Povodom jubilarnog 50. rođendana Hrvatske Lutrije održan je Natječaj za financiranje parkova za vježbanje, u kojem su izabrani gradovi i općine diljem zemlje. Od ukupno 178 prijava, Grad Krapina jedan je od sretnih dobitnika, odnosno Hrvatska lutrija osigurala je dio sredstava za izgradnju fitness parka u Kapeli Podravskoj.
Prijašnjih godina Grad Krapina uredila je igrališta za fitness na otvorenom kod Osnovnih škola Ljudevit Gaj i August Cesarec, kao i na sportskom centru Podgore, a sada i kod Područne škole Lepajcima.
-Sljedeće godine planiramo to nastaviti kod ostalih naših područnih škola, a nakon toga i u svim mjesnim odborima. Moramo biti svjesni da su djeca sve više zatvorena u kućama, sve više na računalima. Sve se više javlja problem pretilosti pa su ovakva igrališta bitna da potaknu na vježbanje i zdrav život – smatra Gregurović.
Objasnio je potom Gregurović kako je igralište sagrađeno uz pomoć Hrvatske lutrije jer se Grad Krapina uspješno prijavio na njihov Javni poziv.
-Vrijednost sprava je oko 15 tisuća eura, od čega je 12 tisuća eura osigurala Hrvatska lutrija – zaključio je gradonačelnik Gregurović.
Voditeljica službe korporativnog marketinga u Hrvatskoj lutriji i voditeljica projekta Ana Župić Sokol naglasila je kako je Hrvatska lutrija povodom 50. godišnjice rada pokrenula niz društveno korisnih projekata
-Jedan od tih projekata je i Natječaj za dodjelu sredstava jedinicama lokalne samouprave za opremanje parkova za vježbanje na otvorenom. Ukupno smo realizirali 20 parkova za vježbanje u 20 županija diljem Lijepe Naše. Hrvatska lutrija kontinuirano radi na projektima kojima se doprinosi lokalnim zajednicama i jako smo sretni da smo jedan takav projekt realizirali i ovdje – objasnila je Župić Sokol.
U organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održan je susret studenata pripadnika hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva upisanih na hrvatska sveučilišta putem posebne upisne kvote. Još je jedan to u nizu programa i projekata usmjerenih prema očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta, podizanju kvalitete života te opće dobrobiti Hrvata koji žive izvan Republike […]
Mladi glazbenik porijeklom s Krka Vjeko Ključarić iskustvo je stjecao u dva HTV-ova showa, ‘The Voice’ i ‘A strana’. Sada novim singlom ‘Neobranjivo’ uspješno kroči domaćom scenom i osvaja publiku.
Ovih dana promovirate ‘Neobranjivo‘, svoj novi singl u pomalo rokerskom štihu. Kako gledate na pjesmu, je li autor Predrag Martinjak pogodio vaš senzibilitet koji dugo tražite?
Pegija jako volim kao lika, glazbenika i autora te sam jedva dočekao suradnju na autorskoj pjesmi s njim. Prije pjesme ‘Neobranjivo‘ snimio sam obradu pjesme Dina Dvornika ‘Biti sam‘ u suradnji s Eni, a Eni je nakon toga nastavila raditi s njim. Često bi nam Pegi puštao neke demo snimke u studiju, pa sam već tada znao da želim surađivati s njim.
<!––>
Široj publici predstavili ste se u TV showovima ‘The Voice‘ i ‘A-strana‘ i dokazali vokalno u glazbenim žanrovima. No, u kojem se osobno najbolje osjećate?
