Potpisan ugovor za izgradnju grobne staze 3 i odvodnje oborinskih voda na mjesnom groblju u Kraljevom Vrhu

Nakon provedene javne nabave te isteka roka za žalbu, potpisan je Ugovor o radovima na izgradnji grobne staze 3 i odvodnje oborinskih voda na mjesnom groblju u Kraljevom Vrhu.

Radovi na predmetnoj izgradnji grobne staze broj 3 i odvodnji oborinskih voda obuhvatit će radove u dužini 100 metara. Navedena staza broj 3 jedna je od 5 staza koje Općina Jakovlje planira izgraditi na groblju u Kraljevom Vrhu kroz idućih nekoliko godina.

Konstrukcija pješačke staze izvest će se – polaganjem betonskih ploča, parkovnim betonskim rubnjacima i betonskim kanalicama za odvodnju. Odvodnja površinskih voda izvest će se dobavom i montažom PE korugiranih kanalizacijskih cijevi sa naglavkom i gumenom brtvom i ugradnjom linijske rešetke. Staza na groblju bit će prilagođena za kretanje osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti, te dovoljne širine kako bi se omogućio nesmetan prolaz kolica za prijevoz ljesova i radnih vozila na groblju.

Radovi kreću uskoro.

Objava Potpisan ugovor za izgradnju grobne staze 3 i odvodnje oborinskih voda na mjesnom groblju u Kraljevom Vrhu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Domoljubni spektakl u Areni Zagreb: Dvadesetak glazbenika hrvatske domaće scene pjeva za domovinu

Prvi veliki koncert domoljubne glazbe “Domu mom” na rasporedu je u Areni Zagreb 13. siječnja, kada će nastupiti dvadeset poznatih imena domaće glazbe.

Arena Zagreb će ‘gorjeti’: Sprema se spektakl za sve ljubitelje domoljubne glazbe

Promocija koncerta kojeg organizira Laudato TV je već u punom jeku, a izvođači snimaju i televizijske spotove za ovaj događaj.

Tako je Rajko Suhodolčan ovih dana snimio spot za pjesmu “Vaši i naši” s Tomislavom Bralićem, ističući u njoj zajedništvo sjevera i juga Hrvatske.

“Bio sam počašćen i ponosan da mogu sudjelovati u jednom ovakvom projektu jer mislim da nam je potreban. Naročito u ovo zadnje vrijeme da se vidi da postoji jedna Hrvatska koja voli i cijeni to što imamo”, rekao je Suhodolčan.

Klapa Cesarice (Foto: Laudato TV/Promo)

Nije lako okupiti toliko glazbenika

Organizatori ističu kako nije čest slučaj da se na jednom koncertu okupi toliki broj glazbenika iz svih dijelova Hrvatske.

Thompson slavi rođendan: Na Facebooku osvanula dirljiva poruka

Unatoč različitosti glazbenih smjerova, nose, kako kažu, “zajedničku i važnu poruku zdravog domoljublja”.

“Netko bi rekao sa strane da je domoljubna pjesma nešto što bi trebalo biti rezervirano za neke dane u godini. Ja ne mislim tako. Ja mislim da to trebamo njegovati stalno. To je isto kao obitelj vaša, domovina je majka u biti. I ja mislim da nakon vaše obitelji nema veće ljubavi od toga. I emocije koje se tada dogode među ljudima i u nama na pozornici. Teme koje širimo su jako važne. Pogotovo u današnjem vremenu”, poručio je Tiho Orlić, jedan od izvođača.

Tiho Orlić (Foto: Laudato TV/Promo)

Na pozornici u Areni nastupit će i Dražen Žanko.

“S kolegama s kojima sam stalno u dodiru, u razgovoru, sad smo zajedno za jednu ideju, Domu mom. I vjerujem da će biti prepuna dvorana i da ćemo zajedno uživati u pjesmama, kako domoljubnima tako i zabavnima”, procijenio je.

Član Najboljih hrvatskih tamburaša, Stanko Parič, pohvalio je Laudato TV rekavši da nije jednostavno okupiti toliki broj izvođača.

