Jezive scene odvijale su se jučer oko 17.30 sati u mehaničarskoj jami jedne kuće u Zaprešiću. Naime, u garaži u prizemlju kuće u Ulici Bana Josipa Jelačića 66-godišnjak je obavljao demontažu spremnika benzinskog goriva na osobnom vozilu marke Toyota u vlasništvu 65-godišnjakinje.
U tom se trenutku muškarac nalazio u mehaničarskoj jami te je tijekom radova, a najvjerojatnije uslijed kvara na električnoj instalaciji jedne od dviju svjetiljki koje je sproveo radi osvjetljenja prostorije, došlo do iznenadnog iskrenja. Automatski su se odmah zapalile i pare benzinskog pogonskog goriva nakon čega je, kažu iz PU zagrebačke, plamen zahvatio odjeću 66-godišnjaka.
Na mjesto tragedije odmah je pristigla Hitna pomoć, kao i vatrogasci koji su se promptno uhvatili u koštac s vatrom. Ozlijeđeni muškarac je vozilom Hitne pomoći prevezen u Kliniku za traumatologiju gdje su mu utvrđene teške tjelesne ozljede.
Policija je na mjestu događaja provela očevid te navode da je riječ o nesretnom slučaju sa teškim posljedicama.
Hrvatski državljani koji žive i rade u Saveznoj Republici Njemačkoj suočili su se velikim vremenskim neprilikama i zastojima u prometu dok su se u četvrtak i petak vozili prema Hrvatskoj, piše FeniX magazin.
<!––>
– Iz Frankfurta smo krenuli u četvrtak prema Zagreb, a osim kratkotrajnog zastoja u prometu kod Passaua zbog prometne nesreće u kojoj je sudjelovalo pet vozila, nismo imali znatne poteškoće u prometu – rekla je Ivanka K. za FeniX.
Snježno nevrijeme u Njemačkoj
André Maerz/imago stock&people/Profimedia
Snježno nevrijeme u Njemačkoj
André Maerz/imago stock&people/Profimedia
Snježno nevrijeme u Njemačkoj
Bernd MŠrz/imago stock&people/Profimedia
Snježno nevrijeme u Njemačkoj
Bernd MŠrz/imago stock&people/Profimedia
U većim su se problemima našli oni koji su na put krenuli u petak. Naime, osim nevremena u Njemačkoj, naletjeli su na zastoje u Austriji koje su uzrokovali velik broj putnika na cestama i snijeg.
– U Austriji pada snijeg i gužve su ispred tunela Karavanke. Promet se pomiče jako sporo – rekla je FeniX-u Ana D. koja s obitelji iz Njemačke putuje u Hrvatsku.
Na Facebook stranici Granični prijelaz Maljevac javljaju kako se ‘Zagreb začepio sa svih strana‘ te nude savjete kojim putem je naljbolje krenuti:
‘Savjet svima koji dolaze od Slovenije prema Zagrebu da se isključe na Zaprešić i idu kroz grad Zagreb jer je na obilaznici kolona preko 20 km koja se jedva kreće. Kao idete na Maljevac ili Izačić, onda idite na Novo mesto Metlika i Karlovac. Puno obitelji ima malu djecu i lakše ce im biti kroz grad uz nekoliko semafora.
A10 prema Vilachu dva sata se čeka kod Gollinga.
Na A9 pravac Graz ko može neka ide na Rottenmann i Bundesstraße dalje nema gužve.
Ljubljana kolona oko 10km, kreni-stani.
Prometna nesreća na A3 kod Kutine, kolona je 7km.
GP Maljevac 90 minuta, Izačić 45 minuta
GP Kostajnica 2 sata, Dvor 60 minuta, Županja, Gradiška i Bajakovo 45 minuta‘, navode.
<!––>
Duža čekanja
HAK javlja kako je pojačan promet na gradskim cestama i obilaznicama, osobito na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7), na prilazima gradu Splitu, autocestama A2 Zagreb-Macelj u smjeru Zagreba i A3 Bregana-Lipovac u smjeru Lipovca i na pojedinim graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom. Na pojedinim granicama zabilježena su duža čekanja na izlazu iz Hrvatske.