Velika mi je želja bila nastupiti u showu ‘The Voice‘ jer je produkcijski izgledao jako primamljivo, a i tražio sam neko novo glazbeno iskustvo. Postoji jedna zanimljiva priča u mojem sudjelovanju u showu ‘The Voice‘, a to je da sam sudjelovao još u prvoj sezoni, ali moja ‘blind‘ audicija, nažalost, nije prikazana jer sam nastupio zadnji, a natjecatelj prije mene popunio je sve timove, tako da sam samim time i izgubio mjesto u natjecanju. Još je luđe u svemu tome što smo Eni i ja na kraju zajedno završili u drugoj sezoni, a ona je također nastupala zadnja. Nakon takvog peha ipak se izrodilo nešto jako lijepo, što mi je promijenilo život. Osobno se bolje osjećam u showu ‘A-strana‘ jer smo svi nastupali s namjerom da što bolje donesemo pjesme i nije bilo natjecateljskog duha, nego dajemo svoj pjevački maksimum isključivo zbog pjesme.
Vjeko Ključarić
Ivana Grgic/Cropix
Koja iskustva nosite iz televizijskih glazbenih serijala?
Bezbroj pozitivnih iskustava koja su me izgradila kao pjevača s profesionalnim pristupom prema svemu glazbenom što radim, ali su sigurno utjecale i na moj karakter. Upoznao sam hrpu prijatelja, dobrih ljudi i suradnika s kojima danas surađujem, družim se, a i uz koje nastupam. Nije jednostavno nametnuti se kao solo izvođač na domaćoj glazbenoj sceni.
Preboljeli ste gotovo sve ‘dječje bolesti‘ i što biste sada, s nekoliko godina iskustva, ponovili, a što odbacili?
Uz mnogo glazbenika i solo izvođača na sceni, jako je teško izdvojiti se u toj masi. Definitivno moraš imati nešto posebno što te ističe od drugih, ali moraš voljeti glazbu više od publike koja te sluša, jedino tada možeš napraviti nešto što netko može primijetiti. Ponovio bih i ponovit ću sigurno energiju koju imam na pozornici dok nastupam, a odbacio bih neke stvari kojima sam se onda zamarao i koje su me možda skretale s puta, manje bih kalkulirao i više bih slušao sebe.
Stekli ste brojna poznanstva i prijatelje profilirajući se u showu, no dogodila vam se i životna ljubav s kolegicom Eni Jurišić. Danas ste i suprug i otac. Kako izgleda vaša svakodnevica?
S rođenjem naše najveće ljubavi Elvie, svakodnevica se preokrenula naglavačke. Sad tek vidim koliko smo slobodnog vremena imali prije i kako smo ga loše koristili. Uvijek se prilagođavamo njoj jer su sve druge stvari postale manje bitne. Svaki dan nam je drugačiji jer smo često na putu, zezamo se da je Elvie pravi mali istraživač jer je u svojih šest mjeseci života bila već u tri hotela. Često za glazbenike misle da im dan počinje tek oko podneva, ali moram vas razočarati jer se svakog jutra budim oko sedam ili osam. Dan mi je postao prekratak jer zbog čestih neplaniranih situacija ne stignem riješiti ni one osnovne koje sam planirao.
Vjeko Ključarić i Eni Jurišić
Instagram/Eni Jurišić
Kakav je Vjeko Ključarić privatno?
To morate pitati moje prijatelje, ali ja sebe doživljavam kao pozitivnog lika koji se voli družiti, pjevati, svirati, slušati glazbu, gledati filmove…
Živite na otoku Krku. Što za vas znači taj bodulski život i zimi i ljeti?
Volim more i taj čist morski zrak. Kad sam bio klinac, svaki put kad bismo se vratili u Zaprešić nakon ljeta, obavezno bih prvih mjesec dana bio bolestan ili bih imao nekih respiratornih problema. Drago mi je što će Elvie imati djetinjstvo na Krku jer je pitomije od užurbanih gradova i mislim da je ljudima možda više stalo jednima do drugih baš zato što nije prenapučeno. Ljeti je Krk pun turista i užurban je, vikendima su često gužve, a zimi je manje ljudi, intimnije je. Moram priznati da najviše volim Krk u lipnju i rujnu jer je dovoljno toplo da se možeš kupati u moru, a opet nije prenapučeno kao ljeti, pa čak možeš imati cijelu uvalu za sebe.
Što je presudilo da se počnete baviti glazbom?
