Pred nama su adventska događanja u mnogim našim općinama i gradovima. Bogat program je ove godine pripremila i Općina Lobor, u sklopu Adventa u Loboru. Događanja počinju ove nedjelje, 1. prosinca u 6 sati misom zornicom i nakon toga paljenjem prve adventske svijeće na Trgu sv. Ane.
U utorak, 3. prosinca, povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, održat će se koncert Udruge Sveta Ana. Početak je u 18 sati u Društvenom domu Lobor.
U četvrtak, 5. prosinca, u povodu blagdana Svetog Nikole, u Društvenom domu u 17 sati na programu je priredba za Dječji vrtić “Ivančica“ i OŠ Franje Horvata Kiša. Subota, 7. prosinca je rezervirana za Festival amaterskih kazališta, Loborsku devenicu i kušanje vina te adventski noćni ribolov na bajerima Markušbrijeg.
U nedjelju, 8. prosinca nakon mise zornice upalit će se druga adventska svijeća, a sudjelovat će Udruga žena. Vikend kasnije, u subotu će u Kulturnom centru biti dodjela stipendija, a u večernjim satima u crkvi Božićni koncert Črnih Tomaša. U nedjelju, 15. prosinca nakon zornice će se upaliti i treća svijeća na adventskom vijencu, a nastupit će Črni Tomaši, dok će u 18 sati u Društvenom domu biti Božićno kino.
U srijedu, 18. prosinca u dječjem vrtiću će se upriličiti darivanje novorođene djece, dok će se u večernjim satima održati Božićni koncert Glazbene škole Franje Horvata Kiša. U petak se pripremaju božićna radionica i karaoke u organizaciji KUD-a Lobor, a u subotu u 15 sati Loborski adventski sajam. U glazbenom programu nastupit će Veseli dečki.
U nedjelju, 22. prosinca u 6 sati je misa zornica i nakon nje paljenje četvrte adventske svijeće. Sudjelovat će Loborsko ekološko društvo, te Udruga vinara i vinogradara “Kliet“ koja će dijeliti kuhano vino. Na Badnjak će se u 19 sati u crkvi slaviti Dječja polnoćka i nakon nje djeci će se podijeliti darovi, dok će Udruga žena dijeliti čaj i kolače, a u ponoć će tradicionalno biti polnoćka za odrasle.
U petak, 27. prosinca, Božićni koncert održat će KUD Lobor, a u nedjelju Puhački orkestar DVD-a Lobor. Oba koncerta su u crkvi sv. Ane Lobor. Program adventa završava 5. siječnja koncertom zborova.
– Pred nama je još jedan „Advent u Loboru” bogat sadržajima koji za sve uzraste nudi ponešto. Pozivam sve ljude dobre volje da u dane adventa posjete Lobor i osjete čar nadolazećih božićnih blagdana. Zahvaljujem svim udrugama i pojedincima koji su se uključili u organizaciju Adventa u Loboru jer bez njihovog angažmana praktički bi bilo nemoguće imati Advent ovako bogat sadržajima – poručila je saborska zastupnica i načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih.
U ZDRAVSTVENOM centru Sjever-Zaprešić već danima za pacijente i liječnike grijanja nema. Tek nakon 10 dana stiglo je rješenje za odjel pedijatrije koji je premješten u centralni Dom zdravlja.
Zaprešićki košarkaši doživjeli su prvi domaći poraz ove sezone u 2. Ligi Centar. U goste im je stigao Maksimir koji je pokazao da se zasluženo nalazi ispred njih na tablici. Na poluvremenu je Maksimir vodio 4 razlike ali velikim brojem promašenih otvorenih šuteva u 3. četvrtini Fortuna je propustila utakmicu vratiti u potpuni egal i zakomplicirati završnicu. U posljednju četvrtinu ušli su s 6 poena zaostatka. Postojala je još šansa za Fortunu da dođe do pobjede ali gosti su opravdali ulogu favorita i mirno priveli utakmicu kraju slavivši 63:77. Najefikasniji pojedinci bili su Ivan Jurinec s 18 postignutih koševa kod Fortune te Jakov Križan s 21 kod Maksimira.
“Dobra je bila utakmica, ali dosta smo promašivali otvorenih šuteva. Sigurno bi utakmici dalo neku neizvjesnot da smo neke pogodili. U drugom poluvremenu nismo ni obranu odigrali dobro. Nismo uspjeli sa zonskim presingom postići što smo željeli. Maksimir je bio bolji i to je to”, rekao je predstavnik Košarkaškog kluba Fortuna Karlo Dilber.
