Na križanju zaprešićkih ulica Pavla Lončara i Ante Starčevića gradi se novi kružni tok, čiji se završetak očekuje u svibnju. Kružni tok umanjit će sudarni rizik, povećati preglednost dotičnog raskrižja i skratiti čekanje u svim cestovnim pravcima. “Trenutno se postavlja toplovod prema novim objektima u Starčevićevoj ulici. Pritom u funkciji nisu neka parkirališa mjesta, pa zahvaljujemo građanima na strpljenju. Slijedi građenje kružnog toka, koje vodi Županijska uprava za ceste. Vjerujemo da ćemo tako poboljšati prometovanje u Zaprešiću“, rekao je zamjenik zaprešićkoga gradonačelnika, Alan Labus.
Alan Labus, zamjenik zaprešićkoga gradonačelnika
Novi kružni tok pružit će veću sigurnost i višu prometnu protočnost. “Analizom prometnih nesreća utvrđeno je da ih je ovdje 80 posto bilo zbog bočnog udara. Tijekom protekle tri godine teško je ozlijeđeno osmero osoba. Kritično je to križanje koje ćemo ovim tehničkim rješenjem učiniti sigurnijim“, pojasnio je Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste.
Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste
“Drago nam je što je ovaj projekt zaživio i što je Grad Zaprešić uspio okupiti sve javne institucije koje sudjeluju u projektu. To su HEP Toplinarstvo, Hrvatski Telekom, zaprešićka Vodoopskrba i odvodnja te Županijska uprava za ceste. Radovi se odvijaju pod prometom i tako će biti do tek posljednje faze radova”, rekao je Krešimir Petric, zamjenik pročelnice UO za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove.
Krešimir Petric, zamjenik pročelnice UO za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove
Kružni tok posljedica je građenja Južne obilaznice, obilnog prometa, gustog voznog reda autobusnih linija i same urbanizacije. O svim radovima i privremenim cestovnim regulacijama u zoni radova na križanju zaprešićkih ulica Pavla Lončara i Ante Starčevića građani će biti pravodobno obaviješteni.
U Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije održan je Network speed date. Događanje je to koje omogućuje pojedinačne susrete polaznika HEALTH IT akademije i potencijalnih poslodavaca. Druga generacija HEALTH IT akademije ovim putem prezentirala im je ono što je naučila kroz ovaj program koji je započeo u rujnu prošle godine te se sad bliži svom kraju. Provodi ga Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije.
“HEALTH IT akademiju završavamo 01. veljače ove godine. Od 26 kandidata većina nam dolazi iz Krapinsko-zagorske županije, a ostatak iz okolnih županija. Danas na ovom speed dateu sudjeluje ukupno 12 partnera, a odazvao se 21 od 26 kandidata. Speed date je osmišljen da se kandidati ukratko u nekih 10 minuta predstave poslodavcima. Poslodavci ih ispitaju ono što njih zanima i što im je potrebno za potencijalno radno mjesto. Ujedno da i osjete kako je to biti na nekim brzinskim izazovima koji su im potrebni za njihova zanimanja. Softver testeri, developeri i analitičari moraju brzo razmišljati i donositi odluke. Ovo je jedan od načina kako da uživo i u realnom vremenu sva svoja znanja koja su naučili u HEALTH IT akademiji implementiraju”, rekao je zamjenik direktorice Poduzetničkog centra KZŽ Denis Ranogajec.
Denis Ranogajec
Velika potražnja na tržištu rada
Iz tvrtke IN2 koja je partner na projektu poručili su da su kadrovi u informacijskim tehnologijama u zdravstvu nešto što im je veoma potrebno.
“Znamo svi koliko je zdravstvu potrebno ulaganja i koliko je važno našem društvu, a informatika je nešto bez čega zdravstvo ne može. Ovaj format školovanja ljudi uz sudjelovanje nas kao partnera iz industrije zaista je učinkovit. IN2 grupa je vodeći hrvatski proizvođač softvera za zdravstvo, 50-ak hrvatskih bolnica koristi naš sustav, pa i ustanove u Krapinsko-zagorskoj županiji. Svakako trebamo nove kadrove i kroz ovaj format očekujemo da će ljudi biti dodatno školovani, ali i da će se neki koji su krenuli nekim drugim putem se vratiti u zdravstvo”, istaknuo je glavni menadžer za razvoj poslovanja tvrtke IN2 Siniša Koščina.