Oduvijek je glazba tu negdje pokraj mene. Odmalena su mi kupovali neke dječje instrumente i stalno sam pokazivao interes prema glazbi i pjevanju. Moji su to prepoznali i upisali me u glazbenu školu. Sreća je da su me tjerali jer sam bio jedan od onih koji su talentirani, ali lijeni. Nebrojeno puta sam se htio ispisati iz glazbene škole, ali ipak sam na kraju završio i srednju. Ekipa je imala demo bend i prijatelj me čuo kako nešto pjevušim u školi dok sam pratio zbor na klaviru. Pozvao me u bend Šoder. Nakon toga imao sam Open road, u kojem sam još više glazbeno stasao, bili smo ‘hoby bend‘ i svirali isključivo sebi za gušt. Meni to nije bilo dovoljno, pa sam se prijavio na ‘The voice‘ kako bih probao nešto novo, a nakon toga je bavljenje glazbom postalo neupitno.
Vjeko Ključarić
Ivana Grgic/Cropix
Što vas još zanima u životu?
Osim glazbe, nekad sam bio profesionalni wakeboarder (bordanje na moru). Čitavo sam djetinjstvo proveo na bordanju. Da nisam potrgao prednji križni ligament u Turskoj na europskom natjecanju, završio na operaciji i dugotrajnom oporavku, pitanje je bih li se počeo baviti glazbom. Najviše me pogodilo što nisam mogao otići na koncert s glazbenom školom jer sam savršeno navježbao Chopinovu ‘Fantasie Impromptu‘. Inače mi se nije nikad dalo vježbati klavir, ali tada sam bio u nekom periodu zaljubljenosti u Chopina. Osim toga, zimi volim bordati na snijegu, što mislim da je sasvim logično, ali više ne izvodim trikove, nego samo bordam rekreativno.
Eni i vi ste glazbeni par. Kako usklađujete karijeru i privatni život?
Moram priznati da nam je jako teško uskladiti karijeru i privatni život. Na primjer, dugo nismo išli na putovanja jer je glazbena karijera posao koji nema radno vrijeme, točnije, stalno se bavimo njome, i nedjeljama, blagdanima… Između ostalog, još radim u obiteljskoj čarter-tvrtki, pa mi i to dodatno otežava organizaciju slobodnog vremena. Često mi se dogodi da idem iz sezone u sezonu, radim non-stop.
Jeste li osoba od kompromisa?
Mislim da je kompromis zdrav za odnos jer je teško uvijek savršeno zadovoljiti obje strane. Što sam stariji, vidim da u nekim stvarima moram biti beskompromisan želim li postići točno ono što želim, ali ako ne može nikako, onda sam uvijek za dogovor.
Osluškujete li što stvara vaša generacija glazbenika, ali i domaće zvijezde koje godinama vladaju scenom? Koga biste izdvojili?
Naravno! Pratim sve svoje kolege, odlazim na njihove koncerte i podržavam ih kad god mogu. Uz Eni, izdvojio bih Matiju Cveka, koji je megatalentiran, piše svoje pjesme, ljudi ga podržavaju, kupuju karte i dolaze mu na koncert, a on svako toliko nadmaši samog sebe s novim pjesmama. Od domaćih zvijezda koje godinama vladaju scenom, velik utjecaj na mene imaju pjesme Olivera Dragojevića, Massima, Damira Urbana, Nine Badrić… Mislim da su jako karizmatični i sjajni glazbenici.
Kakav put za sebe u budućnosti priželjkujete?
Želim si puno dobrih pjesama, albuma, suradnji, dueta i koncerata, da ljudi pjevaju moje pjesme i da ostavim trag.
NAKON prošlogodišnje limitirane serije panettonea, nastale u suradnji s renomiranim talijanskim slastičarom Andreom Tortorom, koja se rasprodala brzinom svjetlosti, ove godine Dubravica je najavila, prvi put, panettone iz vlastite proizvodnje, koji je nastao po recepturi Andree i Krunoslava.
