Predškolska skupina „Jagodice“ Dječjeg vrtića Vrtuljak sudjelovala je na 27. Dječjem karnevalskom korzu u Opatiji gdje su predstavili svoj vrtić i naš grad maskama Indijanaca u čiju su izradu, uz pomoć odgojiteljica i roditelja, sami uložili veliki trud i ideje. „Jagodice“ su na karneval došle u pratnji roditelja, braće i sestara od kojih su se […]
The post “Jagodice” na opatijskom karnevalu first appeared on Grad Zaprešić.
Valentinovo u Zaprešiću manifestacija je koja je ove godine obilježila svoje 11. izdanje. Ovoga puta ljubav je bila u kazalištu, a u velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Zaprešić održano je ukupno 6 predstava Kerekesh Teatra. Nakon što je dvije godine Grad Zaprešić organizirao besplatno ljubavno drive-in kino, ove su godine svi zaljubljeni dobili pozivnicu za […]
The post Ovo Valentinovo ljubav je bila u kazalištu first appeared on Grad Zaprešić.
Grad Samobor poznat je po svojoj prirodi i planinarskim stazama, što ga čini popularnom destinacijom za planinare i ljubitelje prirode. Kako bi svima njima bio ugodniji boravak u Planinarskom domu Ivica Sudnik na Velikom Dolu, Grad Samobor nastavlja ulagati u obnovu i modernizaciju tog objekta.
Ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji i obnovi dotrajale zgrade Planinarskog doma Ivica Sudnik, danas je potpisala gradonačelnica Petra Škrobot s izvođačem radova, direktorom tvrtke, Concordia Consulting d.o.o., Danijelom Kuzmanom. Ugovor o nadzoru radova potpisao je Dalibor Križanac, direktor tvrtke Konduco d.o.o.
Vrijednost radova iznosi 1,274.990,37 eura, a rok za završetak je 10 mjeseci.
„Veseli me što krećemo u realizaciju ovog projekta, jer puno naših građana i posjetitelja s nestrpljenjem očekuje obnovu planinarskog doma. Samobor se ponosi svojim prirodnim ljepotama i dugom planinarskom tradicijom, a ovaj projekt obnovom Planinarskog doma Ivica Sudnik samo je jedan od brojnih koraka prema očuvanju i unapređenju naše planinarske infrastrukture. Vjerujem da će nakon završetka radova, planinari uživati u još ugodnijim uvjetima, a naš grad postati još privlačnija destinacija za sve ljubitelje prirode“ – izjavila je gradonačelnica Petra Škrobot te podsjetila kako ove godine obilježavamo 150 godina organiziranog planinarstva u Hrvatskoj, a tragom prvog izleta HPD-a po Samoborskom gorju, koji vodi trasom od Ruda preko Velikog Dola do Oštrca.
„Žao mi je što radovi do tada neće biti završeni, jer imali smo određene izmjene u dokumentaciji, no za ovakve projekte nikad nije kasno“ – dodala je gradonačelnica.
„Zadovoljstvo nam je što ćemo surađivati na ovom projektu koji će značajno unaprijediti uvjete za planinare. Siguran sam da ćemo radove izvesti kvalitetno i u ugovorenom roku, a možda i prije dogovorenog roka, a kako bi obnovljeni planinarski dom što prije bio dostupan planinarima“ – istaknuo je direktor Concordia Consultinga d.o.o, Danijel Kuzman.
Projektom je predviđena energetska obnova cijelog objekta, zamjena stolarije na starom dijelu objekta, popravak dotrajalih ograda balkona, te sanacija vlage. Uvest će se sustav grijanja preko dizalice topline, a postavit će se nove elektroinstalacije i instalacije za vodu i odvodnju. Također, planira se rekonstrukcija kuhinje, sanitarnih čvorova, izmještanje stubišta i postavljanje novih podova. U potkrovlju će se instalirati novi spušteni strop i podovi, dok će okoliš planinarskog doma biti uređen kako bi prostor postao još privlačniji posjetiteljima. Ovaj projekt nastavak je ulaganja u Planinarski dom na Velikom Dolu, jer podsjetimo da je unazad dvije godine uređen dograđeni dio tog objekta.
Ova investicija važan je korak u održivom razvoju Samobora kao planinarske destinacije i u jačanju turističke ponude ovog kraja.
Objava Počinje obnova planinarskog doma na Velikom Dolu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Potaknuta istupom Ante Kujundžića, saborskog zastupnika Mosta, o apsurdima s kojima se suočavaju posvojitelji, Slobodnoj Dalmaciji se javila Dijana Radovniković, majka dvoje relativno nedavno posvojene djece, piše Slobodna Dalmacija.
