Dan_drzavnosti_Sveta_Nedelja-3-1024x576.jpg

U Gradu Sveta Nedelja obilježen je Dan državnosti Republike Hrvatske polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća

Obilježavanju su prisustvovali gradonačelnik Dario Zurovec sa suradnicima, potredsjednik Gradskog vijeća Grada Svete Nedelje Karlo Lacković,  braniteljske udruge, ravnatelji te predstavnici institucija s područja grada Svete Nedelje. Prigodnim polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na Spomen obilježju hrvatskim braniteljima, odana je počast Domovini i svim braniteljima.

U Gradu želimo da se ovaj dan obilježava na višem nivou. U Domovinskom ratu dali ste velik i neizmjeran obol. Za mene je Hrvatska moja država, moja domovina, tu sam odrastao, tu živim, tu mi je obitelj i dužnost. I dok sam god ovdje slavit ćemo ju, zdravim patriotizmom i poštivanjem. Državu  moramo poštovati i cijeniti branitelje, izraziti im veliko hvala“, rekao je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec.

Josip Mahović, predstavnik Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata Samobora i Svete Nedelje poručio je mladim generacijama da uče hrvatsku povijest i iz nje izvlače zaključke. „Možete biti nezadovoljni, može vam se ne svidjeti ova ili ona politika, možete govoriti protiv svega i svakoga, ali protiv države Hrvatske ne možete i ne smijete, prvenstveno zbog sebe. Jer ona nam garantira slobodu i opstanak naroda, naša je. Politička volja našeg naroda i građana bila je uspostava Hrvatske države i ta volja obranjena je u Domovinskom ratu uz visoku cijenu. I zato danas slavimo Dan državnosti – da se ne zaboravi.“

S područja Grada Svete Nedelje svoje živote dalo je 14 branitelja kao trajni zalog u doprinosu ostvarenja hrvatskog naroda za svojom državom: Božidar Cviljak, Robert Erdelja, Vladimir Deščak, Predrag Golubić, Damir Horvatić, Ivan Jakopač, Ivica Janoch, Drago Matijević, Marijan Parlov, Tomislav Pejić, Božo Rudar, Ivo Udovčić, Zlatko Šabarić i Vladimir Vujec.

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Objava U Gradu Sveta Nedelja obilježen je Dan državnosti Republike Hrvatske polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

hallway-5979689_1280.jpg

Branka iz Zaprešića o teškoj bolesti: ‘Dogodilo se samo od sebe jedno jutro, nisam mogla ustati’

Multipla skleroza kronična je autoimuna bolest koja pogađa središnji živčani sustav, uključujući mozak i leđnu moždinu. Karakterizirana je raznolikošću simptoma i manifestacija, što je razlog zašto se često naziva “bolest s tisuću lica”.

MS se pojavljuje kada imunološki sustav pogrešno napada mijelin, zaštitni omotač živčanih vlakana, što dovodi do upala i oštećenja živčanog tkiva, kažu u Društvu multiple skleroze Zagrebačke županije. Od ove bolesti češće obolijevaju žene od muškaraca, a simptomi bolesti se javljaju između 20. i 45. godine.

Na inicijativu Međunarodne federacije za multiplu sklerozu u svijetu se 30. svibnja obilježava Svjetski dan kako bi se podigla svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu te pomoglo u inicijativi za pravovremenim početkom liječenja odmah nakon dijagnosticiranja.

‘Nevidljiva bolest’ koja nepredvidivo napada: Javlja se bez obzira na godine, obratite pažnju na ova četiri simptoma

Simptomi multiple skleroze

Simptomi multiple skleroze su vrlo varijabilni i mogu se razlikovati od osobe do osobe.