“A i mi izvođači smo se okupili u toj jednoj ideji koja je kod nas uvijek u srcima negdje i zaista imamo svi skupa razloga odraditi to lijepo da imamo lijepu uspomenu. I da učinimo nešto veliko za ovu televiziju i za naš narod. Najbolji hrvatski tamburaši 25. studenoga imaju koncert u Lisinskom kojim obilježavaju više od 30 godina na glazbenoj sceni”, podsjetio je Parič našalivši se da je to ustvari mala proba za Arenu.

Stanko Parič (Foto: Laudato TV/Promo)

“Zapravo, Areni prethodi naš solistički koncert u Lisinskom i jako mu se radujemo. To bude jako lijep koncert. S nama publika pjeva cijelo vrijeme što je nešto što zaista nosimo u srcu, dugo”, dodao je Stanko naglasivši i kako koncert ima humanitarnu notu jer se od ulaznica financira daljnji rad Laudato TV-a.

Uz spomenute izvođače, u Areni će nastupiti i Mate Bulić, Zorica Kondža, Dražen Zečić, Opća Opasnost, Meri Cetinić, Klapa Cambi, Đani Stipaničev, ali i mlađe snage Iva Ajduković, Josip Palameta, Goran Orešković, a instrumentalno će koncert pratiti Ante Gelo bend. Planira se i plesna točka splitskog ansambla “Jedinstvo”.

Zaprešić Boys (Foto: Laudato TV/Promo)

Marko Novosel iz Zaprešić Boysa naveo je da će im biti čast nastupati u Areni s ostalim glazbenicima.

Priznao je da će Zaprešić boysi na ovaj način prvi put nastupati u Areni.

“Doduše, već smo tu bili na Svjetskom prvenstvu u rukometu, kad smo u sklopu tog prvenstva nastupali na samom parketu. Ali na stageu baš, to prvi puta Zaprešić boysi imaju debut u Areni”, zaključio je Novosel.

Ulaznice za koncert su već na prodaju u sustavu Eventim i Galerijama Laudato, a organizatori se nadaju da će iz ovog događaja izrasti i redovita tradicija.

Objava Domoljubni spektakl u Areni Zagreb: Dvadesetak glazbenika hrvatske domaće scene pjeva za domovinu pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Iranac već prodaje ulaznice za veliku atrakciju kraj Zagreba, država: ‘Tamo to ne smije biti!‘

Kako bi na vrijeme osigurali najbolje ulaznice, svi oni koji od 2027. žele uživati u najvećem hrvatskom zabavnom parku, takozvanom Legendlandu kojeg je pored Zaprešića najavio graditi Iranac Hesam Qaydi, već sada – dakle četiri godine prije otvaranja – mogu kupiti karte.

I to doživotne, po povlaštenim cijenama od 15 do 40 eura za mjesec, što bi im, ovisno o cijeni, trebalo garantirati pristup sadržajima kao što su različiti tematski parkovi, vrtuljci, restorani, vlakovi i slično.

Riječ je o projektu kojeg iranski investitor posljednjih dana aktivno reklamira u brojnim domaćim medijima – hvali se kako će park imati šest zona i 40 zabavnih vožnji, a park prve goste početi primati 2027. godine. Najavljuju se hoteli te tematski i vodeni parkovi inspirirani hrvatskom povijesti – neandertalcima u Krapini, motivima iz Bizantskog doba, hrvatskom renesansom i slično.

Problem?

Činjenica da je zemljište na kojem se najavljuje izgradnja parka u državnom vlasništvu te da je Ministarstvo prostornog uređenja i državne imovine, kojemu se obratila Qaydijeva tvrtka Happy Summer Sky d.o.o, Qaydija obavijestila kako je ono poljoprivredne namjere te da na njemu nije moguće izgraditi zabavni park.