<!––>
Izvanredne situacije na cestama:
teretno vozilo u kvaru na zagrebačkoj obilaznici na kraku čvora ZAGREB ISTOK u smjeru Lipovca, vozi se jednim prometnim trakom uz ograničenje brzine 40 km/h;
kolona vozila zbog prometne nesreće na autocesti A3 Bregana-Lipovac između čvorova POPOVAČA i KUTINA u smjeru Lipovca duga je oko 4 km.
Povećana gustoća prometa i kolone:
vozi se usporeno u koloni u pokretu uz zastoje na zagrebačkoj obilaznici (A3) između čvorova Sveta Nedelja i naplate Zagreb istok u smjeru Lipovca;
na autocesti A2 Zagreb-Macelj na čvoru Zagreb zapad u smjeru Buzina kolona je oko 2 km, a na naplatnoj postaji Trakošćan iz smjera graničnog prijelaza Macelj oko 1 km;
pred graničnim prijelazom Bajakovo kolona teretnih vozila u smjeru Srbije je oko 8 km.
Grad Sveta Nedelja je ostvario potporu u iznosu od 13,7 milijuna eura za potpunu obnovu dvorca Kerestinec. Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec potpisao je s Ministarstvom kulture i medija Dodatak IV. Ugovoru o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Sveta Nedelja ostvarila potporu u iznosu od 13,7 milijuna eura
Grad Sveta Nedelja prijavio se na Poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u seriji potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije s projektom „Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite dvorca Kerestinec, Sveta Nedelja“ te u lipnju 2022. godine ostvario sredstava preko Ministarstva kulture i medija u visini od 3,4 milijuna eura.
“Ovo je do sada najveći direktni iznos iz EU fondova koji je naš grad ikada dobio za neki projekt. Kad sam krenuo na svoj politički put, obnova i svojevrsni spas devastiranog dvorca su mi bili jedni od ciljeva. Nismo se željeli zaletjeti u investiciju koju ne bismo mogli pratiti već smo postepeno brinuli o dvorcu, ovisno o dostupnim financijama, ali i dostupnim fondovima“ istaknuo je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec.
Na dvorcu je ove godine završena konstruktivna obnova. Nova sredstva će biti utrošena namjenski na građevinsko-obrtničke radove, restauratorsko-konzervatorske i arheološke radove, vodovod i odvodnju, strojarske i elektroinstalacije, vatrodojavu i dizalo. Izvršit će se svi završni radovi i obloge, postaviti novi parket i obnoviti fasada, a srušit će se i objekt u prizemlju kako bi dvorac mogao po završetku istih biti pripremljen za stavljanje u funkciju.
“Nakon dugog niza godina stajanja, iskreno mi je drago što ćemo vratiti dvorac u njegovo pravo stanje i koji će, kao nekadašnji sabor velikaša, biti svima na ponos i sjati u pozitivnom svjetlu. Na to sam kao gradonačelnik, zastupnik, ali i rođeni Kerestinčan uistinu ponosan“, naglasio je gradonačelnik Dario Zurovec.
Dvorac Kerestinec, renesansno – barokni kaštel u mjestu Kerestinec nalazi se na području Svete Nedelje i smješten je jugoistočno od Samobora, u nizini, usred prostranog perivoja. Sagradila ga je obitelj Erdödy, te je dvorac spomenik kulture 1. kategorije. Projekt je sufinanciran u 100%-tnom iznosu, a svi radovi moraju završiti s 30. lipnja 2026. godine.
Ono čega su se mnogi pribojavali, ali nažalost i očekivali, se i dogodilo. Za mnoge posljednji radni dan prije blagdana donio je kaos u prometu.
Videosnimka koju su nam poslali čitatelji u kasnopopodnevnim satima pokazuje razmjere gužvi koje se stvaraju na izlasku iz Zagreba. Da je situacija kaotična potvrđuju i izvještaji HAK-a.
Kolone
HAK piše kako je pojačan promet na gradskim cestama i obilaznicama, osobito na zagrebačkoj (A3).
