Završeni su radovi na sanaciji bočnog krovnog tornja na zgradi Osnovne škole Ljudevita Gaja u Krapini. Iako su radovi trebali biti gotovi tijekom prošle godine, zbog problema oko pronalaženja izvođača radova (više puta se ponavljao natječaj) što je dovelo do toga da se kompletna sanacija finalizirala početkom travnja ove godine.
– Nakon više puta ponovljenog natječaja na koje nije pristigla nijedna ponuda, ugovor s izvođačem radova napokon je potpisan 11. prosinca 2023. godine, a sami radovi na sanaciji tornja započeli su krajem prosinca. Vrijednost projekta je oko 63.000 eura s PDV-om – objasnila je Zrinka Arbanas Hleb, v.d. ravnateljice Osnovne škole Ljudevit Gaj Krapina.
Radove su financirali Ministarstvo kulture putem programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima i Grad Krapina iz proračunskih sredstava.
– Ministarstvu kulture zahvaljujemo na dodijeljenim sredstvima, ali i razumijevanju koje su pokazali produljenjem roka za izvršenje programa s obzirom da su radovi na sanaciji kasnili zbog nemogućnosti pronalaska izvođača radova. U svakom slučaju, uređeni toranj zasjao je u novom svjetlu što dodatno podiže cijelu vizuru Osnove škole, ali i samog grada Krapine, a ono što je najvažnije više neće prokišnjavati u školu – istaknuo je Zoran Gregurović, gradonačelnik Grada Krapine.
U samoborskom Pop-up kinu predstavljeni su rezultati projekta „Zdrav život – zdrav grad“. Njega su proveli Gradsko društvo Crvenoga križa Samobor, Hrvatska udruga za medicinu životnog stila i ispostava Doma zdravlja Zagrebačke županije u Samoboru. Kroz šest mjeseci, šezdesetak sudionika projekta „Zdrav život – zdrav grad“, u dobi od 20 do 74 godine, polazili su radionice na kojima su educirani o tome kako promjenama životnog stila mogu ostvariti benefite za svoje zdravlje.
“Znači to su pacijenti s nekim kroničnim ili pred kroničnim bolestima koji su kroz 6 mjeseci bili u našem programu i edukaciju. Sudjelovali su nutricionisti, psiholozi, kineziolozi i iz tjedna u tjedan provodili smo različite aktivnosti gdje smo mijenjali način života i svijest. Radili smo razna mjerenja između ostalog i parametre krvi te smo izrazito ponosni na rezultate”, rekla je predsjednica Gradskog društva Crvenoga križa Samobor koje pokriva i Grad Svetu Nedelju i Općinu Stupnik, Anica Francetić Kufrin.
Anica Francetić Kufrin
Medicina životnog stila
Ovakav multidisciplinarni pristup pokazao je da se kroz se pozitivne promjene životnih navika promiče i unapređuje zdravlje građana, čak i onih koji dugo vremena boluju od kroničnih nezaraznih bolesti.
“Općenito su ljudi svjesni da je životni stil uzrok mnogih kroničnih bolesti. Mi smo s ovim pokazali da je životni stil lijek kroničnih nezaraznih bolesti. Pokazali smo to na jednim od najbitnijim komponenata stanica glikanu, preko biokemijskih markera poput lipida, masnoća, šećera u krvi i sličnog. Pokazali smo to na tjelesnim pokazateljima poput opsega struka. Pokazali smo to na kraju krajeva na kvaliteti života bolesnika. Životni stil je potentan lijek koji ne samo da liječi kronične bolesti nego prevenira sve ostale bolesti poput duševnih i muskulo skeletnih bolesti. Njime djelujete na plejadu stvari i to je nevjerojatno”, naglasila je predsjednica Hrvatske udruge za medicinu životnog stila, Anera Lazić.