“Gosp. Hesam Qaydi u ime Happy Summer Sky d.o.o. obratio se Ministarstvu i iskazao interes za nekretnine u vlasništvu RH, koje se nalaze u području okolice Grada Zaprešića, radi izgradnje zabavnog parka. U vezi zahtjeva tvrtke Happy Summer Sky d.o.o. koji je upućen ovom Ministarstvu, Ministarstvo se očitovalo podnositelju zahtjeva kako se predmetnim nekretninama za sada neće raspolagati u svrhu izgradnje zabavnog parka obzirom se iste koriste u poljoprivredne svrhe”, stoji u odgovoru kojeg nam je poslalo Ministarstvo.

Slično su nam potvrdili i u uredu gradonačelnika Zaprešića Željka Turka kamo je Iranac stigao u rujnu ove godine kako bi zatražio pomoć u vezi realizacije projekta. No, Turk i suradnici su ga obavijestili kako mu osim načelne podrške za realizaciju investicije ne mogu puno pomoći jer je riječ o zemljištu koje nije u njihovim rukama.

“Ovim putem vas obavještavamo kako zemljište na kojem tvrtka Happy Summer Sky želi razvijati projekt nije vlasništvo grada Zaprešića te njime nismo u mogućnosti raspolagati. Također, ovim pismom izražavamo podršku razvoju ideje i planiranom projektu ako investitor za njega osigura zemljište”, stoji u dopisu kojeg su sredinom rujna uputili inicijatoru Legendlanda.

Jutarnji list kontaktirao je i samog začetnika ideje Hesama Qaydija koji nam je potvrdio kako je doista od Ministarstva prostornog uređenja dobio informaciju da je riječ o poljoprivrednom zemljištu.

” No, ta informacija je stigla tek nakon našeg drugog sastanka, prvi puta kad smo razgovarali bilo je rečeno da je zemljište namijenjeno za rekreacijske svrhe, a onda je odjednom postalo poljoprivredno. No, bilo kako bilo, ja sam na stranicama Legendlanda transparentno naveo kako ću projekt, ako ga nije moguće napraviti na ovom zemljištu kod Zaprešića, realizirati negdje drugdje”, kaže Qaydi te dodaje kako zbog problema sa zemljištem nije želio odustati od realizacije projekta nego se prilagodio.

” Rekao sam da ću ga javno objaviti, početi istraživati interes tržišta te ako se pokaže da je ono veliko, na taj način prikupiti dio novca za njegovu realizaciju. Ljudi su jako zainteresirani, inbox mi je zatrpan ponudama za investiranje u iznosima od pola do milijun eura, kao i ljudima koji se nude volonterski pridružiti projektu. Moju stranicu dnevno posjeti osam tisuća posjetitelja, no ponude prihvaćamo do 29. studenog nakon čega ćemo točno moći reći kako stojimo”, kaže Qaydi.

Ako se pokaže da interes nije dovljno jak, Qaydi kaže da neće odustati od projekta niti ga izvoziti iz Hrvatske već da će ga promijeniti i staviti u financijske okvire koji se pokažu realnima.

Na internetskim stranicama projekta pod rubrikom FAQ uspjeli smo pronaći nekoliko izjava iz kojih je moguće zaključiti kako projekt i dalje “visi”.

Naime, tamo se tvrdi da je za realizaciju odabrano zemljište kod Zaprešića koje je u državnom vlasništvu i da je tvrtka započela pregovore s gradonačelnikom Zaprešića.

Nekoliko redova ispod se pak navodi kako svi oni koji će uložiti u park i ulaznice, ako projekt bude otkazan, imaju pravo na povrat svog uplaćenog novca, a u slučaju kašnjenja realizacije imaju pak pravo na “kompenzaciju kroz popuste na trgovine i restorane”.

Mala nagrada Gjalski pripala Marti Brlek iz Kumrovca

U sklopu Dana Ksavera Šandora Gjalskog dodijeljena je Mala nagrada Gjalski za ovu godinu. Prvu Malu nagradu Gjalski za svoj rad „Omejek, teta i jes“ osvojila je Marta Brlek. Dodjela je održana u Zaboku u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog.

“Živim to. Volim prenositi ljubav prema svom kraju i, jednostavno, zapisala sam ju. Inače rado sviram. Glazba i pisanje moj su život”, rekla je dobitnica. Dodala je da joj je pomogla mentorica, knjižničarka Marica Lojen. Nadahnuće nalazi u ljepoti svojega kraja i Puhačkom orkestru Lira, u kojem svira.