– Sve što je zastupnik naveo i istaknuo kao problem je čista i apsolutna istina koju sustav u Hrvatskoj već dugo jednostavno ne želi čuti. Iako se o ovoj temi sve češće istupa i govori u medijima, stječe se dojam da je najteži dio posvojenja uopće doći do prilike da postaneš roditelj zbog sporosti i nelogičnosti sustava, ali, nažalost, vrlo često problemi tu tek počinju, kaže Dijana.
Ona i suprug odradili su, priča nam, školski sav birokratski dio: napisali motivacijsko pismo, obavili razgovore, a potom i vrlo opsežna psihološka testiranja.
– Utvrđivala se naša podobnost da budemo roditelji i na ovaj dio priče nemam nikakve zamjerke jer je logično da morate dobro provjeriti kome se djeca povjeravaju i da to moraju biti ljudi koji su u svakom pogledu podobni da budu roditelji. Dakle, već u početku, vaš put do roditeljstva je bitno kompliciraniji nego kad je u pitanju biološko roditeljstvo, ali u ovim slučajevima, meni je to imalo logike. Prošli smo i edukaciju vezanu za posvajanje koja vam, ruku na srce, pomogne da se pripremite na ono što vas čeka, iako isto tako, brutalno iskreno rečeno, na posvojenje vas ništa ne može pripremiti, kao ni na biološko roditeljstvo jer tek kad se nađete u toj situaciji otkrijete da zapravo nemate pojma. Dobili smo rješenje da smo podobni kao posvojitelji i ušli u Registar. Za to je Centru za socijalnu skrb trebalo punih šest mjeseci. Što je bilo toliko komplicirano, ni dan danas ne znamo”, pita se ova majka, koja je i sama odrasla u posvojiteljskoj obitelji o čemu je Slobodna već pisala.
Kaže da su se ona i suprug bili pripremili na dugo čekanje, ali im je već nakon dvadesetak dana zazvonio telefon i rečeno im je da imaju dečka i curicu. Prošli su period upoznavanja i djeca su im stigla doma.
– Prilikom posvojenja nismo upozoreni da djeca možda imaju traume od svega što su ranije doživjela, jer ipak se djecu ne oduzima biološkim roditeljima bez zbilja ogromnog razloga, rečeno nam je da oni o zlostavljanju “nemaju saznanja”. I tu kreće birokracija. Od spoznaje da nećete dobiti ni centa za opremanje novorođenčadi jer su biološki roditelji taj novac već dobili, oni isti biološki roditelji kojima su ta djeca kasnije oduzeta radi zanemarivanja i(li) zlostavljanja. Izgleda da država smatra da vi kao posvojitelji nemate troškove opremanja i da vam ti novci padnu s neba. Ni sama ne znam koliko smo novaca potrošili na opremanje namještaja, kolica, pelena, odjeće, igračaka i svega ostaloga što vam treba jer u tom trenutku jedno dijete je imalo četiri godine, a drugo 15 mjeseci. Dakle, treba vam sve, ali činjenicom da niste biološki roditelj pravo na pomoć, pa makar i onu simboličnu, nemate. Nadalje, dužni ste sami se pobrinuti za izbor pedijatra, pa telefon u ruke i zivkajte dok vam se netko ne smiluje jer većinom se primaju novorođene bebe, što vaša djeca u tom trenutku nisu. Mi smo imali sreće pa pronašli divnu liječnicu koja je imala razumijevanja za situaciju i relativno smo brzo riješili i taj problem, dok postoji i previše priča ljudi koji nisu uspjeli. Većina djece u trenutku posvojenja imaju i neke zdravstvene probleme, tako da ako ne želite čekati mjesecima, imate samo jedan izbor, a to su privatni pregledi. U trenutku posvojenja niste najbolje upućeni u prava koja imate, većinom vam je rečeno u kontekstu “sve je to isto kao da ste biološki roditelj”. E nije, kategorično tvrdi Dijana.
