Prometni kaos nastao je u petak ujutro na zagrebačkoj obilaznici. Kako javlja HAK, prometna nesreća dogodila se zagrebačkoj obilaznici (A3) između čvorova Zaprešić i Lučko u smjeru Lipovca.
Zbog ove se nesreće vozi usporeno, jednom trakom uz ograničenje brzine, uz povremene zastoje u koloni dugoj čak nekoliko kilometara. Iz zagrebačke policije potvrdili su nam da je oko 7:30 došlo do nesreće u kojoj su sudjelovali teretno i osobno vozilo, a očevid na mjestu događaja je u tijeku kako bi se utvrdile okolnosti nesreće.
”Molimo vozače za dodatan oprez”, poručuju iz HAK-a.
Ludnica od ranog jutra
Zagrepčanin koji je svjedočio nepreglednoj koloni vozila kaže da dugo nije ovakva gužva bila na tom dijelu autoceste.
”Ljudi, ovo je totalna ludnica. Srećom ja idem u drugom smjeru pa nisam zapeo, ali ovi ostali neće još dugo stići kamo trebaju. Gotovo uopće se ne miču s mjesta. Gužvetina ide sve do City centra, pa s druge strane iz smjera Buzina. Ne znaš u kojem smjeru je gore”, kaže nam Zagrepčanin.
Na izborima provedenim među vijećnicima Dječjeg gradskog vijeća izabran je prvi dječji gradonačelnik i prva dječja zamjenica gradonačelnika Zaprešića. Dječji je gradonačelnik Janko Jembrih učenik 7. razreda OŠ Kupljenovo, a njegova zamjenica Lana Sunčica Čobec, učenica 7. razreda OŠ Antuna Augustinčića. Čestitavši zamjenici i zahvalivši vijećnicima, dječji gradonačelnik Zaprešića Janko Jembrih rekao je da se […]
Tako je HŽ i u srijedu naveo kako će se zatvaranje kolodvora produžitido četvrtog listopada, iz tehničkih razloga.
Radovi u tijeku usmjereni su na modernizaciju željezničke pruge između Zapadnog i glavnog kolodvora. Tijekom ovih radova, naglasili su iz HŽ-a, putnici za ulaske i izlaske iz vlaka mogu koristiti Glavni kolodvor te stajalište Kustošija.
Glavni kolodvor Zagreb (Foto: Nera Simic / CROPIX)
Naveli su i koji vlakovi neće voziti odnosno na kojim relacijama, zbog ovih radova.
Riječ je redom o linijama: GK – Zaprešić i obratno, Zagreb GK – Savski Marof i obratno, Harmica – Zagreb GK i obratno, Savski Marof – Harmica i obratno, Zagreb GK – Zabok i obratno, Zagreb GK – Dugo Selo i obratno, Dugo Selo – Harmica i obratno te Zagreb GK – Deanovec te Novoselec – Dugo Selo.
U organizaciji Udruge trgovine i logistike održan je prvi kongres pod nazivom „Koja je budućnost trgovine i logistike?“. Cilj kongresa bio je pokušati dati odgovore na trenutnu situaciju na tržištu i pružiti bolji uvid u budućnost.
Koja je budućnost trgovine i logistike?
Brojni pritisci poput zabrane rada nedjeljom, nedostataka radne snage, (ne)povoljne mikro i makroekonomske klime, opadanja kupovne moći potrošača, rastuće inflacije, rasta cijena energenata i još mnogo drugih faktora negativno utječu na sektor pa je upravo ovaj kongres iznio brojne odgovore na pitanje: što nam slijedi u budućnosti? Predsjednik Udruge trgovine i logistike, Denis Čupić, naglasio je kako su trgovina i logistika zajedno značajan industrijski segment, a ujedno i iznimno bitna grana gospodarstva koja je s jedne strane konstantno izložena nizu kritika, a s druge strane uvijek je najveći sektorski poslodavac.
” Trgovina i logistika su jedan je od najbitnijih sektora u društvu jer bez njih, nažalost, danas nema hrane, a ako nema hrane, nema ni života. Činjenica je da je svima nama u interesu imati očuvanu kupovnu moć, imati očuvan sektor i stabilnost, da je i državi vrlo bitno očuvati nas kao sektor jer, s jedne strane jer smo veliki poslodavac, a s druge strane jer smo veliki generator punjenja proračuna koji se predominantno puni iz PDV-a – istaknuo je Čupić.