Neki od najčešćih simptoma uključuju:
• Problemi s vidom: dvoslike, gubitak vida, bol u oku.
• Trnjenje i utrnulost: često u udovima ili licu.
• Umor: stalan i iscrpljujući umor.
• Spastičnost: ukočenost i grčevi mišića.
• Vrtoglavice: osjećaj nestabilnosti ili gubitka ravnoteže.
• Obamrlost: gubitak osjeta u dijelovima tijela.
• Netolerancija na toplinu: pogoršanje simptoma pri izlaganju toplini.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkih simptoma, magnetske rezonance (MRI) mozga i leđne moždine, analize likvora i vidnih evociranih potencijala. MRI može također pružiti prognostičke informacije o budućem tijeku bolesti.

Bolnica, ilustracija (Foto: Pixabay)

Strah ne shvaćaju oni koji se nisu našli u ovoj situaciji

„Imala sam 40 godina i bila sam u naponu životne snage. Ostvarena kao majka, zaposlena i puna svakodnevnih obveza. Nakon niza simptoma koje sam osjećala godinama prije dijagnoze, poput problema s vidom i ravnotežom, razlog za odlazak liječniku bio je potpuni vertikalni ispad, odnosno nisam se mogla jedan dan ustati“, kaže Branka Lukić, predsjednica Društva multiple skleroze Zagrebačke županije. Kaže kako prije trideset godina nije bilo brze dijagnostike, a niti lijekova za multiplu sklerozu koje bi mogli uspoređivati s ovima današnjima.

„Nakon dijagnoze, liječila sam se kortikosteroidnom terapijom, koju koristim i danas kada se dogodi relaps, odnosno pogoršanje bolesti. Za mene je danas kasno započeti s naprednim lijekovima, ali osjećam se dobro i zadovoljna sam s multiplom s kojom danas živim“, poručuje Branka.

Simptomi koje je Branka imala prije same dijagnoze bili su problemi s vidom i ravnotežom, ali i problemi s kralježnicom. Razlog za odlazak liječniku i priznavanje samoj sebi da se radi o nečemu ozbiljnom, bila je nemogućnost ustajanja.

„Dogodilo se samo od sebe, jedno jutro. Strah koji sam osjećala teško mogu približiti nekom tko se nije našao u istoj situaciji. Ali rekla sam si nakon dijagnoze, kao što to ponavljam i danas, sa njom treba živjeti“, kaže Branka.

Branka Lukić (Foto: DMSZŽ)

Liječenje i pomagala

U Hrvatskoj su dostupni svi moderni lijekovi za multiplu sklerozu odobreni od strane Europske medicinske agencije (EMA). Ovo je značajan napredak u odnosu na stanje prije dvadesetak godina kada nije bilo specifičnih mogućnosti liječenja za MS.

Pacijenti također imaju pristup vrhunskim neurolozima i širokom izboru ortopedskih pomagala, uključujući štapove, hodalice, električna kolica, medicinske krevete i druge uređaje koji pomažu u svakodnevnom životu.

„Predsjednica sam Društva multiple skleroze Zagrebačke županije od 2004. godine i udruga mi je važan segment u mom životu. Ljudi koje smo okupili, a neke od njih poznajem više od dvadeset godina, srasli su sa mnom i s udrugom koju vodim. U Zaprešiću, gdje je sjedište udruge radimo i nastojimo svakodnevno olakšati život oboljelima. Kada me sustigne umor, odem kući te se opuštam i šetam svog psa, koji mi omogućuje i da se aktivno krećem. Živim sa svojom odraslom unukom i ona mi omogućuje da sam aktivnija nego što bih bila da živim sama. Dan mi je svakako ispunjen te je ključno za svaku osobu s MS-om da pronađe obveze, jer će joj to pomoći u suživotu s MS-om“, kaže Branka.

Anamariji je bolest promijenila život, mnogi ju imaju, a da to i ne znaju: ‘Imala sam česte probavne smetnje’

Izazovi i nedostaci

Jedan od glavnih nedostataka u skrbi za oboljele od multiple skleroze u Hrvatskoj je nedostatak sveobuhvatnog multidisciplinarnog pristupa liječenju.

U razvijenim zemljama postoje centri gdje je pacijentima dostupan tim stručnjaka koji uključuje neurologa, fizijatra, psihologa i medicinsku sestru. Ovaj tim radi zajedno s pacijentom na sveobuhvatnom liječenju i rehabilitaciji.

