Nakon što je gradonačelnik Tomislav Tomašević na konferenciji za medije izjavio da je Grad na sastanku predložio županiji da se u naredne četiri godine, točnije do 2028. kada je planirano otvorenje Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, miješani komunalni otpad odlaže u Zaprešiću, ali da je županija odbila prijedlog rekavši da su im kapaciteti 10 puta manji nego što je to propisano vladinim dokumentima, obratili smo se vodstvu Zaprešića s molbom da nam pojasne situaciju.
Nedovoljan kapacitet
Na upit nam se javio Domagoj Mikuša, direktor komunalnog poduzeća Zaprešić, koji je opovrgnuo glasinu da Zaprešić raspolaže s milijun tona kapaciteta za miješani komunalni otpad.
“Preostali kapacitet odlagališta otpada u Novim dvorima, Zaprešić je 55.000 tona”, poručio je.
“Razlog nemogućnosti prihvaćanja otpada s područja druge jedinice lokalne samouprave je premali kapacitet odlagališta. Prema dostupnim podacima iz Izvješća Ministarstva, Grad Zagreb godišnje odlaže preko 170.000 tona miješanog komunalnog otpada i preko 100.000 tona biootpada, dok Grad Zaprešić odlaže 11.000 tona na godinu.
Kada bi prihvatili otpad koji se generira u gradu Zagrebu, kapaciteti odlagališta u Zaprešiću bili bi popunjeni za nekoliko mjeseci i stvorili problem Zaprešiću i okolnim općinama s čijeg područja sakupljamo otpad”, pojasnio je.
Pitali smo Mikuša kako komentira navode da će gradonačelnik, u slučaju da Zaprešić ima kapacitete, a ne prihvaća njihov MKO, na isti način “vrednovati” Zaprešić jednom kad CGO bude dovršen i u pogonu.
“Nemam komentar na navedeno”, odgovorio nam je kratko.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević danas je poručio da ‘Grad Zagreb neće više nikoga čekati‘ kad je u pitanju projekt izgradnje centra za gospodarenje otpadom u Resniku za koji je najavio da će biti gotov do 2028. godine.
Predstavio je danas studiju izvodljivosti na konferenciji za medije te poručio da ona ide na sljedeće zasjedanje Gradske skupštine, koja se održava 25. siječnja. Projekt bi trebao stajati oko 140 milijuna eura.
<!––>
Problem je nastao jer je u međuvremenu gradonačelnik Tomašević računao na odlagalište u Zaprešiću, no na dva posljednja sastanka s predstavnicima Zagrebačke županije, kazao je, nisu uspjeli doći do rješenja. Stoga traži reakciju novog ministra gospodarstva Damira Habijana, koji ga protekla tri tjedna nije primio ni na sastanak.
– Ima li išta važnije od odlagališta otpada u Zagrebu? – pita se gradonačelnik Tomašević te poručuje da će ubuduće javno prozvati sve koji će pokušati opstruirati ovaj projekt.
– Hrvatska se obvezala da će do 2018. godine zatvoriti sva odlagališta otpada, to je bila obveza još prije šest godina – poručio je. Studiju je izradila tvrtka Ekonerg, a radi se o trošku investicije od oko 140 milijuna eura, naime prezentirane će biti tri varijante: jedna za 145 milijuna eura, druga za 147 milijuna eura te treća ‘teška‘ 138 milijuna eura.
– Odlagalište treba što prije zatvoriti, posebno sada nakon drugog odrona jer nije sigurno ni za građane, a ni za radnike – poručio je gradonačelnik Tomašević.
Dodao je također da je pred Općinskim građanskim sudom postupak osiguranja dokaza kako bi se utvrdio krivac za spomenuti odron te je sada sud naručio vještačenje. U međuvremenu je pokušao sa Zagrebačkom županijom dogovoriti da oni sljedeće četiri godine, dok se ne završi projekt u Resniku, zbrinjavaju otpad, a kad se otvori prostrojenje oni bi ga također koristili, no dobili su odbijenicu.