Karlo Dilber
Nakon tri pobjede bio je prvi poraz Fortune na domaćem terenu. Rezultati u dosadašnjih 7 kola prilično su očekivani, jedino malo boli poraz u Krapini 78:77. Sljedeći vikend Fortuna putuje u Ogulin koji ima isti skor kao i oni.
“To je jedna ekipa koju se dosta podcjenjuje jer je došla iz ranga niže. No nisu oniuopće za pdocijeniti. To je dobra ekipa, jaka na mišiće, klasični Ličani. Uvijek su neugodna gostovanja tamo, ali u goste kad dođu iako znaju biti krnji treba ih shvatiti ozbiljno”, poručio je Karlo Dilber.
Fortuna se trenutno nalazi na 5 poziciji sa skorom od 3 pobjede i 4 poraza. Isti učinak imaju još četiri ekipe a s većinom od njih Fortuna do kraja jesenskog dijela prvenstva još mora odmjeriti snage.
Udruga Ivana Perkovca pripremila je u Općoj pučkoj školi u Šenkovcu u sklopu projekta Čitamo nove etnografije predstavljanje knjige Tomislava Augustinčića. Ipak, zora nije napisana kajkavskom ikavicom, ali je rukopis nagrađen na Goranovu proljeću.
U glazbenom programu nastupio je Dorian Milinković svirajući klarinet.
Udruga Ivana Perkovca za očuvanje kajkavske donjosutlanske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine korisnik je i projekta zaželi. Njemu je cilj prevencija institucionalizacije te pomoć u domovima osoba starijih od 65 godina. Ovim pak projektom Udruga je put otvorila mladima.
“Meni je posebno drago da se naši mladi i moji bivši učenici, iako studiraju i u Zagrebu i u Zadru ili čak gostuju na nekim europskim sveučilištima, imaju potrebu vratiti u gnijezdo iz kojeg su poletjeli u svijet. Vrlo je vrijedno što smatraju da smo mi ovdje isto zaslužili biti dijelom onog što oni rade u znanstvenim vodama. Mislim da je važno da se izvor povezuje sa znanstvenim institucijama u onome što zajedno radimo, a to je čuvanje kulture i baštine”, rekla je predsjednica Jasna Horvat.
Jasna Horvat, predsjednica Udruge Ivana Perkovca
Projekt „Čitamo nove etnografije“ financiran je kao dio programa javnih potreba u kulturi Zagrebačke županije za 2024. godinu. Ovaj ciklus završen je predstavljanjem knjige „Ipak, zora“.
Ispostava Zaprešić Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije dobila je novo kombi vozilo. Više od 92 tisuće eura vrijedno vozilo donirao je Grad Zaprešić. Gradonačelnik Željko Turk predao je predao je ključeve novog vozila ravnatelju Zavoda Davorinu Gajniku.
“Ovim vozilom nadopunjujemo kvalitetu rada na terenu. Znamo da je bitno kako i koliko brzo i kvalitetno ekipa hitne pomoći može doći do onih kojima je pomoć najpotrebnija. Pohvaljujem rad našeg sustava na razini Zagrebačke županije i ovo vozilo će biti dodatni doprinos bržem i kvalitetnijem izlasku na teren. Ovome dodajem da smo mi u ovom kratkom vremenu i u proteklom razdoblju s nepunih 100 tisuća eura financirali i rad internističke ambulante prije svega za dijagnozu i preventivu srčanih bolesti. To ukazuje na našu trajnu brigu i interes o našim sugrađanima, jer zdravlje nema cijene”, poručio je gradonačelnik Zaprešića, Željko Turk.
Željko Turk
“Već dugi niz godina grad Zaprešić prepoznaje potrebe dodatnog ulaganja u hitnu medicinsku pomoć za ovaj kraj. Dugi niz godina naš grad Zaprešić prati nas s iznosom oko 100 tisuća eura svake godine. Ove godine nam nije bilo potrebno za financiranje timova jer smo to govorili s HZZ-om, ali ovo nam je velika pomoć. Kao Zavod mi ove godine nabavljamo 19 novih vozila, od toga će tri ići u grad Zaprešić, jedno za sanitetski prijevoz, još jedno za hitnu medicinsku pomoć i ovo koje je sada kupljeno sredstvima grada Zaprešića. Mi godišnje kao Zavod radimo oko 5,5 milijuna kilometara na nivou cijele županije. Imamo preko 80 tisuća sanitetskih prijevoza, 45 tisuća intervencija na terenu i to je i veliki broj stanovnika, veliki je teren i zaista je veliki broj prijevoza koje mi odradimo. Bez razumijevanja jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju grada Zaprešića, nama bi bilo puno teže. Primjera radi naša vozila za hitnu medicinu rade ok 40 tisuća kilometara na godišnjoj razini i ona se vrlo brzo troše. Ako nemamo dobro zanavljanje vozila onda nismo u mogućnosti ni pružiti adekvatnu pomoć u datom trenutku”, otkrio je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik.