Marta Brlek, učenica osmog razreda Osnovne škole Josipa Broza iz Kumrovca

Mala nagrada Gjalski vrijedan je poticaj razvoja dječjeg literarnog stvaralaštva. “Djeca su maštovita i promišljena. Znaju izreći što duboko u njima leži i komentirati svijet oko sebe, samo ih treba potaknuti i dati im oruđe da se mogu izraziti”, kazala je Valerija Novak, koordinatorica Male nagrade Gjalski.

Valerija Novak, koordinatorica Male nagrade Gjalski

Na natječaj je pristiglo 40 učeničkih radova iz deset škola s područja Krapinsko-zagorske županije. Prosudbeno povjerenstvo činili su Zlatko Krilić, Ljerka Gjalski Markulin i Melita Petriš Banovec. Uz rad Marte Brlek, odlučili su da drugu nagradu osvaja učenica sedmog razreda Osnovne škole Bedekovčina Tia Glumpak za rad „Regica“ i da treća nagrada odlazi u ruke učenice petog razreda Osnovne škole Krapinske Toplice Ljiljani Suhić za rad „Čudesni sastojak“.

Objava Mala nagrada Gjalski pripala Marti Brlek iz Kumrovca pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Zelena tranzicija i moderan ekološki prijevoz ciljevi su razvojnih prometnih politika

Emisija stakleničkih plinova, buka, zagađenje zraka te s tim povezani gubitak bioraznolikosti ozbiljni su izazovi s kojima se suočavaju sve zemlje Europske unije. U borbi protiv klimatskih promjena, EU je postavila ambiciozne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova kojima želi postići klimatsku neutralnost do 2050. godine.  

 

Sukladno specifičnim preporukama Vijeće Europske unije za Hrvatsku, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prilikom procesa programiranja i tijekom provedbe EU programa usmjerava ulaganja u održivi gradski i željeznički promet, upravlja procesima zelene i digitalne tranzicije te promiče smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima u sektoru prometa.

 

Zahvaljujući raspoloživim sredstvima iz EU fondova, Ministarstvo je do kraja listopada 2023. ugovorilo 330 projekata čija je ukupna vrijednosti 4,4 milijardi eura.


image

ZET autobusi

/povezanahrvatska.eu i HŽ Infrastruktura d.o.o.

Sigurniji, zeleniji i bolji javni gradski prijevoz

 

Jedan od prioriteta za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u sektoru prometa bio je povećanje broja prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu. Ministarstvo je od 2017. godine do danas osiguralo EU sredstva za ugovaranje projekata modernizacije voznih parkova javnih gradskih prijevoznika u 10 hrvatskih gradova s ciljem povećanja broja putnika u javnom gradskom i željezničkom prijevozu, čiji je doseg procijenjen na oko 1,6 milijuna stanovnika.

 

Provedbom spomenutih projekata, nabavljeno je 412 autobusa ukupne vrijednosti 126 milijuna eura, i to: Zagreb – 109 autobusa; Split  – 81 autobus; Rijeka – 59 autobusa; Zadar – 46 autobusa; Sisak – 29 autobusa; Dubrovnik – 29 autobusa; Osijek – 25 autobusa; Pula – 16 autobusa; Vinkovci – 7 autobusa; Šibenik – 11 autobusa. Time se putnicima javnog gradskog prijevoza, koji u prosjeku dnevno provedu sat vremena u vožnji, omogućio moderniji i sigurniji prijevoz s Euro 6 standarda emisije ispušnih plinova, koji su znatno čišći od svojih prethodnika.


image

Nabava autobusa za gradski prijevoz u Puli

/povezanahrvatska.eu i HŽ Infrastruktura d.o.o.

