s6-2-1024x576.jpg

Udruga Indigo osigurala zemljište za svoj novi dom

Udruga za dobrobit i zaštitu životinja Indigo kupila je zemljište koje će u skoroj budućnosti postati njihov novi dom. Također nakon preseljenja u planu imaju osnovati azil za nezbrinute životinje.

Iz Udruge najavili osnivanje azila za životinje

Udruga Indigo nije uspjela kupiti zemljište na kome je djelovala posljednjih godina te su se bili primorani iseliti. Na svu sreću ubrzo su pronašli novu lokaciju na kojoj mogu krenuti iz početka.  

” Ostali smo bez terena koji smo koristili i namjeravali kupiti, no srećom smo ubrzo našli novi koji smo kupili. No radi se o praznome zemljištu koje treba srediti. Dok se ono ne sredi peseki su premješteni u moje dvorište jer nismo uspjeli privremeno sve smjestiti. Za novi teren sada sređujemo papirologiju i tu moram neizmjerno zahvaliti gradu Svetoj Nedelji na pomoči.” naglasila je Dora Perši jedna od osnivačica Udruge Indigo.

Ovo predstavlja i novi korak u smjeru kojim su iz Indiga odlučili krenuti – odluka o osnivanju azila za pse.

” Krećemo u registraciju skloništa za pse i upravo zato će cijeli ovaj projekt malo dulje potrajati. Angažirali smo arhitekte i sve stručne službe kako bi osigurali da sve bude kako treba. Želimo da od samog starta imamo zadovoljene sve uvjete koje jedno sklonište mora imati prema pravilniku.” pojasnila je Perši.

No novi prostori Indiga imaju i za cilj da se u njima okuplja lokalna zajednica kroz volontiranje, edukaciju ili naprosto druženje.

” Osim samog skloništa gdje će se nalaziti peseki bit će i teren za trening pasa. Oni će biti otvoreni za javnost, a imat ćemo i školice, seminare te razne edukacije. To je nešto što smatramo da mi moramo raditi jer u suprotnome radimo Sizifov posao. Samo udomljavanje pasa bez edukacije i promjene svijesti ljudi nije rješenje. Želimo se otvoriti prema zajednici da nam što više ljudi dolazi na teren, da to budu cijele obitelji; dok se klinci igraju sa štencima, mama šeće psa a tata nam pomaže ili naprosto popiti kavu. Želimo jednostavno uključiti zajednicu u cijeli rad udruge i skloništa, da shvate koliko tu ima posla ali i ljepote u tome cijelome procesu i druženju.” rekla je Dora za kraj.

Tako će završetkom ovog projekta Indigo dobiti novi dom a lokalna zajednica novo mjesto na kojem će u prirodi i sa psima moči provesti kvalitetno vrijeme.

Objava Udruga Indigo osigurala zemljište za svoj novi dom pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sequence-01.00_03_26_34.Still001-1024x576.png

U prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću organizirano predavanje “Rekonstrukcija Kristijanovićeve Biblije”

U prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću organizirano je predavanje o knjizi koja 200 godina čeka da dođe na svjetlo dana.

“Pitala sam se kako je moguće da se nitko nije prihvatio Biblije prevedene na kajkavski književnik jezik. Za nju se možda nije znalo u široj javnosti, ali u literaturi jest. Kajkavolozi za nju znaju već godinama. Kad sam vidjela rukopis, sve mi je bilo jasno”, rekla je doktorica znanosti Barbara Štebih Golub, znanstvena savjetnica u trajnom izboru na Institutu za hrvatski jezik. Na predavanju u prostorijama zaprešićke Matice govorila je s Lahorkom Plejić Poje, profesoricom s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