Davorin Gajnik
Zaprešić ima 10 T1 timova
Zaprešićka Hitna pomoć trenutno je dobro pokrivena brojem T1 timova i sanitetskim prijevozom.
“U Zaprešiću sada imamo 10 T1 timova, a to znači da su uvijek po dva dežurna tima. Imamo 6 timova sanitetskog prijevoza te dispečerski centar koji prihvaća pozive za cijelo zaprešićko područje. To je jedan veliki teren koji ima i dosta domova za starije osobe gdje smo mi svakodnevno na intervencijama pa nam to u jednom dijelu otežava poslovanje. Jedan veliki dio problema leži i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj koja je dosta loša jer nemamo dovoljno doktora. Mi imamo puno prekovremenih sati i cijelo zdravstvo počiva na tome”, naglasio je Davorin Gajnik.
U godinu dana Hitna pomoć u Zaprešiću obavi oko 20 tisuća intervencija na terenu i u ambulanti. Ovo vozilo svakako će pridonijeti da izlazak na teren bude u što kraćem roku, a u prosjeku je to na zaprešićkom području do 7 minuta od poziva.
U Krapini je održana prezentacija projekta „Izgradnja sjedišta Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije“. Dovršetkom ovog projekta djelatnicima kao i korisnicima Zavoda osigurat će se vrhunski uvjeti za rad odnosno još bolja usluga.
Površina zgrade iznosit će 4.383 metara kvadratnih
Prema predstavljenom projektu u blizini Doma zdravlja Krapina trebao bi se graditi Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije. Predstavljanje projekta održano je u Poduzetničkom inkubatoru KZŽ-a, a tim povodom župan Kolar pohvalio je dosadašnji rad Zavoda za hitnu medicinu.
“Imamo sjajan Zavod za hitnu medicinu i sjajne ljude koji u njemu rade. Do sada smo pažnju posvećivali njima i sredstvima potrebnima za njihov rad. Starost vozila koja ima naš zavod za hitnu je u top tri u RH-a. Puno smo pažnje posvećivali vježbama gdje smo simulirali velike nesreće zajedno u suradnji s civilnom zaštitom. Jer važno je uglazbiti u takvim situacijama cijeli sustav, što nije lako i za to treba ipak malo više vježbe i edukacije.” naglasio je župan KZŽ-a Željko Kolar.
Župan je naglasio da s obzirom na velika ulaganja u zdravstvo od nadležnog ministarstva ima dovoljno prostora i za provedbu ovog projekta.
“Osigurali smo rad hitne u svim krajevima županije, a kad je to stavljeno u mrežu stekli su se uvjeti da novac koji smo ulagali pretvorimo u ovu investiciju. U projektno-tehničku dokumentaciju uloženo je 128 tisuća eura, a za izgradnju sam poslao zahtjev da zajedno financiramo s Ministarstvom u omjeru 50:50. Ako se to neće realizirati, onda će Županija u investiciju krenuti sama, ali to znači da će ona biti nešto sporijeg intenziteta.“ rekao je župan Željko Kolar.
Zamjenica župana Jasna Petek nataknula je kako će se seljenjem Zavoda za hitnu u novu zgradu otvoriti nove opcije za razvoj usluga županijskog Doma zdravlja.
” Kvalitetan rad djelatnika Zavoda omogućuje našim žiteljima da imaju zaista uslugu hitne medicinske pomoći u roku od 15 minuta najviše, što je osjetno niže od standarda koji vrijedi za ruralne krajeve. Da bi ta usluga bila još bolja, treba nam nova zgrada.” istaknula je zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek.
Na predstavljanju je istaknuto kako je projekt prijavljen na poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost.
Branitelj Marijan Capek, koji je branio Vukovar i član je Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, u Kinu Brdovec učenicima Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog pripovijedao je svoja iskustva obrane Vukovara. Prethodio je film o bitki za ovaj simbol otpora i stradanja.