Iz Zagrebačke županije su im poručili kako kapaciteti u Zaprešiću nisu u skladu s onim što je navedeno u vladinom nacionalnom planu gospodarenja otpadom, gdje stoji da je kapacitet 1,6 milijuna tona otpada.
– Oni su nam rekli da je to u stvarnosti deset puta manje. Stoga tražim od ministra gospodarstva da što prije riješi tu situaciju – poručio je gradonačelnik Tomašević.
Reakcija župana Kožića
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić reagirao je na izjave gradonačelnika Tomaševića rekavši kako je na “području Zagrebačke županije trenutno aktivno 5 odlagališta otada (Andrilovec, Tarno, Beljavine, Mraclin, Novi Dvori) s ukupnim preostalim slobodnim kapacitetom od 103 tisuće tona”.
– Ako uzmemo u obzir da je Grad Zagreb prošle godine proizveo više od 170 tisuća tona miješanog komunalnog otpada dolazimo do činjenice da bi se svi preostali županijski kapaciteti napunili za oko 6 do 8 mjeseci. Dodajmo još k tome i miješani komunalni otpad iz Zagrebačke županije, a riječ je o 35 tisuća tona godišnje na spomenutih 5 odlagališta, dolazimo do još kraćeg roka popunjavanja svih slobodnih županijskih kapaciteta.
Sa svim ovim podacima na sastancima u prosincu i siječnju je upoznat gradonačelnik Tomašević – poručio mu je župan Kožić.
Nakon što je u velikom odronu otpada na odlagalištu Prudinec-Jakuševec teško ozlijeđen jedan radnik, a još dvoje nešto lakše, u glavni je fokus došlo stanje na odlagalištu te pitanja njegova zatvaranja.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević tada je rekao da je zatvaranje Jakuševca neophodna izgradnja jedinstvenog Centra za gospodarenje otpadom koji bi prema svim planovima trebao niknuti u Resniku.
Spomenuo je da postoji i nova studija izvodljivosti za izgradnju centra no do sad javnost nije znala ništa više o njenim detaljima.
Koštat će 140 milijuna eura
“”Sada imamo novu studiju koja je nastavak, ali drugačija studija s drugačijim rješenjem. To je MBO postrojenje s bioplinskim postrojenjem i sortirnicom, rekao sam već da košta oko 140 milijuna eura. Međutim, to nije ključno pitanje, ključno pitanje je lokacija. To je ključno pitanje, lokacija. Jedina lokacija je Resnik”, rekao je Tomašević.
Grad je sad materijale za studiju poslao u Gradsku skupštinu uoči nadolazeće sjednice 25. siječnja. Tom prilikom održao je i konferenciju za novinare koja će se održati od 13 sati.
“Najavio sam da ćemo do kraja ovog mjeseca potruditi se upititi studiju izvodljivosti o tome kako će Grad graditi kako bismo mogli zatvoriti odlagalište Jakuševec. Sutra ćemo na dnevni red staviti materijale, sažetak studije izvodljivosti za Centar koji će biti u Resniku.
Odron planine smeća na Jakuševcu (Foto: Damir Krajac/CROPIX)
Otvorenje do 2028. godine
U isto vrijeme ćemo poslati i Zagrebačkoj županiji isti takav sažetak studije, s obzirom na razgovore, da to bude zajednički centar”, rekao je uvodno.
Rekao je da oni više nikog neće čekati. “Vrijeme je da se ovo riješi. Idemo sa sažetkom koja ima oko 50 stranica. Kada se taj CGO izgradi konačno ćemo moći prema suvremenim standarima, bez ugroze za kvalitetu života stanovnika, zatvoriti odlagalište. Radimo jedno hibridno postrojenje koje zaprima i miješani otpad, i biootpad, te plastiku i otpad. Imat ćemo dodatna postrojenja na jednom mjestu”, rekao je dalje.
