U društvenom domu u Jakovlju zabočka Dramska udruga „Kaj“ izvela je kazališnu predstavu Šnajderica Mica. Publika je uživala i nasmijala se do suza. “Ovo je naš drugi put u Jakovlju, ove godine povodom Valentinova. Općina je čula za nas i pozvala nas, a mi smo rado prihvatili njihov poziv. Također nas je prepoznala publika, što dokazuju puna dvorana i njihova odlična reakcija. Bila bi laž i bio bi grijeh kad bih rekla da nisam zadovoljna takvim smijehom”, rekla je Đurđica Seleš, predsjednica Dramske udruge “Kaj” iz Zaboka.
Đurđica Seleš, predsjednica Dramske udruge “Kaj” iz Zaboka
“Najprije je Dramska udruga Kaj u društvenom domu bila s predstavom Baka Sofija, koja je također uveselila naše mještane. Ovog puta prisustvovali smo novoj predstavi. Već na samom početku puna dvorana pokazala je koliko ljudi uživaju u njihovim izvedbama”, rekla je Sanja Borovec, načelnica Općine Jakovlje.
Sanja Borovec, načelnica Općine Jakovlje
“Bilo je vrlo zanimljivo. Prisjetili smo se kako je to nekad bilo. U predstavi ima mnogo istine, u kojoj se velik broj nas našao. Lijepo je čuti naše, zagorske riječi. Toliko ih je već izumrlo, ali ih je gospođa šnajderica ovom prilikom oživjela. Svaka im čast!”, rekla je umirovljenica Branka Majcen.
Branka Majcen, umirovljenica
Priča je autentična jer se Đurđica Seleš bavi se poslom krojenja i šivenja, pa je sama dramska radnja zapravo sto posto životna.
Vesele maškare i ove su godine zavladale Mihaljekovim jarkom u Krapini, a smijeha i pjesme ni ovoga puta nije nedostajalo.
Fašnik je tradicionalno, uz potporu Grada Krapine, organizirala udruga Kulturno društvo “Purger” , čija je predsjednica Marta Obadić istaknula kako joj je jako drago što su se i ove godine okupili u velikom broju na dugogodišnjoj fašničkoj tradiciji.
– Naša udruga pomiče pokladne običaje i tradiciju još od 1998. godine i nadamo se da će se tako nastaviti još dugi niz godina.Nekada se vjerovalo da se pokladnim običajima protjeruju zle sile te zima, pa u duhu tih starih vjerovanja, nadamo se da ćemo današnjim druženjem privući dobro vrijeme i pozitivne ljude – rekla je Obadić i zahvalila svima koji ih podržavaju i koji su prepoznali i cijene rad njihove udruge.
Na Fašnik u Mihaljekovom Jarku stigao je i saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, koji je naglasio zadovoljstvo što je i ove godine fašnik okupio velik broj malih i velikih, čime se nastavila bogata tradicija okupljanja u Mihaljekovom Jarku.
-Svakako bih zahvalio svima koji su se odazvali i maskirali, ali i svima koji su sudjelovali u organizaciji. Čestitam novom vodstvu Kulturne udruge Purger na odlično odrađenom poslu. Dobra atmosfera, nasmijana lica djece i puno smijeha potvrda su još jednog odličnog fašnika – kazao je Gregurović.
Zagrebačka policija izvijestila je o uznemirujućem zločinu koji se dogodio u rano jutro u subotu na području Sesveta.
Pucao susjedi u psa
“10. veljače u vremenu oko 7.20 sati, na sesvetskom području, u mjestu Prekvršje, zasad nepoznati počinitelj je hicem iz vatrenog oružja, na zasad neutvrđenom mjestu, a najvjerojatnije na otvorenom prostoru u blizini kuće 54-godišnjakinje, ranio njenog psa”, priopćili su iz PU Zagrebačke.
Vlasnica je psa prevezla na Veterinarski fakultet gdje mu je pružena liječnička pomoć.
Kriminalističko istraživanje je u tijeku, kažu iz policije.
Ubio joj pse
Podsjetimo javnost je nedavno zgrozio slučaj ubojstva dvaju pasa u Zaprešiću.
Kazneno djelo ubijanja i mučenja životinja se dogodilo 26. listopada 2023. kada je u blizini jezera kod Kolodvorske ulice, 31-godišnjakinja vodila svoja dva psa u 8:20 sati ujutro.