Dostupnost medicinske rehabilitacije u Hrvatskoj je također ograničena. Iako oboljeli imaju pravo na 21 dan godišnje rehabilitacije, odobravanje često ovisi o procjeni neurologa ili fizijatra, što može dovesti do neujednačenosti u dostupnosti usluga. Posebno u Istočnoj Hrvatskoj, oboljeli često dobivaju odbijenice, zbog čega su prisiljeni ulagati žalbe.

 

Članovi Društva multiple skleroze Zagrebačke županije (Foto: DMSZŽ)

Socijalna percepcija i podrška

Jedan od najvećih izazova za oboljele od multiple skleroze je stigma i nedostatak razumijevanja u društvu. Ljudi često pogrešno tumače simptome MS-a kao znakove opijenosti ili druge probleme. Važno je educirati javnost o ovoj bolesti kako bi se smanjila stigma i povećala podrška oboljelima. Potrebno je razvijati svijest o tome kako prepoznati i pomoći osobama s MS-om, čime se može poboljšati kvaliteta njihovog života i omogućiti im da se bolje nose s izazovima koje donosi ova bolest.

Podrška je važna u svakom trenutku pogotovo kada osoba dobije dijagnozu neizlječive bolesti. „Od trenutka dobivanja dijagnoze obitelj je bila sa mnom, te smo svi zajedno morali naučiti što je multipla skleroza. Mogu reći da smo sada dobro educirani, te smo kao obitelj naučili zajedno rješavati izazove i probleme koje nam je ona uzrokovala zadnjih 30 godina“, kaže Branka.

Naša sugovornica poručuje svim oboljelima i onima kojim ta dijagnoza slijedi: “Multipla skleroza nije kraj, pronađite snagu i naučite sa njom živjeti. Nemojte je kriviti i tražiti razloge zašto je došla u vaš život. Potrošite vrijeme na edukaciju, učlanite se u udrugu i razgovarajte o svim nedoumicama koje imate s osobama od povjerenja. Ovim putem vas i pozivam da ukoliko trebate uslugu osobne asistencije da nam se obratite s povjerenjem“.

Objava Branka iz Zaprešića o teškoj bolesti: ‘Dogodilo se samo od sebe jedno jutro, nisam mogla ustati’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

a3-9-1024x576.jpg

Dan državnosti Republike Hrvatske obilježen u Svetoj Nedelji 

Dan državnosti Republike Hrvatske, Grad Sveta Nedjelja obilježio je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod  spomen obilježja hrvatskim braniteljima. Na ovaj način odana je počast Domovini i svim braniteljima.

Istaknuta uloga kao i važnost Hrvatskog sabora u očuvanju državnosti kroz stoljeća

Kod svetonedeljskog spomen obilježja hrvatskim braniteljima održana je svečanost obilježavanja Dana državnosti. Obilježavanju su prisustvovali predstavnici grada na čelu s gradonačelnikom Zurovcem, braniteljske udruge te predstavnici institucija s područja grada Svete Nedelje. Pritom je poslana snažna poruka o važnosti Hrvatske državnosti.

“U Gradu želimo da se ovaj dan obilježava na višem nivou. U Domovinskom ratu dali ste velik i neizmjeran obol. Za mene je Hrvatska moja država, moja domovina, tu sam odrastao, tu živim, tu mi je obitelj i dužnost. I dok sam god ovdje slavit ćemo ju, zdravim patriotizmom i poštivanjem. Državu moramo poštovati i cijeniti branitelje, izraziti im veliko hvala.“ rekao je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec.

Istaknuta je i potreba obilježavanja ovog najvećeg državnog blagdana kako se ne bi zaboravila cijena koja je plaćena za ovu državu kao i način na koji je njena državnost stečena.

