Izložba Blago jadranskog podmorja omogućila je učenicima Osnovne škole Ivana Perkovca u Šenkovcu da upoznaju biološku raznolikost i dodatno podignula njihovu svijest o potrebi za zaštitom iste. Čuli su i zapamtili kako se zove jedan od najvećih puževa kojeg imamo u našemu moru ili pak koja je najveća školjka. Izložba je ovo o školjkašima, rakovima, glavonošcima, bodljikašima, puževima, spužvama i koraljima smještena u pokretni muzej, odnosno autobus.
“Danas sam nešto i naučila. Najviše su mi se dopale morske zvijezde. Ja isto malo ronim, pa sam već upoznata s podmorjem. U moru više volim roniti, nego plivati”, rekla je Jana Klarić, učenica III. razreda Osnovne škole Ivana Perkovca u Šenkovcu.
Jana Klarić, učenica III. razreda Osnovne škole Ivana Perkovca u Šenkovcu
“Meni se danas najviše svidio rak! Inače ronim u moru, a danas mi se još svidjela i školjka zvrk”, kazao je Lukas Balen, učenik III. razreda Osnovne škole Ivana Perkovca u Šenkovcu.
Lukas Balen, učenik III. razreda Osnovne škole Ivana Perkovca u Šenkovcu
Bila je ovo prilika za druženje učenika i autorice izložbe Doris Dajić, iz koje je proizašla lijepa interakcija. Djeca su vrlo zadovoljna te su iskazala želju da su ovakve izložbe češće. Najzanimljivije im je što je veći dio eksponata autorica ujedno i izronila.
Izložba Blago jadranskog podmorja jedinstvena je za učenike osnovne škole. Uživali su u razgledavanju u autobusu, koji je u Šenkovec stigao pun 225 eksponata.
S velikim poštovanjem Općina Marija Gorica poziva sve da se pridruže obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje koje će se održati u nedjelju, 17. studenog 2024. godine u 17 sati.
Na ovaj dan, načelnica Općine Marica Jančić zajedno s članovima Udruge hrvatskih branitelja Općine Marija Gorica, te s učenicima i učiteljima Osnovne škole Ante Kovačića, zapalit će lampione oko škole i na Goričkom trgu.
Pozivaju se svi mještani općine da se pridruže ovom dostojanstvenom činu, ujedinjeni u ponosu i zahvalnosti da zajedno sa srcem ispunjenim poštovanjem, odaju počast svim žrtvama stradanja u Vukovaru, Škabrnji i svim poginulim hrvatskim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodu naše domovine.
Kako pjesma kaže: „Vječan k’o narod, ponosno stoji, iz krvi i bola niknut’ će cvijeće, i nikada narod zaboravit’ neće.“
-U duhu tih snažnih riječi, tako ćemo i u nedjelju zajedno upaliti svjetlo, kojim ćemo označiti našu vječnu zahvalnost i sjećanje na hrabrost i žrtvu naših najvećih heroja. – poručuju iz Općine Marija Gorica.
Sveta Nedelja otvara svoj bajkoviti advent Zimski cajti u petak, 29. studenog od 19:30 sati na već svima dobro poznatoj i upečatljivoj lokaciji. Središte zbivanja je park podno župe Presvetog Trojstva uz uzbudljiv program za sve generacije.
Čarobnu atmosferu dodatno će svojim najvećih hitovima obogatiti popularni izvođači Hiljson Mandela i Miach.
Ulaz na koncert je slobodan, a na dan otvorenja adventa očekuje vas i besplatno klizanje i ledeni tobogan.
Na otvorenju klizališta nastupa Sofia Jakšić klizačica u umjetničkom klizanju iz Svete Nedelje, a za voditeljski show program zadužen je Mario Petreković. Blagdanska druženja uz slasne božićne okuse i gastro ponudu začinit ćemo tematskim večerama uz nastupe DJ-a te svirkama bendova.
Očekuje vas CRO DANCE PARTY uz DJ-a Claudia Madirazza, CHRISTMAS PARTY uz DJ-a Alena Markeza, bendovi FIRED GUNS, MASHUP, WESTSIDERS te koncert HELP! A Beatles Tribute.
Mališane očekuje bogat program protkan nastupima dječjih zborova i plesnih skupna te uživanje na ledenom toboganu i omiljenom klizalištu.