U jednom je trenutku žena pustila svoje ljubimce s povodca, a nedugo zatim je, kako je navela policija, došao osumnjičeni 64-godišnjak i vatrenim oružjem pucao u pse te ih usmrtio.
Besplatnim pozivom na broj 112 u svih 27 država članica Europske unije možete zatražiti pomoć hitnih službi (policije, vatrogasaca, hitne medicinske službe), a prema potrebi angažiraju se i drugi nadležni sudionici i operativne snage sustava civilne zaštite.
Već devet država članica EU postavilo je broj 112 kao jedini broj za pristup hitnim službama. Izvan EU, broj 112 koristi još 11 država u Europi i svijetu.
U EU broj 112 uveden je 1991., a u RH 11. veljače 2005. – 33 godine aktivan u Europskoj uniji i 19 godina u RH.
Sustav 112 u Republici Hrvatskoj djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno (24/7/365) osigurava zaprimanje dojava na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila.
Od 2016. godine aktivirana je mogućnost traženja pomoći slanjem SMS poruka na broj 112, a namijenjena je prvenstveno osobama koje ne mogu govornim pozivom uspostaviti komunikaciju s operaterom (gluhim i nagluhim osobama, osobama s poremećajem govora i osobama koje u trenutku pozivanja nisu u mogućnosti ostvariti govornu vezu).
U EU se kontinuirano poduzimaju mjereza poboljšanje pristupa broju 112 za osobe s invaliditetom. U tom smislu, trenutno se radi na iznalaženju rješenja za uvođenje komunikacija prema broju 112 uporabom videopoziva i teksta u stvarnom vremenu (slično chat-u).
Pozivom na broj 112, bilo s fiksnog ili s mobilnog telefona, operater automatski dobiva podatak o lokaciji pozivatelja s tim da ako pozivatelj zove s pametnog telefona operater prima preciznu lokaciju pozivatelja.
Značajna je i sposobnost zaprimanja hitnih poziva na stranim jezicima – i to na njih 5 – engleski, njemački, talijanski, mađarski i slovački, a čime se doprinosi sigurnosti naših turista i promociji Republike Hrvatske kao sigurnog turističkog odredišta.
Prema istraživanju Europske komisije, čak 89% ispitanika u Hrvatskoj je reklo da bi zvali broj 112 ako im je u Hrvatskoj potrebna pomoć neke hitne službe. Prosjek Unije je 74%. Ti podaci pokazuju da je svjesnost hrvatskih građana o broju 112 znatno iznad prosjeka u Europskoj uniji.
OPĆENITO O BROJU 112
Vijeće Europskih zajednica je 29. srpnja 1991. godine donijelo Odluku o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (Council Decision 91/396/EEC), koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav.
Dan europskog broja 112 obilježava se 11. veljače (11.2.) na temelju tripartitne deklaracije Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe,potpisane 11. veljače 2009. godine.
Tijela Unije pred broj 112 postavila su visoke standarde u pogledu pristupačnosti i funkcionalnosti. Svim građanima Unije nastoji se putem broja 112 pružiti jednostavan, jednak, siguran i učinkovit pristup hitnim službama, osobito onima koji putuju između država unutar Unije. Svaka država članica Unije dužna je primijeniti propisane standarde, što Europska komisija redovito prati utvrđenim načinima i kriterijima.
Broj 112, trenutno je jedini hitan broj u devet europskih država: Danskoj, Estoniji, Finskoj, Litvi, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj. Izvan Unije broj 112 koristi još 11 država u Europi i svijetu, kao jedini hitan broj ili uz druge nacionalne hitne brojeve.
BROJ 112 U REPUBLICI HRVATSKOJ
Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine.
Uspostavljen je sustav centara 112 kojemu je osnovna zadaća prijem svih hitnih poziva na broj 112, na koji građani i strani turisti mogu dojaviti ugrožavanje ljudskih života, imovine ili okoliša, neovisno o teritorijalnoj i strukovnoj nadležnosti hitnih službi.
Sustav 112 u Republici Hrvatskoj djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslovai neprekidno (24/7/365) osigurava zaprimanje dojava na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila.
Sustav zaprima obavijesti o neposrednim i nadolazećim opasnostima, komunikacijski koordinira hitne, spasilačke i druge službe te provodi uzbunjivanje građana skrećući pozornost na opasnost uz istovremeno pružanjeinformacija o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
Sustav 112 u RH čini dvadeset županijskih centara 112 koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija.