“Možete biti nezadovoljni, može vam se ne svidjeti ova ili ona politika, možete govoriti protiv svega i svakoga, ali protiv države Hrvatske ne možete i ne smijete, prvenstveno zbog sebe. Jer ona nam garantira slobodu i opstanak naroda, naša je. Politička volja našeg naroda i građana bila je uspostava Hrvatske države i ta volja obranjena je u Domovinskom ratu uz visoku cijenu. I zato danas slavimo Dan državnosti – da se ne zaboravi.“

S područja Grada Svete Nedelje svoje živote dalo je 14 branitelja kao trajni zalog u doprinosu ostvarenja hrvatskog naroda za svojom državom: Božidar Cviljak, Robert Erdelja, Vladimir Deščak, Predrag Golubić, Damir Horvatić, Ivan Jakopač, Ivica Janoch, Drago Matijević, Marijan Parlov, Tomislav Pejić, Božo Rudar, Ivo Udovčić, Zlatko Šabarić i Vladimir Vujec.

Objava Dan državnosti Republike Hrvatske obilježen u Svetoj Nedelji  pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Financiranje projekta uređenja i opremanja dječjeg igrališta u Kumrovcu

Financiranje projekta uređenja i opremanja dječjeg igrališta u Kumrovcu

Općina Kumrovec podnijela je prijavu na Javni poziv središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade sa projektom opremanja i uređenja dječjeg igrališta u Kumrovcu. Ovih dana Središnji državni ured za demografiju i mlade donio je odluku o raspodjeli financijskih sredstava za financiranje projekata usmjerenih na uređenje i opremanje dječjih igrališta na javnim površinama jedinica lokalne samouprave u godini kojom je povjerenstvo za procjenu i odabir projekta Općini Kumrovec dodijelilo 22.500,00 eura bespovratnih sredstava za sufinanciranje prijavljenog projekta, što je ujedno i maksimalni mogući iznos sufinanciranja.

Ovim Projektom je planirano formiranje dječjeg igrališta na postojećoj parkovnoj površini u centru Kumrovca neposredno uz postojeće igralište. Planirano je ulaganje u parkovno zemljište u vidu krajobraznog uređenja i uređenja postojećih pristupnih staza, opremanje dječjeg igrališta potrebnom urbanom opremom; klupama za sjedenje i koševima za otpatke te postavljanje fiksnih igrala; kombiniranih i pojedinačnih sprava za igranje. Sva igrala će biti atestirana, opremljena anti-stres gumenim podlogama te ugrađena od strane proizvođača sa izdavanjem sve potrebne dokumentacije za uporabu. Igra je sastavni dio djetinjstava, a igrom na dječjim igralištima djeca uče svladavanje izazova te dodatno razvijaju socijalne vještine družeći se s vršnjacima. Osiguranje boljih uvjeta i standarda sigurnosti i veća dostupnost dječjih igrališta pridonosi podizanju kvalitete života u zajednici. Ukupna vrijednost projekta opremanja i uređenja dječjeg igrališta u Kumrovcu procijenjena je na 39.488,75 eura.

Iz Općine zahvaljuju središnjem državnom uredu koji je sada reorganiziran u Ministarstvo demografije i useljeništva na značajnoj financijskoj potpori od 22.500,00 eura dok će se ostatak sredstva za realizaciju projekta financirati iz Općinskog proračuna.

    Objava Financiranje projekta uređenja i opremanja dječjeg igrališta u Kumrovcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

    Ove tri županije napušta najveći broj učenika, ali iz samo jedne sredine odlazi manje od jedan posto đaka

    Ove tri županije napušta najveći broj učenika, ali iz samo jedne sredine odlazi manje od jedan posto đaka

    Radi upisa u srednju školu izvan mjesta stanovanja gotovo 60 posto učenika, ili njih 1863, napustilo je Zagrebačku županiju, što je ujedno najviši postotak srednjoškolske migracije među svim županijama. Iz istoga razloga iz Ličke je županije otišlo 33 posto učenika, a na trećem mjestu po broju odlaska školaraca našla se Sisačko-moslavačka županija. Iz tog je područja radi srednjoškolskog obrazovanja u drugoj županiji otišlo 23 posto 15-godišnjaka, odnosno njih 300 od ukupno 1323 učenika koja su upisala srednju školu.