Siniša Koščina
Polaznici akademije dolaze iz raznih struka
Ovakve programe pokazali su se kao zaista dobri za privući motivirane ljude iz potpuno drugih struka i dovesti ih u IT.
“Dolaze neki novi ljudi sa drugim mozgom i nekim drugim svježinama te donose neka svoja prethodna znanja i iskustva. Nauče dovoljno informatičkih poslova na juniorskim razinama i sa svojom izuzetnom motivacijom oni postaju ravnopravni članovi tima i to je nama cilj. Naša poruka je da za svakoga tko se želi educirati ima mjesta u IT-u. Pitanje je samo da mu pronađemo adekvatno mjesto. Ovi ljudi ovdje i ove tvrtke su već dokazali da je ta priča jako dobra”, naglasila je voditeljica programa osposobljavanja Branka Lazić.
Branka Lazić
Važnost za zdravstveni sustav Krapinsko-zagorske županije
HEALTH IT akademija je vrlo bitna za Krapinsko-zagorsku županiju koja je osnivač zdravstvenih ustanova pa žele da one budu u toku s novim tehnologijama.
“Ovo je najbolji spoj iskustva same industrije i nas kao poslodavca. Mi želimo da nove tehnologije budu uvedene u naše zdravstvene ustanove, da pratimo razvoj i da imamo ljude koji mogu o tome odgovoriti. Polovica polaznika prošle generacije odmah je našlo posao u tvrtkama koji su partneri projekta, dok je 20 posto njih završilo u start upovima. To znači da je 70 posto ljudi nakon završene edukacije našlo posao, što je fenomenalan rezultat. Sada imamo 26 polaznika i očekujemo sličan rezultat i ove godine”, otkrio je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.
Željko Kolar
Polaznici kroz Health IT akademiju stječu teoretska i praktična znanja od predavača i kroz suradnju sa zdravstvenim ustanovama i vodećim tehnološkim tvrtkama iz Hrvatske. Time se osposobljavaju za IT analitičare za medicinsku informatiku, java programere i software testere za zdravstvenu industriju.
Udruga pčelara Krapina je 20. siječnja 2024. godine održala Izborno-izvještajnu skupštinu, a ujedno proslavila i 40 godina rada i djelovanja Udruge.
Dosadašnji, a ujedno i novoizabrani predsjednik Siniša Jurinjak zahvalio se prisutnim gostima na potporama, ali i na odličnoj suradnji s ostalim pčelarskim udrugama te organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.
Istaknuo je potom aktivnosti udruge u prošloj godini, rekavši da je i 2023., kao i svaka godina prije, započela stručnom edukacijom.
– Kolega pčelar Miroslav Antolčić u veljači je održao predavanje na temu „Moj način pčelarenja kroz godinu”. Potom smo posjetili Dane meda u Pazinu, gdje smo uz sajam posjetili i znamenitosti u Pazinu te Trsat. U suradnji sa Savezom PUKZŽ bili smo i na sajmu u Gudovcu – rekao je predsjednik Jurinjak pa pohvalio šest članova Udruge koji su uspješno završili uvodni tečaj senzorske analize meda te su bili dio stručnog povjerenstva 21. Ocjenjivanja i izložbe meda Krapinsko-zagorske županije koje se održalo u Krapini.
Izvrsni rezultati
Istaknuo je zatim izvrsne rezultate članova Udruge koji su osvojili 12 zlatnih, sedam srebrnih i jednu brončanu medalju.
– Tako visoke ocjene za bagremov med na ovom, ali i na inozemnim natjecanjima motivirale su naše članove da proizvode svojih pčela zaštite oznakom izvornosti na razini Europske unije te od četiri certificirana proizvođača Zagorskog bagremovog meda imamo dvojicu koji dolaze baš iz naše Udruge: OPG Josip Krog i OPG Mario Kozina – kazao je predsjednik i dodao da su tim povodom, ali i povodom obilježavanja jubilarnog rođendana Udruge, izrađene zastava, male zastave kao privjesci, baner i kalendari.
Zastava je prvi put s pčelarima putovala lani u listopadu na stručnu edukaciju na pčelarsko gospodarstvo Tomislava Prpića kraj Požege, kada su ujedno posjetili i Park prirode Papuk te vinariju Krauthaker. Povodom dana sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, članovi Udruge su posjetili Hlebine, gdje je održana ceremonija posvete zastave i primanje Udruge u red sv. Ambrozija.