“Branitelj nam je rekao kako je njima bilo u ratu, kako je bilo našim precima i kako su branili našu državu. Rekli su nam da nije sve bilo tako crno, nego da je bilo i svijetlih trenutaka. Svi su se družili, ali i jako puno uložili”, rekla je učenica VII. b razreda Leona Ingrid Leskovar.
Leona Ingrid Leskovar, učenica VII. b razreda Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić u Prigorju Brdovečkom
“Meni je bilo jako dirljivo. Bez obzira na to što nismo bili tamo, zaista je jednostavno pretužno. Kako se tek osjećati kad si zbilja u tome i preživiš. Ne mogu uopće zamisliti kako je bilo ženama i djeci, a pogotovo muškarcima koji su se ondje borili”, kazala je učenica VII. b razreda Gabrijela Poljak.
Gabrijela Poljak, učenica VII. b razreda
Projekt je ovo koji nosi naziv Promicanje vrijednosti Domovinskog rata kroz provedbu edukativnih i multimedijalnih aktivnosti. Partner je Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, s kojom zajedno sudjeluju Nezavisni dragovoljci hrvatski. Pokrovitelj je ovih dana sjećanja Općina Brdovec, a organizator Kino Brdovec.
Prošli su vikend borci Karate kluba Budo ryu Zaprešić nastupili na turniru u Zagrebu i ostvarili izvanredne rezultate! Na natjecanju je sudjelovalo 11 natjecatelja, koji su osvojili ukupno 13 medalja – 11 u borbama (dvije zlatne, pet srebrnih te četiri brončane medalje) i 2 u katama (jedno srebro i jednu broncu). Natjecatelji su još jednom […]
Bolesna djeca i odrasli pacijenti koji posljednjih 11 dana trebaju svog liječnika, bilo pedijatra ili onog obiteljske medicine, smrzavaju se u Zdravstvenom centru Sjever-Zaprešić. U redakciju Jutarnjeg lista javili su se brojni građani Zaprešića, ali i smrznuti djelatnici koji kažu da rade u neizdrživim uvjetima, u jaknama, te da ih se većina već prehladila.
– U petak 15. studenog pokvarilo se grijanje i zbilja smo mislili da će se to brzo popraviti, ali danas je već 11. dan, a i dalje nema naznaka da ćemo se ugrijati. Možete misliti kako je osam sati raditi u prostorijama koje su na temperaturama od 12 do 15 stupnjeva Celzijevih – govori nam jedan od zaposlenika.
Inače. u Zdravstvenom centru Sjever-Zaprešić (Mokrička 54) nalaze se Dom zdravlja, Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije te ljekarna.
Veliki kvar
Iz ZZJZ-a su nam potvrdili da grijanje ne radi.
– Nažalost, ne radi grijanje. Koliko smo obaviješteni od Grada Zaprešića, poduzimaju se potrebne radnje da bi se problem riješio. Nadamo se da ćemo u najskorije vrijeme dobiti grijanje – kažu iz Zavoda.
Raskopane cijevi u Zaprešiću
Snimio čitatelj/
Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Zagrebačke županije također nam je potvrdio da grijanja nema i pojašnjavaju da im je kazano da je riječ o većem kvaru (puknuće cijevi) te da se radi na otklanjanju.
– Od naših zdravstvenih ustanova dobili smo informaciju da privremeno koriste grijalice – kazali su iz Upravnog odjela te su nas uputili na upravitelja objekta, odnosno Zaprešić d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti.
No čini se da grijalice o kojima govore nisu od velike pomoći.
Kako smo doznali, riječ je o grijalicama koje su se koristile u vrijeme epidemije koronavirusa, kada su se u šatorima testirali građani.
Čini se da zgrada ne može podnijeti toliku količinu trošenja struje u isto vrijeme pa povremeno iskaču osigurači te zgrada ostaje bez struje.
Ne pomažu grijalice
Upite smo poslali i Gradu Zaprešiću, Domu zdravlja, kao i upravitelju, Zaprešiću d.o.o., no do pisanja teksta odgovor nismo dobili.
Zanimljivo je i da, s obzirom na to da je riječ o javnoj, a pri tome i zdravstvenoj ustanovi, u koju dolaze bolesni građani, te riskiraju da se dodatno razbole, tijekom jutra pokraj raskopane cijevi nije bilo radnika.