Anera Lazić
“Po mom mišljenu ovaj projekt je postigao jako dobre rezultate. Osobno sam zadovoljan jer su parametri koji su meni bili zanimljivi u padu. Kronične bolesti koje su kod mene dominantne kao dijabetes su ispod onih vrijednosti koje su kritične. Ako ustrajem u pridržavanju ovih životnih stilova mislim da ću neke bolesti moći kontrolirati bez lijekova. Svi smo mišljenja da bi u projektu trebalo sudjelovati više pripadnika mlađe generacije kako bi promijenili svoje životne navike. Današnja fast food prehrana i procesuirana hrana su glavni razlog svih ovih bolesti koje su pojavljuju u našim godinama, a preventiva bi trebala biti na prvom mjestu”, poručio je sudionik projekta „Zdrav život – zdrav grad“, Miroslav Kufek.
Miroslav Kufek
Projekt financirali Samobor i Sveta Nedelja
“Izrazito nam je drago da je i Samobor mogao biti dio ovog projekta. Jako je bitno da potičemo naše sugrađane da se kreću i brinu za sebe. Od najmlađe dobi se treba brinuti za zdravlje kako bi se spriječili i dodatni troškovi koji se generiraju u zdravstvu jer se sprečavanjem na vrijeme i dodatnom kontrolom može jako puno toga postići. Mi ćemo se i dalje truditi da u tome pomognemo našim građanima i pohvaljujem Gradsko društvo Crvenoga križa Samobor na provođenju ovakvih projekata”, napomenuo je zamjenik gradonačelnice Samobora, Petar Burić.
Petar Burić
Potporu projektu dala i Zagrebačka županija
“Izrazito dobro surađujemo s Gradskim društvom Crvenoga križa Samobor. Mi smo dužni osiguravati sredstva za njihov rad kao i ostalih gradskih društava na području Zagrebačke županije. Ove godine se posebno veselim što će se provesti četvrti ciklus projekta Zaželi i sva društva će zaposliti ukupno 98 žena od kojih će njih 15 biti zaposleno u Samoboru. Županija će tim ženama u sljedećih 3 godine osigurati božićnicu i regres za što će izdvojiti 30 tisuća eura. Drago mi je da Gradsko društvo Crvenoga križa Samobor pomiče granice svog redovnog rada i što se uključilo u ovaj pilot projekt koji će se nastaviti u međunarodnoj suradnji jer smo ga kroz razvojnu agenciju prijavili na Interreg Europe. Tako ćemo i u Brežicama i Samoboru kroz sajam zdravlja promicati zdrave stilove života”, otkrila je pročelnica Zagrebačke županije za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Ksenija Čuljak.
Ksenija Čuljak
Medicina životnog stila na znanstvenim je osnovama utemeljena grana medicine koja se sastoji od šest stupova. To su poboljšanja kvalitete sna, zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti, upravljanja stresom, unapređenja društvenog života i izbjegavanja rizičnih supstanci – pušenja i alkohola. Napomenimo da je nakon svakog predavanja koja su se kroz 6 mjeseci održavala svaki tjedan slijedilo i 45 minuta nordijskoga hodanja.
Udruga umirovljenika iz Šibica uvijek je aktivna. Ovog puta priredila je nastavak keramičke radionice pod stručnim vodstvom. Na redu je bilo bojenje izrađenih predmeta. “Imamo i kreativne radionice! Ovo je prva keramička zahvaljujući Udruzi Ivana Perkovca, koja nas stalno pomaže materijalom, i profesorici Zdravki Kramarić. Ona kao voditeljica radionice izdvaja svoje vrijeme za nas. Na prvoj smo radionici radili s glinom. To se dva tjedna sušilo i sada ćemo to bojati”, rekla je uoči početka radionice Mirjana Katarinčić, predsjednica Udruge.
Keramika zahtijeva strpljivost i preciznost. Čini se da udruga umirovljenika iz Šibica ima i jedno i drugo. “Najprije su odradili taj mokri dio. Danas će šmirglati odnosno prebrisati keramiku, bojati ju i nakon toga glazirati. Vidjet će tad svoje prve rezultate”, opisala je postupak izrade voditeljica radionice.
Zdravka Kramarić, voditeljica radionice
Uz samu izradu predmeta, ovakav je vid druženja i rada značajan zbog psihoterapijskog učinka te socijalizacije umirovljenika. Kako piše na pregači predsjednice Katarinčić: „Ništa ja više ne moram, ja sam se namorala“. Aktivnosti kojima se umirovljenici bave donose im dakle samo radost.