Udruga je također sudjelovala na „Krapinskom medenom sejmu”, gdje su članovi svoj doprinos dali donacijama malih staklenki meda, medicom i medenim kolačima te su ih, uz promotivne kalendare Udruge, dijelili građanima.
– Velik broj novih i mladih članova potaknuo nas je da ponovo pokrenemo inicijativu održavanja tečaja za zvanje „pčelar”, a u planu je, u suradnji sa Savezom pčelarskih udruga KZŽ, nastavak tečaja za senzornog analitičara meda. Sve navedeno odraz je upornosti i zajedništva našeg “roja”, naših vrijednih članova, koji su doprinijeli da skupa „zujimo” već 40 godina i od srca se svima na tome zahvaljujem – rekao je predsjednik Jurinjak.
Priznanja i zahvalnice
Udruga pčelara Krapina na Skupštini je, za svoj uspješan rad, primila priznanje Grada Krapine i Hrvatskog pčelarskog saveza.
Veliku obljetnicu članovima Udruge čestitao je krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović.
– Naši vrijedni pčelari već toliko godina svojom upornošću, zajedništvom i radom pokazuju veliku ljubav prema pčelarstvu te na taj način promoviraju ovu granu poljoprivrede, ali i grad Krapinu, a svoj entuzijazam pritom nastoje prenijeti na mlađe generacije. Želimo podržati i poticati pčelarstvo, stoga ćete u Gradu Krapini uvijek imati podršku i dobrog suradnika – poručio je pčelarima gradonačelnik Gregurović i poželio vrlo uspješnu pčelarsku 2024. godinu.
Za svoj trud i predanost te dugogodišnje članstvo u Udruzi, zahvalnice su na Skupštini primili Miroslav Ferjanić, Dominik Krog, Mirko Šaško, Branko Tušek i Dragutin Kiseljak.
Dodajmo da je na ovoj skupštini Udruga za uspješnu suradnju primila vrijednu donaciju od dva nova grijača za med kolege pčelara i uzgajivača matica Petra Kolara iz Slovenije.
Pčelarke su za goste pripremile slatki stol, a posebnu je pažnju privukla torta Ane Jurinjak Tušek u obliku pčelice Maje.
O Udruzi
Na osnivačkoj skupštini 21. lipnja 1983. godine bilo je prisutno tada 39 pčelara, a danas Udruga broji stotinjak članova. Prvi predsjednik i začetnik ideje o udruživanju bio je Stjepan Saćer koji je niz godina vodio udrugu s jasno definiranim ciljevima.
Ciljevi su uključivali razvijanje i unapređenje te poticanje pčelarstva kao dijela sveukupnog gospodarstva, osuvremenjivanje organizacije i tehnologije pčelarenja, zaštitu pčela i promociju pčelinjih proizvoda, zaštitu i sadnju medonosnog bilja, obrazovanje pčelara putem tečajeva i seminara, posjete stručnim skupovima i sajmovima, organizaciju stručnih edukacija, rad na okupljanju pčelarskog podmlatka i poticanje osnivanja pčelarskih grupa i zadruga u okviru škola, pružanje pomoći u vidu mentorstva pčelarima početnicima, sudjelovanje na pčelarskim i turističkim manifestacijama, izložbama i sajmovima te slično.
Svih tih 40 godina Udruga uspješno djeluje na ostvarenju navedenih ciljeva pa posebno vrijedi istaknuti osnivanje Učeničke pčelarske zadruge „Maslačak” pri Osnovnoj školi u Škarićevom, koja je pod mentorstvom profesora Mate Došena odgojila mnoge male, a sada već odrasle pčelare.
Uz potporu grada Krapine i susjednih općina Radoboj, Jesenje, Đurmanec i Petrovsko te Krapinsko-zagorske županije, Udruga je tijekom godina nabavila strojni prsten u vrijednosti 15 tisuća eura i tako pčelarima omogućila korištenje vrijednih alata i opreme kojima se služe u pčelarskoj proizvodnji i aktivnostima.
Pčelarska oprema uključuje miješalice za pogače, mlinove za mljevenje šećera, pčelarske vage, dekristalizatore meda, refraktometre, bušilice za okvire, prešu za voštinu, parni topionik, sterilizator voska, kalupe za izradu satnih osnova, kolica za prijevoz bačvi, prijenosno računalo, projektorsko platno i projektor.