Na kongresu je aktivno sudjelovala i Ana Babić, dopredsjednica Udruge trgovine i logistike koja je poručila:
“Nadamo se da ćemo ovim kongresom, kao i prošlogodišnjom konferencijom, pokrenuti dijalog između institucija i trgovaca, da ćemo ukazati na nešto što traje desetljećima – tretiranje trgovaca kao negativaca, dok s druge strane trgovci čine 20 posto BDP-a, te gotovo 15 posto zaposlenih u privatnom sektoru. Voljeli bismo i medije pozvati da istaknu neke pozitivne primjere iz trgovine te da vide da je trgovina važan stup našeg gospodarstva, a upravo nama se nameću najveće regulative i restriktivne mjere.”
Na aktualno pitanje zamrznutih cijena Stjepan Roglić, Član savjeta Udruge trgovine i logistike pojasnio je detaljnije:
“Dobavljači su ti koji imaju svoj prostor, slično kao i maloprodaja, a s druge strane proizvođači, ako ne mogu dobiti cijenu koju su planirali, oni mogu samo ograničeno vrijeme isporučivati po sniženoj cijeni. Općenito, državna ili zakonska regulativa djelomično može korigirati nabavnu cijenu, međutim dugoročno to sigurno ne može donijeti do učinka koji smo svi zamislili“.
Kongres trgovine i logistike obuhvatio je aktualne teme kao što su: mikro i makroekonomska analiza sektora trgovine, zakonska (pre)reguliranost trgovine i kako je unaprijediti, tržište rada, e-commerce, izazovi industrije logistike, kako biti drugačiji od onih koji žele biti drugačiji.
Sedmu godinu zaredom na igralištu OŠ Milana Langa u Bregani održana je Knedlijada i likerijada. Miris ukusnih knedli privukao je mnoštvo posjetitelja na ovo događanje koje su s velikom ljubavlju pripremili brojni djelatnici škole.
“Tu je je jako puno djelatnika OŠ Milana Langa. Dolaze subotom i ne žale truda. Već 7. godinu za redom organiziramo knedlijadu. Ljudi to prepoznaju. Dolaze dugi niz godina i baš je jedno lijepo obiteljsko druženje. Još kad nas posluži ovako lijepo vrijeme sreći nema kraja”, rekao je ravnatelj OŠ Milana Langa Bregana Igor Matijašić.
Igor Matijašić
Čak 32 vrste knedli
Za pripremu ukusnih knedli svih mogućih vrsta bila je zadužena legendarna školska kuharica Mirjana Bencalić.
“Svega imamo. Imamo knedle s okucom buće, kokosa, jabuka… Imamo i breganjske knedle koje smo mi izmislili. To su knedle od rogača, punjene bijelim grožđem, a preljev im je bijela čokolada sa čilijem. Knedle možete svakakve raditi. Bazno tijesto je naravno brašno, jaja i sol ali to iziskuje jako puno vremena tak da vi možete imati bazu i od pšeničnog griza. Ona se kuha s maslacem i kod nje nema razvlačenja tijesta nego samo formirate kuglicu i napunite ju. Svake godine je rasla ta brojki knedli. Onda s godinama vidite kaj ljudi vole. Većinom djeca dolaze pa se baziramo na slatke knedle, a imamo i nekoliko slanih. Suma sumarum je da ima 32 vrste knedli”, otkrila nam je kuharica Mirjana Bencalić.
Mirjana Bencalić
“Teta kuharica je čudo. Mislim da nju poznaju svi u ovom kraju i okolici. Ona sama sebi postavlja nekako te granice. Svake godine kaže da ne može više, a onda opet probije tu normu i napravi više od 100 knedli u tih tjedan dana prije ove manifestacije. Kad ljudi probaju vide kako su ukusne i svaka joj čast” , poručio je ravnatelj Matijašić.
Skupljaju se sredstva za školu
Prikupljena sredstva od dobrovoljnih priloga na Knedlijadi i likerijadi uvijek se utroše na poboljšanje uvjeta u školi.
“Uvijek to nastojimo nekako korisno povezati sa školom. Zato se ljudi i odazivaju u tako velikom broju. Sve ono što se tu donese, ti novci ostaju u školi. Zadnjih nekoliko godina od tih sredstava kupimo nove knjige za školsku knjižnicu” , saznali smo od ravnatelja Matijašića.