“Projekt se radi na Institutu za hrvatski jezik, a financira ga Zaklada Adris. U sklopu istog pokušavamo rekonstruirati tekst koji je nastao u prvoj polovici 19. stoljeća. Preveo ga je Ignac Kristijanović, osoba koju se obično spominje kad posljednjeg Mohikanca kajkavskoga književnog jezika. Dio rukopisa objavljen je po raznim publikacijama. Međutim, veći dio ostao je u rukopisu. Svojim radom zapravo nastojimo transkribirati Bibliju, prenijeti ju suvremenim slovopisom i pravopisom te ju tako učiniti dostupnom stručnoj javnosti; i jezikoslovcima, i kulturolozima, i na kraju bibličarima, jer imamo još jednu Bibliju na hrvatskom. Isto tako nastojimo ju učiniti dostupnom i širokoj javnosti, stoga ciljamo napraviti dva izdanja”, pojasnila je Štebih Golub.

Kristijanović je živio onda kad su se vodile žestoke rasprave o standardizaciji hrvatskog jezika. Ova knjiga nije stoga samo svjedočanstvo jednog vremena, već i vrijedan doprinos razumijevanju razvoja hrvatskog jezika. Rekonstrukcija Kristijanovićeve Biblije dat će priliku da se „knjiga nad knjigama“ sagleda iz nove perspektive.

Objava U prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću organizirano predavanje “Rekonstrukcija Kristijanovićeve Biblije” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

a11-7-1024x576.jpg

Poznati svjetski ribiči i youtuberi snimali na zaprešićkim Zajarkima

Ribolovci svjetskog glasa Neil Spooner, Tom Dove i Kai Cross na svom putu svijetom u potrazi za najboljim lokacijama posjetili su i Zaprešić. Proveli su sa svojim domaćinima iz ŠRD Šaran nekoliko dana u pecanju, otkrivanju gastro ponude te upoznavanjem grada.

Usprkos “engleskom” vremenu šarani su grizli

Zaprešićki Zajarki jedno su od najpoznatijih ribolovnih lokacija u svijetu, što dokazuje i posjet poznatih youtubera koji se bave pecanjem šarana. Radi se o ribolovcima iz Engleske koji pecaju na najpoznatijim lokacijama diljem svijeta.

” Ugostili smo drage goste iz Engleske s kojima je pecao naš član i dvostruki svjetski prvak Hrvoje Jakopčević. Oni su već par dana u ribolovi i lijepo se love šarani.” naglasio je Dario Lučić dopredsjednik ŠRD Šaran Zaprešić.

” Došli su moji kolege iz Engleske koji putuju po cijelome svijetu, snimaju i love šarane. Došli su iz Južne Afrike sa 30 stupnjeva ovdje kod nas na oko 0 stupnjeva. Iako nas je bilo malo strah da zbog zime neće biti aktivna, srećom dobro love puno riba i to velikih riba.” rekao je Hrvoje Jakopčević hrvatski šaranaš i višestruki svjetski prvak.

Iako je vrijeme bilo kao da su u Engleskoj postoji jedna bitna razlika, a to je da se na Zajarkima mogu usprkos njemu uloviti veliki šarani i to u zadovoljavajućim količinama – što je bio i razlog njihova dolaska.

” Čuli smo za ove dečke kao i za jezero Zajarke jer su oni višestruki svjetski prvaci. Općenito Hrvatska ima dobre ribiče na šarane kao i lokacije za ribolov, pa smo željeli doći  ovdje i uvjeriti se u to sami.” naglasio je Tom Dove ribolovac i youtuber.

“Došli smo iz Južne Afrike, a ovdje nam je cilj uhvatit što više šarana pred kamerama i dokumentirati kako pecanje može biti zabavno za sve uzraste. Pokušavamo ukratko pokazati koliko se dečki dobro zabavljaju i pritom love mnogo ribe.” rekao nam je ribolovac i snimatelj Kai Cross.

“Pravi razlog za naš dolazak je hladno vrijeme u Velikoj Britaniji pa je stoga i slab ulov. Ali možete doći na Zajarke i očekivati dobar ulov. Također je prosječna veličina riba ovdje nešto veća, puno se baca mamaca pa riba raste i raste a ovdje je i bolja klima nego u Velikoj Britaniji.” istaknuo je ribolovac i youtuber Neil Spooner.