Na državnoj razini djeluje Operativni centar civilne zaštite koji prikuplja i razmjenjuje informacije od značaja za provedbu mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u redovnim uvjetima; operativno koordinira rad centara 112 te osigurava komunikacijsku koordinaciju drugih sudionika civilne zaštite na državnoj razini u izvanrednim situacijama; pruža operativno-komunikacijsku i analitičku potporu Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske te predstavlja operativno-komunikacijski centar za vezu u sustavu međunarodnog komuniciranja u području civilne zaštite.
Putem broja 112 zaprimaju se sve vrste hitnih poziva, a u skladu s utvrđenim procedurama(standardnim operativnim postupcima, komunikacijskim protokolima, uputama i drugim operativnim dokumentima) pozivi se prosljeđuju u teritorijalno i strukovno nadležne prijavno-dojavne jedinice hitnih, spasilačkihi drugih službi ili im se temeljem dojave informacije prenose
Prema potrebi županijski centri 112 aktiviraju i druge operativne snage sustava civilne zaštite.
Sustav 112 nema vlastite operativne snage na terenu, ali sa svojim informacijskim i komunikacijskim resursima, poznavanjem nadležnosti i procedura u hitnim situacijama te ažurnim bazama podataka o hitnim službama i ostalim operativnim snagama čini okosnicu informacijskog i komunikacijskog sustava civilne zaštite.
AKTUALNI PODACI
Od uspostave broja 112 u Republici Hrvatskoj 2005. do kraja 2023. godine na broju 112 zabilježeno je nešto više od 35,8 milijuna poziva.
Od navedenog broja poziva njih nešto više od 18,2 milijuna ili gotovo 51% bilo je namjenskih poziva na broj 112, poziva temeljem kojih su zatražene intervencije hitnih i drugih nadležnih službi te potencijalno operativnih snaga sustava civilne zaštite.
Analizom strukture poziva vidljivo je značajno povećanje svjesnosti građana o dostupnosti i namjeni broja 112. Naime, promatrajući razdoblje prvih pet godina (2005. – 2009.) od uvođenja broja 112 u Republici Hrvatskoj vidljivo je kako je u ukupnom broju poziva njih 77% bilo nenamjenskihi zlonamjernih, a što je u značajnoj mjeri otežavalo rad sustava 112.
U 2023. godini centri 112 su zabilježili ukupno 1.967.116 poziva od kojih je 1.355.200 (68,9 %) bilo namjenskih.
U 2023. godini zabilježeno je 509.034događaja od kojih je 265.979 (52,3%) bilo medicinskih, 172.468 (33,9%)sigurnosnih,38.030 (7,5%) složenih i 32.557 (6,4%)vatrogasnih.
RANO UPOZORAVANJE I UZBUNJIVANJE
Sustav 112 obavlja izadaću provođenja ranog upozoravanja i/ili uzbunjivanja stanovništva prilikom nastanka ili prijetnje od nastanka velike nesreće ili katastrofe.
Sustav 112 komunikacijski povezuje subjekte unutar određenog sustava ranog upozoravanja i putem svojih komunikacijskih kanala osigurava brzi protok informacija i upozorenja o opasnosti među njima. [MA1] Temeljem odluka rukovoditelja nadležnih subjekata sustav 112 provodi rano upozoravanje stanovništva, sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite,slanjem SMS ili CB poruka na mobilne telefone putem Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK).
Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) u uporabi je od kolovoza 2023. godine. Tijekom 2023. godine korišten je u više slučajeva:
– 4. kolovoza 2023. godine poslane su SMS poruke za područje općine Brdovec,a 7. kolovoza za područje općine Hlebine. radi opasnosti od poplava.
– 4. listopada 2023. godine poslane su SMS porukeza šire područje grada Osijeka i istoga dana za područje općine Tordinci zbog opasnosti od onečišćenje zraka uzrokovane požarom plastične ambalaže u tvornici za reciklažu kod Osijeka. Dana 5. listopada 2023. godine zbog istog razloga poslane su SMS poruke za područje općine Borovo.
– SRUUK je korišten i kod slanja SMS poruka, t.j. obavijesti hrvatskim građanima na ugroženim područjima izvan teritorija RH, u Maroko nakon potresa i Izrael nakon raketiranja od strane Hamasa.