Zagrebački Područni ured Ravnateljstva civilne zaštite, u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu Zagrebačke županije, proveo je još jedno osposobljavanje postrojbe opće namjene Civilne zaštite Grada Zaprešića. Ovog puta su pripadnici Civilne zaštite prošli pokaznu vježbu pravodobnog i pravilnog pružanja prve pomoći i reanimacije te korištenja AVD-a kada je to moguće. Automatski vanjski defibrilator (AVD) […]
Gradskog vijeće Grada Svete Nedelje, na prijedlog gradonačelnika Darija Zurovca, jučer je na svojoj redovnoj sjednici prihvatilo prijedloge Odluka o novim poreznim rasterećenjima.
Odlukom o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području Grada Svete Nedelje prihvaćen je prijedlog kojim je definirana niža porezna stopa za obračun godišnjeg poreza na dohodak u iznosu od 18%, a viša porezna stopa za obračun godišnjeg poreza na dohodak 28%, dok je do sada niža porezna stopa iznosila 20% i bila je propisana Zakonom o porezu na dohodak, a viša je iznosila 30%.
Zakonom o porezu na dohodak predviđeno je i povećanje osnovnog osobnog odbitka i poreznih olakšica za sve zaposlene, pa će tako i po toj osnovi doći do smanjenja poreznog opterećenja zaposlenih građana od 5-20€ mjesečno, odnosno 60-240€ godišnje, a moguće i više ukoliko zaposlenik ima 4 i više uzdržavanih članova obitelji.
Također, prihvaćanjem novih poreznih Odluka ukinuto je i plaćanje poreza na korištenje javnih površina, a koje su do sada plaćale pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine za postavljanje objekata i naprava privremenog karaktera za obavljanje svoje poduzetničke djelatnosti. Do sada su isključivo aktivnosti od humanitarnog, kulturnog, sportskog, zdravstvenog karaktera bile oslobođene plaćanja poreza, dok će od sada svi subjekti biti oslobođeni plaćanja.
Ovime Grad Sveta Nedelja nastavlja najveće porezno rasterećenje u RH koje provodi posljednjih 5 godina. Podsjećamo, još 2018. godine Grad Sveta Nedelja u potpunosti je ukinuo prirez koji je iznosio 6%, a ukinut je i porez na potrošnju. Osim što je svojom pozitivnom politikom prema poduzetništvu privukao brojne investitore, postao je i Grad za miran obiteljski život. Uz brojna ulaganja u djecu i mladež, stvara konzistentnu javnu infrastrukturu, a nedavno je i unaprijedio komunalni linijski javni gradski prijevoz.
Zagrebačko klizalište Velesajam domaćin je 55. Zlatnoj pirueti koja će se održati od 6. – 9. prosinca. Ove godine očekuje nas prošireni program, pa će tako ljubitelji klizanja uživati u izvedbama na ledu čak četiri dana.
I ove godine u Zagreb dolaze sudionici Zimskih olimpijskih igara te svjetskih i europskih prvenstava. Klizačice i klizači iz 33 zemlje svijeta (22 klizača, 23 klizačice, 12 sportskih i 22 plesna para), od čega čak 25 sudionika ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u Saitami te šest s Igara u Pekingu 2022. godine predstavit će se zagrebačkoj publici. Klizalište Velesajam u Zagrebu spremno dočekuje velike svjetske zvijezde, čime se Zlatna pirueta u svom 55. izdanju iz Siska ponovno vratila u Zagreb.
Hrvatsku će ove godine u konkurenciji klizača predstavljati Jari Kessler, rođen u Clessu u Italiji 29. 11. 1996. Jari je do 2019. godine klizao pod talijanskom zastavom, a od tada kao član Klizačkog kluba Leda predstavlja Hrvatsku.Osvajač je zlata 2020. godine na NRW Trophyju, srebra 2022. na Jegvirag Cupu, i bronce 2022. godine na Merano Ice Trophyju.
Prošle sezone Jari se kvalificirao u finale Europskog prvenstva koje se održalo u siječnju u finskom gradu Espoou i osvojio izvrsno 19. mjesto. Uz to, postigao je minimum tehničkih bodova i izborio pravo nastupa na Svjetskom prvenstvu. Sada nastavlja s pripremama za kvalifikacije na Olimpijske igre koje su sljedeće godine.