Ovo je još jedna odlična reklama ovog ribolovnog dragulja koji će sigurno privući još veći broj posjetitelja i gostiju u Zaprešić.

Objava Poznati svjetski ribiči i youtuberi snimali na zaprešićkim Zajarkima pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

36222343.jpg

Ovo ima malo koja prometnica u Europi: Pogledajte hrvatsku autocestu u novom ruhu, tuneli će mnogima biti neprepoznatljivi!

Autocesta Zagreb – Macelj odnedavno je jedna od rijetkih autocesta u Europi koja je potpuno opremljena LED rasvjetom. Uprava AZM-a nedavno je završila veliki projekt zamjene sve tunelske rasvjete LED tehnologijom u sklopu kojeg je u šest tunela na ovoj autocesti instalirano ukupno 1643 LED svjetiljki. Kako je još ranije ugrađena LED rasvjeta na otvorenim dijelovima autoceste, sada je svih 60 kilometara ove prometnice pod novom rasvjetom.

Radovi, koje je izvodila tvrtka LED elektronika, započeli su 31. siječnja 2004. i završili su 19. prosinca prošle godine. Vrijednost projekt zamjene rasvjete vrijedan je oko 4,7 milijuna eura. Zamjena rasvjete u tunelima bila je neophodna jer je cijeli sustav koji je postavljan 2007. godine bio u derutnom stanju.

PROČITAJTE VIŠE Pogledajte u kakvom je stanju bila rasvjeta u tunelu: Moglo je završiti katastrofom! 

A nakon ugradnje nove rasvjete tuneli su zasjali u potpuno novom sjaju te će mnogim vozačima biti neprepoznatljivi. Osim ugradnje nove rasvjete, Uprava AZM-a pokrenula je i obnovu unutarnje oplate tunela, odnosno njihovog bojanja. Dosad su obojane dvije cijevi tunela Vidovci, a ove godine slijedi bojanje obiju cijevi tunela Đurmanec.


image

Zagreb – Macelj


image

Zagreb – Macelj


image

Zagreb – Macelj

Projekt ugradnje nove rasvjete prije svega je važan jer donosi daleko veću sigurnost vozačima koji se ovom autocestom sada ne voze kroz mračne tunele. Nadalje, ugradnjom LED rasvjete ostvarene su uštede na potrošenoj električnoj energiji za čak 80 posto, zbog čega će Uprava AZM-a znatno smanjiti izdatke na računima za električnu energiju. Također se smanjuju i troškovi održavanja jer je LED rasvjeta puno dugovječniija od dosadašnje.

Ovo smanjenje troškova na izdacima za električnu energiju omogućuje Upravi AZM pokretanje novog velikog projekta ove godine, a to je raspisivanje natječaja za ugradnju fotonaponskih elektrana na autocesti koje će električnom energijom opskrbljivati cijelu prometnicu u dužini od 60 kilometara, od naplatne postaje Zaprešić do naplatne postaje Trakošćan. Plan je instalirati oko 4400 fotonaponskih modula, odnosno solarnih polja čime bi ova autocesta postala energetski samoodrživa te bi bila jedna od prvih takvih prometnica u Europi. 


image

Zagreb – Macelj


image

Zagreb – Macelj

Novi sustav bi trebao dovesti do godišnje uštede na računima za električnu energiju za autocestu prosječno za oko 300 tisuća eura godišnje, odnosno oko 6,8 milijuna eura u u 25 godina. Očekuje se da bi radovi na ugradnji novog sustava napajanja električnom energijom započeti ove godine. Zahvaljujući svim ovim ulaganjima Uprave AZM-a, ova tvrtka je po ulaganjima u održavanje autoceste odmah iza austrijskog ASFINAG-a, a ispred HAC-a, Bina Istre i slovenskog DARS-a.

s11-3-1024x576.jpg

Rafael Hubak je najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u Hrvatskoj

Zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović posjetio je u općini Križ OPG Rafaela Hubaka. Radi se o OPG-u koji je dobio nagradu Mljekarskog lista „Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2024. godini“.    