Ministarstvo je omogućilo i ulaganja u rekonstrukciju tramvajske infrastrukture u Zagrebu i Osijeku. Završetak radova ukupne vrijednosti preko 144 milijuna eura predviđen je do 2025. godine. Osim rekonstrukcije pruga, radovi uključuju i modernizaciju elektroenergetske mreže, a ugovorena je i isporuka novih niskopodnih tramvaja prilagođenih osobama s invaliditetom, koji imaju klimatiziranu putničku kabinu i digitaliziran sustav za informiranje putnika. Naime, osigurana su sredstva iz EU fondova u vrijednosti od 171,7 milijuna eura za nabavu 21 novog elektromotornog vlaka. Također, krajem 2022. godine potpisan je ugovor za kupoprodaju baterijskih vlakova i stabilnih energetskih priključaka. Tako će se u sklopu projekta „Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu“ nabaviti baterijski elektromotorni i baterijski motorni vlak te šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje baterija koji će biti postavljeni u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula.

 

Investicijski val ulaganja u moderne i sigurne željeznice

 

Najpovoljniji ekološki utjecaj  zasigurno ima željeznički prijevoz. Osiguravši EU sufinancirana sredstva za ulaganje u željezničku infrastrukturu, Ministarstvo planira izravno doprinijeti povećanju, modernizaciji i sigurnosti putničkog i teretnog željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj čime će se povećati ekološka održivost te dostupnost ovog oblika prijevoza. 

 

Diljem zemlje provodi se 27 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture (17 iz fondova Europske Unije) koji se nalaze u različitim fazama provedbe, a koji će promijeniti način željezničkog prijevoza u Hrvatskoj.


image

Radovi na pruzi

/povezanahrvatska.eu i HŽ Infrastruktura d.o.o.

Većina velikih infrastrukturnih projekata provodi se na koridoru RH2 ili Mediteranskom koridoru, koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom.

 

U sljedećih 10-ak godina planirana su ulaganja od čak 6 milijardi eura.

 

Neki od značajnijih projekata koji se trenutno provode na Mediteranskom koridoru su radovi na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, također su u tijeku radovi na dionici Dugo Selo – Križevci kao i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Radovi se intenzivno izvode i na dionici Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Glavni kolodvor, a do kraja godine trebali bi završiti radovi na pruzi Vinkovci – Vukovar. Sredinom ove godine počeli su radovi i na modernizaciji 69 željezničko cestovnih prijelaza, a u pripremi su radovi i za dodatnih 26 prijelaza, koji se sufinanciraju putem EU fondova. Kada budu završeni svi projekti modernizacije željezničke infrastrukture diljem Hrvatske, broj moderniziranih prijelaza bit će viši od 300.

 

Razvoj moderne željezničke infrastrukture važan je i za gradsko-prigradski promet čemu će doprinijeti i prethodno spomenuta nabava novih elektromotornih vlakova.


image

Modernizacija željezničke pruge na dionici Zaprešić i Zabok

/povezanahrvatska.eu i HŽ Infrastruktura d.o.o.

Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge dionice Zaprešić – Zabok, vrijedna preko 81 milijun eura, također je doprinijela boljoj povezanosti sa Zagrebom, odnosno cjelovitom uključivanju u sustav prigradskoga željezničkog prometa na širem području grada Zagreba. 

Već spomenuti projekt modernizacije pruge od Kustošije preko Zagreb Zapadnog do Glavnog kolodvora, nastavak je završene obnove dionice Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor. Kada taj projekt između dva zagrebačka kolodvora, vrijedan 29,2 milijuna eura, bude završen, cijela pruga od granice sa Slovenijom do glavnoga grada bit će obnovljena. U sklopu obnove mijenjat će se gornji i donji pružni ustroj, što uključuje obnovu kolosijeka i zamjenu skretnica na Zapadnom kolodvoru, modernizaciju željezničko-cestovnih prijelaza „Vodovodna“ i „Republike Austrije“, sanaciju mostova i izgradnju propusta, radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, obnovu i zamjenu dijela kontaktne mreže te uređenje površina za pristup putnicima.

 

Radovi se izvode na kratkoj, ali vrlo frekventnoj dionici koja se nalazi na sjecištu koridora RH1 i RH2. Ta, 3,5 km duga pruga jedna je od najprometnijih dionica u državi kojom na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova, a vrlo je važna za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz kojim ljudi svakodnevno u središte grada putuju na posao, školu, fakultet, itd.