Jari je uz sportsku karijeru i redovni student te pomaže roditeljima u obiteljskom hotelu u ljetnim mjesecima kad je pripremni dio sezone bez natjecanja.Trenira pod vodstvom Gabriele Minchio a bivši treneri su mu treneri Lorenzo Magri, Eva Martinek i Angelina Turenko.
Uz Kesslera, Kinez Boyang Jin privući će ponajviše pažnje kako publike tako i sudaca budući da se radi o klizaču koji je na ZOI u Pekingu osvojio 9. mjesto. Uz njega, tu je i aktualni europski doprvak Talijan Matteo Rizzo, osvajač 9. mjesta na Svjetskom prvenstvu održanom u Saitami. Prošlogodišnji osvajač srebrne medalje na Zlatnoj pirueti održanoj u Sisku pokušat će ove godine stati stepenicu više.
Od prošlogodišnjih klizača koji su osvojili Siščane izdvajamo i dva najbolja klizača Estonije braću Mikhaila i Aleksandera Selevka, osvajače 3. i 5. mjesta na 54. Zlatnoj pirueti.
U konkurenciji klizačica, tu su osvajačica 14. mjesta na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu Austrijanka Olga Mikutina, prvakinja Estonije Niina Petrokina koja je ove godine pokazala sjajnu formu. Na ovogodišnjem Europskom prvenstvu bila je 6., dok je na svjetskoj smotri u Saitami zauzela 9. mjesto. Prvakinja Italije Lara Naki Gutmann ponovno dolazi na Zlatnu piruetu uz nadu da će nakon prošlogodišnjeg 4. mjesta sada stati i na postolje. Prošlogodišnja pobjednica Zlatne piruete Lindsay Thorngren stigla je u Zagreb kao zamjena dvjema Amerikankama, pa je malo vjerojatno da će imati priliku braniti naslov.
U konkurenciji sportskih parova dolaze nam prvaci Češke Federica Simioli i Alessandro Zarbo, 11. s ovogodišnjeg Europskog prvenstva, te brat i sestra blizanci Greta i John Crafoord, prvaci Švedske i 13. sportski par Europe.
Kod plesnih parova dolaze nam olimpijci Paulina Ramanauskaite i Deiridas Kizala, koje čeka izuzetno jaka konkurencija. Tu su prošlogodišnji srebrni par Piruete, osvajači 4. mjesta na ovogodišnjem Europskom prvenstvu i 7. par svijeta Litavci Alison Reed i Saulius Ambrulevicius te doprvaci Francuske Loicia Demougeot i Theo Le Mercier čije osvajanje 7 mjesta na europskoj odnosno 14. mjesta na svjetskoj smotri također dovoljno govori.
55. Zlatna pirueta, dio ISU Challenger serije, održat će se od 6. – 9. prosinca 2023. na klizalištu Velesajam u Zagrebu, pod visokim pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića.
– Hrvatski klizački savez kao organizator ponosan je na to što smo sve ove godine, usprkos nedaćama, uspjeli očuvati tradiciju jednog od najstarijih natjecanja u svijetu. Bez obzira na to što već 3 godine Dom sportova zbog potresa nije u funkciji i što ne možemo koristiti Ledenu dvoranu, nakon izrazito velikih organizacijskih izazova koje smo imali organizirajući posljednjih godina Zlatnu piruetu u Sisku sretni smo da se ove godine vraća u Zagreb. Klizalište Velesajam svojim kapacitetom nije niti približno kvalitetno kao Dom sporta, no vjerujemo u naš organizacijski tim, sve smo izvrsno pripremili sigurni smo da će svi sudionici natjecanja biti i više nego zadovoljni ponovno jednim novim uvjetima u kojima se održava Pirueta. Dolaze nam klizačice i klizači iz 33 zemlje svijeta, a Hrvatsku će predstavljati naš seniorski prvak Jari Kessler. Nakon ozljede koju je imao na početku sezone vratio se u punome svjetlu, osvojio je već i bodove za nastupe na predstojećem Europskom i Svjetskom prvenstvu te s veseljem čekamo njegov nastup za koji vjerujem da će biti izvrstan. Nadamo se da će i dvorana klizališta na Velesajmu biti puna i da će gledatelji moći uživati u ljepotama umjetničkih klizačica i klizača, rekla je direktorica 55. Zlatne piruete i glavna tajnica Hrvatskog klizačkog saveza Melita Juratek.