Udruga umirovljenika Grada Zaprešića održala je svoju prvi redovnu sjednicu. Na njoj je predstavljeno sve što su dosada odradili kao i planove za ovu godinu.
Veća uključenost u život Grada
Udruga umirovljenika Grada Zaprešića u prostorima ribičkog doma Zajarki održala je svoju prvu ovogodišnju redovnu sjednicu. Na njoj je predstavljeno sve što je u planu za ovu godinu.
” Takva je situacija da smo se morali skupiti kako bi donijeli financijski plan kao i plan rada za ovu godinu, kako njih donosi skupština a ne izvršni odbor. Inače bi to napravili tokom godine no ove godine smo to odlučili napraviti na početku kako bi mogli mirno nastaviti sa ostalim našim aktivnostima.” rekao je predsjednik Boris Puhak.
” Evo u novoj smo kalendarskoj godini i ovo je prva od skupština jedne od mnogih naših udruga koje će se održati u Zaprešiću. Ovo je naša najveća udruga umirovljenika na području grada i trebam naglasiti kako grad ima sjajnu suradnju s njom. Mi smo bili i vrlo aktivno uključenu i jedan europski projekt koji su oni dovršili u lipnju prošle godine – Aktiva i uključen. Radi se o projektu koji je bio vrijedan preko milijun eura, a na inicijativu umirovljenika mi smo u nastavili s nekim aktivnostima iz projekta poput; informatičkih radionica u rekreacije. ” istaknuo je zamjenik gradonačelnika Alan Labus.
Kako sami umirovljenici kažu žele više aktivnosti i sudjelovanja u događanjima kojima će se više uključiti u život grada.
” Naši članovi su ti i nema smisla da su kod kuće, treba nam na neki način osigurati aktivnosti da se možemo družiti i osim toga da se uključimo u život i rad grada. Grad nije spavaonica, već mjesto gdje svi zajedno živimo pa i onda svi trebamo sudjelovati u životu grada. naglasio je predsjednik Puhak.
Predsjednik Udruge pozvao je sve umirovljenike koji se još nisu učlanili ili razmišljaju o tome da se učlane u udrugu te da se zajedno podruže i zabave sa svojom generacijom.
Završeno je zimsko izdanje malonogometnog turnira “Zaprehik kup”. Nakon odlično organiziranog ljetnog turnira ekipa iz “Plavog parka” i Malonogometni klub Zaprešić Amicitia- Perfecta pobrinuli su se da i zimska varijanta gledateljima ponudi odličan nogomet. Nakon što su bili pobjednici ljetnog izdanja momčad Caffe bar Playa potvrdila je dominaciju na Zaprehik kupu osvojivši i zimsku inačicu ovog turnira svladavši u finalu Mobitel Popravljaonu rezultatom 4:3. U susretu za treće mjesto Malonogometni klub Gorbi pobijedio je Energy.
“Caffe bar Play je već tradicionalni pobjednik ovog turnira. Šala mala. Ekipe su bile ravnopravne i svi su dali sve od sebe. Svaka čast organizatoru i gradu Zaprešiću. Vidimo se ponovno na ljetnom turniru i opet ćemo uzet kanticu”, poručio je igrač pobjedničke momčadi Domagoj Poljak.
Domagoj Poljak
“Zadovoljni smo kako je turnir prošao jer uopće nismo bili svjesni kad smo krenuli u organizaciju kako će to sve izgledati. Na kraju je ispalo sve odlično. Zadovoljni smo odazivom publike. Nismo se nadali baš tolikom broju u ovoj siječanjskoj depresiji. Jako nas je to razveselilo. Isto tako zadovoljni smo i odazivom ekipa jer smo čak probali doći do 48 ekipa, no skupilo se nekih 42-43 tako da smo ipak ostali na 32 ekipe. One koje su se bile u polufinalu zasluženo su se tu našle. Opet imali smo tu i par iznenađenja na turniru. Ispala je jedna Poliklinika Ribnjak koja je osvojila prije dva tjedna osvojila jak turnir u Bjelovaru. Matan Promet Pulonas Pub koji su po kvaliteti i talentu sigurno broj jedan ekipa na turniru je ispala u skupini. Hvala Bogu sve ekipe su se fer ponašale i sportski borile. Više nego dobre malonogometne partije smo vidjeli. Sve pohvale smo dobili od samih ekipa i svih ostalih sudionika”, izjavio je jedan od organizatora Ivan Mandić iz ekipe iz “Plavog parka”.