Predsjednica Skupštine Zagrebačke županije radi kao nastavnica u Bregani
Predsjednica skupštine Zagrebačke županije ujedno je i profesorica geografije u OŠ Milana Langa pa je tako dan provela na štandu s likerima.
“Danas sudjelujem kao djelatnik škole na predstavljanju likera koje je izradila Učenička zadruga Plemka. To je zadruga OŠ Milana Langa. Za dobrovoljni prilog mogu se kušati ovi likeri, ponijeti nekome za poklon ili upotpuniti svoju kolekciju kod kuće. OŠ Milana Langa nastoji iskoristiti sve ono što imamo kod kuće i u našem vrtu za izradu ovih laganih pića od npr. oraha, limuna i višnje, no oni samo za nas velike.
Martina Glasnović
Iako je počela kao lokalna manifestacija za roditelje i učenike, Knedlijada i likerijada u Bregani postala je jedna od najpopularnijih gastro manifestacija u Gradu Samoboru za koju se pročulo i puno dalje.
Prije potvrde bolesti afričke svinjske kuge u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede je obavilo brojne preventivne radnje koje, između ostalog, uključuju provođenje veterinarskih pregleda gospodarstava (Odluka ministrice poljoprivrede od 1. lipnja 2022. godine), izmjena Naredbe o sprječavanju i suzbijanju afričke svinjske kuge (posljednji put 9. lipnja 2023. godine), popisivanje i kategorizacija objekata u kojima se drže svinje u svrhu podizanja biosigurnosti. S tim u vezi, prije potvrde bolesti od 2019. godine kategorizirano je više od 74 tisuće objekata, a biosigurnost podignuta za nešto više od 25% objekata.
Nakon potvrde afričke svinjske kuge, uz iznimne napore veterinarskog sustava, koji podrazumijevaju uključivanje većine sudionika u direktne radnje na suzbijanju, nacionalni veterinarski sustav je nastavio provoditi popisivanje i kategorizacije gospodarstava. Pri tome je potrebno naglasiti da ovlaštene fizičke osobe koje provode eutanaziju ne mogu istovremeno provoditi i popisivanje i kategorizaciju, kao i da ovlaštene fizičke osobe koje provode radnje u zonama ograničenja ne mogu provoditi popise i kategorizacije izvan zona ograničenja.
Slijedom navedenog, od potvrde dana bolesti 7.126 objekata je u suradnji s ovlaštenim tijelima, zadovoljilo uvjete za prekategorizaciju u više kategorije biosigurnosti (poštivanje svih zakonom postavljenih uvjeta, od čega je najveći broj u Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Krapinsko-zagorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji).
Dodatno, prema posljednjim podacima iz unaprjeđenog Jedinstvenog registra domaćih životinja, izvješća slijedom veterinarskih pregleda gospodarstava i redovitih mjesečnih dojava posjednika, broj svinja u Republici Hrvatskoj u rujnu 2023. godine je 931.149 i značajno je veći od iskazanog broja u siječnju ove godine 793.057. Pri tome, broj krmača u rujnu, također, pokazuje trend rasta u odnosu na isto razdoblje 92.380 u usporedbi s 79.093.
Najposjećenija jesenska manifestacija „19. Bučijada u Ivanić-Gradu“ održat će se od 6. do 8. listopada 2023. godine u organizaciji Turističke zajednice Ivanić-Grada uz pokroviteljstvo Grada Ivanić-Grada, Zagrebačke županije, Turističke zajednice Zagrebačke županije, Hrvatske turističke zajednice i Zagrebačke banke d.d. Ovogodišnja kuma Bučijade je paraolimpijka u plivanju Paula Novina.
Svečano otvaranje održat će se 7. listopada (subota) 2023. godine u 11:00 sati, glavna pozornica, Trg V. Nazora, Ivanić-Grad kada će uz gradonačelnika Javora Bojana Leša otvaranju nazočiti brojni uzvanici.
Na manifestaciji će svoje proizvode i usluge predstaviti 170 izlagača i 15-tak ugostitelja koji će zajedno tvoriti najveći prodajni sajam bučinog ulja, buča i proizvoda od buča u Hrvatskoj. U ponudi će biti bučino ulje, bučnice, pivo od buče, juha od buče, a za ljubitelje slatkog tu su bučokremšnite i nove ekskluzivne čokoladne praline punjene bučinim namazom i bučinim uljem.Bogatu gastronomsku ponudu dodatno će začiniti Show cooking sa chefovima Melikorom Bašićem i Damirom Tomljanovićem. Poznati hrvatski kuhari i savjetnici u subotu od 12 do 14 sati pripremat će specijalitete od buča.