– Uvijek ste pod povećalom! Iako ste prošli tako rigorozna testiranja da vjerojatno vas poznaju do sedmog koljena,ali sama činjenica da niste biološki roditelj daje sustavu pravo da vas tretira drugačije. Medicinsko osoblje, pa i poneki djelatnici sustava socijalne skrbi nisu elementarno educirani čak niti oko osnovnih pojmova vezanih za posvajanje, u najboljem slučaju ih miješaju s udomljenjem. Pa tako redovno doživljavamo da me se u medicinskoj dokumentaciji naziva “posvojiteljica”, što ja nisam, nego majka. Također, imali smo iskustvo gdje socijalna radnica u službenoj dokumentaciji mog supruga naziva “očuh”, a ne treba biti nešto posebno educiran da se zna da taj termin podrazumijeva majčinog partnera, dok moj suprug je činom posvojenja djeci postao jedino otac. Porodiljne naknade, odnosno u našem slučaju, posvojiteljska naknada, odnosno posvojiteljska briga ukoliko ste nezaposleni su priča za sebe. Dobivate sto različitih informacija, od toga da ih možete koristiti bilo kad do djetetove 18. godine do toga da zapravo ako imate starije dijete, na tu naknadu uopće nemate pravo.
Svima su puna usta zaštite obitelji kao i brige za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a onda vam taj isti sustav radi sve što može da vas zapravo “kazni” jer niste biološki roditelj. Od prespore birokracije, dugog čekanja, pa na koncu i redikuloznih propisa kao što je taj o opremanju djece, posvojitelji se nerijetko osjećaju kao građani drugog reda.
O ovome se u Hrvatskoj malo govori i zato je ovaj istup zastupnika Kujundžića prije svega hrabar, a onda i jako bitan jer vrijeme je da sustav prestane okretati glavu. Istina, posvojitelja i posvojene djece nema puno, ali zar je to razlog da ih se i na ove načine obeshrabruje? Zar ne bismo trebali raditi na tome da posvojenje bude što lakše i brže, isključivo radi interesa djece koji u suprotnom odrastaju u institucijama, koje, iako se trude, ne mogu biti zamjena za obitelj? pita Radovniković.
Dodaje da su svi problemi vrlo lako rješivi upravo zato što se radi o manjem broju ljudi i troškovi koje bi država imala su zanemarivi.
– Ne žalim jednog centa niti jednog dana potrošenog na birokraciju kada vidim osmijeh svoje djece i osjetim sreću koju nam svakoga dana donose jer njihovo jedno sretno ‘mama‘ nadoknađuje sve ono što sustav odnosi, ali onda nam taj isti sustav i država ne trebaju mazati oči pričama o jednakim pravima i jednakom tretmanu. Dajte napokon šansu djeci da imaju toplu obitelj jer apsolutno svako dijete treba i zaslužuje obitelj i stabilnost, a troškovi toga su zbilja zanemarivi. Dajte šansu da se više ljudi ohrabri na ovaj čin time što nam nećete podmetati nogu na svakom koraku nego naprotiv, ohrabriti ljude da postanu obitelj i u tome im biti podrška umjesto da sami plivaju bespućima birokracije. Ako nitko, puno djece će vam na tome biti zahvalno, poručila je majka Dijana Radovniković, piše Slobodna Dalmacija.
U Zapadnoj strani ovog puta voditelj Gordan Lopac – Medo i njegova gošća Jasna Ožeg bavili su se nečim što baš nemamo priliku često čuti.
“Već deset godina učim pjevanje kod naše poznate pjevačice jazza Lele Kaplowitz. Možda su šansone u mom slučaju bile utjecaj filma Tko pjeva, zlo ne misli. One su nekako došle meni, da tako kažem. Kad sam počela slušati te melodije i tekstove, toliko su me zapravo obuzele da sam svoju glazbenu karijeru počela posvećivati šansonama. Treba obrisati prašinu s njih i ponovno ih oživljavati. To mi je zaista velika strast. Razmišljala sam kamo uopće poslati svoju ponudu jer odaziv nije bio baš širok i ljudi nisu puno zainteresirani. Lani u ovo doba nije mi bilo ni na kraju pameti da ću 26. veljače ove godine imati koncert u Kontesi. Kontesa je prekrasno malo mjesto, intiman prostor kao da si u svojoj dnevnoj sobi. Čovjek može popiti čašu finog vina i slušati šansone. To će biti u srijedu u pola devet uz moj krasan band. Oni su svi mladi, talentirani momci. Iza mene stoje klavirist Leonardo Havliček, bubnjar Karlo Jelčić i kontrabasist Ivan Džajić. Imam i goste, svoju Lelu Kaplowitz i Mirana Hadžija Veljkovića“, najavila je ova šansonijerka kod nas u Zapadnoj strani.
Objava U Zapadnoj strani gostovala šansonijerka Jasna Ožeg pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Iako je nula stupnjeva i iako je loše vrijeme, ekipa za održavanje javno-prometnih, zelenih površina i tržnica u Komunalnom Zaprešić d.o.o. marljivo radi. “Imamo velike pripreme za proljeće. Zapravo hoćemo stisnuti ove poslove koje sad stignemo dok nam je razdoblje da nije takva jaka zima. Iskoristit ćemo to prije nego što nam dođe košnja, kad smo svake godine u sve većoj stisci i nemamo vremena za neke druge stvari”, rekao je Luka Sinković, voditelj održavanja.