U 2024. SRUUK je korišten temeljem Odluke DHMZ-a – 18. siječnja kada su poruke poslane građanima u Primorsko-goranskoj, zapadnom i jugozapadnom dijelu Karlovačke i Ličko-senjskoj županijezbog najave obilnog snijega, olujnog vjetra i zapuha
Kod neposrednih i nadolazećih opasnosti sustav 112može provesti i uzbunjivanje građanasustavombaziranim na sirenama. Kod takvog načina uzbunjivanja putem sustava 112 dostavljaju se elektroničkim medijima na nacionalnoj i/ili na lokalnoj razini priopćenja za stanovništvoo vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
UTJECAJ RATA U UKRAJINI
Radi pomoći u zbrinjavanju raseljenih osoba iz ratom pogođene Ukrajine u Ministarstvu unutarnjih poslova dana 21. ožujka 2022. godine aktiviran je broj 114, kao besplatni broj za sve informacije o smještaju, prehrani, zdravstvenoj zaštiti, školovanju djece, radno-pravnom statusu i drugim pravima, na hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
Na broj 114 za pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine od 21.3.2022. do kraja 2023. zaprimljeno 27.655 poziva, od toga na Ukrajinskom jeziku4.928.
DODATNO
U Republici Hrvatskoj je moguće zatražiti pomoć na klasični način putem fiksnog ili pokretnog telefonskog uređaja, putem SMS-a ili telefaks poruke upućene na broj 112 te e-poziva (eCall), automatskog poziva na broj 112 iz vozila koja imaju ugrađen takav sustav.
Mogućnost traženja pomoći slanjem SMS poruka na broj 112 uvedena je u uporabu 17. lipnja 2016. godinei namijenjena je prvenstveno osobama koje ne mogu govornim pozivom uspostaviti komunikaciju s operaterom na broju 112 (gluhim i nagluhim osobama, osobama s poremećajem govora i osobamakoje u trenutku pozivanja nisu u mogućnosti ostvariti govornu vezu).
U tijeku su pripreme radi osiguranja pristupa broju 112 osobama s invaliditetom sukladno komunikacijskom uređaju kojim se iste koriste. Time će se najkasnije do sredine 2027. godine omogućiti osobama s invaliditetom jednaka mogućnost pristupa hitnim službama kao i drugim korisnicima.
e-poziv (eCall) je poziv na broj 112 iz vozila koji se uspostavlja automatskim aktiviranjem senzora ugrađenih u vozilo ili ručno i koji putem javnih elektroničkih komunikacijskih mreža prenosi standardizirani minimalni skup podataka te uspostavlja audio kanal između vozila i centra 112. Razvoj usluge e-poziva potican je od strane Europske komisije kao važan doprinos povećanju sigurnosti u cestovnom prometu, ali i javnoj sigurnosti uopće.
U 2023. godini zabilježeno je1.327automatski aktiviranih i 5.528 ručno aktiviranih poziva iz vozila.
Centar 112 odmah uz poziv dobiva i podatak o lokaciji pozivatelja u skladu s važećim europskim i hrvatskim propisima.
Najpreciznija lokacija dobiva se kada pozivatelj zove s pametnog telefona, koji je u mogućnosti pružiti podatak za AML (Advanced Mobile Location) metodu lociranja.
Pozivom na broj 112 može se pokrenuti:
akcija traganja i spašavanja na kopnu i moru
hitni prijevoz zrakom unesrećenog, organa ili tima za transplantaciju, timova za traganje i spašavanje ili vatrogasaca
lociranje unesrećenog pozivatelja
angažiranje nadležnih operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite
Anketa o svjesnosti građana Europske unije o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112, koju je Europska komisija provela 2020. godine, pokazala je da bi:
89% ispitanika u Hrvatskoj je reklo da bi zvali broj 112 ako im je u Hrvatskoj potrebna pomoć neke hitne službe. Prosjek Unije je 74%.
55% ispitanika iz Hrvatske reklo je da bi zvali broj 112 ako se nalaze u drugoj državi Unije, a potrebna im je pomoć neke od hitnih službi u toj državi. Prosjek Unije je 41%.
Na broju 112 u Republici Hrvatskoj mogu se preuzeti i pozivi na nekoliko stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, mađarski i slovački).Prosječan godišnji broj poziva na stranim jezicima je nešto veći od 7.500, a tijekom 2023. godine zabilježeno ih je nešto više od 8.232, što pokazuje trend porasta od 2020. kada ih je zabilježeno 4.300. Do sada ih je najviše ostvareno 2019. godine, i to nešto više od 10.900.