“Vozi se usporeno u koloni u pokretu uz zastoje na zagrebačkoj obilaznici (A3) između čvorova Sveta Nedelja i Zagreb istok u smjeru Lipovca.
Na autocesti A2 Zagreb-Macelj na čvoru Zagreb zapad u smjeru Zagreba kolona je oko 7 km, a na ulazu na naplatnoj postaji Trakošćan u smjeru Zagreba oko 1 km”, izvještava HAK.
Oni koji su se našli u prometu diljem Zagreba svjedoče o gužvama i očekivano nisu baš sretni.
“Katastrofa, od centra Zagreba do Zaprešića 2 sata. Busa nije bilo 40 minuta. Niti jednog 172 naravno. Išla s posla doma”, “Od naplatnih u Zaprešiću do Ivanje Reke je tako” ,”Katastrofa”, “Jad i bijeda zagrebačkog prometa i tako dalje prema Žitnjaku. Nesinkronizirani semafori”, pisali su čitatelji.
Petak uoči blagdana zagrebački promet je u neviđenom kaosu. Demonstriraju nam to i fotografije čitatelja iz različitih dijelova Zagreba koji je potpuno zakrčen vozilima u kolonama. Kolona je i na granici na Bajakovu i to 8 kilometara, a neviđene su gužve i na prilazima Splitu. Dobar dio Zagrepčana je danas i ranije izašao s posla pa je prometni krkljanac započeo prije 16 sati.
Pogledate li Google Maps, brojni dijelovi grada su u tamnocrvenom što znači da promet naprosto stoji.
Crvene linije označuju područje velikog prometnog zastoja u Zagrebu
Ana Sorić/Google Maps
“U svojih 50 godina života ovo nisam vidjela, pa jesu li Zagrepčani potpuno poludjeli?!‘
Druga čitateljica javlja da je tramvaj krenuo s okretišta u Ozaljskoj, ali da se u 15 minuta nije pomaknuo ni 70 metara.
“Sve sam tramvaje po Ozaljskoj i Tratinskoj ulici prošla pješke, kroz tri stanice!”, tvrdi.
Prometni kolaps u Zagrebu
/Čitateljica
/Čitateljica
/Čitateljica
/Čitateljica
/Čitateljica
/Čitateljica
/Čitateljica
/Čitateljica
/Čitateljica
Prometni kolaps u Zagrebu
/Čitateljica
Čitatelji nam javljaju i o velikom prometnom krkljancu od Jankomira do Zaprešića u smjeru grada.
/Čitateljica Jutarnjeg
<!––>
Kako javlja HAK, vozi se usporeno u koloni u pokretu uz zastoje na zagrebačkoj obilaznici (A3) između čvorova Sveta Nedelja i Zagreb istok u smjeru Lipovca; na autocesti A2 Zagreb-Macelj na čvoru Zagreb zapad u smjeru Zagreba kolona je oko 7 km, a na ulazu na naplatnoj postaji Trakošćan u smjeru Zagreba oko 1 km.
Prigodnim druženjem mještani Hruševca Kupljenskog proveselili su se ususret božićnim i novogodišnjim blagdanima. Manifestacija „Božić u Hruševcu“ drugu godinu zaredom obilovala je aktivnostima koje su potaknule zajedništvo i praznično raspoloženje. Okupili su se mještani svih generacija koji su se pobrinuli da u Društvenom domu zavlada pravi blagdanski duh.
“Mjesni odbor je organizator i pokrovitelj ove manifestacije. U organizaciji su još naš KUD, DVD i dečki iz off road kluba u osnivanju. Drugi put radimo ovu manifestaciju da ljude malo počastimo s jelom i pićem za kraj godine, da se malo djeca i naši folkloraši podruže i da obilježimo božićne i novogodišnje blagdane”, objasnio je predsjednik vijeća Mjesnog odbora Hruševec Kupljenski i KUD-a Hruševec Kupljenski Stjepan Đurinski.
Brojne aktivnosti u kojima su uživali su i mladi i stari uključivale su kulturno-zabavni program i raznoliku gastronomsku ponudu koja je zadovoljila svačiji ukus.