    Riječ je o novim podacima iz Školskog e-Rudnika, aplikacije s prikazom statističkih podataka među kojima su se ovoga puta našli i oni o geografskoj distribuciji upisanih učenika. Podaci se odnose na prošlu školsku godinu, a ovih ih je dana objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

    Najmanji gubitak

    Tri županije koje su zbog upisa u srednje škole izgubile najmanji broj đaka su Splitsko-dalmatinska županija, ujedno jedina koju je napustilo manje od jedan posto đaka, njih svega 30-ak; Primorsko-goranska županija (iz koje je migriralo 2,7 posto učenika) te Zadarska s tri posto. Među županijama koje radi nastavka školovanja napušta relativno malen udio učenika, u prosjeku njih pet posto, nalaze se i Osječko-baranjska (3,18), Istarska (4,65), grad Zagreb (5,19), Dubrovačko-neretvanska (5,36) i Varaždinska (5,41). Iz ukupno 11 županija u prošloj je školskoj godini otišlo deset i više posto školaraca.

    Podaci pokazuju kako je od ukupnog broja upisanih u srednje škole (39.318) radi nastavka školovanja županiju promijenilo 11,5 posto učenika, odnosno nešto više od 4500. Međutim, njih 17.814, ili gotovo svaki drugi, u Hrvatskoj promijenio je općinu u kojoj se školuje.

    Zagreb očekivano ima i najveći upliv srednjoškolaca iz drugih mjesta: samo iz Zagrebačke županije u srednje škole grada Zagreba upisalo se 1569 učenika, dok obrnutu trasu (iz Zagreba u vezanu županiju) koristi 300-tinjak učenika. Županije iz kojih u zagrebačke srednje škole dolazi najveći broj učenika su Sisačko-moslavačka (142), Krapinsko-zagorska (80), Karlovačka (40), Koprivničko-križevačka (37) te Ličko-senjska i Brodsko posavska županija (po 30-ak). Svega 15-ak učenika iz Vukovarsko-srijemske županije upisuje srednju školu u Zagrebu, no zato ih više od stotinu odlazi u školu u bližu Osječko-baranjsku županiju.

    Od mjesta bližih Zagrebu gravitira i oko 350 učenika koji su osnovnu školu završili u Velikoj Gorici, a potom i njih 173 iz Samobora, 135 iz Zaprešića, 123 iz Dugog Sela i 121 iz Svete Nedelje.

    Bez srednje škole

    Sveta Nedelja i Solin pritom prema podacima Školskog e-Rudnika jedini odskaču podatkom o 100 posto učenika koji upisuju škole izvan mjesta, budući da ondje i ne postoje – gradnja srednje škole s ponudom programa deficitarnih zanimanja u Solinu je najavljena prije više godina.

    Iz sredina u kojima su pohađali osnovnu školu odlazi i 90 posto učenika Kaštela, 70 posto Zaprešića, 53 posto Velike Gorice, 45 posto Samobora, 43 posto Kutine. 

    Split dobiva veći udio srednjoškolaca iz obližnjih mjesta – 333 iz Kaštela ili, primjerice, njih 118 iz Podstrane. Stotinjak učenika iz Župe dubrovačke dobiva Dubrovnik, koliko i Požega iz Pleternice. U Sisku su srednju školu upisala 123 učenika iz Petrinje, a primjerice iz Rijeke u Opatiju otišlo je 147 učenika.

    Spomenimo i da je iz Zagreba srednju školu u Velikoj Gorici i Dugome Selu upisalo po 80-ak učenika. Srednja škola Dugo Selo učenicima, primjerice, nudi upis u deset programa – od gimnazije i tehničara za računarstvo do ekonomista, frizera, plinoinstalatera, automehaničara… 

    Po mišljenju niza ravnatelja srednjih škola, osnovni problem je u lošoj mreži škola, koje na nizu područja učenicima ne nude dovoljnu lepezu programa, dok s druge strane postoji niz sličnih ili istovjetnih programa na uskome području. 