Daljnji napori u izgradnji sustava bit će usmjereni na unaprjeđivanje sposobnosti u praćenju i koordiniranju djelovanja hitnih službi i operativnih snaga sustava civilne zaštite kod nesreća i drugih izvanrednih situacija, a pogotovo u slučaju velikih nesreća ili katastrofa. Također, potrebno je stalno unaprjeđivanje tehničko- tehnološke osnove za rad centara 112te kontinuirano osposobljavanje operatera u svim područjima od značaja za djelotvornost Sustava 112.
Vijeće Europskih zajednica je 29. srpnja 1991. godine donijelo Odluku o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (Council Decision 91/396/EEC), koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav. Jedinstveni europski broj 112 u Republici Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine. Predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe su 11. veljače 2009. […]
Ako ste kupovinu ostavili za zadnji čas i planirate u špeceraj vikendom, donosimo vam popis trgovina koje ove nedjelje rade, a koje ne.
Što se tiče Spar i Interspar trgovina, više njih je otovoreno, a detalje provjerite ovdje.
Konzumove će trgovine također raditi ovog vikenda. Radno vrijeme ovisi o gradu i veličini same trgovine, a koje su danas otvorene, provjerite na interaktivnoj mapi.
Što se tiče Kauflanda i Lidla, sve njihove trgovine danas su zatvorene.
U slučaju Plodina radit će dvije trgovine. Supermarket u Svetom Ivanu Zelini otvoren je od 7 do 18 sati, a RIO Kantrida u Rijeci od 7 do 21 sat.
Eurospinove trgovine u Čakovcu, Koprivnici, Križevcima, Dupcu i Zaprešiću otvorene su od 8 do 20 sati, u Sisku od 9 do 18 sati, u Velikoj Gorici od 7 do 20 sati, u Požegi od 9 do 19 sati, a u Rijeci od 8 do 21 sat.
I Studenac će neke trgovine držati otvorenima ove nedjelje. Radno vrijeme provjerite na ovoj stranici.
Rad shopping centara nedjeljom
Ako planirate posjet šoping centrima, stanje je sljedeće:
City Center One East i West u Zagrebu neće raditi nijednu nedjelju u veljači.
Avenue Mall je otvoren.
Trgovine Arena Centra u veljači neće raditi nedjeljom.
Tower Centar Rijeka, kao i Stop Shop Retail Parkovi u Hrvatskoj zatvoreni su u nedjelju, 11. veljače.
U Splitu neće raditi Joker, Mall of Split ni City Center One Split.
Supernova centar Sisak west i Supernova Slavonski Brod otvoreni su u nedjelju, 11. veljače.
Još jedan vrhunski koncert priredilo je Pučko otvoreno učilište u sklopu ciklusa „Zaprešićki glazbeni salon“. Tako su ovog puta Zaprešićani imali priliku uživati u najljepšim ljubavnim arijama, duetima i kanconama u povodu Valentinova koje su izveli prvaci Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, sopranistica Valentina Fijačko Kobić i tenor Domagoj Dorotić, uz klavirsku pratnju Marija […]
Dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci Lado Kranjčević posjetio je grad Krapinu, gdje ga je ugostio gradonačelnik Zoran Gregurović, a sastanku je prisustvovao i dekan Veleučilišta Hrvatsko Zagorje Nenad Sikirica.
Kako je rekao Gregurović, u Zagorju nema velikih urbanih sredina, ali bez obzira na to, Krapina je mali srednjoeuropski gradić s povijesti, kulturom i puno toga značajnog s čime se Krapinčani vole pohvaliti.
– U 17. stoljeću su tu Fratri osnovali Filozofski fakultet prije Zagrebačkog. Ovo je bilo u Krapini, u našem samostanu, tako da imamo i tu povijest, doduše onda je prošlo puno vremena da nismo imali visokoškolske ustanove, no onda se Sikirica ukazao – rekao je Gregurović, misleći na dekana Veleučilišta Hrvatsko Zagorje.
Upoznao je potom riječkog dekana s gospodarstvom, tvrtkama i obrtima koji su aktivni na ovom području, rekavši kako je ovdje najviše razvijena metaloprerađivačka industrija. Istaknuo je pritom da u Krapini ima posla za svakoga, međutim nedostaje radne snage.
– Imamo ozbiljnih drugih problema, u gradskoj upravi ne možemo naći djelatnike za neke stručne poslove, inženjere građevine i neke druge radnike. Jedna ovako zanimljiva stvar je da ne možemo naći kinooperatera – kazao je.