Ivan Mandić
Publika, ali i velik broj ekipa prepoznali su kvalitetu ovog turnira koji je priuštio pregršt uzbuđenja i atraktivnih poteza, a sve je pratila i bogata gastronomska ponuda. Na kraju je nagrade najboljima na ovom turniru kojim su organizatori uz pomoć pokrovitelja, Grada i Zajednice športskih udruga, Zaprešić velikim slovima vratili na malonogometnu kartu Hrvatske uručio legendarni igrač Dinama i Inkera Tomislav Gondžić.
Pučko otvoreno učilište Zaprešić u procesu je obnove, koja se privodi svojemu kraju. Radovi odlično napreduju. “Cjelovita obnova zgrade Pučkog otvorenog učilišta u visokoj je fazi završetka. Vrlo smo zadovoljni radovima i dinamikom izvođenja, koja je u skladu s ugovorom. Očekujemo da ćemo dokraja proljeća u cijelosti građevinski dovršiti zgradu, a onda je tijekom ljeta i opremiti. Za to smo u gradskom proračunu predvidjeli oko milijun eura“, rekao je Alan Labus, zamjenik zaprešićkoga gradonačelnika.
Alan Labus, zamjenik zaprešićkoga gradonačelnika
Oštećenja na zgradi zaprešićkog Pučkog otvorenog učilišta nastala su u potresu. Ukupna vrijednost građevinskih radova iznosi 3,1 milijun eura. Osigurala ih je Zagrebačka županija putem decentraliziranih Vladinih sredstava za obnovu od potresa.
Cjelovita obnova obuhvaća statičko pojačanje konstrukcije, rekonstrukciju svih instalacija i sanaciju vanjske ovojnice u cilju povećanja energetske učinkovitosti. “Radovi zasada izuzetno dobro napreduju. Gotovi su grubi radovi i čeka se završno uređenje i šminkanje. Sve je prema terminskom planu u ugovorenom roku i samo mogu istaknuti odličnu suradnju i s investitorima i s nadzorom i s projektantima”, rekao je Stjepan Mihaliček, izvođač radova na Pučkom otvorenom učilištu.
Stjepan Mihaliček, izvođač radova na Pučkom otvorenom učilištu
Nakon cjelovite obnove i uređenja, Pučko otvoreno učilište Zaprešić ponovno će postati zaprešićko kulturno središte.
U prostorima Zagrebačkog velesajma održalo se otvorenje 9. Zagrebačkog obrtničkog sajama. Putem sajma žele se i dalje promovirati obrtnička zanimanja za koja vlada sve veći interes kod mladih.
Sajam će posjetiti više od 5.500 djece
I ove godine Zagrebački obrtnički sajam osigurao je bogati i raznoliki program predstavljanja obrtničkih zanimanja budućim srednjoškolcima. Također mladi će imati prilike vidjeti praktično učenje kao i inovativne projekte te otkriti brojne novosti u obrtništvu.
” Što se tiče naših strukovnih škola u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu oni su postali centri izvrsnosti. Siguran sam da će učenici koji izaberu svoje školovanje i zanimanje u navedenim školama imati educiran kadrove, raditi na najsuvremenijim tehnologijama i najsuvremenijim strojevima. Nakon što završe svoje školovanje i izuče svoj zanat sigurni će na području naše županije moći pronaći posao.” rekao je Ervin Kolarec zamjenik župana Zagrebačke županije.
Sajam se održava u organizaciji Obrtničke komore Zagreb uz potporu Grada Zagreba, Zagrebačke županije kao i gradova zagrebačkog prstena.
” Ova manifestacija vrlo nam je važna zato i Grad podupire Obrtnički sajam. Grad Zagreb je osnivač 35 strukovnih škola koje pohađa oko 20.000 učenika, ali i provodimo niz mjera kojim pomažemo tim učenicima, prvenstveno kroz stipendije. Također grad osigurava potrebe obrtnicima za koje smo u prošloj godini izdvojili više milijuna eura u proračunu.” naglasio je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba
Putem ovakvih manifestacija potiču se upisi u obrtnička zanimanja za koja iz godine u godinu vlada sve veća potražnja na tržištu rada a otvaraju i mogućnost pokretanja vlastitog posla.