    Postotak odlaska učenika zbog upisa u srednju školu

    58,56 Zagrebačka županija

    32,89 Ličko-senjska županija

    22,68 Sisačko-moslavačka županija

    17,84 Požeško-slavonska županija

    15,48 posto Koprivničko-križevačka županija

    13,71 Virovitičko-podravska županija

    12,98 Bjelovarsko-bilogorska županija

    10,85 Brodsko-posavska županija

    10,82 Krapinsko-zagorska županija

    10,45 Vukovarsko-srijemska županija

    10,21 Karlovačka županija

    7,60 Međimurska županija

    6,14 Šibensko-kninska županija

    5,41 Varaždinska županija

    5,36 Dubrovačko-neretvanska županija

    5,19 Grad Zagreb

    4,68 Istarska županija

    3,18 Osječko-baranjska županija

    3,00 Zadarska županija

    2,77 Primorsko-goranska županija

    0,71 Splitsko-dalmatinska županija

     

    Vrtićka olimpijada u znaku kraljice sportova

    Vrtićka olimpijada u znaku kraljice sportova

    Vrtićka olimpijada u znaku kraljice sportova

    Na terenima Centra mini atletike DV Maslačak organizirao je olimpijadu pod nazivom „Skoči, trči, baci!“ za svojih šest skupina, a kako bi potaknuli kretanje i boravak na otvorenom malih vrtićanaca. U suradnji s Atletskim klubom Zaprešić, Školskim športskim savezom Zaprešićki kraj i Hrvatskim športskim savezom održan je atletski višeboj – troboj s disciplinama skok u […]

    The post Vrtićka olimpijada u znaku kraljice sportova first appeared on Grad Zaprešić.

    Srebrne plakete zaprešićkim tamburašima

    Srebrne plakete zaprešićkim tamburašima

    Srebrne plakete zaprešićkim tamburašima

    Na 47. Međunarodnom festivalu umjetničke tamburaške glazbe u Osijeku i Našicama u natjecateljskom dijelu nastupilo je 18 orkestara, a zaprešićki Tamburaški zbor Gaj nastupio je s dva orkestra (mlađim i starijim) u kategorijama B1 (mlađi komorni tamburaški orkestri) i B2 (stariji komorni tamburaški orkestri). Oba orkestra osvojila su Srebrnu plaketu „Tambura Paje Kolarića“ pa tako […]

    The post Srebrne plakete zaprešićkim tamburašima first appeared on Grad Zaprešić.

    Izložba Skurjenijevih djela u Kölnu

    Izložba Skurjenijevih djela u Kölnu

    Izložba Skurjenijevih djela u Kölnu

    Izložba „Exibition 02, Matija Skurjeni˝, Sammlung Zander/Zander Collection U Kölnu, kulturnom i umjetničkom središtu Njemačke, 23. svibnja ove godine otvorena je izložba „Exibition 02, Matija Skurjeni˝ u organizaciji Sammlung Zander/Zander Collection. Zaklada Zander jedna je od vodećih svjetskih kolekcija samoukih umjetnika koju je osnovala galeristica i kolekcionarka Charlotte Zander. Ona je više od 60 godina […]

    The post Izložba Skurjenijevih djela u Kölnu first appeared on Grad Zaprešić.

    Uspjesi mažoretkinja na Državnom prvenstvu

    Uspjesi mažoretkinja na Državnom prvenstvu

    Uspjesi mažoretkinja na Državnom prvenstvu

    Zaprešićke mažoretkinje Jelačićke nastupile su na 11. Državnom prvenstvu mažoretkinja HUMT-a i ostvarile izvrsne rezultate. Natjecanje je okupilo 17 timova iz cijele Hrvatske, s više od 850 mažoretkinja, a koje su izvele više od 270 koreografija. Zaprešićke Jelačićke su se predstavile sa šest koreografija kojima su postigle zapažene rezultate. Antonija Jurak u kategoriji juniori, štap, […]

    The post Uspjesi mažoretkinja na Državnom prvenstvu first appeared on Grad Zaprešić.