Naveo je potom da je samo Veleučilište osnovano na neki način kao privatno, gdje su u osnivanje veleučilišta ušli Grad, općine, Županija, ali i nekoliko tvrtki koje su dosta „jake” u Krapini i okolici.
– U startu je možda bio premali osnivački ulog, pa se to uvijek nekako vuklo i mi smo bili praktički jedina županija koja nije imala javno veleučilište, visoku školu ili slično. U 2019. kada je Veleučilište postalo javno, kad je ušlo u sustav ministarstva, onda se i značajno povećao broj studenata. Prate nas neki repovi od prije, tu je i Grad dosta uskočio, i Županija. Međutim, ono gdje ima dosta problema, ne možemo dobiti dozvole za zapošljavanje i tako nam taj dio malo kaska. Ali definitivno nama jedna takva visokoškolska ustanova tu treba, upravo iz gospodarskih razloga – objasnio je gradonačelnik.
Dodao je da, osim ovoga što ima u Krapini, najjače hrvatske tvrtke su tu u blizini, na 15 kilometara od Krapine.
– Vetropack, Omco grupa je druga najveća tvrtka za proizvodnju kalupa za lijevanje staklenih boca. Tu će tržište rada na neki način možda i diktirati daljnji razvoj i srednjoškolskog, ali i visokoškolskog obrazovanja. Vidi se da neki srednjoškolski programi, kao što su CNC operateri i mehatroničari, da imamo odobreno još više razreda, da bi se praktički popunili – istaknuo je Gregurović i dodao da mu je drago da su obrtnička zanimanja postala atraktivna i da su dobila na vrijednosti u odnosu na nekada.
Dekan Veleučilišta Hrvatsko Zagorje Nenad Sikirica rekao je da je sada trenutak da se riječki i krapinski fakultet bolje upoznaju i da vide u kojem će smjeru nastaviti suradnju, što je bila osnovna ideja sastanka. Drago mu je, dodaje, što je uz dekana na sastanak došao i prodekan.
Zajedničke točke
Dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci Lado Kranjčević otkrio je da je želja da se u suradnji ide i korak dalje, u smislu razmišljanja o potencijalnim zajedničkim specijalističkim studijima te da dio studenata koji u Krapini završi stručni dio, dođe u Rijeku na Tehnički fakultet.
– Osim toga, imamo dosta zajedničkih točaka vezano i uz upravljanje energijom, za novu energiju, i tu smo se mi u Rijeci u zadnje vrijeme dosta toga pomakli, pogotovo u smjeru razmišljanja o uvođenju vodika kao novog načina skladištenja i korištenja energije. Inače, Tehnički fakultet je dio UNIRI-ja, Sveučilišta u Rijeci, ondje nas je 14.500, a naših studenta je 1600 u Rijeci. Dosta smo kompatibilni s kolegama ovdje u Veleučilištu Hrvatsko Zagorje – imamo i računalstvo, strojarstvo, a, naravno, imamo i brodogradnju te elektrotehniku. Sad otvaramo i novi studij mehatronike i robotike te studij okolišnog inženjerstva i neke engleske studije. Imamo dosta zona preklapanja – kazao je Kranjčević.
Nadalje, navodi da su kao Fakultet uvijek otvoreni za suradnju, pa tako već surađuju s hrvatskim sveučilištima, ali i s ostalima iz okruženja – od Trsta pa do Munchena, Graza i Kopenhagena. U primarnom interesu im je da održavaju što bolju komunikaciju s hrvatskim sveučilištima i veleučilištima te da pomognu svojim studentima da se izaberu ono najbolje što im treba.
– Vidim da je vaše Veleučilište dinamično, da ste skroz inkorporirani s lokalnom industrijom i to je dobro da vas oni vode u smjeru kojim treba ići, pa ne možete pogriješiti. U kratkom vremenu kod vas je doista puno napravljeno, to se vidi – rekao je riječki dekan.
Zaključio je naposljetku kako bi najbolja projektna suradnja bila pokrenuti, primjerice, nekoliko EU projekata.
– To je najbolji način da se ustanova upozna, mladi ljudi zaposle te „dovuku” financije i laboratorijska sredstva, pa ćemo ići u tom smjeru ako se dekan slaže – poručio je dekan Kranjčević.
HAK je izvijestio o stanju u prometu te upozorava vozače da prilagode brzinu zbog mjestimice mokrih ili vlažnih kolnika.