Kako bismo s našim navijačima i vjernom publikom obilježili najveću sportsku tradiciju koju hrvatsko klizanje ima, odlučili smo za 55. Zlatnu piruetu osigurati svim gledateljima slobodan ulaz.
U Hrvatskom saboru održana je konferencija za medije povodom najvećeg smanjenja stope poreza na dohodak u Hrvatskoj. Osim predsjednika stranke Fokus Davora Nađija, okupljenima se obratila gradonačelnica Samobora Petra Škrobot, kao i saborski zastupnici Dario Zurovec te Damir Bajs.
„Uvijek razmišljamo o našim građanima i gledamo kako ih rasteretiti. Tako smo odlučili smanjiti višu stopu poreza na dohodak na 27%, a nižu na 18% što je najveće smanjenje u Hrvatskoj. Naglašavam da smo već prije ovog smanjenja prethodno smanjili komunalni doprinos i komunalnu naknadu. Ovo je doprinos tome da građani imaju bolju kvalitetu života, a da niti jedna gradska usluga ne pati. Uz sve navedeno, nalazimo se u velikom investicijskom zamahu te smo fokusirani na infrastrukturne projekte“ izjavila je gradonačelnica Samobora Petra Škrobot.
Samobor u stopu prati i Sveta Nedelja. Gradonačelnik Zurovec objavio je da su smanjili porez na dohodak na stope 18% i 28%. „Podsjećam da je Sveta Nedelja ukinula prirez prije 4 godine kada je provela i najveće lokalno porezno rasterećenje. Nama su građani i smanjenje bilo kakvih nameta bili i ostat će prioritet naših politika“izjavio je Dario Zurovec.
Okupljenima se obratio i predsjednik stranke Fokus Davor Nađi koji je odmah na početku istaknuo da su dosljedni najavi da niti jedan grad i općina kojom upravlja stranka Fokus neće uvoditi poreze, a sad vidimo da dva grada smanjuju stopu poreza na dohodak na najnižu u državi. „Uvođenjem najnižih stopa poreza na dohodak u Hrvatskoj nastavljamo provoditi svoju politiku rasterećenja. Podsjećam da je ukidanje komunalnih doprinosa i naknada dio naših politika kojima smo dosljedni, a provođenjem tih politika Samobor i Sveta Nedelja su među najboljim gradovima za život i poduzetništvo s najvećom stopom doseljavanja. Grade se škole, dvorane, prometna i sportska infrastruktura, a da standard građana niti u jednom ne trpi, naprotiv. Ovo je poruka građanima uoči nadolazećih izbora da što radimo na lokalnoj razini, radit ćemo i na nacionalnoj“zaključio je Nađi istaknuvši da im građani ne moraju vjerovati na riječ, nego da se samo osvrnu što se sve radi i kakve izvrsne rezultate postižu gradovi i općine gdje je stranka Fokus na vlasti.
Javna ustanova Zeleni prsten nastavila je proslavu 15 godina rada okruglim stolom na temu invazivnih stranih vrsta znakovitog naziva „14 000 razloga za uzbunu“ i otvorenjem izložbe fotografija leptira u Zoološkom vrtu grada Zagreba.