Završetak radova planiran je sredinom 2024. Nakon toga vlakovi će moći voziti brzinom do 120 km/h, podići će se razina sigurnosti i interoperabilnosti, povećat će se i propusna moć pruge te omogućiti prijevoz većeg broja putnika u dnevnom migracijskom prometu.

 

Također ovaj mjesec potpisana su dva vrijedna ugovora između HŽ Infrastrukture i Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš kojima će se osigurati bespovratna sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i to za financiranje radova na dijelu projekta „Unaprjeđenje, obnova, izgradnja drugog kolosijeka te izgradnja nove dvokolosiječne pruge na dionicama  željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska“ te za financiranje projekta „Izrada idejnog projekta za novu dvokolosiječnu željezničku prugu na dionici Skradnik – Krasica – Tijani“.

 

Ugovor za prvi projekt odnosi se na financiranje radova na građevinskom i elektroenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu na dionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina. Ukupna procijenjena vrijednost prihvatljivih troškova za navedene radove iznosi 289 milijuna eura. Što se tiče drugog potpisanog ugovora, ukupna vrijednost prihvatljivih troškova za izradu idejnog projekta s ishođenjem lokacijskih dozvola  za novu dvokolosiječnu željezničku prugu na dionici Skradnik –  Krasica – Tijani, iznosi 5,8 milijuna eura.

Nova dionica dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge duljine 72 km bit će projektirana za brzinu do 160 km/h.

Projektom su također obuhvaćeni izgradnja spojnih pruga s postojećom željezničkom mrežom te izgradnja svih novih željezničkih objekata: tunela, vijadukata, mostova, kolodvora, zidova za zaštitu od buke i vjetra te podvožnjaka i nadvožnjaka za postojeću cestovnu infrastrukturu.


image

Nadvožnjak Križevci

/povezanahrvatska.eu i HŽ Infrastruktura d.o.o.

Punionice i nabavka vozila na alternativni pogon

 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture od 2016. godine provodi projekte postavljanja punionica za električna vozila, koji se sufinanciraju sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

 

Provedena su 4 takva projekta, ukupne vrijednosti oko 9 milijuna eura, u sklopu kojih je postavljeno više od 100 punionica s većim brojem priključaka na autocestama i većim urbanim područjima u Hrvatskoj.

 

Kada govorimo o planovima, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pokrenut će se Program sufinanciranja kupnje novih vozila na alternativna goriva i razvoj infrastrukture alternativnih goriva u cestovnom prometu, koji uključuje dvije komponente: sufinanciranje kupnje vozila na alternativna goriva te izgradnju punionica za vozila na alternativna goriva.


image

Nadvožnjak Križevci

/povezanahrvatska.eu i HŽ Infrastruktura d.o.o.

Za sufinanciranje kupnje vozila na alternativna goriva predviđena je dodjela sredstava za kupnju najmanje 2.000 novih vozila na električni ili vodikov pogon, dok druga komponenta predviđa dodjelu sredstava za izgradnju 1.300 brzih punionica koje će biti smještene na različitim lokacijama u Hrvatskoj.


image

/.

Obilježeno 65 godina Klinike za psihijatriju Sveti Ivan

U klinici za psihijatriju Sveti Ivan održala se svečanost obilježavanja 65 godina rada. Tijekom godina, Klinika je postala jedan od vodećih regionalnih centara za integrativnu psihijatriju, čime je osigurana dugoročna perspektiva suradnje s domaćim i međunarodnim istraživačkim centrima. Na svečanosti ispred je prikazan kratak presjek rada Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, od samih početaka, pa sve do danas.