Naglasak je na važnosti ovakvih inicijativa u zajednici. Keramička radionica umirovljenicima omogućuje stvaranje nečega novoga, što pak ispunjava njihovo samopouzdanje i svrhu.
U promet je pušten posljednji, 21. elektromotorni vlak proizveden u sklopu projekta “Obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza novim elektromotornim vlakovima”, a vozio je na relaciji Zagreb – Zabok – Zagreb. „Sada je u prometu 61 novi niskopodni vlak čime smo na pola puta do ostvarenja strateškog cilja, a to je nabaviti flotu od 120 […]
Ministarstvo turizma i sporta sufinancirat će projekt izgradnje teniskog terena u Općini Lobor s iznosom od 113.787,73 eura. Ugovor o sufinanciranju radova potpisali su danas u Zagrebu ministrica Nikolina Brnjac i načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih.
– Ovo je samo nastavak naših uspješnih prijava projekata na natječaje državnih i europskih fondova. Također, nastojimo ravnomjerno ulagati u projekte društvene infrastrukture pa je tako sada na red došao i novi teniski teren. Sufinanciranje od strane Ministarstva u velikoj će nam mjeri pomoći da projekt što prije krene u svoju realizaciju. Iznos preostalog dijela investicije osigurali smo u općinskom Proračunu – rekla je po potpisivanju ugovora načelnica Jembrih.
Općina Lobor novac za izgradnju teniskog igrališta je dobila putem odluke Ministarstva o odabiru projektnih prijedloga za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini. Ugovori s korisnicima su potpisani u Zagrebu u prostoru Nacionalne sveučilišne knjižnice, a Ministarstvo će sufinancirati ukupno 84 sportska projekta.
Ministrica Brnjac je naglasila da dodijeljeni ugovori potvrđuju smjer Vlade i Ministarstva, koji projektima ulaganja u sportsku infrastrukturu žele svim građanima, a posebno mladima, omogućiti nesmetano bavljenje sportom.
– I ova 84 ugovora ukupne vrijednosti 10 milijuna eura, dokaz su tome. Već sada mogu najaviti da smo za sljedeću godinu, za istu namjenu, osigurali dodatnih 12 milijuna eura – istaknula je Brnjac.
U Jakovlju je održana nova sjednica Općinskog vijeća na čijem dnevnome redu se našlo 14. točaka. Najvažnija usvojena točka ticala se rekonstrukcije ulica Josipa Grilla i Igriška ulica.
Uskoro kreću radovi na izgradnji novog vrtića
Vijećnici u Jakovlju održali su 22. sjednicu općinskog vijeća na kojoj su usvojili odluku o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u projekt Rekonstrukcija prometne površine za poboljšanje sigurnosti prometa dio Ulice Josipa Grilla (s priključkom na ŽC 2220) i dio Igriške ulice.
” Ovo je bila jedna od kraćih sjednica a na njoj smo usvojili jednu od važnijih točaka, ulaganje u rekonstrukciju prometnice koja spaja naša dva naselja; Igrišće i Kraljev Vrh. Ukupna dužina koja će se urediti iznosi 2200 metara , a treba napomenuti da navedeni projekt kandidiramo na natječaj da pokušamo osigurati bespovratna sredstva kako bi istu mogli rekonstruirati.” rekla je načelnica Jakovlja Sanja Borovec.
Osim uređenja navedenih prometnica bit će postavljena i javna rasvjeta.
” Imamo proširenje prometnice, a na jednom dijelu će biti zacjeljivanje odvodnih jaraka a postaviti će se i javna rasvjeta.” naglasila je načelnica Borovec.
Načelnica je s veseljem istaknula i dobru vijest koja se tiče novog vrtića.
” Ovo je definitivno jedna od najljepših vijesti za našu općinu. Dugo smo pripremali projektnu dokumentaciju a prošli smo tjedan potpisali ugovor za izvođenje radova. Sljedeći tjedan već uvodimo izvođača radova u posao kako bi već nakon prvog maja mogli početi radovi.” istaknula je načelnica Sanja Borovec.
