hrvatski gospodarski sektor te da se zaposli i pronađe što veći broj radnika, koji će provoditi energetsku obnovu. To će biti još jedan zamašnjak hrvatskom gospodarstvu”, zaključio je Balen za kraj.

Ovo je bila samo jedna u nizu radionica koje će se održati po cijeloj Hrvatskoj, a one su i u online obliku dostupne na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kako bi svi građani imali pristup svim informacijama vezanim za ovaj natječaj.

Objava Građanima na raspolaganju 120 milijuna eura za energetsku obnovu obiteljskih kuća pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Ponedjeljak je, i to kišni, što gotovo jamči nove gužve i kaos u prometu. Ništa drugačije nije bilo ni danas, jer prema informacijama koje su tijekom jutra pristizale s terena, sve su velike gradske prometnice zakrčene i u gužvi, uključujući zagrebačku obilaznicu.

Velike su gužve zabilježene na obilaznici od Zračne luke Franjo Tuđman te cijelom dužinom sve do ulaza u Zaprešić.

HAK je izvijestio da se na autocesti A2 Zagreb-Macelj pred iz smjera Zaprešića stvorila kolona dugačka četiri kilometra, a na A4 od Povca prema Zagrebu kolona je bila dugačka oko kilometar.

Ništa bolje nije ni u samom gradu. Zeleni val također je bio pun vozila, isto se može reći i za Slavonsku aveniju, sve zagrebačke mostove preko Save, a posebnu muku imali su stanovnici na zapadu grada koji se pored svega moraju mučiti s radovima na Jadranskom mostu. Na Slavonskoj aveniji dogodile su se i dvije prometne nesreće.

‘Jadranski most nije u funkciji nekoliko godina’

Brojni građani podijelili su svoja iskustva s prometnim gužvama, kojih sudeći po pristiglim pritužbama – ne nedostaje.

”Prometni kaos” je u Zagrebu normalna stvar. Izvođenja radova su najavljena tjednima/mjesecima unaprijed i to je sasvim u redu (ili bi svi da se ništa ne radi u gradu, a htjeli bi da sve bude popravljeno?

Radova je uvijek bilo i uvijek će biti. A možda da ljudi ne idu svugdje s autom ako nije prijeka potreba? Ili da ne sjedaju u auto čim počne kiša, dok se po suncu voze s javnim prijevozom. Masu ljudi ne zna voziti po suhoj cesti i idealnim uvjetima, a onda kada padne kiša/snijeg hajmo Miki svi u aute”, pisali su građani.

Zagrepčanka doživjela slom živaca na putu do posla: ‘Tko ne mora neka ne ide van’

”Radovi su uvijek bili u ljetnom periodu kad je grad skoro prazan. Gsn. Senf sad filozofira s radovima pred izbore”, glasio je jedan od komentara.

”Jadranski most nije u potpunoj funkciji već nekoliko godina i radovi su prespori, ali konstantni. Što se tiče građevinaca, oni su branša koja godišnje odmore koriste u jesen i zimu zbog vremenskih neprilika jer tada radovi nisu mogući”, nizali su se komentari.

‘Treba uvesti plaćanje parkinga u čitavom gradu’

Dio građana iznio je svoje ideje kojima bi gužve u gradu bile smanjene.

”Previše je država školovala inženjera prometa da bi gradovi vječto bili u prometnom kolapsu. Niti funkcionira automobilski, a kamoli javni prijevoz. Postoje zone u danu kad možeš putovati gradom, a sve ostalo je puka sreća.

Ako padne par kapi kiše. Živčani slomovi, kašnjenja kod doktora i na ispite, mini ljudske drame su zagarantirane”, pisali su.

‘Zakrcali grad sa skuterima’

Dio njih ljutit je prometnim rješenjima, ali i ponašanjem vozača u prometu.

”Još zatvore glavne prometnice u gradu, pretvore traku u parking, pješačka zona, gorivo poskupljuje. Javni prijevoz “0” bodova, tko u ovom gradu odlučuje o tome. Na izborima ljudi odlučite tko će biti glavni u Zagrebu, dosta više.

Auto nije luksuz već potreba, velika davanja, a oni zakrcali grad sa skuterima, biciklima i to bez svjetla u noći. Zar je to Zagreb, gospoda rotirke i fiju, sklanjaj im se, e kad će izbori”, nizali su se komentari.

Kreću radovi na najprometnijoj cesti u Zagrebu: ‘Bit će kaos narednih mjeseci’

”Treba uvesti plaćanje parkinga u čitavom gradu, centar ograničiti na dva sata najduže osim ako si parkiran u garaži. U svakom kvartu uvesti godišnji parking i da smo vrijedi za taj kvart.

Tada bi mnogi koristili aute samo kad nešto važno i hitno obavljaju. Mnoge bi potaknulo da koriste javni prijevoz i udaljenosti do jednog kilometra obavljali pješice”, zaključil su građani.