“Prvo će djeca okitii bor. Nakon toga imat ćemo prigodni božićni program. Malo KUD i djeca, malo naša limena glazba. Dečki iz Lovačke udruge Prepelica i naši sponzori su nam uskočili pa radimo srneći paprikaš i kranjske kobase, a za djecu smo čevape pripremili, naravno i sokove dok odrasli piju vino”, otkrio je Stjepan Đurinski.
Uređenje Društvenog doma
Među planovima Mjesnog odbora Hruševec Kupljenski za sljedeću godinu ističe se uređenje potkrovlja Društvenog doma.
“Radimo projektnu dokumentaciju kako bi uredili potkrovlje da imaju gore naše udruge svoj prostor. Mjesni odbor će imati još jedan dodatan prostor, a i kad nam dođu razne udruge na naše manifestacije gore se može i prespavati jer nemamo smještajnih kapaciteta. To jedna lijepa priča koja bude dobro došla budućim naraštajima. Evo mi imamo 20 malih folkloraša što je za naše mjesto od 400 stanovnika jako puno. Mislim da smo na dobrom putu i da razvijamo međuljudske odnose i druženje”, naglasio je Đurinski za kraj.
Putem ovog blagdanskog druženja osim zajedništva najmlađe se također želi potaknuti da se danas sutra priključe radu udruga i aktivnostima Mjesnog odbora Hruševec Kupljenski.
Prigodnim koncertnim programom članovi KUD-a Kupljenovo priveli su kraju godinu u kojoj su obilježili i proslavili svojih 40 godina djelovanja. Na koncertu pod nazivom „Naših 40 godina“ predstavljen je i nosač zvuka „Anđelek Poje“.
“Neki od nas obilježavaju čak i 43 godine, jer je KUD Kupljenovo službeno imenovan i registriran pod tim nazivom 1983., a ja sam još od 1980. godine bio član Sekcije za kulturu pri Mjesnoj zajednici Kupljenovo . Tada su moja susjeda Zorica Jandras, kasnije prva predsjednica i voditeljica dramske skupine KUD-a, i moja majka Marica Ivanković okupile žene koje su tri godine djelovale same kao Sekcija za kulturu pri Mjesnoj zajednici Kupljenovo. Da nije bilo tih žena, njihove upornosti i ljubavi prema baštini, ne bi bilo ni KUD-a kakav je danas“ otkrio je umjetnički voditelj KUD-a Kupljenovo Ivica Ivanković.
Ivica Ivanković
Novi nosač zvuka “Anđelek Poje”
Ovu prigodu iskoristili su i za predstavljanje novog nosača zvuka u koji je kroz godine uloženo mnogo truda.
“40 godina brzo je proletjelo je kao 40 dana a svaka je nosila nešto novo. Tako smo uz ovu obljetnicu uspjeli privesti kraju lijepi projekt koji smo započeli još prije deset godina. Snimili smo 38 starih pučkih i cirkvenih popevki pušćajnske fare sv. Jurja Viteza i objedinili ih u album „Anđelek Poje“ koji večeras ujedno promoviramo”, pojasnio je Ivica Ivanković.
“Mi u KUD Kupljenovo imamo filozofiju da smo svi jedna mala obitelj. Nažalost puno smo članova u koroni izgubili. Međutim mi koji smo ostali trudimo se i dalje njegovati tu našu zavičajnu baštinu. Svjesni smo svih izazova globalizacije i interneta, ali želimo da naši najmlađi znaju odakle potječu njihovi roditelji i bake i djedovi”, poručila je predsjednica KUD-a Kupljenovo Barbara Franić.
Barbara Franić
Bogat program
Kupljenci su pripremili bogat program jedinstvenih izvedbi kroz koji su se predstavile sve sekcije KUD-a.
“Malo smo prilagodili svoj program prostoru kojim smo ograničeni i Vršilnici. Naši najmlađi su ovdje, predstavit će se naša izvorna skupina i pjevačka skupina Ivančice uz goste i suradnike koji su s nama radili na ovom nosaču zvuka. Večeras prvi puta izvodimo koreografiju Slavonije kao što radimo na svakom našem godišnjem koncertu. Tri sata smo se oblačile i jedva smo čekali da publici pokažemo našu novu koreografiju i sve što smo pripremili”, istaknula je Barbara Franić.