Nagrada Mljekarskog lista „Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2024. godini“   

 Zagrebačka županija na svome području ima Najperspektivnijeg mladog proizvođača mlijeka u 2024. godini. Ovu prestižnu nagradu dobio je Rafael Hubak iz Općine Križ, koji predstavlja treću generaciju koja se bavi stočarskom proizvodnjom.

” Moje djed je sakupljao mlijeko po selima, posao je nastavio otac, a danas nakon završene poljoprivredne škole, ja vodim gospodarstvo sa 120 muznih krava. Prošle smo godine proizveli 1.100.000 litara mlijeka, a dodatno tovimo i telad za meso“ rekao je dobitnik nagrade i vlasnik OPG-a Rafael Hubak.

Zagrebačka županija ostvaruje više nego dobre rezultate u proizvodnji mlijeka, a kako bi se ovaj pozitivni trend nastavio zamjenik župana najavio je novi ciklus potpora u ovoj godini.

” Maksimalni iznos koji jedan poljoprivrednik može dobiti iznosi do 15.000 eura za konvencionalne poljoprivrednike, odnosno do 20.000 eura za ekološke proizvođače. Također 573 tisuće eura bit dodijeljeno u vidu potpora male vrijednosti, 150 tisuća eura namijenjeno je za sjetvu i sadnju, 70 tisuća eura za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti na OPG-ovima, dok je 340 tisuća eura predviđeno za razvoj ekološke poljoprivrede.” naglasio je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović.

Više informacija vezano za natječaje u poljoprivredi može se pronaći na stranicama Zagrebačke županije pod rubrikom natječaji.

Objava Rafael Hubak je najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

a11-6-1024x576.jpg

Proglašeni najčitatelji KZŽ-a u Zlataru

U OŠ Ante Kovačića u Zlataru održala se dodjela nagrada Denis Vincek. Radi se o nagradi koja se dodjeljuje najčitateljima na području Krapinsko-zagorske županije.

Dodijeljeno 12 nagrada Denis Vincek

U Zlataru se održalo četvrto izdanje dodjele nagrada Denis Vincek. Radi se o nagradi koja se dodjeljuje za naj čitatelja Krapinsko-zagorske županije, a ime je dobila u spomen na prerano preminulog knjižničara Denisa Vinceka iz Pregrade koji je ostavio duboki trag radeći kao knjižničar upravo u zlatarskoj osnovnoj školi.

” jako sam ponosan da smo mi domaćin ovogodišnje dodjele nagrade ali ponosan sam da je u našoj školi upravo radio kolega Denis Vincke, po kome ova nagrada i nosi ime. ovo je tako promocija i knjižničarstva ali i promocija čitanja knjiga.” rekao je Marijan Posarić ravnatelj Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar.

Ukupno je za 2024. godinu dodijeljeno 12 nagrada među kojima je jedna pripala i Petru Lisaku.  

” Knjižnica mi nije baš u mjestu da živim pa često posuđujem knjige i čitam ih doma iako nekad kada imam vremena pročitam ih na samome mjestu. Nagrada mi puno znači pošto jako volim knjige.” pojasnio nam je jedan od dobitnika nagrade Petar Lisak.

Iako je trend čitanja u blagome padu treba na velikome trudu u poticanju čitanja prvenstveno kod mladih zahvaliti prvenstveno svim knjižničarima na području županije.

“Nagrađeni su tijekom prošle godine pročitali više od tisuću naslova što je nevjerojatna i impresivna brojka. Izuzetno me veseli što među najčitateljicama i najčitateljima imamo tri djevojčice koje dijele strast prema čitanju. Smatram da je od najranijih dana vrlo važno kod djece njegovati ljubav prema čitanju i prema knjigama što je zasluga i roditelja i knjižničara koji u knjižnicama stvaraju okružje koje je kao kod kuće”, poručila je zamjenica župana Jasna Petek

Na kraju treba naglasiti kako se Nagrada „Denis Vincek“ dodjeljuje se jednom godišnje jednom članu narodnih knjižnica koje djeluju na području županije, uz statuu nastalu prema idejnom rješenju logotipa Knjižničarskog društva i ostale vrijedne nagrade.