“Ponosni smo da trajemo već dugih 65 godina i očekujemo još toliko. Jer, imamo toliko ideja i planova koje želimo realizirati. Klinika za psihijatriju Sveti Ivan doista ima nadstandard u liječenju. Riječ je o specifičnim programima za koje smo educirani i to iskustvo i edukaciju prenosimo na naše pacijente. Moramo pratiti sve društvene i ekonomske trendove, jer znamo da je pacijent preslika našeg društva. Tako jedino možemo pomoći u liječenju. U tom smislu i prilagođavamo programe i oni doista imaju veliku učinkovitost i dobre rezultate. I ono što je najbitnije, do ovako dobrih rezultata i uspjeha same Klinike ne bi došlo da nema timskog rada.“- poručio je Vladimir Grošić ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.

Klinika je ujedno i nastavna baza raznih fakulteta unutar Republike Hrvatske, a usmjerena na stacionarno akutno, produženo i ambulantno liječenje u dnevnoj bolnici kao i na psihosocijalnu rehabilitaciju oboljelih od raznih psihotičnih poremećaja, poremećaja raspoloženja, neurotskih i somatoformnih poremećaja, poremećaja vezanih za stres, poremećaja ličnosti i ponašanja, ovisnosti o alkoholu i ponašajnih ovisnosti, te organskih, simptomatskih poremećaja i palijativne skrbi. 

“Klinika za psihijatriju Sveti Ivan svakim danom raste i to upravo zbog djelatnika- ljudi koji su tu za naše bolesnike. Svakodnevno liječimo 750 bolesnika u ovoj Klinici, dok je ukupno 420 djelatnika, od čega je gotovo 300 njih zdravstvenih djelatnika. Izuzetno smo ponosni na našu nastavnu i znanstvenu bazu. Puno je projekata koje provodimo u Hrvatskoj, ali i izvan granica, u sklopu međunarodnih projekata.  I to nas jako veseli. No, najveće zadovoljstvo nam itekako pružaju naši pacijenti koji nas redovito hvale. – rekao je Igor Filipčić, predstojnik Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.

Klinika se od svog osnutka do danas profilirala u modernu psihijatrijsku ustanovu koja implementira u svoj rad specifične Programe rada, a koji predstavljaju nadstandard liječenja u psihijatriji.

„Doista smo kao Grad ponosni na ovu Kliniku koja već 65 godina slijedi najnovije stručne smjernice, kao i metode liječenja. I ono što je jako bitno, ova Klinika izrazito unaprjeđuje skrb za mentalno zdravlje svih građana Hrvatske. Jer, ovdje se ne liječe samo građani Zagreba, već iz cijele Hrvatske. Ono što bih još istaknula jest da je ova Klinika pionir kada govorimo o borbi protiv ovisnosti, ovisnosti o video igrama, internetu i sl. Izrazito je značajna dnevna bolnica i općenito briga o osobama koje su oboljele od poremećaja hranjenja. Mislim da tu nema boljih. Uz to, evo, sada mogu reći, uz veliku podršku  i ponos gradske vlasti, imamo priliku vidjeti neke nove stvari- po prvi puta u Hrvatskoj ambulanta za manjinski stres LGBTQ populacije upravo ovdje u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Tako da, ne samo da idu u korak s vremenom, nego, dapače, zacrtavaju neke hvalevrijedne trendove.“- istaknula je Ivana Kekin, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba.

Prateći trendove u liječenju, Klinika se nametnula kao vodeća zdravstvena ustanova koja kontinuirano, uz timski rad i pomoć drugih zdravstvenih institucija partnera, pomiče granice u psihijatriji.

Objava Obilježeno 65 godina Klinike za psihijatriju Sveti Ivan pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Bijes i nevjerica zbog okrutnog čina u Zaprešiću: ‘Spodobe u ljudskom obliku, to nema dušu’

Stanovnici Zaprešića ostali su zgroženi nakon što su na šetalištu kod jezera Zajarki iz lovačke puške ubijena dva psa. Zagrebačka policija potvrdila je da je dobila dojavu o uginulim psima na toj lokaciji, te da je kriminalističko istraživanje u tijeku.

Kod Zaprešića puškom ubio dva psa: ‘Trebala je to biti jutarnja šetnja, zavila nas je sve u crno’

“Danas je umro Egon. Umrla je i njegova pseća sestra. Upucani su. Tamo gdje su šetali svaki dan. Trebala je bit jutarnja šetnja, a zavila nas je sve u crno”, poručili su iz udruge S-Pas koja se brine za nezbrinute životinje.