Za veću sigurnost i bolju protočnost prometa Izgradnja Južne obilaznice, povećanje prometa, česti polasci linije javnog gradskog prijevoza te sama urbanizacija grada rezultirala je da se na raskrižju ulica Pavla Lončara i Ante Starčevića značajno povećao promet iz svih smjerova te se pojavila potreba za novim prometnim rješenjem. Metodologijom opasnih mjesta, a na temelju statistika […]
Nekada je taj grad bio poznat samo po tome što se nalazi u neposrednoj blizini Zagreba. No, posljednjih godina, sve se promijenilo. Doselili su se stanovnici, izgradila infrastruktura i Dugo Selo je postao – grad po mjeri čovjeka. Brojne investicije, izgradnja prometnica i popratnih sadržaja koje stanovništvu omogućuje lagodan život, a poduzetnicima gospodarsku meku, preduvjeti su da taj grad, kako ističe njegov gradonačelnik NenadPanian, postane hrvatski “Beverly Hills”.
Dugo Selo je grad u neposrednoj blizini Zagreba s kojim ga vežu odlične prometne veze. Koje su još komparativne prednosti kako bi se ljudi odlučili na stanovanje u tom gradu?
Grad Dugo Selo u proteklih nekoliko godina, zahvaljujući prije svega europskim fondovima, novom proračunu i doseljavanju stanovnika, pogotovo nakon potresa, prepoznat je kao siguran grad. Intenzivno se gradi i to oko 800 stanova godišnje, a to je puno. Usporedimo li kako je taj grad prije rata imao 8000 stanovnika, a sada ima skoro 22.000 stanovnika, ovaj podatak dovoljno govori sam po sebi. Grad je infrastrukturalno kompletno opremljen što znači da ima vodovod, kanalizaciju, a u zadnjih pet godina u te je projekte uloženo 20 milijuna eura.”
“Osim toga, intenzivno se grade ceste, nogostupi, biciklističke staze, sportski objekti, vrtići. Sada se gradi jedan, a sljedeće godine još jedan vrtić. Idemo u korak s dotokom novog stanovništva. Dolaze novi poduzetnici i sve to generira jednu situaciju koja izgleda kakofonična s puno gradnje, ali istodobno smo u trendu sa svim najmodernijim sustavima gradnje i komunalnog sustava kao i cestogradnje te prometne inferastrukture kao i svih popratnih sadržaja. Sve to radimo kako bismo prihvatili stanovništvo koje nam još uvijek dolazi.
Zagrebački obrtnički sajam (Foto: Zagreb.info)
Povećanje stanovništva
Kako je došlo do povećanja stanovništva u Dugom Selu?
Poslije Domovinskog rata, Dugo Selo je bilo vrlo zanimljivo prognanicima iz Slavonije i Banovine te nakon toga izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine. Jednostavan je razlog jer se nalazimo blizu Zagreba, a stanovi i kuće su u našem gradu među najjeftinijima. U Velikoj Gorici, Zaprešiću, južnim i zapadnim dijelovima Zagreba stanovi su bili preskupi pa su ljudi dolazili u Dugo Selo. Formiranjem aglomeracije u Zagrebačkoj županiji prije pet, šest godina došlo je do komunalno-infrastrukturnih radova, najvećih u Hrvatskoj. Ja sam ujedno i predsjednik Skupštine te aglomeracije. U tome su još tri grada Vrbovec, Sveti Ivan Zelina i Ivanić Grad te područje koje se proteže sve do granice s Bjelovarom. U tom komunalnom smislu uspjeli smo sve napraviti. Imamo i izrazito dobru prometnu povezanost s ostalim gradovima.”
“Možemo se pohvaliti time da Dugo Selo ima kolodvor u središtu grada, a vlakom se dođe za 20 minuta u centar Zagreba. Većina ljudi dolazi zbog blizine grada Zagreba i te iznimno dobre prometne povezanosti jer, s druge strane, treba potrošiti mnogo više vremena ako se ide automobilom. S druge strane, postoje odlični uvjeti za život mladih obitelji. Pružamo im vrtićki smještaj za djecu. Zadnjih nekoliko godina gradimo vrtiće i to otkad imamo Gradsko vijeće, a sada javno ističem, da je prije toga oporba iz nepoznatih razloga kočila tu izgradnju. Tako je naglo krenula gradnja i novi urbanizam jer se nikoga ne ucjenjuje nego daje mogućnost za novu izgradnju.