Na pozornici nastupaju Udruga Balans-Code, Tara Skidmore, Mandolinski sastav Barun, Plesna skupina Conflou, Folklorni ansambl Sveta Nedelja, mlađi ansambl Tamburaškog društva KEREST te dječji zbor Pikići, Strmečki mališani, zbor Smješak, zbor dječjeg vrtića Didi CRO KIDS, školski zbor OŠ Vladimir Deščak ,,Tigrići”.
U srijedu 1.01.2025. godine očekuje vas novogodišnji after na klizaljkama uz gosta iznenađenja!
I ove godine sprema se čarobna Božićna maštaonica u Turističkoj zajednici i Kreativne radionice u knjižnici Mihaela Šiloboda, a ulaskom u Novu godinu Grad Sveta Nedelja od 1.1. do 6.1.2025. svim posjetiteljima poklanja besplatno klizanje i ledeni tobogan.
Detaljan program možete pronaći na mrežnim stranicama Turističke zajednice Grada Svete Nedelje i mrežnim stranicama Grada Svete Nedelje.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić u Krapini je svečano uručio 11 ugovora iz Programa za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u financijskom razdoblju 2021. – 2027. za Krapinsko-zagorsku županiju.
Ugovori su vrijedni 480 tisuća eura, a potpisali su ih gradonačelnici, načelnici i predsjednici dva dobrovoljna vatrogasna društva.
Gradonačelnik Grada Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović tom je prilikom istaknuo odlučnu suradnju s Ministarstvom.
– Veliko mi je zadovoljstvo da je danas ovdje ministar Erlić, s kojim smo imali jedan operativni sastanak vezano za ITU mehanizam, da vidimo u kojoj smo fazi s otvaranjem poziva za projekte, iskorištenjem sredstava, a ministra smo upoznali i sa strateškim projektima, u kojoj smo fazi s njima i kojom dinamikom planiramo da će se oni realizirati. Moram priznati da, smo mi kao Grad Krapina po prvi puta u ITU mehanizmu i za nas je to uistinu velika stvar. Još nam neke stvari treba pojasniti, kako i na koji način što napraviti, da ne napravimo neku grešku u provedbi, ali za sad to ide planiranom dinamikom i vjerujem do godine da će se i prvi projekti početi realizirati – naglasio je Gregurović.
Što se tiče projekata, dva su strateška projekta Grada Krapine, to su uređenje središnjeg gradskog parka i sportsko-rekreacijski centar u Podgori gdje se planira napraviti jedna multifunkcionalna sportska dvorana, napomenuo je gradonačelnik s obzirom na to da imaju nedostatak dvorana, pogotovo za klubove koji se bave dvoranskim sportovima.
– Svakako, tu je brownfield investicija, ponovna revitalizacija kuglane u Podgori, isto tako zatvoreni teniski tereni, punionica za električne automobile i neki drugi sadržaji. A što se tiče Fonda za sufinanciranje projekata, Grad je aplicirao na taj Fond, kroz programe LAG-a i dobili smo određena sredstva vezana za izgradnju montažnih tribina uz novo nogometno igralište s umjetnom travom. Preostali dio sredstava, oko 44 tisuće eura dobili smo od Ministarstva regionalnog razvoja, i otprilike toliko otpada i na Grad Krapinu. Ta investicija je realizirana početkom godine i zatvorena je – pojasnio je Gregurović i zahvalio ministru te se nada i budućoj suradnji.
Ministar Šime Erlić kazao je kako uistinu nastoje biti podrška i Gradu Krapini, ali i gradovima i općinama s područja Krapinsko-zagorske županije u svim njihovim nastojanjima da realiziraju projekte koji su od javnog i društvenog interesa.
– Danas ovom prigodom dodijelit ćemo ugovore vrijedne 480 tisuća eura za projekte koji su ili u realizaciji ili se sad tek trebaju realizirati ili završiti, a tu je niz projekata od ulaganja u športsko-rekreacijske centre, do ulaganja u dobrovoljna vatrogasna društva i domove pa do ulaganja u drugu društvenu infrastrukturu, poput dječjih igrališta i drugih sličnih projekata koji imaju za cilj poboljšanje kvalitete života, povećanje atraktivnosti ovoga prostora i za stvaranje boljih uvjeta za život stanovništva, kako mladih i mladih obitelji, tako i svih građana i žitelja ove županije – prokomentirao je Erlić.
Dodao je kako je njihov cilj s programima Ministarstva brinuti i o sjeveru Hrvatske, da nastojimo potaknuti i ujednačiti regionalni razvoj.