Objava Proglašeni najčitatelji KZŽ-a u Zlataru pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sequence-01.00_12_07_05.Still005-1024x576.jpg

Denis Špoljarić donio srebrnu medalju u svoj Zaprešić

Velik obol uspjehu hrvatskih rukometaša i osvajanju srebrene medalje na svjetskom prvenstvu dao je i jedan Zaprešićan.  Naime pomoćni trener reprezentacije je Denis Špoljarić za kojeg je u zaprešićkoj Gradskoj upravi upriličen prijem. Kako bi se zahvalili važnom kotačiću ovog velikog uspjeha gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i predsjednik Gradskog vijeća Matija Teur dočekali su ga s najsrdačnijim čestitkama, a razmijenjeni su i simbolični pokloni.

“Mi se ponosimo što je dio ovog velikog rezultata osoba koja je rukometno krenula u našem gradu. Hvala Denisu za sve što je dao za hrvatski rukomet i kao igrač i sada kao član stručnog stožera. Rukomet je sport s kojim se dičimo i s kojim smo prepoznatljivi u svijetu te se nadam da će i dalje biti tako”, rekao je gradonačelnik Zaprešića, Željko Turk.

Željko Turk

“Ono što je pozitivno je da ovaj rezultat znači promociju sporta u medijima u narednim mjesecima i nadajmo se da rukomet neće više biti samo od siječnja do siječnja. Za to su zaslužni Denis i i cijeli stručni stožer ali najzaslužniji su igrači. Moram napomenuti da je i Zaprešić bio domaćin Svjetskog prvenstva kroz treninge reprezentacija u našim sportskim dvoranama. Našem Zaprešićanu Denisu treba čestitat na svim zalugama oko dolaska izbornika na klupu i rezultata. To će rezultirat novom djecom u sportu što je u biti najveći uspjeh”, poručio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaprešića, Matija Teur.

Matija Teur

Iza ovog uspjeha stoji mnogo zajedništva, žrtve borbenosti i snage volje koja je naše rukometaše na oproštajnom turniru kapetana Domagoja Duvnjaka tjerala preko granica izdržljivosti otkrio je Denis Špoljarić.

“Oni su svi znali da Dule odlazi i onda se još ozljedio. Da se to dogodilo u klubu ili nekoj drugoj reprezentaciji on vjerojatno ne bi igrao. On je sam nakon što mu je pukno mišić 6-7 centimetara rekao da bi htio i kako mu reći ne. Još bi kad bi ušao u igru napravio neke dobre stvari i mislim da bez njega ne bi završili tu gdje jesmo. Dobra stvar je da su naši dečki naučili nešto iz toga jer nekad moraš igrati preko bola kad je najteže. Stvarno su svi odradili svoj dio posla. Martinoviću je bilo jako teško, bio je pun rupturica i puknuća. Šipić je imao probleem s ramenom i leđima. Nitko ne zna da je malom Glavašu iskočio disk što su strašni bolovi. Šušnja i Mamić su igrali s gripom i temperaturom. Prije utakmice si mislim da mnogi neće igrat ali nitko ne želi reći da ga nešto boli da ga ne bi mijenjali. Dečki su čudo bili i baš sam zadovoljan”, otkrio je Denis Špoljarić.

Špoljarić je imao veliku ulogu u dolasku Dagura Sigurdssona na klupu Hrvatske, a novi trener je pokazao da je karakterom daleko od hladnog Skandinavca kakvog smo očekivali.