“Hrvatska se obvezala da će od 2018. zatvoriti sva odlagaišta miješanog otpada i izgraditi sve županijske centre za gospodarenjem otpada. Mi, s obzirom na ovu studiju, ukoliko neće biti nekakvih podmetanja i kočenja, možemo izgraditi ovo postrojenje i pustiti ga u rad 2028. godine. Tada sa svim dozvolama može početi s radom”, rekao je još.
Rekao je da grad inzistira na stavljanje studije na Skupštinu je želi i političku podršku Skupštine vezano za lokaciju. “Zanima me tko će imati probleme s lokacijom i koje su njihove alternative”, kazao je.
“Bez grada Zagreba nije moguće postići niti jedan nacionani cilj vezan uz gospodarenje otpada”, rekao je završno te predstavio i neke detalje.
Izrađivač studije je tvrtka EKONERG koja bi trebala revidirati postojeću studiju izvodljivosti. Planira se izgradnja jedinstvenog hibridnog MBO postrojenja na Resniku na miješani komunalni otpad i suhe reciklate – papir, plastiku i metal.
Ovo postrojenje je napravljeno tako da može dobiti EU financijranje. “Ukoliko će biti bilo kakvih opstrukcija ili kašnjenja iz perspektive dobivanja EU financiranja, mi nećemo čekati. Spremni smo to u potpunosti financirati putem razvojnih kredita”, rekao Tomašević.
Tri tehnološke opcije
Studija nudi tri tehnološke opcije, ali bitno je da se sve tri opcije oslanjaju na već planirane opcije i isprobane tehnologije u Republici Hrvatskoj. U sve tri varijante investicija je vrijedna oko 140 milijuna eura.
Svaka od varijanti je dovoljna da se zatvori odlagalište Jakuševec, dodao je Tomašević te u skladu sa svim smjernicama za najbolju moguću tehnlogiju. Rekao je su se slična postrojenja radila u Ljubljani, Berlinu i Sofiji.
Otpad, plastika (Foto: Čitateljica)
Tomašević je izvijestio i još dvije stvari koje su vezane za otpad, pa je tako rekao da odlagalište treba što prije zatvoriti, a posebno nakon drugog odrona.
“Pred općinskim sudom u Novom Zagrebu nakon drugog odrona pokrenut je postupak osiguranja dokaza koji bi trebao utvrditi odgovornost za štetu. Sud je naručio vještačenje koji će utvrditi i dati svoje mišljenje zašto je došlo do tih odrona.
Neuspjeli sastanci sa Županijom
Što se tiče odvoza, nema uskih grla što se tiče odlaganja na plohi na Jakuševcu. Završili su radovi koji su proširili kapacitete i sad nema zastoja.
Mogu obećati da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da postrojenje u Resniku završi u najkraćem mogućem roku. Prozivat ću svakog tko će nam za jedan dan usporavati taj proces”, rekao je Tomašević.
Rekao je da su se tražia i druga rješenja do izgradnje centra u Resniku. Održala su se dva sastanka sa Zagrebačkom županijom.
“Ono što smo mi predložili županiji je da zauzvrat sljedeće 4 godine u zagrebačku županiju odlazi miješani komunalni otpadom”, s obzirom na situaciju. Rekao je da su na tu ideju došli jer Zagrebačka županija ima više kapaciteta.
No, iz županije su rekli da su njihovi kapaciteti zapravo 10 puta manji nego što je to propisano vladinim dokumentima. “Meni nije jasno kako je moguće da Vlada usvaja takav plan za gospodarenje otpadom.
I zato tražim od Vlade i ministarstva da se utvrde stvarni potencijali za odlaganje MKO-a u Zagrebačkoj županiji, te kako su ti podaci završili u nacionalnom planu usvojenom prije samo sedam mjeseci. Tražimo da se ispitaju sve opcije za preuzimanje odlagališta iz županije iz Resnika.