“Šokice uvijek imaju komplicirana ruha. Počeli smo u 14 sati i uspjeli smo obući sve cure do nastupa u 18 sati. Zahvaljujemo Posudionici i radionici narodnih nošnji iz Zagreba koja nam je omogućila da za našu 40. godišnjicu bljesnemo u punom sjaju”, naglasio je Ivica Ivanković.
Koliko je ovo kulturno-umjetničko društvo cijenjeno pokazuje i to što su ovom prilikom od predstavnice Hrvatskog sabora kulture dobili dijamantnu diplomu za izvrsnost koju dokazuju svakim svojim nastupom.
Zagrebačka županija će u školskoj i akademskoj godini 2023./2024. imati 75 novih stipendista – 45 učenika i 30 studenta, a stipendiranje nastavlja i njih 127 iz prethodnih godina koji su zadovoljili uvjete za nastavak stipendiranja.
Županija izdvojila 271 tisuću eura iz proračuna za stipendije
Od ukupno 45 stipendija za učenike, 20 ih je dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, od toga 3 za zanimanja glazbenog smjera. Prema socijalnom kriteriju dodijeljeno je 25 stipendija, od čega 10 za deficitarna zanimanja. Dok je od ukupno 30 studentskih stipendija, 15 stipendija je dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, od toga 2 stipendije za zanimanja glazbenog smjera, a prema socijalnom kriteriju dodijeljeno je 15 stipendija.
“Budite ponosni na sebe jer ste svojim zalaganjem kao mladi ljudi dali podršku kućnim budžetima. Proračun Zagrebačke županije za 2024. godinu iznosi 132 milijuna, a najveći iznos tj. 45,8 milijuna eura ide u Upravni odjel za odgoj i obrazovanje. Mislim da ova brojka najbolje pokazuje koliko su nam obrazovanje i mladi ljudi bitni“ istaknuo je župan Stjepan Kožić.
Ispred ovogodišnjih stipendista zahvalio se Tin Oršić: “Zahvaljujem se u ime svih stipendistica i stipendista županu i Županiji na dodijeljenim stipendijama koje će nam pomoći u našem školovanju.”
Visine stipendije kreću se od 960 eura za učenike do 1920 eura za studente na godišnjoj bazi.
Ako nemate svoj auto, a niste ljubitelj gužvanja po javnom prijevozu, taksiji i prijevozne aplikacije su pravi spas za vas. Ipak, građani vrlo često požale nakon što su sjednu u taksi, jer dobiju visoke cijene i iznos koji ih ostavi bez teksta.
Na naš redakcijski e-mail stiglo je pismo ogorčene Zagrepčanke koja je za kratku relaciju od Vlaške ulice do Trga žrtava fašizma izdvojila čak šest eura.
”Naručila sam taksi u Vlaškoj ulici, a moje krajnje odredište bio je obližnji Trg žrtava fašizma. S obzirom na to da je riječ o uistinu kratkoj lokaciji, cijena me šokirala. Kamo ide ovaj svijet? Pa to je pljačka, i dalje sam u šoku nakon iznosa koji sam platila”, požalila se.
Cifra kojoj se nije nadala (FOTO: Čitateljica/Zagreb.info)
Građani dijele neugodna iskustva
Građani su svoja iskustva vezana uz vožnju taksijem podijelili i na našoj Facebook stranici, gdje su otvorili dušu i prisjetili se brojnih situacija.
”Dakle bili su stric i strina na Kvatriću i trebali su ići na Borongaj. Pitali su tamo pored Name gdje stoje taksisti, koji je slobodan, i jedan taksist je rekao ovaj u sredini. Sjeli su unutra i prvo što ih je taksist pitao je pričaju li ruski.
Stric i strina su naravno negativno odgovorili, a taksist je krenuo. Ubrzo su shvatili da nema niti taksimetar, pa su mu rekli da ih pusti van. Kada se izašli vidjeli su kako automobil uopće nije imao nikakvu oznaku”, glasio je jedan od komentara.