Ova teška i tragična priča šokirala je i razbjesnila i naše čitatelje, koji su ostavili niz komentara i izrazili svoj gnjev.

Kazniti ih na isti način

“Strašno. Neki pojedinci svoje bolesne frustracije liječe na životinjama na najgori mogući način. Zar je tako teško ići potražiti psihološku pomoć”, piše komentatorica.

“Spodobe u ljudskom obliku, to nema dušu! Kaznit ih na isti način!”, slaže se druga. “Nema veće zvijeri, od ove u ljudskom obliku”, bijesna je i treća komentatorica.

Neki se zbog ovakvih situacija zalažu za to da se ljudi mogu naoružati. “Zbog ovakvih monstruma i općenito nasilnika, mi obični ljudi bi trebali moći se naoružat, treba zakon kao u Americi. Pa kad nakaza puca na tvog psa ti pucaš u njega, pa da vidimo koliko će ih se još usudit radit ovakve zločine”, piše jedna ljutita osoba.

DOBIO MAKSIMALNU KAZNU: Osuđen zlostavljač pasa, no bliži se zastara

‘Vratilo ti se na isti način’

“Užas, kakvo divljačko, nepotrebno iživljavanje! Čemu pucnjava? Jesu li ga napadale divlje zvijeri koje su u šumi također zakonom zaštićene?! Sanjao bi me, đubre, smeće ljudsko!”, piše još jedan komentator.

“Čitam i ne vjerujem kakav monstrum”, “Ubojici želim isto to što je učinio tim jadnim psima”, “Sotona izopačena, vratilo ti se na isti način”, “Teški monstrum. Pod hitno hospitalizacija. Čovjek bolesnog uma. Užas”, nižu se zgroženi komentari.

Objava Bijes i nevjerica zbog okrutnog čina u Zaprešiću: ‘Spodobe u ljudskom obliku, to nema dušu’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.

Kod Zaprešića puškom ubio dva psa: ‘Trebala je to biti jutarnja šetnja, zavila nas je sve u crno’

Nevjerojatan događaj zaprepastio je jutros stanovnike Zaprešića. Naime, na jednom šetalištu kod jezera Zajarki, iz lovačke puške ubijena su dva psa. Zagrebačka policija potvrdila je da je dobila dojavu o uginulim psima na toj lokaciji, te da je kriminalističko istraživanje u tijeku.

UZNEMIRUJUĆE ZLOSTAVLJANJE PSA! Probili mu nogu lancem, takav je trčao po polju: ‘Ostaneš bez riječi na ljudsko zlo’

‘Ne puštajte pse tamo’

Sebastian je udomljen iz Udruge S-PAS koja se bavi spašavanjem, socijalizacijom i udomljavanjem napuštenih, traumatiziranih i neželjenih životinja. Dok je bio pod njihovim krovom, zvao se Egon.

“Danas je umro Egon. Umrla je i njegova pseća sestra. Upucani su. Tamo gdje su šetali svaki dan. Trebala je bit jutarnja šetnja, a zavila nas je sve u crno. Zajarki (bager) ne puštajte pse tamo. Očevid traje, hvala policajcu sa srcem, hvala Arijani što je nesebično otkazala sve i tražila ih, hvala, Holdi, što si doletio s ekipom.

Nažalost, prekasno za sve. Obratit ću ti se, Kristina, moja. Jer su tebi obitelj kao i meni, želim ti da nađeš snage i smogneš izgurati ovu bol i gubitak. A tebi govno koje imaš ime i prezime, želim(o) da ti živit vrati isto mjerom. Šapice, neizmjerno mi je žao, nepravedno su vam danas stali životi, nećete biti zaboravljeni”, stoji u objavi udruge za zaštitu životinja.

DOBIO MAKSIMALNU KAZNU: Osuđen zlostavljač pasa, no bliži se zastara

Objava Kod Zaprešića puškom ubio dva psa: ‘Trebala je to biti jutarnja šetnja, zavila nas je sve u crno’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.