Trebalo se odlagati u Zaprešiću, ali oni su rekli da su im kapaciteti barem 10 puta manji, pojasnio je Tomašević.
Rekao je da se opstruira napredak ovog projekta. “Zagrebački HDZ je protiv lokacije, te isto koju je zagrebački HDZ izglasao prije nekoliko godina. Kako to nazvati ako ne opstrukcijom?”, rekao je.
Ako Zaprešić ima potencijale, a ne pristane na suradnju, tako će ih se tretirati po pitanju naknada nakon što se otvori postrojenje.
Predstavljeni su rezultati rada Muzeja Hrvatskog zagorja za prošlu godinu. Vrhunske brojke pokazuju da je bilo gotovo 313 tisuća posjetitelja. Galerija Antuna Augustinčića najmanje je posjećena, ali i ondje je zabilježena lijepa brojka. Muzeji Hrvatskog zagorja ukupno su u prošloj godini imali 312806 posjetitelja, što je 11298 više nego godine prije. Najviše posjetitelja ugostio je Muzej krapinskih neandertalaca, kojim su tijekom 2023. godine prošle 143 tisuća posjetitelja. “Muzej krapinskih neandertalaca ipak se uvijek ističe najvećim brojkama. Najviše je tu bilo izložbene djelatnosti, to jest čak sedam organiziranih što autorskih što gostujućih tematskih izložbi. Ovdje je prapovijesna tema ispričana na suvremen način pomoću tehnologije. Po novom imamo i prvi hologram neandertalke u prirodnoj veličini sa svim anatomskim karakteristikama. Na hologramu je radila antropologinja Davorka Radovčić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Također je postavljena nova multimedijska instalacija Ledeno doba te su u stalnom postavu i novi info kiosci”, rekao je Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja.
Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja
Godina koja je iza nas bila je za Muzeje Hrvatskog zagorja obljetnička. Obilježeno je tako 450 godina Seljačke bune i 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja kao najkompleksnije baštinske ustanove u ovom dijelu Europe. Također je obilježeno 50 godina Muzeja seljačkih buna i 70 godina rada najstarijeg muzeja, kumrovečkog „Starog sela“.
Na području Općine Marija Gorica već je postavljeno nekoliko uspornika dok su i drugi u planu. Naime Općina Marija Gorica već duže ima probleme s brzim vozačima koji ne poštuju ograničenja brzine. Brzoj i obijesnoj vožnji želi se doskočiti na ovaj način.
“Nikad divljaštvu ne možeš doći na kraj 100% ali evo pokušavamo smiriti vožnju na našem području. To smo počeli s onim prvim semaforom koji smo stavili u Trsteniku. Sad smo na cijeloj cesti prema Januševcu napravili uspornike. Planiramo ga napraviti i u Kraju Donjem uz dječje igralište na Vodovodnoj ulici. Mislim da s time bar djelomično možemo usporiti promet na cestama. Mislim da će savjesni vozači uvijek paziti ali imamo ovih mladih i nadobudnih koji ne poštuju propise pa za njih imamo nešto drugo” , poručila je načelnica Općine Marija Gorica Marica Jančić.
Marica Jančić
Zbog brze vožnje oštećen i most
Zbog nepažljive i objesne vožnje su pak nastala oštećenja na mostu u Trsteniku tako da će njemu biti potrebna sanacija.
“Imali smo prometnu nezgodu. Automobil se zabio u ogradu mostića. Da nije bilo te zaštite tko zna gdje bi vozač automobila završio. Sad čekamo zapisnik Policijske postaje Zaprešić pa ćemo i to popraviti”, rekla je načelnica Jančić.
Velike prijepore među stanovništvom izazvalo je postavljanje stupića koji odvajaju kolnik od biciklističke staze, no oni su prema zakonskoj regulativi zbog male širine staze morali na nekim mjestima biti postavljeni.