– To znači da dajemo više sredstava onim područja kojima su ta sredstva potrebitija, kako bi se ulagalo u infrastrukturu i projekte koji život znače građanima, a s druge strane jedan dio današnjeg sastanka bio je vezan za ITU mehanizam. Ponosni smo na taj instrument kojim smo osnažili nikada više sredstava iz Europskih fondova. Cilj ove Vlade je da pojačamo ulaganja u gradove, središta županija i tako smo osigurali alokaciju od 680 milijuna eura za 22 grada u Hrvatskoj iz kojega se sukladno njihovim strategijama razvoja odabranog područja direktno kanaliziraju sredstva u projekte za koje gradovi sami odlučuju da su im bitni. Čuli smo ovdje od gradonačelnika, koja su to dva projekta – napomenuo je ministar.
Poželio je i puno sreće samom gradonačelniku, kao i svim općinama u pripremi realizacije njihovih projekata i kroz ITU mehanizam, ali i kroz druga sredstva ministarstva i drugih ministarstava jer je iz europskih fondova raspoloživo ukupno 25 milijardi eura i izvori financiranja nisu nikad bili veći.
– To je dostupna prilika za Hrvatsku da odgovori na sve razvojne izazove i da nastavi s približavanjem onim najrazvijenijim zemljama Europe. Sada smo u jednoj dobroj poziciji i vidimo da izvješća, odnosno rejting agencija kaže da Hrvatska ima stabilnu makroekonomsku i financijsku situaciju i isto tako kažu da su europski fondovi u dobrom dijelu tome pomogli i zato imamo priliku s ovih 25 milijardi eura do kraja 2023. godine napraviti uistinu još jedan daljnji iskorak u podizanju standarda kvalitete života u svim krajevima Hrvatske – završio je Erlić.
Sljedeće godine iznos Fonda za sufinanciranje bit će skoro 50 milijuna eura i on se pokazao kao vrlo vrijedan jer ubrzava gradove i općine u provedbi njihovih javnih investicija.
Predsjednik DVD-a Bedekovčina Željko Odak rekao je da su se javili na natječaj Agencije za plaćanja u poljoprivredi za rekonstrukciju i dogradnju vatrogasnih domova.
– Naišli smo na neke probleme i nedostatak sredstava za dovršenje projekta i zahvaljujući Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova javili smo se na natječaj. S obzirom na naše rezultate na državnom nivou težili smo tome da izgradimo jedan prostor gdje će vatrogasna mladež moći vježbati s odraslim vatrogascima. Stvorili smo i smještaj za boravak vatrogasaca, napravili suvremenu dvoranu za smještaj 250 ljudi gdje se mogu odvijati aktivnosti i manifestacije na području općine Bedekovčina – kazao je Odak i dodao kako vatrogasni dom zajednički rade DVD Bedekovčina i Općina Bedekovčina.
Predsjednik DVD-a Pregrada Milan Burić istaknuo je kako su realizirali projekt dogradnje i rekonstrukcije vatrogasnog doma i opremanje spremišta u iznosu od 608.500 eura.
– Naše učešće je bilo 204 tisuće eura i danas smo dobili povrat našeg ulaganja od 101 tisuću eura, što je jako veliki novac za naše društvo koje ima izvorne prihode negdje oko 20 tisuća eura. Tim zahvatom mi smo napravili jedan izvanredan projekt. Beskrajno smo zahvalni Ministarstvu i Agenciji za plaćanje u poljoprivredi što su nam pomogli – zaključio je Burić.
Grad Krapina ugovor je dobio za projekt Građenje i opremanje montažnih tribina uz nogometno igralište s umjetnom travom u okviru SRC Podgora u iznosu od 44.796 eura, Grad Zlatar za Opremanje kulturno-informativnog turističkog centra u naselju Belec u iznosu od 12.417 eura, Dobrovoljno vatrogasno društvo Bedekovčina za Rekonstrukciju, dogradnju i opremanje vatrogasnog doma u općini Bedekovčina -174.397 eura, Dobrovoljno vatrogasno društvo Pregrada za Rekonstrukciju (dogradnja i nadogradnja) i opremanje vatrogasnog doma i spremišta – 100.232 eura, Općina Stubičke Toplice za Izgradnju i opremanje dječjeg igrališta Centar, 14.394 eura, Općina Đurmanec za Izgradnju dječjeg igrališta u naselju Ravninsko u općini Đurmanec -12.664 eura, Općina Marija Bistrica za Izgradnju dječjeg igrališta kod novog vrtića – 4.936 eura, Općina Desinić za Pumptrack stazu Desinić – 13.073 eura, Grad Donja Stubica za Rekonstrukciju i dogradnju mrtvačnice 11.982 eura, Općina Sveti Križ Začretje za Izgradnju dječjeg igrališta u Sekirišću – 35.299 eura i Općina Tuhelj za Izgradnju i opremanje parka u Tuheljskim Toplicama – 59.796 eura.