Snimio čitatelj/
Revoltirani čitatelji poslali su nam fotografije snimljene oko 12 sati, a na njima se vidi da nema nikoga tko radi na problemu. Doznali smo da su tijekom jutra radnici došli pogledati mjesto na kojem je došlo do puknuća, ali se ništa konkretno nije napravilo.
– Ovo nije korektno niti prema ljudima koji tu rade niti prema pacijentima. Već je prilično hladno vani, tako da su se prostorije potpuno rashladile. Znamo da se, kad dođeš liječniku, često mora i čekati. A sad zamislite još kad netko dijete dovede pedijatru pa ga mora skinuti za pregled na toj hladnoći. Ako je dijete bolesno, bit će mu samo još gore – zaključuje jedan od sugovornika.
Nova i moderna zgrada
Zdravstveni centar Sjever-Zaprešić je u odnosu na druge zdravstvene ustanove novijeg datuma. Počeo se graditi 2011. godine, a otvoren je sredinom svibnja 2013. Prilikom početka gradnje govorilo se da je riječ o projektu teškom tadašnjih osam i pol milijuna kuna, a napravljen je zajedničkim snagama Doma zdravlja Zagrebačke županije, koji je osigurao 51 posto potrebnih sredstava, županijskog Zavoda za javno zdravstvo (31 posto) te Ljekarni Zagrebačke županije (18 posto).
Ivana Nobilo/cropix/Cropix
Nakon otvaranja navedeno je da su u objektu smještene dvije ordinacije primarne zdravstvene zaštite, ginekološka i stomatološka ordinacija i pedijatrija, ljekarna te Služba za izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje, Služba za javno zdravstvo, gerontologija, socijalna medicina, te specijalističko-kardiološka ambulanta.
Peta epizoda podcasta stranke Možemo! objavljena je jučer na You Tubeu, a u njoj gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević i kandidatkinja te stranke za predsjednicu RH, Ivana Kekin pripremaju- bučnicu.
Epizoda je odmah prikupila mnoštvo komentara, većinom pozitivnih, iako su im se javljali i kritičari, te neki, kako su se nazvali ‘razočarani bivši glasači‘.
Dok mijese tijesto i peku pitu, Tomašević i Kekin razgovaraju o vrućim gradskim temama kao što su Maksimirski stadion, gradski vrtići, proračunski deficit, a Kekin pritom gradonačelnika uči kako napraviti najbolju bučnicu.
Tomašević se htio ‘izvući‘ sa snimanja kada je saznao da će trebati mijesiti pitu, ali ga je Ivana Kekin ipak nagovorila da ostane. Za bučnicu im je trebala vaga, zdjela, brašno, jufka (tijesto za pite) – i naravno, buča.
Dok su se pripremali za Tomašević je pričao kako je nogometni fanatik.
– U srednjoj školi sam išao na Dinamove tekme. Tada su Boysi išli na južnu tribinu. Pješke sam išao s Maksimira do Črnomerca na noćni bus za Zaprešić, govorio je, a dok je cijedio bundevu prisjetio se odlazaka na utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
Nisam mogao u Katar
– Bio sam 98‘ u Francuskoj na utakmici protiv Nizozemske. A na Svjetskom prvenstvu u Rusiji sam bio u Moskvi. Išao sam na utakmicu polufinala protiv Engleske i na finale protiv Francuske. Na Svjetskom prvenstvu u Katru nisam bio zato što sam morao organizirati doček, požalio se.
Dotaknuli su se i radova na zagrebačkim nogometnim stadionima.
– Trebali bi početi radovi na stadionu u Kranjčevićevoj i proširiti ga na 11 500 mjesta kako bi Dinamo mogao igrati utakmice Lige prvaka na njemu. To će biti gotovo do rujna 2026. godine. Kada se završi taj stadion, moći će se rušiti Maksimir koji bi trebao biti izgrađen 2028. godine. Stadion će imati 35 000 mjesta. Dovoljno mjesta da se mogu igrati finalne utakmice nekih europskih natjecanja, ponovio je najavu.
<!––>
Gradonačelnik je iskoristio podcast kako bi istaknuo da je tijekom mandata na obrazovanje stavio poseban fokus.
– Devet smo vrtića izgradili u ovom mandatu. Škola je 18, novosagrađenih ili dograđenih. Cilj nam je da svako dijete može ići u gradski vrtić u svome kvartu. Vrtići u Zagrebu stvarno su priuštivi. Zaposlili smo puno ljudi, sada ih u gradskim vrtićima radi 7000. Bit će toga još, najavljuje.