Krapinsko – zagorska županija nastavila sa financiranjem županijskog HGSS-a. Za ovu godinu potpisan je tako novi ugovor vrijedan 10 tisuća eura, a župan je stanici Zlatar Bistrica uruči i nešto više od 14.000 eura vrijednu komunikacijsku opremu.
Životni poziv a ne posao
I u novoj 2024. godini Krapinsko-zagorska županija nastavila je s ulaganjima u HGSS Stanicu Zlatar Bistrica. S novih 10.000 eura za ovu godinu ulaganje županije u HGSS na svome području doseglo je ukupan iznos od 185.000 eura.
“Krapinsko-zagorska županija dosad je u rad Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zlatar Bistrica uložila oko 185 tisuća eura, odnosno 1,4 milijuna kuna. Od toga se 60 tisuća eura odnosi za izgradnju i opremanje njihovog sjedišta u Zlatar Bistrici, 75 tisuće eura na redovnu djelatnost, 35 tisuće eura za novo vozilo, a ostatak na donacije opremu.” rekao je župan Željko Kolar.
Sama stanica je osnovana prije 10 godina a sa uređenim prostorima i svom opremom jedna je od najopremljenijih i uređenijih u Hrvatskoj.
“Moram zahvaliti iznimnoj ekipi, koja je počela na ovome raditi prije toliko godina. No jednostavno je raditi kada u Županiji imate podršku ljudi koji razumiju i koji su na prvu prepoznali ono što je bitno, ne samo za Krapinsko-zagorsku županiju, jer ova stanica i čitav sustav funkcionira unutar Hrvatske. Dobili smo jednu krasnu instituciju koju Županija podupire materijalno i moralno i na svaki drugi način, kao što i priliči tom sustavu.” naglasio je bivši načelnik Zlatar Bistrice Žarko Miholić.
“Stanica trenutno ima 41 člana, od kojih imamo 15 gorskih spašavatelja, ostali su pripravnici i suradnici i svi rade volonterski, brinu za sigurnost ljudi i imovine. U prošloj godini imali smo oko 30 akcija i sve su uspješno završene.“ istaknuo je pročelnik HGSS-a Stanice Zlatar Bistrica, Darko Berljak.
Osim samog potpisivanja ugovor stanici je donirana i komunikacijska oprema vrijedna nešto više od 14.000 eura putem koje će posao gorskih spašavatelja biti lakši i sigurniji.
Prvi veliki koncert domoljubne glazbe koji je održan u organizaciji Laudato TV-a oduševio je zajedništvom, a jednim srcem kucalo je svih 18.500 posjetitelja u Areni Zagreb.
Pozornicom najveće dvorane u zemlji prošlo je 25 izvođača, redom poznatih imena hrvatske glazbe, a ukupno 150 glazbenika izmjenjivalo se na bini u obliku slova ‘V’, simbola pobjede. Samo tri mjeseca prošlo je od ideje do realizacije koncerta koji se pokazao pravim festivalom domoljubne glazbe.
Dobro poznate pjesme
Okupljeni su imali prilike poslušati dobro poznate pjesme ispjevane domovini u koje je udahnut nov život i u novim izvedbama koje je glazbeno pratio orkestar pod ravnanjem Ante Gele. Stihovi koji su bodrili i hrabrili ljude u najtežim trenucima hrvatske povijesti, kao i one pjesme koje su nas ispunjale ponosom i srećom u radosnim trenucima orili su se Arenom tijekom trosatnog koncertnog spektakla.
Posebno su oduševile izvedbe hrvatske himne u izvedbi članica zbora ‘Zvjezdice’, plesna točka završno kolo iz opere ‘Ero s onoga svijeta’ i zajednička završna izvedba pjesme ‘Moja domovina’. Na početku koncerta, koji je održan na 32. obljetnicu međunarodnog priznanja RH od Svete Stolice, molitvu za Hrvatsku predmolio je apostolski nuncij u RH mons. Giorgio Lingua. Uslijedila je pjesma ‘Zdravo djevo’ u izvedbi Vokalista trogirske katedrale.