“Taj hladni je meni bio 6 godina trener u Berlinu dok sam igrao i nije on uopće hladan, to se samo za njih tako kaže. On je jako unutra u rukometu i zna se čovjek proveselit. On sam za sebe kaže da je više Hrvat nego Skandinavac. Oni ne vole za sebe reći da su Skandinavci jer ipak misle da su malo srčaniji i drukčiji od njih. Kad je došao ovdje rekao je da je osjetio tu neku energiju koja mu omogućava da može ostvarit svoj puni potencijal”, napomenuo je Špoljarić.

Nakon dva zlata i tri srebra s velikih natjecanja kao igrač Denis je tom kontu sad dodao i jednu srebrnu kao član stručnog stožera. Uspoređujući svoju i ovu generaciju rekao je da je bilo teže raditi sa njegovom nego današnjom te da su dečki bili posvećeni cilju i da nije bilo nikakvih iskakanja. Iako je nekim legendama ovo bilo posljednje prvenstvo u dresu hrvatske reprezentacije mlađi su pokazali da je budućnost svjetla te da uz naš borbeni duh kakav smo naprimjer pokazali u utakmici s Mađarskom ništa nije nemoguće.

Objava Denis Špoljarić donio srebrnu medalju u svoj Zaprešić pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sequence-01.00_02_03_26.Still001-1024x576.png

Večer zavičajne baštine u zaprešićkoj knjižnici privukla Zapreščane

Večer zavičajne baštine jučer je od 18 sati u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića, jednoj od Knjižnica grada Zagreba, opet pobudila zanimanje zasad uglavnom starih Zapreščana. Radi se o aktivnosti koja je zamišljena kao okrugli stol bez moderatora. Svi se zajedno, demokratski, prisjećaju kako se u Zaprešiću nekad živjelo. Tema su ovog puta bile škole i školovanje v Zaprešiću.

Školski dani nekoć su bili dosta drugačiji. “Za vrijeme rata morali smo skakati van kroz prozor kad je sirena zasvirala. Ipak, mogu reći da je bilo bolje. Skromnije, ali puno bolje. Uvijek sam imao dobre dečke, dobro društvo, i na to se ne mogu požaliti”, sjeća se Vid Zrinjan. “Sad među mladima više nema druženja”, zaključuje.

Vid Zrinjan, Zapreščan

Zaprešić bi trebao dobiti i novu staru školu, gdje će se građani moći nalaziti na događajima kao što je Večer zavičajne baštine. “I do mene su doprle riječi da će se stara škola obnoviti i postati Klub Zapreščana. Bit će to prekrasno mjesto susreta i upravo mjesto za dijeljenje ovakvih zavičajnih priča”, rekla je viša knjižničarka Marija Bartolić.

Marija Bartolić, viša knjižničarka

U Zaprešiću će se u Gradskoj knjižnici 13. i 28. veljače (uz prijavu) od 18 sati održati besplatne pokazne radionice centra za mentalnu aritmetiku Aloha, za roditelje i djecu od četiri do 13 godina, o koristima za cijeli život. Već večeras od 18 sati u zaprešićkoj knjižnici ususret Valentinovu sastat će se Kulinarski klub.

Objava Večer zavičajne baštine u zaprešićkoj knjižnici privukla Zapreščane pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

4-1-1024x768.jpg

Župa svetog Petra apostola u Zaprešiću priredila akademiju

Župa svetog Petra apostola u Zaprešiću priredila je svečanu akademiju povodom 25 godina Stepinčeve molitvene zajednice. Povod je bio blagdan blaženog Alojzija Stepinca. „Nema važnije zadaće u životu pojedinca negoli vlastita duhovna izgradnja“, rekao je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Stepinčevo se u zaprešićkoj Župi svetog Petra apostola štuje na osobit način, a ove godine upravo na taj dan bila je prilika da se u kripti crkve svetog Ivana Krstitelja uz film svi prisjete početaka zajednice, kao i onih koji su u nju utkali dio sebe. „Iz molitvene zajednice proizašla je i inicijativa za osnivanjem udruge Stepinčeva oaza mira, s kojom smo se još nadogradili u našim postavkama molitve, ali i pomaganja drugima. U tome nas uvijek prati zagovor našeg blaženika“, rekao je Ilija Nikolić, predsjednik udruge Stepinčeva oaza mira. Zahvalio je pritom svima koji svojom prisutnošću upotpunjuju misiju zajednice.