Objava Prometni kaos natjerao građane na razmišljanje: ‘Tada bi mnogi koristili aute samo za hitne stvari’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

U Vatrogasnom domu DVD-a Šćepanje održano je posljednje 4. kolo Zimskog kupa dječjih vatrogasnih igara. Nastupilo je 13 ekipa i ukupno 97 natjecatelja. Sama ideja o održavanju Zimskog kupa dječjih vatrogasnih igara krenula je iz redova DVD-a Budinščina 2022. godine.

“Nekako sam uvidio da se djeca kroz ljetni period druže, rade i vježbaju. No kroz zimski period se izgubi draž za vatrogastvo i naredno proljeće je problem prikupiti tu istu djecu jer izađu iz ritma. Pala mi je onda ta ideja na pamet da bi se djeca mogla družiti kroz jedan ovakav zimski kup i odigrati kola koliko ima društava koja sudjeluju”, otkrio je tajnik DVD-a Budinščina, Dražen Hranić.

Na Zimskom kupu dječjih vatrogasnih igara nastupili su DVD-a Budinščina, DVD Hraščina – Trgovišće, DVD Šćepanje i DVD Breznički Hum .Na kraju su u Šćepanju i proglašeni ukupni pobjednici nakon održana 4 kola zimskog kupa. Tradicija vatrogastva u Šćepanju duboko je ukorijenjena u svakoj obitelji, a sam DVD postoji od 1951. Čak je i načelnik Općine Breznički Hum u sklopu koje se nalazi Šćepanje vatrogasac od svoje 13 godine. Cilj ovog natjecanja je da vatrogasna mladež ostane na okupu unutar vatrogasnih društava te da kroz igru, zabavu, natjecanje i druženje stekne nova znanja i vještine.

Objava Završio Zimski vatrogasni kup dječjih vatrogasnih igara pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Na konferenciji za medije predstavljeni su rezultati za 2023. godinu Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana. Iako poslovanje bolnica nikad nije lako pokazatelji su u ovoj bolnici iz godine u godinu sve su bolji.

“U 2023. godini imamo višak prihoda nad rashodima od 58.000 eura, što je kao poslovni rezultat jako dobro. Dospjele obveze smanjene su za skoro 1 milijun eura u odnosu na godinu prije. Naši najstariji računi su 219 dana u prošloj godini, što ne znam jesmo li ikad bili. Znamo da su bolnice bile s plaćanjima računa i na 300, 600, 700 dana”, otkrio je ravnatelj OB Zabok i bolnice hrvatskih veterana.

Rekordan broj pacijenata

Lani su smanjene liste čekanja iako je bolnicom prošao rekordni broj pacijenata.

“425 tisuća je novi rekord Opće bolnice Zabok i bolnice Hrvatskih veterana. . U suradnju s Ministarstvom zdravlja od listopada do kraja godine smo radili intenzivno na listama čekanja. OB Zabok nije imala prevelike liste čekanja, ali na neki način smo se organizirali da najbitnije, poput ultrazvuka srca, ultrazvuka štitnjače, UZV arterija, dojke za te pretrage s MR i CT – om, pokušamo smanjiti i dovesti u razumne granice, jer sve što je iznad 150 dana je veliko čekanje. Projekt onkoloških uputnica Ministarstva zdravstva odnosno brzog prolaska pacijenata da u roku 10, 20 dana obave pretrage teški bolesnici u OB Zabok uspijeva. Za UZV abdomena čeka se iznad 200 dana, a ostale dijagnostičke i kontrolne pretrage te prvi pregled uspjeli su smanjiti ispod 150 dana, a smanjivanje listi cilj je i za 2024. godinu”, poručio je ravnatelj Vančina.

Otvaranje onkološkog centra

Država je s početkom 2024. preuzela upravljanje bolnicom zbog čega je županija podnijela ustavnu tužbu. Župan Željko Kolar naglasio je da se najveća strana investicija u zdravstvu u Hrvatskoj, a to je otvaranje Onkološkog centra vrijednog 15 milijuna eura u Općoj bolnici Zabok koje će uslijediti za 10 mjeseci ne bi ni dogodilo da je bolnicom upravljala država.

“To samo pokazuje dodatno da sam bio u pravu i da nije postojao niti jedan objektivni razlog da država preuzme upravljanje bolnicom. Jasno je da sa ovim postojećim limitom koji je bio 2023. godini nitko ne može poslovati pozitivno. Mi smo pazili da nedostatak sredstava ne osjete naši pacijenti. Ulagali smo vlastita sredstva da zadržimo standard, iako smo osigurali i nadstandard, koji bi bio još i viši da je standard pokrivala država”, naglasio je župan krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.

Bez obzira na ishod tužbe Županija neće stati s investiranjem u zabočku bolnicu pa je tako pored ostalog u tijeku nabavka ultrazvučnog uređaja za detekciju hitnih slučajeva u rađaoni te još jedan najsuvremeniji rađaonski stol.

Objava Rekordan broj pacijenata u OB Zabok pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.