Spektakl u Areni pod nazivom “Domu mom” (Foto: Laudato TV)
Raznovrsnost
Publiku je za nastavak domoljubnog koncerta podgrijala Klapa ‘Sv. Juraj’ HRM pjesmom ‘Ratnici svjetla’, a Dražen Žanko otpjevao je svoju legendarnu ‘Od stoljeća sedmog’. Slavonske zvuke donijeli su ‘Najbolji hrvatski tamburaši’ otpjevavši ‘Croatio, ponosna u duši’ i ‘Živila Hrvatska’, ‘Suzu za zagorske brege’ publika je u glas otpjevala s Adalbertom Turnerom Jucijem dok su ponos Like branili Ana Žagar i Ličke drvosječe pjesmama ‘Košulja’ i ‘Lička kapa’.
Spektakl u Areni pod nazivom “Domu mom” (Foto: Laudato TV)
Pjesmu ‘Dajem ti srce’ otpjevala je ženska klapa Cesarice, a Arenom se orila ‘To je tvoja zemlja’ u izvedbi Đanija Stipaničeva koji je otpjevao i ‘Kome bi šumilo more moje sinje’ u pratnji Klape Cambi. Publiku je oduševila ‘Zemlja dide mog’ koju je svirajući na bijelom klaviru otpjevala Meri Cetinić. ‘Ne damo te pismo naša’ izveo je Tomislav Bralić i klapa Intrade koji su razgalili posjetitelje pjesmom ‘Croatio, iz duše te ljubim’. Uz pratnju supruga Joška Banova Zorica Kondža je otpjevala pjesmu ‘Bodulska balada’, a vratila se i kasnije u programu senzacionalno izvedenom pjesmom ‘Lupi petama’.
Spektakl u Areni pod nazivom “Domu mom” (Foto: Laudato TV)
Kulminacija programa
Arena je razdragano plesala tijekom drugog izlaska Klape ‘Sv. Juraj HRM’ i stihova pjesme ‘Mi smo hrvatski mornari’, a opće veselje upotpunili su vatreni efekti na sceni dok su njome nastupali Zaprešić boys. ‘Opća opasnost’ je započela nastup istoimenom pjesmom te nastavila s ‘Tri rijeke’. Mladu generaciju izvođača na koncertu ‘Domu mom’ predstavljali su Iva Ajduković, Pava, Goran Orešković, Dino Petrić i Josip Palameta, a zajedno su otpjevali ‘Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj’.
Kulminacija koncerta bila je u završnici tijekom nastupa željno iščekivanih imena. Dražen Zečić uz pjesmu ‘Pravi Hrvat ne umire nikada’ otpjevao je i ‘Poljubi zemlju’. Miroslav Škoro izveo je neizostavne domoljubne pjesme ‘Ne dirajte mi ravnicu’ i ‘Sude mi’. Mate Buliću je prepuna Arena skandirala nakon otpjevanih ‘Domu mom’ i ‘Moja Hercegovina’, a Tiho Orlić je oduševio s izvedbama pjesama ‘Ruža Hrvatska’ i ‘Lijepa li si’.
U spektakularnoj završnici ovog velikog koncerta organizatori su na oduševljenje publike najavili idući koncert ‘Domu mom’ koji će se održati 30.11.2024. u 20 sati u Zadru, u velikoj dvorani Krešimira Ćosića.
Nakon zagrebačkog koncerta komentari posjetitelja odišu oduševljenjem:
“E, to je koncert. Bilo je odlično!”
“Ne uspoređujte koncerte! Neki nisu ni slova važni za komentirati, ali ovaj je. Bravo ljudi, napokon nešto normalno! Svaka čast organizatoru i odazvanima. Samo da je više ovakvih koncerata”, napisala je jedna naša čitateljica.