”Ne mogu prešutjeti dan kad je sve stalo. Vožnja za nas četiri žene taksijem od Glavnog kolodvora do Zaprešića obilaznicom 100 eura”, nizali su se komentari.
Prije nego prihvatite vožnju dobro se raspitajte o cijeni (FOTO: Pixabax)
‘Nemam za taksi ni u mašti’
Neki se voze i u rane sati, neki vrlo rijetko, a dojmovi nisu najpozitivniji.
”Imam iskustvo trčanja sa zebre da me ne zgazi, vožnje iza dva paralelna taksija 40 na sat po Slavonskoj, naglog kočenja jer je iznenada stao nasred ceste bez ikakve signalizacije i tako”, opisala je jedna čitateljica svoje iskustvo.
”Ne vozim se taxijem, možda jednom u godini, posljednje od Glavnog kolodvora do Trnja, kažem ulicu, a gospodin me vozal po starom Trnju, kad sam rekla kaj me navaža, tvrdio da sam rekla Uskočka ulica, a ne Usorska i konačno stigla i hop 100 kuna. E prisjelo mi, sad idem pješke”.
U Gradskoj knjižnici Krapina 14. prosinca predstavljena je knjiga „Mrvice uz put” autora Cvjetka Leža.
Riječ je o njegovoj prvoj knjizi proze nakon nekoliko izdanih knjiga pjesama i knjige proznih lirskih zapisa „Mrvice uz put” koja je i nagrađena 2021. godine u Humu na Sutli književnom nagradom „Rikard Jorgovanić”.
Predstavljanje je realizirano u suradnji s Družbom „Braća Hrvatskog Zmaja“, čiji je član i sâm autor, a program je vodila ravnateljica knjižnice Maja Vukina Bogović. Ravnateljica je najavila autora, no prije samog obraćanja autora publici, pročitala je uvodni dio iz same knjige.
– Tekstove koje pišem inicijalni su korak na putu spoznaje koji završava korakom preko ruba. Kao takvi, i sami po sebi, oni nisu nimalo slučajni. Ulaz su u svijet koji će se pragmatičnom čitatelju možda prikazati kao ludost, no život u realnosti nije ništa za što bih mijenjao ovu ludost koja mi se otkriva kao vlastita sudbina – stoji u uvodu.
Publici se ispred Družbe obratio pročelnik Darko Varga koji je govorio o samoj Družbi, ali i o autoru Cvjetku Ležu.
Autor knjige se zahvalio svima na dolasku, ukratko predstavio što je pisanjem želio poručiti i naglasio kako je izrazito sretan što se promocija knjige održava u Krapini. Pred njim je uskoro tiskanje nove knjige za koju je dogovoreno da će se promocija održati na istome mjestu, u Gradskoj knjižnici Krapina.
Uz nekoliko glazbenih brojeva glazbenika Ivana Papište koji je na saksofonu svirao evergrine, kratke priče čitale su učenice Srednje škole u Krapini koje je pripremila knjižničarka Mihaela Dolovčak.
Dodajmo i da je na predstavljanje knjige stigao saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović, koji je jednako kao i autor, član Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja”.
O autoru:
Cvjetko Lež rođen je 1960. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Zaboku, a diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je završio i specijalizaciju, a potom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu završava doktorski studij. U Općoj bolnici Zabok je 1999. godine osnovao Odjel za patologiju i citologiju, čiji je dugogodišnji voditelj. Autor je ili koautor 60-ak znanstvenih i stručnih radova. Odlukom Ministarstva zdravstva dodijeljen mu je naziv primarijus. Kao vanjski suradnik radi na Medicinskom fakultetu u Osijeku i docent je na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku. Član je Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoga društva za patologiju i sudsku medicinu te Europskoga društva za patologiju. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskozagorskoga književnog društva i član suradnik Krapinsko-zagorskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Objavljuje u časopisima i književnim zbornicima. Za nekoliko svojih tekstova skladao je glazbu, a neke su uglazbili drugi skladatelji te se uspješno koncertno izvode. Pridruženi je član Hrvatskoga društva skladatelja.