Što sve nudite žiteljima Dugog Sela te subvencionirate li stanogradnju za mlade obitelji?
U Dugom Selu nije potrebno subvencionirati stanogradnju jer su stanovi puno jeftiniji nego u Zagrebu. I to je dobro. Prošle je godine RH pokušala provesti jedan program iznajmljivanja stanova za mlade obitelji, parove i pojedince koji namjeravaju osnovati obitelji, ljudi se nisu javljali iz raznih birokratskih razloga i strogih uvjeta. Mi imamo svoj program, i provodit ćemo ga i ubuduće, a naš program nije toliko kompliciran kao državni. Moram napomenuti kako će u budućnosti sve više obitelji i mladih ići u najam stanova zbog fluktuacije radnog stanovništva kao što je slučaj u zapadnoeuropskim zemljama. Zbog toga već sad razmišljamo o, i pokušavamo pronaći dobar program, kako graditi gradske stanove za najam, da bi smanjili cijenu najma općenito u Gradu Dugom Selu tj. kako bi ga nivelirali na normalnu visinu tako da svi imaju priliku započeti život bez enormnih troškova. Razmišlja se i o ideji da onome tko je 10 godina u najmu u takvom gradskom stanu pružimo mogućnost otkupa tog stana. To će biti određeni oblik subvencija. To je jedini način na koji možemo zadržati ljude. Također, na razne načine pomažemo obitelji od sufinanciranja ekonomske cijene vrtića, koju smo u posljednjih šest godina pet puta podigli, kako cijena vrtića ne bi postala opterećenje za obiteljski budžet, do recimo logopedskih i edukacijsko-rehabilitacijskih tretmana za djecu i slično. Stalo nam je da se mlade obitelji osjećaju dobrodošlo u gradu i da znaju da smo uz njih koliko to možemo biti.
Zagrebački obrtnički sajam (Foto: Zagreb.info)
Hrabar potez
Dugo Selo je jedan od rijetkih gradova koji, nakon ukidanja prireza od 9 posto, nije odlučio povisivati stopu poreza na dohodak. Čime ćete to nadoknaditi? Potkraj prošle godine čak ste najavljivali da će se u sljedećih nekoliko godina smanjivati stopa poreza na dohodak.
Ja sam liberal-kapitalist i gledam prihod, rashod i ono što mi ostane. I uvijek ostane kada radim. Mi cijelo vrijeme gradimo i ne želim u proračunu imati višak novaca jer višak novaca znači da nekome uzimate previše. Novac koji prikupljamo od građana kroz razne namete, prihode, dohotke, prodaja nekretnina itd. služe samo jednom – komunalnom uređenju Dugog Sela i razvoju poljoprivrednih i društvenih djelatnosti. Ako imam višak u proračunu onda znači da moram smanjiti prihod grada, a to znači smanjenje poreza. To je vrlo jednostavna računica koju mnogi ne razumiju i bave se populizmom. Sada je napravljeno na način da se država praktički ‘osvetila’ gradovima koji nisu u njihovim rukama pa im je uzela prirez, a mi bismo ga ionako smanjili. Neki gradovi u okruženju poput Svete Nedjelje i Samobora čak su i smanjili prirez, a neki ga nisu ni imali. Onog trena kada će masa novaca biti dovoljna za sve projekte i za potrebe svih građana Dugog Sela, tada ćemo ići sa smanjenjem. Nema tu velike mudrosti.
U najavi je niz investicijskih projekata. Koji su to projekti, kolika je njihova vrijednost?
Da iskreno kažem, već pišem program za razdoblje od 2025. do 2029. godine, a građani me nagovaraju da se ponovno kandidiram za gradonačelnika. Moram priznati da sam opet napunio cijelu bilježnicu, a imamo i table s projektima, mada su se neki negodovali protiv njih, na koje smo napisali koje smo projekte obavili. Skoro sve smo ih obavili osim jednog, a to je integrirani prijevoz, a za to nam treba Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Nažalost, oni svoj dio nisu odradili. Ipak, napravit ću nešto drugo, a to je gradski promet s električnim vlakovima. Bit će malo drugačiji. Naučit ćemo ljude da im automobili i parking u centru neće biti potrebni. Zatekli smo proračun od 6,5 milijuna eura prije šest godina, a sada on iznosi 28 milijuna eura, sve sam rekao.”