“Prometna nesreća na autocesti A7 Rupa-Rijeka u tunelu ŠKURINJE I u smjeru GP Rupa, vozi se jednim prometnim trakom uz ograničenje brzine 40 km/h.
Kolnici su mjestimice mokri ili vlažni i skliski. Ponegdje ima i magle. Na cestama gdje su u tijeku radovi mogući su zastoji i vožnja u koloni. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.
Na brzoj cesti Solin-Klis (DC1) u Dugopolju u smjeru Splita zbog prometne nesreće vozi se jednim prometnim trakom.
Na autocesti A1 Zagreb-Ploče-Karamatići zatvoren je silazni krak čvora Posedarje iz smjera Splita za Pag/Novigrad/Posedarje. Obilazak je silazak u čvoru Zadar centar- DC8- DC106 Pag/Novigrad/Posedarje.
Na autocesti A7 Rupa-Rijeka zbog radova zatvoreni su izlazni krakovi čvora Učka (Matulji) iz smjera Rijeke i Rupe u smjeru Opatije i Pule. Danas od 10:00 do 19:00 sati zbog održavanja ‘‘27. Smotre zvončara‘‘ u centru Matulja bit će privremeno otvoren izlazni krak čvora Učka iz smjera Rijeke/Zagreba/Križišća u smjeru Opatije i Pule”, prenosi HAK.
Usporeno se vozi u zonama radova:
na zagrebačkoj obilaznici (A3) u zoni odmorišta Zagreb (Plitvice) u oba smjera vozi se po dva sužena prometna traka, uz ograničenje brzine od 80 km/h;
na DC1 u Tušiloviću (do 15.ožujka) i brzoj cesti Solin-Klis (do 23.travnja);
na državnoj cesti DC3 kod Gornjeg Mrzlog Polja (do 30.travnja);
na Jadranskoj aveniji u Zagrebu zbog radova na vijaduktu Sava-Odra (do 15.svibnja).
Zbog radova su zatvorene sljedeće dionice:
DC8 u Staroj cesti u Senju (do 15.veljače);
DC30 u Ulici Artura Turkulina u Petrinji (do 15.ožujka);
DC44 Ponte Porton-raskrižje Livade/Motovun (do 15. lipnja);
DC51 Nova Gradiška-Požega u mjestu Rešetari (do 19.srpnja 2025.);
DC225 u Zaprešiću na raskrižju Ulica Ante Starčevića i Pavla Lončara (do 1.ožujka);
DC229 u naselju Gornje Brezno (do 30. travnja).
DC400 u Puli od Trga na mostu do Ceste Prekomorskih brigada (do 2.ožujka)
DC525 Pleternica-naselje Bilice (do 15. ožujka);
DC678 u Belom Manastiru (do 26.lipnja);
ŽC3007 kod mosta Igrišće (urušavanje mosta). Obilazak je: Ulica Dugi Konec-Ulica Stubička Slatina-Mihanovićeva ulica-Gajeva ulica-Ulica Dugi Konec;
ŽC6162 u Gornjoj Podstrani (zatvorena do daljnjeg).
Zbog izvanrednog događaja (oštećenje mosta) dionica državne ceste (DC2) most Ilok-Bačka Palanka zatvorena je za vozila teža od 3,5 t.
Vozi se uz privremenu regulaciju prometa na državnim cestama:
DC1 u Karlovcu-Banija (do 03.travnja) i u Tušiloviću (do 15.ožujka);
DC2 između naselja Sotin i Opatovac (do 31.ožujka);
DC7 između mjesta i GP Slavonski Šamac (do 14.veljače);
DC8 na Jadranskoj magistrali (DC8) u mjestu Povile (do 15.veljače), Kaštel Sućurcu (01. ožujka), Slano i Trsteno (do 11.veljače), Mlini (do 29.veljače), Lozica (do 15.lipnja)
DC29 u naselju Laz;
DC31 u Pokupskom (do 29.veljače);
DC36 u naselju Letovanić (do 01.svibnja);
DC213 od skretanja za Aljmaš do skretanja za Dalj (do 31.ožujka);
DC229 u naseljima Donje Brezno (do 20. veljače) i Zagorska Sela (do 29.rujna).
Gradsko vijeće Grada Samobora zasjedalo je po 28. put u ovom sazivu. Glavna točke dnevnog reda odnosile su se na kreditna zaduženja za dogradnju škole i izgradnju dvorane u Bregani, vrtić u Perivoju i Planinarski dom Ivica Sudnik. Ukupno zaduženje za tri kapitalna projekta iznosi 5,9 milijuna eura, a vijećnici su ove tri točke dnevnog reda izglasali jednoglasno.