Sve točke sa dnevnog reda su usvojene a većina ih se ticala odluka o pokretanju postupka za evidentiranje izvedenog stanja nerazvrstanih cesta .
U Muzeju Brdovec održana manifestacija povodom Jurjeva. Samo događanje održano je u organizaciji Udruge Vladimir Maleković, a sudjelovali su učenici i učenice svih triju osnovnih škola s područja općine.
Povodom obilježavanja Jurjeva u dvorištu kao i prostorima muzeja Brdovec održan je kratki kulturno umjetnički program. U sklopu njega zapaljen je i Jurjevski krijes za koji se vjerovalo da ima magičnu moć zaštite od bolesti i drugoga zla.
” Muzej Brdovec u suradnji sa Udrugom Vladimir Maleković već dugi niz godina organizira tradicionalno događanje povodom Jurjeva. Radi se o manifestaciji u kojoj okupljamo sve udruge, učenike i ostale pojedince koji nastupaju sa svojim jurjevskim programom. Muzej Brdovec ne čuva samo materijalnu nego i materijalnu baštinu.” rekla je Silvija Limani ravnateljica Muzeja Brdovec.
Ovakvim događanjima želi se sačuvati nematerijalnu baštinu brdovečkog kraja te prenijeti na one najmlađe.
” Svake godine organiziramo ovo događanje da pokažemo naše običaje i kak je to nekad bilo kroz recitaciju, pjesmu i glazbu. na taj način čuvamo naše običaje kako se ne bi zaboravili.
Na manifestaciji sudjelovali su uz učenike i mješoviti pjevački zbor KUD-a Januševec, gošće iz samoborske udruge Etno fletno te pjesnici i glazbenici Udruge Vladimir Maleković.
Slikovnica Igrajmo se stonoge jedna je od Slikovnica Stribor. U zaprešićkoj Gradskoj knjižnici Ante Kovačića, koja je dijelom Knjižnica grada Zagreba, ona je predstavljena u četvrtak. Autor je slikovnice koja je oduševila zaprešićku djecu Zvonimir Varošanec. On pak ima dugu povijest rada s djecom, koja su zahtjevna publika. “Bio sam politički novinar dok se to nije počelo tući s dječjom pjesmom. Zapravo sam morao suspregnuti svoj puno ozbiljniji svijet, iako tako ne izgleda na prvi pogled. Mišljenja sam da je raditi za djecu doista ozbiljna stvar. Otkad sam u mirovini, idem na turneje i uživam. Skoro sam svakog drugog dana u školi, dječjem vrtiću ili knjižnici. Ne znam tko živi ljepše od mene”, rekao je autor.
Zvonimir Varošanec, autor slikovnice “Igrajmo se stonoge”
„Igrajmo se stonoge“ nije samo slikovnica, nego i projekt. “Nastao je slučajno. Istoimena pjesma dogodila se jedne noći kad sam probudio i počeo pjevušiti. Do jutra je to bilo gotovo, pjesmica se već znala. Onda sam ju svirao ispred kuće, u dvorištu. Klincima se sviđala. Potom sam ju svakodnevno morao svirati pet puta. Odlučio sam zatim da neću stalno svirati istu pjesmu. Nastale su tako druga, treća, peta… Ubrzo je u lutkarskom kazalištu počeo rad na predstavi Jaje. Pitali su me jesam li u stanju napraviti songove, a ja sam ih napravio tri ili četiri za tjedan dana. Za pet dana nastala su još dva. To smo snimili i doživjelo je više od 600 izvedaba. Tek sam nakon toga napravio CD, a tek nakon toga i knjigu. Išao sam obrnutim putem”, dodao je kroz smijeh Varošanec.
Ako se djecu dovoljno intrigira, efekt je odličan. Zvonku je to u Zaprešiću s predstavljanjem slikovnice uspjelo.