Prepoznajući važnost leptira za okoliš, ravnateljica JU Zeleni prsten Tatjana Masten Milek je naglasila: „Već nekoliko godina provodimo istraživanja dnevnih i noćnih leptira kojima se želi utvrditi brojnost vrsta i populacija, ugroženost te načini i mogućnosti zaštite. Dosadašnja istraživanja pokazala su iznimno bogatstvo s više od 1000 vrsta, zahvaljujući još uvijek velikoj raznolikosti i očuvanosti staništa u našoj županiji. Svakim istraživanjem dodatno se otkrivaju nove vrste, većinom noćne, kojih ima desetak puta više nego dnevnih.“
Fascinirani ovim šarenim letačima, oboružani znanjem i prvenstveno strpljenjem, jedan mali broj posebnih ljudi ovjekovječuje nevjerojatnu ljepotu koji leptiri posjeduju. Oni su fotografi i ljubitelji prirode – makrofotografi. Njihov rad šalje poruku o ljepoti i krhkosti stvorenja koja zaslužuju biti očuvana.
„Četiri autora kroz 40 fotografija prikazuju svu raskoš ljepote leptira koji žive na području Zagrebačke županije. Leptiri su naprosto prekrasni. Njihova je ljepota sadržana u njihovim krilima, krhkoj građi i nježnosti, njihovom nečujnom letu, u linijama i krivuljama, teksturama i koloritu, u proporcijama tijela, krila, ticala i očiju. Sva četvorica, Vlado Pirša, Tomica Rubinić, Petar Sharpeye Sabol Kingfisher i Stanislav Gomboc, svatko na svoj način, pokušavaju nas uvjeriti u vrijednost fragilne ljepote čudesnog svijeta leptira.„ – istaknuo je fotograf i autor knjiga na temu fotografije, Davor Žerjavec u recenziji izložbe.
Leptiri, šareni maleni letači, oduvijek nas fasciniraju svojim bojama, šarama, raznolikošću i mistikom rekao je Zoran Mrdak, predsjednik Parks Dinarides – mreže zaštićenih područja koja broji više od 100 zaštićenih područja iz 8 zemalja, otvarajući izložbu.Za potpuni umjetnički dojam pobrinuli su se glumac u ulozi moderatora Janko Popović Volarić i virtuoz na gitari, Dino Jelusić.
Izložbu možete pogledati do kraja Adventa u Divljem srcu grada – 7. siječnja 2024. godine!
Nazivom „14 000 razloga za uzbunu“ upozorava se na 14 000 stranih vrsta koje su ljudskim djelovanjem unesene u Europu. Strane vrste same po sebi nisu problem, ali znanstveni podaci pokazuju da 10 – 15 % njih postaje invazivno, tj. počinje uzrokovati velike probleme za očuvanje bioraznolikosti, ali i gospodarstvo te ljudsko zdravlje.
Događaj je okupio predstavnike relevantnih institucija iz područja zaštite prirode, zaštite bilja i agronomije iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore te predstavnike organizacija civilnog društva.
Zrinka Domazetović, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknula da godišnji trošak invazivnih stranih vrsta u 2019. godini iznosio više od 423 milijarde dolara, a troškovi se od 1970. godine svake godine najmanje četverostruko uvećavaju. Dr. sc. Dario Ivić, rukovoditelj Odjela za biljno zdravstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, predstavio je sustav kontrola, karantena i obaveznih mjera kontrole štetnih organizama bilja kakav bi bilo dobro implementirat i u sustav zaštite prirode
Predsjednik organizacije Parkovi Dinarida, Zoran Mrdak, istaknuo je kako njegova organizacija okuplja preko 100 upravljačazaštićenim područjima iz 8 zemalja. Invazivne strane vrste ne poznaju granice i velik su problem u svim zemljama koje njegova organizacija okuplja, te dodao da se ovom problemu u Hrvatskoj pristupa puno ozbiljnije nego u zemljama koje nisu članice EU.
Dr. sc. Dubravka Dujmović Purgar, s Agronomskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu, predstavila je projekt LIFE OrnamentalIAS koji provode zajedno s JU Zeleni prsten Zagrebačke županije te još 8 partnera iz Slovenije a bavi se problematikom ukrasnih vrsta tj . njihovom rasprostanjenošću iz vrtova i parkova u prirodu, gdje rade velikeštete. Luka Basrek je ispričao o iskustvima Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije u uklanjanju invazivnih stranih vrsta.