Potporu zajednici pruža i župnik Župe svetog Petra apostola, Dražen Karačić. Uz čestitke na dugogodišnjoj ustrajnosti molitve, podsjetio je da je ove godine i 80. obljetnica Župe, koju je 1945. osnovao sam Stepinac.

Dražen Karačić, župnik Župe svetog Petra apostola u Zaprešiću

Na misi i akademiji sudjelovao je gradonačelnik Željko Turk. „Lijepo je vidjeti vas sve ovdje okupljene i čestitati vam obljetnicu, a posebno našem trajnom đakonu Iliji Nikoliću. Njegov je rad iznimno cijenjen. Hvala svima koji u Zaprešiću djeluju pod geslom Moli i radi i čine da ova naša zaprešićka katedrala uvijek bude ispunjena toplinom“, rekao je.

Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića

Kardinala Alojzija Stepinca blaženim je proglasio papa Ivan Pavao II. kad je posjetio Mariju Bistricu 1998. godine. U njegov zagovor vjeruju brojni vjernici.

foto: Grad Zaprešić

Objava Župa svetog Petra apostola u Zaprešiću priredila akademiju pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

36216093.jpg

Stigle iz Vinkovaca pa sjele u krivi automobil: ‘Taksist nas je vozio par kilometara, a onda pokazao račun. Je li on normalan?‘

Da oko Glavnog zagrebačkog kolodvora postoje taksisti koji vrebaju starije i neupućene ljude već je svima poznata činjenica. Ovoga su puta vožnju do Vrapča naplatili gotovo 86 eura. Za usporedbu, ista takva vožnja preko aplikacije Uber će vas koštati 8 eura, a 10 eura košta comfort opcija. Vožnja Uberovom najskupljom Black varijantom, koja se reklamira kao vožnja u vrhunskom automobilu s vrhunskim vozačem, izašla bi vas 16 eura – i dalje neusporedivo jeftinije od taksi obrtnika.

Nezadovoljna putnica pokušala se žaliti Udruženju auto taksi prijevoznika Grada Zagreba koji su joj odgovorili da se za tu bezobrazno skupu vožnju nema kome žaliti, rekla nam je. Onda se odlučila obratiti medijima.

– Na prepad su nas uhvatili, mene i kolegicu. Rekao nam je da nas vožnja neće ispasti puno, da se ništa ne moramo brinuti. Kada nam je na kraju rekao cijenu, ostale smo izbezumljene i u šoku, započela je svoju priču.


image

Papreni račun koji je taksist izdao putnici

Snimio čitatelj/

U Zagreb su, kaže, došle iz Vinkovaca. Do lokacije u Vrapču su odlučile ići taksijem, neznajući da bi ih ta vožnja mogla ispasti više nego put od Vinkovaca do Zagreba.

PROČITAJTE VIŠE Broj taksija u Zagrebu je zapanjujuć, imamo sve podatke. Stručnjak izračunao tzv. šok valove: Evo kako točno stvaraju gužvu

– Čim smo izašli iz vlaka smo odlučile potražiti taksi. Znamo da se do Vrapča može doći tramvajem i autobusom, ali ne poznajemo toliko Zagreb pa nismo htjele presjedati. Vidjeli smo jedan taksi i prišli mu. Unutra je bio vozač koji nije znao hrvatski. Pokušali smo s njim nekako dogovoriti vožnju kad su nam se iza leđa pojavila dva muškarca. Rekli su nam da taj stranac nema licencu te da će nas jedan od njih prevesti gdje treba. Pitale smo odmah koliko će nas to koštati, a vozač nam je odgovorio da svi imaju iste cijene, prepričava nam.

Kobna limuzina

Do zapada grada vozile su se Ilicom skoro 20 minuta. Marke automobila se ne sjeća, ali kaže da je bila crna limuzina.