    33621225.jpg

    ‘Kad sam napokon uspostavio poziv, bio sam najsretniji čovjek na svijetu. No, samo na sekundu. Nije se javio Ivan…‘

    Ivan Đaković u petak, 24. svibnja, otišao je rano na spavanje. Prijateljima, među kojima je bio i njegov brat Mario, rekao je da ujutro ide na skakanje padobranom pa se želio odmoriti.

    U tjednu koji je prošao, dvaput se promijenio plan odakle će uzletjeti. Prvo je to trebao biti aerodrom u Lučkom, potom Grobnik da bi na koncu odluka pala ipak na Lučko.

    Tog ga je petka, nakon partije biljara, Mario zadnji put vidio. Ujutro je čuo kad se odvezao motorom i znao je da je sretan. Padobranstvo je bilo njegova strast. Bio je to zadnji put da će uzletjeti. Cessna kojom je uzletio srušila se kod Ježdovca, četvero putnika je preživjelo, Ivan nije.


    image

    Ivan Đaković

    Privatna arhiva

    Ne treba pisati o šoku koji su pretrpjeli obitelj i prijatelji. A i jednih i drugih je puno, Ivan je bio iz velike obitelji, majka i otac, Ankica i Tomo, prije Domovinskog rata doselili su se u Zagreb, a dok nisu kupili kuću u Prigorju Brdovečkom kod Zaprešića, s dvoje djece i njihovim djedom živjeli su u 30-ak kvadrata u Ilici u Kustošiji. Ivan je stasao u Zaprešiću, pronašao brojne prijatelje, a s mnogima od njih družio se još od vrtića.

    Odličan sportaš

    – Iz njegovog društva njih 20-ak druže se još iz vrtića. Međusobno su jako povezani, nestvarno društvo koje si tijekom svih tih godina međusobno pomaže gdje god treba. Roditelji su nas odgojili najljepše moguće, tata je bio i na ratištu, jako rijetko smo imali nesuglasice. Držali smo se zajedno, uvijek smo si mogli sve reći. Ivan mi nije bio samo brat, nego i prijatelj. Tijekom odrastanja stalno su bili vani, nisu se zamarali tehnologijom, radije su vozili bicikle, odlazili u šumu, igrali nogomet… – kaže nam Mario Đaković. 

    Priseban je i elokventan, iako mu nije lako, ali rado se odazvao pozivu Jutarnjeg da ispriča tko je i kakav bio njegov brat, čovjek o kojem se ovih dana pisalo samo u kontekstu nesreće i smrti, bez imena i prezimena. Ivan je, kaže, živio život punim plućima, sve što je naumio, ostvario bi. Pa kad je s 15-ak godina počeo trenirati boks, kasnije i jiu jitsu, bio je vrstan borac.


    image

    Ivan Đaković i brat Mario

    Privatna arhiva

    – To ga je učinilo, kako bih rekao, još nježnijim u svakodnevnom životu. Nikad nije u njemu bilo mržnje, upiranja prstom, ružnih komentara, pričanja iza leđa…Ljubav, pomoć i empatija bile su odlike njegovog karaktera. Mrava ne bi zgazio – kaže Mario, koji je velik dio života proveo u ugostiteljstvu.

    Radio je i u jednom od najpoznatijih restorana, Laganini na Palmižani, gdje je sezonu prospavao u šatoru, a Ivan mu je došao u posjet. Uvijek mu je dolazio gdje god je ovaj bio, braća su bila, kaže Mario, “kao prst i nokat”.

    Mario je od Ivana stariji pet i pol godina, Ivan je rođen 2. veljače 1994. godine, ali starijem bratu mlađi nije išao na živce, štoviše.