Monika Cindrić, u ime Javne ustanove Međimurska priroda, je ispričala njihova iskustva u borbi sa „zlikovcima u prirodi“. Kao pozitivan primjer istaknula je brzu reakciju na bujanje vodene salate, vrste koja se nalazi na Unijinom crnom popisu, a koju su zahvaljujući velikom trudu, ove jeseni uspjeli ukloniti vrlo brzo nakon što je zabilježena. Također je ispričala i o iskustvu uklanjanja divovskog svinjskog korova, vrste koja pri kontaktu s kožom može uzrokovati vrlo ozbiljne opekline. To su na žalost osjetili i na vlastitoj koži zbog trenutka nedovoljnog opreza prilikom uklanjanja.
dr. sc. Tanja Mihinjač iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja iznijela je njihova iskustva u borbi protiv jedne od najgorih invazivnih stranih biljaka, pajasenom.
Ravnateljica JU Zeleni prsten Zagrebačke županije, dr. sc. Tatjana Masten Milek, moderirala je ovaj okrugli stol te je iznijela zaključke koji upućuju na iznimnu važnost prevencije, a što je potvrđeno i iskustvima iz sustava zaštite bilja, ali i konkretnim iskustvima u radu institucija koje se bave zaštitom prirode. Pohvalno je što imamo sve više pozitivnih primjera u borbi protiv invazivnih vrsta i što se zahvaljujući međunarodnoj suradnji postižu sve bolji rezultati.
Načelnik Sektora za javni red i sigurnost zagrebačke policije Davor Posilović u srijedu navečer je malo previše zavirio u čašicu, a nakon toga je vidno pijan sjeo za volan i uputio se u avanturu. No, vrludanje nestašnog Posilovića u Renaultu Megan na cesti u Zaprešiću uočio je neki zabrinuti čovjek koji je na mjestu reagirao i oko 21.15 sati nazvao policiju.
Iako su službenici reagirali odmah, nitko nije uspio locirati kretanje brzog i žestokog načelnika, sve do trenutka dok se idućeg jutra sam nije pojavio na poslu. I tada je nastala drama. Kako su nam odgovorili iz PU zagrebačke, Posiloviću je na početku radnog vremena ponuđeno alkotestiranje, no on je to odbio. Zbog tog poteza, otkrivaju nam, načelnik zagrebačke policije isključio ga je iz službe.
“Do sada provedenim kriminalističkim istraživanjem prekršaja utvrđeno je da je vozač navedenog privatnog osobnog automobila, načelnik Sektora za javni red i sigurnost Policijske uprave zagrebačke van službe, počinio prekršaje iz čl. 44. st. 1., čl. 46. st. 1., čl. 52. st. 1., čl. 56. st. 2., čl. 82. st. 1. t. 13 i čl. 88. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te će isti od strane Policijske postaje Zaprešić zbog počinjenih prekršaja biti prekršajno procesuiran sukladno odredbama Prekršajnog zakona”, stoji u odgovoru.
Točnije to znači da Posilović nije koristio žmigavce niti se kretao po kolniku. Nadalje, naglo je mijenjao brzinu i nije skretao krećući se krajnjom prometnom trakom koja se prostire uz desni rub kolnika. Da stvar bude gora, na kraju jurnjave nestašni načelnik se parkirao na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom, i to bez da je poduzeo sve mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno.
Kako neslužbeno doznajemo, mortus pijanog Posilovića je u jednom trenutku pokupila hitna pomoć, a ostatak noći proveo je na triježnjenju. Iako je tulum za njega gotov, istraga ove živahne večeri još uvijek nije gotova.
“Isto tako priopćavamo Vam da policijski službenici ove Policijske uprave nastavljaju s kriminalističkim istraživanjem u cilju utvrđivanja možebitnih drugih prometnih prekršaja na području grada Zagreba počinjenih od strane navedenog, te je u tijeku utvrđivanje elemenata disciplinske odgovornosti za povrede službene dužnosti sukladno odredbama Zakona o policiji”, poručuju za kraj njegove kolege.