“Ono je bio napuhani, a ovo je realni proračun. Prošle godine je 20 milijuna eura bilo izvršenje proračuna, i više bi se izvršilo, ali radovi su kasnili zbog raznih stvari. Imamo desetak naših projekata u izvođenju plus prugu koja se planira izgraditi od Dugog Sela do Križevaca. Nadam se da sam na zadnjem sastanku doznao detalje koji me vesele, a to je da će, ako ne do parlamentarnih onda do lokalnih izbora, ipak biti gotova. Ali dobro. Netko se koristi takvim stvarima. Nemam vremena za populizam nego jednostavno moramo raditi. Projekti koji će biti sljedeće godine iznosit će više od 32 milijuna eura. Samo u ovoj godini na komunalne projekte otpada 11 milijuna eura. To se odnosi na uređenje šetnica, uređenje centra odnosno svih paralelnih ulica sa središtem. Promet će se moći odvijati i tim ulicama, a ne samo glavnom. Puno toga se radi, pri završetku je izgradnja vrtića za 80-ero djece, a u planu je izgradnja novog vrtića u zapadnom dijelu grada, također za 80-ero djece. Ne želimo populistički izgraditi previše vrtića jer u budućnosti možda neće biti toliko djece. Ovo je sada jedan val djece, a tko zna što će biti za desetak godina.
Poduzetnička zona – napokon! Imamo jednu ispod pruge, a sada smo 100.000 četvornih metara površine dobili za izgradnju još jedne poduzetničke zone. Ostala područja stoje. Imamo desetak terena za poduzetnike koji dolaze u Dugo Selo. To su uglavnom domaći poduzetnici, ali ima i onih iz inozemstva, da ih ne nabrajam. Riješili smo sve imovinsko-pravne probleme pa stoga sada puno tvrtki dolazi i odjednom će ih biti jako puno. A da ne kažem što se planira u sljedeće dvije godine…ako to uspije postat ćemo Beverly Hills.
Poznati ste po tome što učenicima i studentima dajete stipendije. Koji su uvjeti za dobivanje stipendija?
U proteklih nekoliko godina za više od 180 učenika i studenata dali smo više od 150.000 eura za stipendije. Kod mene su stipendije za učenike i studente jedna posebna čast. Svi oni koji imaju uvjete, koji su izvrsni, na kraju dobiju stipendiju. To je onaj dio koji imam pravo odlučivati. Bodovi su jedna stvar, ali i onaj koji ima prosjek 4,5 za mene je izvrstan. Takav učenik i student zaslužuje dobiti stipendiju. To je moj uzus i svatko tko ima uvjete dobit će stipendiju jer je najvažnija kvaliteta.
Zaprešić je veliko gradilište. Jedno je od četiri mjesta gdje se upravo obavljaju veliki radovi i Društveni dom u Jablanovcu, koji je sa svojim suradnicima obišao zamjenik zaprešićkoga gradonačelnika. Za taj su projekt osigurana novčana sredstva u iznosu od dva milijuna eura.
“Društveni dom u Jablanovcu još je jedan objekt javnoga karaktera koji je dijelom stradao u potresu, na lokaciji ruralnog dijela grada. Na neki način ponovno ćemo vratiti život u taj prostor. On će imati dvije, vrlo važne funkcije. Bit će to prije svega mjesto okupljanja stanovnika Jablanovca, ali i dviju novih vrtićkih skupina u istom objektu. Vjerujemo da će to biti područni objekt Dječjeg vrtića Maslačak”, rekao je Alan Labus.
Alan Labus, zamjenik zaprešićkoga gradonačelnika
Gradilište na kojem se obavljaju radovi novog društvenog doma dobro napreduju. Rekonstrukcijom su predviđene prostorije određene namjene. Također će tu i dalje biti vanjsko igralište. “Predviđena je velika dvorana za potrebe cijelog naselja i grada, kao i manje prostorije za kulturno-umjetnička društva ili manje sportske aktivnosti. Igralište će građenjem ovog objekta biti površinski umanjeno. Morat će se izvršiti preinaka kako bi ono ponovno bilo u funkciji. Područni objekt dječjeg vrtića planiran je u prizemlju”, pojasnio je Krešimir Petric, zamjenik pročelnice Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove.
Krešimir Petric, zamjenik pročelnice Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove
Potpuna rekonstrukcija krenula je u ožujku prošle godine. Završetak svih radova i opremanje planirani su za sljedeću godinu.