Manifestacija ‘Dani Okusa hrvatske tradicije’ ove se godine, od 15. studenog do 1. prosinca, održava po peti put, a kao dio ovog nacionalnog gastronomskog projekta već tradicionalno se predstavljaju i Dani Okusa zagrebačkoga kraja. Posjetitelji će tako imati priliku istražiti raznovrsne specijalitete domaće kuhinje, pripremljene od autentičnih lokalnih namirnica, koji oslikavaju bogatu kulinarsku baštinu Zagrebačke županije.
Primamljivi jelovnici restorana koji sudjeluju u manifestaciji pozivaju na istraživanje i kušanje. Na jelovnicima čak deset restorana diljem Zagrebačke županije nalaze se domaće juhe, poput juhe od vrganja, ručno rađena tjestenina, samoborske češnjovke, svinjski odresci, medaljoni od lungića, hrskava patka, jela obogaćena crnim tartufom i nezaobilazna samoborska kremšnita. Posebno vrijedi istaknuti Kavanu Livadić, poznatu po vrhunskim kremšnitama i štruklama, koja predstavlja pravu tradiciju u poslastičarstvu.Uz navedene obroke koji neodoljivo podsjećaju na domaću i tradicionalnu kuhinju, savršeno odgovara bogata selekcija vina i pjenušaca lokalnih vinarija i OPG-ova, dodajući jedinstveni dašak baštine ovog podneblja. Cijene jelovnika za tri slijeda variraju između 22,00 € i 30,00 €, čineći sve uključene restorane privlačnima za širu publiku.
„Posljednjih pet godina s posebnom pažnjom radimo na jačanju prepoznatljivosti našeg kraja i unaprjeđenju kvalitete koju nudimo. Dani Okusa zagrebačkoga kraja predstavljaju jedinstvenu priliku da posjetitelji kroz autentična jela, lokalne specijalitete i suvremeni pristup dožive bogatstvo naše kulinarske, kulturne i enološke baštine. Ova manifestacija utjelovljuje tradiciju i autentičnost, čineći eno-gastronomsku ponudu jednim od temelja identiteta i prepoznatljivosti Zagrebačke županije,“ poručuju iz Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Deset restorana s bogatim jelovnicima i vrhunskom selekcijom vina
Čak deset restorana s područja Zagrebačke županije pridružilo se ovogodišnjim Danima Okusa, i to iz Samobora (Restoran Salvator, Samoborska klet, KrčmaGabreku 1929. i Kavana Livadić), Velike Gorice (Restoran Mon-Ami i Bistro Babriga), Jastrebarskog (Hotel Princess i Restoran Ivančić), Svetog Ivana Zeline (Izletište Vina KosJurišić) i Svete Nedelje, Bestovja (Izletište Suhina).
JVP Zaprešić održala je još jednu u nizu svojih pokaznih vježbi ovaj puta u naselju Ivanec Bistranski. Ova pokazna vježba posebna je pak po tome da je održana po prvi puta u noćnim satima.
JVP održao vježbu tijekom večernjih sati
U Ivancu Bistranskom JVP Zaprešić održala je po prvi puta noćnu pokaznu vježbu. Putem nje željelo se pokazati što sve vatrogasci rade i u ovakvim uvjetima jer mi ne biramo vrijeme niti doba dana kada moramo djelovati.
” Ovdje smo danas odlučili prikazati prvenstveno svu našu novu opremu koju smo dobili u proteklom periodu zahvaljujući našem gradu, gradonačelniku i gradskom poglavarstvu. Dosta smo uložili u ovu opremu poput baterijske rasvjete i vatrogasnih ljestvi.” istaknuo je zapovjednik JVP-a Zaprešić Željko Barun.
U ovu vježbu vatrogasci su uključili i novu opremu koju su zaprimili ove godine poput vatrogasnih ljestvi.
” S našim ljestvama spašavat ćemo osobu s drugoga kata. Ovdje ima još jedna opasnost, a to je 100 kilovatni vod koji se nalazi u blizini. Takvi vodovi kao i parkirani automobili ili neki drugi neplanirani elementi koji se pojave na našim intervencijama rade nam velike probleme. Zato želimo danas pokazati što sve možemo napraviti kako bi spasili nečiji život.” rekao je zapovjednik JVP-a.