“Idemo s velikim kapitalnim projektima na području našeg grada. To su dogradnja škole i izgradnja dvorane u Bregani, isto tako još jedan treći gradski vrtić u Perivoju i Planinarski dom Ivica Sudnik gdje smo prvu fazu radova već odradili. Sada nam u narednom periodu dolazi iduća faza. To su veliki iznosi koji su nam potrebni za ove kapitalne projekte pa smo dio toga odlučili financirati putem kredita. Veći dio financiran je iz Europskih fondova, a još jedan dio je iz vlastitih sredstava. Na taj način smo zatvorili financijsku konstrukciju. Veselimo se realizaciji tih projekata, osobito dogradnji škole u Bregani kako bi se stvorili preduvjeti za jednosmjensku nastavu, isto tako izgradnji sportske dvorane koju mještani Bregane čekaju preko 25 godina”, rekla je gradonačelnica Samobora Petra Škrobot.
Petra Škrobot
Za školu i dvoranu u Bregani zadužili su se 3,6 milijuna eura, a za vrtić 2 milijuna po kamatnoj stopi 3,2 % dok je za planinarski dom po stopi od 3,1 % dobiveno 300 tisuća eura.
“Ovu sjednicu smo i sazvali ovako hitno zbog ove tri važne točke.Važno je istaknuti da ovo zaduženje s ova tri kredita je tek 6,15 % cijelog proračuna. Dakle imamo još uvijek prostora za nove kapitalne projekte da dignemo nove kredite jer to nije ni trećina od onoga što je zakonom dozvoljeno”, naglasio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Samobora, Miran Šoić.
Miran Šoić
Povećanje vrtićkih kapaciteta
Na dnevnom redu našle su se i neke tehničke odluke koje se tiču dječjih vrtića čiji kapaciteti se konstantno proširuju.
“Pri kraju je izgradnja vrtića u Molvicama i s obzirom da se dograđuje i vrtić u Krklecovoj morali smo prilagoditi akte i dati suglasnosti za promjenu statuta. Moraju se zaposliti novi radnici po standardima koji su propisani za nove vrtiće itd.”, otkrio je Miran Šoić.
“Ulažemo u vrtićke kapacitete, što u uređenje postojećih objekata tako i u nove vrtiće. Uskoro u funkciju stavljamo vrtić u Molvicama, nakon toga dograđeni dio vrtića u Krklecovoj, a odlučili smo se izgraditi i treći dječji vrtić u Perivoju. Već sad s ove dvije izgradnje ćemo imati preko 170 novih mjesta za našu djecu. Prošle godine bilo je 176 djece neupisane u gradske vrtiće i zapravo bismo ovim izgradnjama već nadomjestili te potrebe. No s izgradnjom vrtića u Perivoju još ćemo dodatno povećati naše kapacitete i stvoriti još bolje uvjete za naše najmlađe. Ono što je bitno istaknuti da su sva naša djeca bila upisana i u privatne vrtiće što također sufinanciramo”, napomenula je gradonačelnica Petra Škrobot.
Osnovan Savjet mladih Grada Samobora
Od početka ovog saziva Gradskog vijeća pokušavao se formirati Savjet mladih, a na ovoj sjednici njegov saziv je napokon potvrđen.
“Tada je bio još stari zakon da treba imati 19 članova i 19 zamjenika. U međuvremenu je došlo do promjene tog zakona jer je nadležno ministarstvo uvidjelo da je vrlo teško skupiti toliki broj djece koji bi se angažirao. Čekali smo novi zakon gdje je predviđeno da bude sedam članova bez zamjenika i oni će davati svoje savjete, primjedbe i sudjelovati u društvenom životu grada”, objasnio je Šoić.
“Veseli nas što se napokon izglasao Savjet mladih. Nadam se da će aktivno sudjelovati u radu i životu našeg grada i dolaziti nama s nekim konstruktivnim idejama i prijedlozima što bismo mogli realizirati u nadolazećem periodu”, zadovoljno je ustvrdila gradonačelnica Škrobot.
Dodajmo da je vijeće još jednom zbog pravopisnih grešaka moralo potvrditi preimenovanje jednog parka i ulice. Samobor je tako i službeno dobio Park Odreda veze i Ulicu Pavla Štoosa.