“Predivan koncert s puno mladih.”
“Kad je u Zagrebu koncert domoljubnih, ni spomena! A, kad dolaze cajke, mjesec dana prije, svi mediji vrište”, “Kako je Bog providio ovaj koncert, kao nagradu i slavlje našim hrvatskim rukometnim pobjednicima. Srca nam do neba!!!!!
Domoljubni koncert ‘Domu mom‘ u zagrebačkoj Areni nije propustio ni izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić. Na društvenim mrežama pohvalio se atmosferom s koncerta.
“Hrvatsku sine voli”, poručio je Dalić i oduševio svoje pratitelje.
Izbornik je objavom skupi velik broj pozitvnih komentara svojih pratitelja.
“Volimo, volimo i te kako…samo nas raseliše…a dišemo za domovinu više nego oni”, “Kako je ovo emotivno. Predivno”, “Bravoooo svaki dan Arenu puniti”, “Hvalim te Bože da je to u Zagrebu”, “Zemljo moja ponosna, zemljo vjere , kulture , zemljo heroja , čuvajmo naše svetinje”, “Svaka čast Zlatko, predivno”, “Ajmooooooooooo izborniče”, nizale su se pohvale i emotivni komentari.
Izbornik Dalić je, podsjetimo, nedavno bio i na Hrvatskoj noći u Suwag Energie Areni u Frankfurtu, gdje je tisuće Hrvata stiglo su u Njemačku iz svih dijelova svijeta.
Koncert je započeo himnom i molitvom, a prepunu Arenu zabavljalo je čak 150 izvođača, predvođenih s 25 jakih imena hrvatske estrade, među kojima su Mate Bulić, Meri Cetinić, Dražen Zečić, klapa Intrade, Tomislav Bralić, Zaprešić Boysi i brojni drugi.
Domoljubni koncert ‘Domu mom‘ u zagrebačkoj Areni nije propustio ni izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić. Na društvenim mrežama pohvalio se atmosferom s koncerta, a posebno je, čini se, uživao u hitovima Tomislava Bralića i klape Intrade.
“Hrvatsku sine voli”, poručio je Dalić i oduševio svoje pratitelje.
Koncert u Areni Zagreb započeo je sinoć himnom i molitvom, a nakon toga na pozornici su se izmjenjivali sa svojim nastupima Miroslav Škoro, Meri Cetinić, Tomislav Bralić, klapa Intrade, Mate Bulić, Zaprešić Boysi i drugi…
U subotu je na koncertu Domu mom u zagrebačku Arenu pristiglo 20 tisuća mladih i starih, sa svih strana Lijepe naše i izvan njenih granica. Obgrljeni zastavama, šalovima i kapama u bojama Hrvatske, započeli su koncert i sami, pa se tribinama orila pjesma “Oj, hrvatska mati”, dok se pozornica još pripremala.
Koncert je okupio najpoznatijih 25 hrvatskih izvođača, pljeskali su im Dalmatinci, Zagrepčani, Zagorci, oni koji su došli s Kvarnera, ali i iz Bosne i Hercegovine, Kanade, Njemačke… a mahali su s tribina i oni koji su zbog koncerta došli čak iz Australije. Ovaj svečani domoljubni koncert u Areni započeo je Himnom Lijepe Naše. Uz anđeoske glasove članica grupe Zvjezdice, hrvatsko je srce kucalo sve jače. KUD Jedinstvo iz Splita oduševili su scensko-plesnim nastupom završnog kola iz opere “Ero s onog svijeta”.
Koncert domoljubne glazbe Domu mom
Vanesa Pandzic/Cropix
Koncert domoljubne glazbe Domu mom
Vanesa Pandzic/Cropix
Prije 32 godine, 13. siječnja 1992., Sveta Stolica je na čelu s papom sv. Ivanom Pavlom II.priznala Hrvatsku kao neovisnu i suverenu državu, pa je tom prilikom apostolski nuncij u Hrvatskoj Giorgio Lingua blagoslovio dvoranu molitvom, nakon čega su Vokalisti trogirske katedrale otpjevali “Zdravo djevo”. Sve pjesme pratio je orkestar kojim je ravnao Ante Gelo.