– Putem je puno pričao. Žalio se na cijene svega. Govorio je da je sve poskupjelo. Pitala sam ga koliko naplaćuje vožnju po kilometru, ali nam je rekao da neće biti ništa skupo. Kada sam vidjela račun nisam mogla vjerovati. Na njemu nije bilo ničega. Ni cijene po kilometru, ni koliko smo kilometara prešle, ni koja je polazišna, a koja završna točka. Ništa. Rekla sam mu da sam za tu cijenu mogla tri puta ići vlakom iz Vinkovaca do Zagreba, a on mi je samo odgovorio da je vlak nešto drugo, rekla je.

Iz Vrapča su se, govori nam, isto vratile taksijem, ali ovaj put su vožnju naručile putem jedne od aplikacija. Na to ih je savjetovala prijateljica.

– To je veliki bezobrazluk. Dok smo se vozile, rekao nam je da će nam naplatiti po najnižoj tarifi, a ja sam mu zahvalila. Hej? Rekla sam hvala čovjeku koji me je odmah nakon i opljačkao. Mislim, što ja znam koji taksi treba uzeti? Mislila sam da su svi isti. Na svima piše ‘Taxi‘. Kako da znam koji me neće oderati? Za povratak do Borongaja nam je prijateljica naručila taksi preko jedne od aplikacija, a vožnja nas je izašla 13 eura, s tim da smo se vozili 16 kilometara. Ja nisam skidala te aplikacije. Mislila sam si da za jednu vožnju ne trebam to raditi, ali ispada da sam trebala. Na kraju sam podnijela prijavu Ministarstvu prometa protiv tog vozača, poručila je.

PROČITAJTE VIŠE Taksist vožnju od Zagreba do Zaprešića umirovljenici naplatio više nego let do Londona: ‘Nismo imali toliko keša, s mužem je išao do bankomata…‘

Nedavno smo pisali o taksistu koji je umirovljenici vožnju od zloglasnog Glavnog kolodvora do Zaprešića naplatio 400 eura, ali se na kraju smilovao pa zatražio ‘samo‘ 300 eura za tu vožnju. Vožnja BMW-om tada ih je izašla skuplje nego povratna zrakoplovna karta do Londona.

Jeftinije do Osla

I mi smo provjerili gdje se sve može letjeti za 86 eura. Na stranicama niskotarifnih avioprijevoznika smo pronašli povratne letove do Pariza za manje od 60 eura. Sličnu cijenu platili bi i do Osla i nazad. Značajno jeftinije nego vožnja automobilom do Vrapča.

Da postoji problem s preskupim i neuravnoteženim cijenama taksi usluga u Zagrebu smatra i gradonačelnik Tomislav Tomašević. Tvrdi da je zbog liberalizacije taksi tržišta Zagreb postao ‘divlji zapad‘.

– Kao prvo, ono što je neprihvatljivo i mislim da ministarstvo treba razmotriti još jednom liberalizaciju taksi tržišta koju su napravili. Imamo situaciju da taksi vožnje po Gradu Zagrebu mogu koštati i po 100 eura. Dobro znate, svako malo izađe primjer nekog prevarenog uglavnom starijeg građana Zagreba, nekad i mlađeg, uglavnom turista, kada neki taksi vozači, ne želim generalizirati, ali neki vozači nabiju cijenu i za vožnju po gradu traže 100 eura jer je taksi tržište potpuno liberalizirano, izjavio je tada.

I on je kao posebno ‘opasno‘ mjesto za džepove umirovljenika i turista izdvojio Glavni kolodvor ispred kojeg, na stajalištima, vrebaju taksisti.

– Ti taksi vozači uglavnom stoje na stajalištima i čekaju svoje, pod navodnicima ‘žrtve‘, na Glavnom kolodvoru, u centru grada jer uglavnom turisti nisu informirani da postoje vrlo velike razlike među taksijima i onda dolazimo do situacije gdje izvaraju ljude i naplate im po 100 eura, zaključuje.