Bilo je i pokušaja humora. Dok su pravili rupe u tijestu, Ivana Kekin pitala ga je kako sanira rupe u proračunu.
– Nema više rupe u proračunu. Oni su pet godina za redom radili deficit koji se ne smije raditi po Zakonu. Tako su napravili deficit od 190 milijuna eura, što je zapravo ilegalno. Uspjeli smo ga vratiti u dvije godine, pohvalio se.
Čekali su da se bučnica ispeče u pećnici, a Tomašević je pokušao Ivani Kekin objasniti kakav je posao gradonačelnika Zagreba, za koji kaže da je ‘zlo‘.
Ne želim ti to
– Probaj si zamisliti. Postaneš gradonačelnica, ne želim ti zlo, i vodiš sustav od 25 000 ljudi, koji znamo kako se vodio prije. Imaš na računu dva milijuna eura i za tri tjedna ti moraš platiti plaće. Grad je doslovno bio na rubu bankrota. Ne mogu vjerovati u kakvom smo roku to uspjeli. Jednog dana ću o tome napisati knjigu.
Kada su bučnicu stavili na stol, Ivana Kekin postavila je pitanje o prometnim gužvama u Zagrebu, nakon čega je gradonačelnik opet htio ‘pobjeći‘ sa snimanja.
– Godinama se nije ulagalo u javni prijevoz, niti u promet općenito. Prije 15 godina je kupljen zadnji novi tramvaj. Sve se više ljudi počelo prebacivati na aute i sve je više rastao broj automobila u Zagrebu. U zadnjih deset godina povećao se broj automobila za 100 000. To su samo registrirani auti, objasnio je.
Josip Bandic/Cropix
Komentirali su i stanje s tramvajima u Zagrebu.
– Još imamo tramvaje koji su stariji od mene. To nije normalno. Naručili smo 40 novih tramvaja koji će koštati 80 milijuna eura. To je ogroman iznos, kao cijeli projekt Paromlina. Prvi tramvaji pojavit će se početkom nove godine. Nakon ovih ćemo kupiti još 40 novih tramvaja koji će koštati 120 milijuna eura. Dakle, 200 milijuna eura sveukupno.
Dotaknuo se i stanja s autobusima ZET-a.
– Kupili smo 65 novih autobusa na dizel. Kupili smo i 60 rabljenih, zato što kada obnavljamo tramvajske pruge trebamo imati zamjenske autobuse. Kupit ćemo još 60 rabljenih autobusa sljedeće godine i sad će ministarstvo raspisati natječaj za prvih 70 električnih autobusa koje ćemo financirati iz EU fondova. Do 2035. je ideja zamijeniti sve autobuse u ZET-u, njih 350, i da budu svi na struju.
Vruća tema je i blokovsko parkiranje, koje je uvedeno prije mjesec dana.
– Krenuli smo s revizijom rezerviranih parkirališnih mjesta u I. zoni. Otkrili smo ih 300 koji mjesta čiji su ugovori istekli. Toliko smo mjesta sada oslobodili, a oslobodit ćemo još. Stanari su dobili mjesta kao da smo sagradili novu garažu u centru. Otvarat ćemo i garaže na obodima centra, najavljuje.
Kada se povukla tema otpada u gradu, Tomašević je rekao da bi on radije razgovarao o nekoj lakšoj temi.
– Po podacima iz 2023., odvajanje otpada u Gradu Zagrebu povećano je za 50 %. Da to nismo napravili, morali bi platiti velike penale EU. Oni zahtijevaju određenu brojku odvajanja otpada. Zbog cijelog Zagreba ni Hrvatska nije trebala platiti penale za 2023. godinu, pojasnio je.
Rekao je i koja mu je najveći propust tijekom mandata- Jakuševec.
– Ti to ne možeš riješiti bez države. Moraš dobiti EU fondove, moraš dobiti dozvole, studiju od resornog Ministarstva. Od kad sam ja gradonačelnik, prošla su četiri ministra zaštite okoliša. Tu sam sigurno izgubio neko vrijeme. Jednostavno smo trebali odmah reći da ćemo sami to financirati, da nećemo čekati EU fondove. Odredili smo lokaciju, imamo studiju izvodljivosti, imamo tehnologiju, imamo novac za tih 140 milijuna eura. Nikad grad nije bliži rješavanju tog problema, zaključuje.
Na kraju su probali bučnicu za koju su rekli da je ‘baš dobra‘.