Mnoštvo dekoracija od buča biti će postavljeno u središnjem gradskom parku, zajedno sa photo i selfie punktovima, a na temu ukrašavanja održat će se i radionica s poznatom voditeljicom emisije Vrtlarica na televiziji, Kornelijom Benyovsky Šoštarić.
Za djecu će biti mnogo sadržaja na tradicionalnoj Maloj Bučijadi kada će se moći sudjelovati u jedenju kremšnita od buča, pogledati mađioničarske i kazališne predstave, utrkivati se drvenim konjićima, natjecati u gađanju lukom i strijelom, skakanju u vrećama, gađanju limenki, u letećem kuglanju i brojnim drugim igrama. Uz brojne igraonice, radionice i sportske aktivnosti svatko će pronaći neku zabavu. Posebno atraktivna za male, ali i velike bit će vožnja buča kočijom kroz grad.
Glazbeni dio programa kreće u petak u 19 sati nastupom grupe Silente, nakon koje slijede 4 Tenora u 21 sat. U subotu navečer od 20 sati posjetitelje će zabavljati Halid Bešlić, te od 22:30 DJ Nick Bane, a manifestaciju će u nedjelju zatvoriti u 19 sati Maja Šuput te u 21 sat Reanimatori. U sklopu programa nastupat će i mladi rock bandovi, puhački orkestri i KUD-ovi, a mažoretkinje će predstaviti i svoje nastupe.
Nakon (ili prije) Bučijade, u blizini samog grada, posjetite i veliki posavski kukuruzni labirint“Hrvatica”u Dubrovčaku Lijevom koji će biti prigodno ukrašen bučama. Očekuje vas uzbudljiva igra potrage kroz kilometar staza samog labirinta.
Parking se za vrijeme Bučijade ne naplaćuje i organiziran je na nekoliko lokacija, no krećete li iz Zagreba svakako iskoristiteBučko Express.
Dana 1. lipnja 2023. godine započela je provedba programa „Zajedno aktivni“ kojeg financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Program „Zajedno aktivni“ provodi Gradski ogranak udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Zaprešića u trajanju od tri godine, a prva godina programa traje od 1. lipnja 2023. godine do 31. svibnja 2024. godine.
Ovaj program namijenjen je starijim osobama i teško bolesnim odraslim osobama i provodit će se na području Općine Jakovlje. U prvoj godini programa provodit će se 25 edukativnih radionica i 25 kreativnih radionica. Edukativne radionice obuhvaćati će potrebne tematske jedinice vezane uz podizanje svijesti o važnosti aktivnog starenja, suočavanja s različitim životnim problemima te promociji zdravlja i prevenciji bolesti za osobe starije životne dobi te nemoćne. Kreativne radionice biti će usmjerene na pružanje inovativnih sadržaja poput organizacije igranja društvenih igara, recitatorskog i pjevačkog izražavanja, plesnih večeri, provedbe radionica crtanja, slikanja i izrade ukrasnih predmeta.Navedene radionice započinju se održavati 1. rujna 2023. godine.
Provedbom edukativnih i kreativnih radionica doprinijeti će se povećanju pažnje i koncentracije ciljane skupine, poboljšanju pamćenja te koordinacijskih i vizualno motoričkih spretnosti, olakšavanju ekspresije osjećaja te razvijanju kreativnog ponašanja.
Sve informacije o sudjelovanju u ovom programu možete dobiti na broju telefona 01/6288-267 ili e- mailu: gouhddrgz@gmail.com
Ovaj program financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Sadržaj ove publikacije u isključivoj je odgovornosti Udruge i ne odražava nužno stajalište Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Svečanom proslavom Društvo multiple skleroze Zagrebačke županije u Zaprešiću je obilježilo za njih posebno emotivan dan prilikom kojeg su se prisjetili vremena kad se udruga prije 20. godina osnovala.