Ne možemo ne primijetiti da se puno radilo na obrezivanju te sadnji novog drveća. Uvijek se čuju primjedbe, ali drvetu treba vremena da naraste. Kad jednom procvjeta, grad postaje još ljepši i zeleniji.
Bili smo ovog puta i u parku u Kodrmanovoj. Ondje su radovi u tijeku i čini da se nešto lijepo uređuje. Jasno se vide noviteti – posađene su nove biljke, a bit će ih još kad krene proljeće, kao i svježe zelene trave. “Ove godine krenuli smo s ovim dječjim igralištem, gdje je posljednjih godina cijelo vrijeme velik problem drenaža koja nije postojala. Voda je nakon svake kiše stajala i odlučili smo napraviti jednu novu stazu. Ova površinska zemlja koja je bila iskopana, odmah je tu iskorištena za nasipanje okolnog terena”, pojasnio je Sinković dio radova koji su ovdje obavljeni.
O svim trenutnim aktivnostima održavanja javno-prometnih i zelenih površina saznajte u Zelenoj zoni. U emisiji smo se po novoj stazi uputili do sljedećeg odredišta.
Objava Iako je zima, ekipa Komunalnog Zaprešić d.o.o. radi punom parom pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
U Svetom Ivanu Zelini dobro napreduju radovi na izgradnji novog vrtića. Radi se o projektu vrijednome gotovo 7,3 milijuna eura od kojih je 2 milijuna eura osigurano z Mehanizma za oporavak i otpornost.
U Donjoj Zelini gradi se novi dječji vrtić koji će djelovati u sastavu Dječjeg vrtića Proljeće. Kako ističe gradonačelnik Košćec više je nego zadovoljan dinamikom radova kao i samim izvođačem radova.
” Nalazimo se u Donjoj Zelini na gradilištu novog dječjeg vrtića. Kako možete vidjeti radovi napreduju vrlo dobro. Radovi su počeli malo prije nove godine u dosta teškim vremenskim uvjetima. Moram pohvaliti izvođače zaista izvrsno rade i radovi dobro napreduju.” rekao je gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec.
Od ukupne vrijednosti projekta gotovo trećina sredstava osigurana je iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
“Vrijednost ove investicije veća je od 7 milijuna eura, od tog iznosa 2 milijuna eura financirano je sredstvima iz EU fondova. Ovdje će biti 11 odgojnih skupina, odnosno 8 vrtićkih i 3 jasličke skupine sa svim pripadajućim prostorijama, kuhinjom te vanjskim prostorom. Kao što vidite ovdje okruženi smo prirodom tako da će biti ovdje jako lijepi ambijent” zaključio je gradonačelnik Košćec.
Ovim projektom grad želi omogućiti svim roditeljima koji ispunjavaju uvjete, mjesto za njihovo dijete u gradskom vrtiću. Kako bi se taj standard održao grad u planu ima skoru izgradnju još jednog vrtića.
” Nama je najvažnije zadovoljiti potrebe svih naših građana, odnosno da sva djeca budu smještena u vrtić. Ovim objektom bi zadovoljili te potrebe, no mi bez obzira na to planiramo sagraditi još jedan vrtić u naselju Sveta Helena. To radimo kako bi se pripremili za budućnost” zaključio je gradonačelnik Hrvoje Košćec.
Na kraju treba naglasiti kako grad Zelina sufinancira smještaja djece u vrtićima kojima Grad Sveti Ivan Zelina nije osnivač dok novi vrtićki kapaciteti ne budu izgrađeni.
Objava Gradonačelnik Zeline zadovoljan dinamikom radova na novom vrtiću pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
S obzirom na izjave dotične gospođe koje se tiču financiranja i razvoja jedinica lokalne samouprave, smatramo nužnim reagirati i iznijeti točne činjenice. Razgovor s načelnicom Lobora i saborskom zastupnicom Ljubicom Jembrih.
1. Fiskalno izravnanje – gdje ste bili 2017. godine?
Čelnica Zlatara danas proziva Općinu Lobor zbog raspodjele sredstava, no podsjećamo kako je upravo Grad Zlatar krajem 2017. godine dobio oko 5 milijuna kuna izravnih sredstava, dok Općina Lobor tada nije dobila ništa. Tada nije bilo poziva na „jednakost svih građana“ niti zalaganja za ravnopravnu raspodjelu sredstava. Postavlja se pitanje: Jesu li tada djeca i roditelji u Loboru bili građani drugog reda?