Giorgio Lingua, koncert domoljubne glazbe Domu mom
Vanesa Pandzic/Cropix
“Nije ovo tipičan koncert, ovo je obiteljsko okupljanje”, rekao je voditelj koncerta Marin Periš i podsjetio tko nam je omogućio da se danas slobodno okupljamo i pjevamo kao jedno, pa tako uveo u pjesmu “Ratnici svjetla”, koju su otpjevali Klapa sveti Juraj HRM. Oni što su uz pjesmu plakali, najglasnije su pjevali. Dražen Žarko je potom otpjevao “Od stoljeća sedmog”, a nastupili su i Najbolji hrvatski tamburaši. Adalbert Turner Juci otpjevao je pjesmu “Suza za zagorske brege”, pa skinuo svoj šešir i naklonio se publici.
Adalbert Turner Juci, koncert domoljubne glazbe Domu mom
Vanesa Pandzic/Cropix
Najbolji hrvatski tamburasi, koncert domoljubne glazbe Domu mom
Vanesa Pandzic/Cropix
Na koncertu su pjevali i veličanstvena Ana Žagar s Ličkim drvosječama, a ženska klapa Cesarice očarala je pjesmom “Dajem ti srce”. Đanija Stipaničeva je pratila i klapa Cambi uz najdraže note o moru i pobjedi. Diva dalmatinske pjesme Meri Cetinić na bijelom klaviru odsvirala je i otpjevala “Zemlju dide mog”, a Tomislav Bralić i klapa Intrade podsjetili su da ovakve trenutke ne dajemo nikome.
Meri Cetinic, Koncert domoljubne glazbe Domu mom
Vanesa Pandzic/Cropix
Ana Zagar, koncert domoljubne glazbe Domu mom
Vanesa Pandzic/Cropix
Pozornicu su zapalili Zaprešić boysi u čast pobjede hrvatskih vaterpolista i rukometaša dan prije koncerta, te otpjevali jednoglasno s cijelom Arenom svoju pjesmu u čast Vukovaru, a atmosfera se nastavila uz dobri stari rock i Opću opasnost. Zorica Kondža ukrala je svu pozornost svojim jedinstvenim glasom i izvedbom pjesme “Lupi petama”, te drugim omiljenim domoljubnim pjesmama.
Domovini je pjevao i željno iščekivani Dražen Zečić koji je zabavio sve prisutne uz svoje hitove. Poseban zvižduk dočekao je Miroslava Škoru koji je zapjevao “Ne dirajte mi ravnicu”, a onda podigao atmosferu pjesmom “Sude mi”. Neponovljivi Mate Bulić pjevao je pjesmu koja nosi naziv samog događaja, a onda i pjesmu “Moja Domovina”. “Drago mi je što večeras mogu pozdraviti sve one koji su se molili za moje ozdravljenje. Hvala vam”, rekao je okupljenima.
Jednu od najemotivnijih domoljubnih balada “Ruža Hrvatska” otpjevao je Tiho Orlić, pa ujedinio sva grla i srca pjesmom “Lijepa li si”.
Ovakav doživljaj sigurno bi popunio još pet koncertnih dvorana, pa su tako najavili i reprizu u Zadru 30.11. “Ideja je da ovo postane tradicija”, rekao je Periš i prepustio pozornicu svim izvođačima da za kraj otpjevaju “Moja domovina”. Uz neumorne uzvike i pljesak, publika se opraštala s izvođačima, a kako su ih dočekali, tako su ih i otpratili stihovi s tribina: “Zovi, samo zovi, svi će sokolovi za te život dati…”