Ogranak Matice Hrvatske u Zaprešiću obilježio je noć knjige promocijom djela “Kosinjska tiskara, povijesna, informacijska i kartografska studija”. Ona rasvjetljava kulturno-povijesno pitanje o mjestu tiskanja naše prve tiskane knjige, glagoljskog “Misala po zakonu rimskoga dvora”. Autor knjige, doktor povijesnih znanosti Ivan Mance još se na fakultetu počeo baviti temom Kosinjske tiskare te je nakon dugo godina istraživanja zaključio da je “Misal po zakonu rimskoga dvora” tiskan upravo tamo krajem 15. stoljeća.
“Meni je drago da je Ogranak Matice hrvatske u Zaprešiću u Noći knjige ugostio osobu koja se bavi prvom hrvatskom tiskanom knjigom i tim velikim misterijem gdje je ona tiskana. Godina se kako u školama tako i na fakultetima uči da je ona tiskana u Veneciji, ali da postoje još neke druge teze. Drago mi je da smo večeras čuli konkretne dokaze za tezu da je ovaj misal tiskan upravo u Kosinju”, naglasila je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću, Višnja Poropat Vujnovac.
Višnja Poropat Vujnovac
“Profesor Žugaj s kolegija uvod u znanstveni rad me motivirao da nastavim dalje s tim i pokušam napisati knjigu. Taj moj laički ali i povijesno- informatički rad je trajao 6 godina i 2013. sam izdao prvu knjigu “Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi”. Znači od 2007. na neki način živim s tom pričom i svako svoje slobodno vrijeme sam koristio za to. I poslije prve knjige sam nastavio prikupljati materijale i raditi analize. Onda je 2019. izašla knjiga “Vinogradi u Kosinju”. To je jedna jako zanimljiva priča jer Kosinj ima i autohtone vinograde što smo kroz DNK analizu utvrdili s pokojnim profesorom Nikolom Miroševićem koji jedan od naših najznačajnijih stručnjaka za vinarstvo i vinogradarstvo. Na kraju je završilo s ovom knjigom Kosinjska tiskara. Trebalo je tu puno truda i rada i nisam uopće ni u primisli imao da bi ta moja ispočetka igra mogla završiti s nečim ovako ozbiljnim”, objasnio je svoj interes za ovu temu autor knjige Ivan Mance.
Ivan Mance
Prirodno i kulturološki bogat kraj
Na temu Kosinja Ivan Mance objavio je preko dvadeset stručnih i novinskih članaka te je dobro upoznat s onim što ovo područje nudi.
“Radi se o dolini koja ima 230 kilometara kvadratnih i tamo se nalazi preko 20 izvora pitke vode što je 6 puta veći prosjek od onoga u RH. Ima 36 neistraženih arheoloških nalazišta. Kosinj je stolica hrvatskih banova najvjerojatnije jer se na njegovom području nalazi toponim Ban Dvor. Taj prostor je u potpunosti neistražen danas i to govori koliko mi cijenimo svoju povijest i kulturu. Možda smo tako u povijesti kroz različite sustave učeni da podcjenjujemo sami sebe i sve to je stavljeno pod neko velo tajne. Na nama je i na novim generacijama da se bavimo našim temama i našim sadržajem, izuzetno je to važno jer se imamo čime ponositi. Ja to potičem mlađe ljude jer smo ako ne prije onda u srednjem vijeku bili ne samo rame uz rame nego među prvima po kulturološkom dosegu” poručio je Ivan Mance.
Ivana Mancea žalosti što će dio Kosinjske doline u budućnosti biti poplavljen. Naime područje Gornjeg Kosinja nestati će pod jezerom novog Hidro-energetskog sustava Kosinj 2. Knjiga Kosinjska tiskara, povijesna, informacijska i kartografska studija proputovala je gotovo cijelu Hrvatsku, a predstavljena je i u Beču. Predstavljanje u Zaprešiću bila je još jedna idealna prilika da publika sazna brojne zanimljivosti vezane uz Kosinjsku dolinu i njezinu bogatu prošlost.
Završna konferencija projekta Dobra energija – solarna energija za energetsku tranziciju održana je u Labinu u sklopu trodnevnog događanja Dani zelene i plave energetske tranzicije Istarske županije u organizaciji Istarske županije, IRENA-e – Istarske Regionalne Energetske Agencije, Grada Labina, Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Na samom uvodu završne konferencije prisutni su imali priliku […]