2. Fiskalno izravnanje temelji se na objektivnim kriterijima
Sustav izravnanja uzima u obzir različite parametre, uključujući i brdsko-planinski status. Općina Lobor itekako osjeća posljedice svog geografskog položaja, a zimski uvjeti to najbolje potvrđuju. Pitanje:Jeste li ove zime imali problema sa zimskom službom? Jesu li vaša naselja bila u snijegu, čekajući ralicu? Mi u Loboru jesmo – i upravo zato je neprihvatljivo omalovažavati izazove s kojima se suočavamo.
3. Dječji vrtić „Ivančica“ – nećemo dopustiti neistine
Čelnica javno iznosi netočne informacije o kvaliteti usluga u našem vrtiću. Ovim putem jasno poručujemo:
• Dječji vrtić „Ivančica“ ima sve potrebne stručne djelatnike, uključujući logopeda, pedagoga i zdravstvenog djelatnika.
• Plaće su usklađene s propisima i Uredbom, a koeficijenti više i visoke stručne spreme su izjednačeni.
• Broj odgajatelja veći je od zakonskog minimuma, što osigurava kvalitetnu skrb i obrazovanje djece.
• Nikada nismo imali problema s radom vrtića ili zaposlenicima, za razliku od nekih drugih ustanova čiji su problemi često bili tema medijskih natpisa.
4. Najmanji izvorni proračun – ali učinkovito vođenje
Općina Lobor raspolaže jednim od najmanjih izvornih proračuna u Krapinsko-zagorskoj županiji, no unatoč tome, cijene vrtića su među najnižima, a kvaliteta usluga ostaje visoka. To je rezultat odgovornog upravljanja, a ne nečijeg pogodovanja.
5. Ravnomjerni razvoj – za sve, ne samo za odabrane
Ako dotična osoba smatra da ravnomjerni razvoj znači da Zlatar dobije sve, a Lobor ništa ili da Lobor padne pod Zlatar, onda je jasno zašto dolazi do ovakvih izjava. No, to nije način na koji ćemo dopustiti da se vodi regionalni razvoj. Lobor ima pravo na ravnopravan status i pravednu raspodjelu sredstava – i za to ćemo se uvijek boriti.
Zaključak
Nećemo dopustiti da se javnost dovodi u zabludu niti da se netočne informacije plasiraju u političke svrhe. Naša djeca, roditelji i svi mještani zaslužuju istinu i poštovanje. Što se projekata tiče ponosni smo na svaki projekt koji provodi općina Lobor, a mnogi od njih su i na dobrobit građana Zlatara, što mi je posebno drago.
Vlada Republike Hrvatske provodi politiku ravnomjernog razvoja uzimajući u obzir različite parametre, uključujući fiskalno izravnanje i specifične potrebe lokalnih zajednica. Istovremeno, kontinuirano jača demografsku politiku, što potvrđuje i rasprava u Hrvatskom saboru o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s konačnim prijedlogom zakona, čime se dodatno podupiru obitelji i osiguravaju bolji uvjeti za roditelje i djecu u cijeloj zemlji.
Podsjetimo, od 1. ožujka udvostručit će se iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, a limit naknade roditeljskog dopusta u trajanju šest mjeseci za jedno ili dvoje djece ako ga koristi jedan roditelj ili osam mjeseci ako ga koriste oba, povećava se s 995 na 3000 eura neto do prve godine djetetova života.
To znači da će roditelji tijekom cijelog dopusta primati punu plaću, ako se radi o plaći do 3000 eura. U preostalom dijelu roditeljskog dopusta koji se odnosi na roditelje blizanaca, troje ili više djece, od prve do treće godine djetetova života, limit se diže s dosadašnjih 551 na 803 eura.
Naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života povećava se s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura.
Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života za pola radnog vremena s 552 na 701, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju do osme godine djetetova života na 803 eura, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, odnosno na 503 eura za nepuno radno vrijeme.
Objava KOGA TO BOLI RAZVOJ LOBORA? pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
Vozač osobnog automobila smrtno je stradao u prometnoj nesreći koja se u četvrtak u 22:55 sati dogodila u Topličkoj ulici u Jakovlju.
Očevid je u tijeku, javlja zagrebačka policija.
VEČERAS, 13. veljače, oko 22:55 u Topličkoj ulici u Jakovlju dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je vozač osobnog automobila smrtno stradao, potvrdila je policija.