    Na svojim ga je pogreškama podučavao što da ne radi u životu. Ivan je bio dobar učenik i odrastao u dobrog čovjeka. Završio je srednju školu za montera klima-uređaja, nikad to nije radio, neprestano se nadograđivao u područjima koja su ga zanimala.


    image

    Ivan Đaković i brat Mario

    Privatna arhiva

    U jednom trenutku shvatio je da su njegovi interesi povezani s adrenalinom. Iako su obojica braće ocu pomagali na građevini, ništa Ivanu nije bilo teško. Tako je stekao dobre radne navike, adrenalin je ostavljao za slobodno vrijeme. Teško ga je bilo vidjeti namrgođenog, kroz život je prolazio nasmijan.

    Bilo je i vremena kad je jako volio spavati, jednom je, smije se brat, 22 sata proveo u krevetu. S 18 godina otišao je nakratko raditi u Njemačku i kupio si super bicikl, a dosta je i uštedio. U Hrvatsku se vratio s 20 godina.

    Adrenalin

    – Brzo po povratku položio je ispit za motor, kupio motor, nikad nije divljao, ali imao je udes koji je mogao završiti kobno. Govorili smo da je mačka s devet života i prodao je motor, nedavno je opet kupio drugi s kojim je zaista uživao bez velikih brzina. Imao je valjda sve vozačke dozvole, osim za tramvaj i avion pa se prije nekih sedam godina zaposlio kao vozač, prvo saniteta, a zatim je počeo voziti i kola hitne pomoći u zaprešićkom Domu zdravlja. Volio je to, odgovaralo mu je radno vrijeme od 12 sati, pa cijeli dan slobodan. Nije bio tehničar, kao što su pisali mediji – govori njegov brat Mario.

    U Domu zdravlja je i pronašao ljubav, mladu liječnicu Luciju, koja je danas neutješna.


    image

    Ivan Đaković i djevojka Lucija

    Privatna arhiva

    Prije četiri, pet godina zaljubio se u padobranstvo, bio mu je predan, kao i svemu što je radio. Sav novac je, priča nam Mario, štedio za letove da može skakati. Svaki vikend je, najkasnije svaki drugi, odlazio na skakanje. Toliko je bio dobar da je često bio desna ruka instruktora.

    – Mislim da je imao više od 200 skokova, skakao je i u inozemstvu, Italiji, Dolomitima, Alpama, Budimpešti. Bio je pozvan da skače na svjetskom prvenstvu u Kataru, ali bilo mu je to preskupo. Uvijek je razvlačio taj svoj padobran kod kuće, jako se brinuo o njemu, slagao ga, provjeravao… – kaže Mario.


    image

    Ivan Đaković i brat Mario

    Privatna arhiva

    Ivan je imao namjeru promijeniti posao, zaposliti se kao skiper, u međuvremenu je završio tečaj i dobio licencu. Već je imao ponuda, namjeravao je otvoriti svoju firmu. Kolege s posla su mu izlazili u susret, mijenjali su se za smjene kako bi mogao učiti i vježbati.

    Miljenik i džentlmen

    Kad je čuo da se dogodila zrakoplovna nesreća aviona za padobranske skokove, Mario nije želio slutiti zlo. Zvao je brata, slao poruke…

    – Kad sam napokon uspostavio poziv, bio sam najsretniji čovjek na svijetu. Međutim, samo na sekundu. Jer na Ivanov telefon nije se javio on… Glas je rekao neka se ne brinem, da je samo pronađen telefon i nada se vratila. Sve dok je više nije bilo. Ivan je poginuo – Mario se slomio.


    image

    Ivan Đaković i brat Mario

    Privatna arhiva

    Neutješni su svi s kojima je Ivan Đaković kad tad ukrstio puteve. Zadnja dva dana, Marijev inbox puni se porukama podrške kolega i brojnih prijatelja.

    “Dragi naš Đele, ostavio si neizbrisiv trag u našim životima, bio si alfa i omega našeg društva, najluđi, najzgodniji… Pomagao si svima u životu, neka tvoja obitelj bude ponosna u kakvu su te ljudinu odgojili”, napisao je prijatelj. Drugi kaže: “Miljenik svake mame u društvu, znao se prodat‘”, “Džentlmen prije svega”, “Sa svima je imao nešto zajedničko”…