“Krenuli smo s jednom manjom sekcijom u Zagrebu. Nakon toga smo 2006. prebacili u Zaprešić i tada smo u biti dobili ime Društvo multiple skleroze Zagrebačke županije. Brinemo se za obloljele od multiple skleroze i njihove obitelji na području Zagrebačke županije pa čak i šire” otkrila je dopredsjednica Društva Multiple Skleroze Zagrebačke županije Mirjana Krpelnik.
Mirjana Krpelnik
“Prošlo je naših uspješnih 20 godina. Početak je bio možda malo trnovit, ali danas to više nije. Idemo punim jedrima naprijed”, poručila je predsjednica Društva Multiple Skleroze Zagrebačke županije Branka Lukić.
Branka Lukić
Veliku potporu pruža im Grad Zaprešić i Zagrebačka županija
“Mi sa udrugom imamo već dugogodišnju suradnju. Pratimo ih u sufinanciranju njihovih programa koje provode za svoje članove na području Zagrebačke županije. Ove godine im je dodijeljen iznos za radnu okupaciju osoba oboljelih od multiple skleroze. Natječaj je završio i bio je u iznosu 95 tisuća eura”, napomenula je pročelnica UO za zdravstvo, socijalnu skrb i branitelje Zagrebačke županije Ksenija Čuljak.
Ksenija Čuljak
“U svojih 20 godina rada i postojanja društvo je učinilo puno. Grad Zaprešić surađuje s društvom od samog osnutka. U okviru te suradnje osiguran je prostor za rad društva u Zaprešiću. Osigurana je institucionalna potpora kroz koju Grad dodjeljuje sredstva za pokriće režijskih i materijalnih troškova kao i pokriće troškova vezanih za provedbu različitih programa, projekata i aktivnosti” istaknula je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Zaprešića Sandra Sabol Valenčak.
Sandra Sabol Valenčak
Bolest s 1000 lica
Uz proslavu godišnjice obilježen je i Nacionalni dan ove bolesti sa 1000 lica.
“To je autoimuna bolest neurološkog porijekla. radi se o problemima sličnima moždanom udaru. Znači svaka osoba ima svoje probleme pa ju zato i zovu bolest s 1000 lica. Međutim ima nekih zajedničkih značajki, a to su problemi u hodu, ravnoteži, govoru, vidu itd. Naše osnovno je da podižemo svijest da postojimo. Da nas ljudi ne stigmatiziraju i ne misli da će se od nas s nečim zaraziti niti će bilo kako utjecati naša bolest na drugog čovjeka. Željeli bi što više ljudi uključiti koji se često srame svoje bolesti pa se samim time socijalno distanciraju. Kod nas ima dosta druženja i raznih radionica”, pozvala je Mirjana Krpelnik.
Kao veliku pomoć u radu udruge istaknuti su vrijedni volonteri i osobni asistenti koji pomažu oboljelima u njihovim domovima.
U Kumrovcu je tijekom dvaju dana održana ovogodišnja, sedma Međunarodna umjetnička kolonija. Uz slikare sudjeluju i kipari, koji su od drveta izradili likove iz bajki. Koloniju je priredila Udruga „Inicijativa za razvoj općine Kumrovec“. Mjesto održavanja bio je kumrovečki hostel, a sudionici kipari iz Hrvatske i Slovenije. Dok su za slikare tema bili motivi iz Kumrovca i okolice, za kipare su to bili likovi iz bajki. Kumrovečki su motivi poznati gotovo svima u Hrvatskoj, pa i mladeži. Najpoznatiji su kuća Josipa Broza Tita i Muzeju „Staro selo“.
“Trenutno radim nogice za ježa, koji sad leži na leđima. Slijedi daljnje oblikovanje kad završim s pričvršćivanjem”, rekao je radeći akademski kipar Petar Popijač. Umjetnici su stvarali tijekom gotovo tri dana i kako je tko stigao. Dok su jedni dovršavali, drugi su svoje skulpture već završili. “Inače, oblikovanje alatima poput motorne pile brzo ide. Ja sam se odlučio za ježa zbog Ježeve kućice, koja ima divnu pouku, i s obzirom na to da u našem parku ove životinje još nema”, dodao je.
Petar Popijač, akademski kipar
Petrov će jež i druge nastale skulpture svoja mjesta naime naći u park šumi Dubrava uz ondje postojeće likove iz bajki.
Međunarodna umjetnička kolonija održana je pod pokroviteljstvom, među ostalima, Općine Kumrovec.