Osim pokaznog, važan element vježbe bilo je naravno i dodatno uvježbavanje članova JVP-a. Putem uvježbavanja vatrogasci osiguravaju da građani mogu noću mirno spavati jer znaju da oni najbolji brinu za njihovu sigurnost.
Odbojkašice zaprešićkog Neba poražene su u 6. kolu Superlige. U goste im je stigla jedna od najboljih ekipa lige Ribola Kaštela koja je slavila s 1:3 u setovima. U napetom meču zaprešićke odbojkašice propustile su previše toga da bi se pobijedilo odličnu ekipu Ribola Kaštela. Prvi set izgubljen je u neizvjesnoj završnici s 25:27. U drugom se Nebo oporavilo te odnosi taj set sa 25:21. Treći i četvrti su ipak otišli na stranu gošći iz Kaštela, a Nebašice su skupile 21, odnosno 20 poena što dovoljno govori koliko je izjednačen meč odigran u Zaprešiću.
“Olakšali smo obranu s našim nepreciznim loptama i onda su one lakše i postavljale blok, a imaju visoke igračice koje je teško zaobići. Prvi set smo doslovno poklonili. Nismo odradili nijednu od 4-5 set lopti. Apsolutno ništa nismo uradili na njima i to su prilike koje se ne smiju propuštati. To je čista rutina i iskustvo koje mi nikako da dobijemo. To se pokazalo i u zadnjem setu u kojem smo imali dovoljno lopti i svega ali jednostvano ne odrađujemo ono što bi trebali”, poručio je trener odbojkaškog kluba Nebo, Mato Dragičević.
Mato Dragičević
Ribola Kaštela je u prvenstvo ušla s pet pobjeda, a onda ih je prošlo kolo šokirao poraz u Dubrovniku, stoga su se u Zaprešiću htjeli vratiti na pobjedničke staze.
“Prije svega bila je borbena utakmica i nervozna. Nebo je ekipa koja ima glavu i rep i dobro su organizirani. Mi smo malo poljuljani bili tim porazom. Ne mogu reći da je bio neočekivan jer protiv nikoga mi ne možemo ući u utakmicu s mišlju da smo favoriti i moramo ići poen po poen. Ova utakmica je ajmo to tako reći bilo neko vađenje iz te situacije. Bili smo dosta nervozni i nismo uspjeli pokrenuti našu igru. Tek pri kraju prvog seta i sad na kraju četvrtog je to izledalo onako kako mi priželjkujemo. U ovim ostalima bilo je dosta grešaka i s jedne i druge strane. Prvi set umjesto da nas psihički digne dogodilo se suprotno. Trebali smo se dići, a oni su trebali potonuti. Ušli smo dosta mlako u taj drugi set i radili greške. Održavali su se do desetog poena gdje smo ih trebali slomiti i onda se Nebo odvojilo. nismo iskoritili taj psihološki moment koji se trebao dogoditi ali evo vratilo nam se to u četvrtom setu”, rekao je trener Ženskog odbojkaškog kluba Ribola Kaštela, Mario Teppert.
Mario Teppert
Do kraja jesenskog dijela prvenstva ostala su još tri kola. Ribola ima težak raspored te će snage odmjeriti s najboljim ekipama. Nebo pak ove sezone nije okusilo slast domaće pobjede. Dvije su skupili na strani stoga će se u Dubrovnik iduće kolo te u Osijek za dva tjedna putovati s ambicijom da se dođe novih bodova. Zadnje kolo kod kuće će dočekati Dinamo. Nebo se trenutno nalazi na 7. mjestu prvenstvene tablice dok Ribola Kaštela drži treću poziciju.
Lovačko društvo Krapina protekli vikend obilježilo je veliki jubilej 110. godina od svog osnutka. Tim povodom održan je svečani zbor lovaca, mimohod, misno slavlje kao i izložba lova.
“…Ljudi lovce često poistovjećuju isključivo s lovom, no svi znamo da to nije tako…”
LD Krapina obilježilo je 110. godina svog postojanja bogatim slavljeničkim programom te zborom koji je održan u prostorima Pučkog otvorenog učilišta Krapina. Radi se o jednom od najstarijih društava na županijskom području koje ima važno mjesto u društvenom životu grada.
“Tko u divljači i šumi uživa i kad ne sijeva i ne grmi puška, onaj tko je tada čuva , samo taj je lovac. Sve članice i članovi Lovačkog društva Krapina su po toj definiciji istinski lovci. Sve ovo spominjem kako bi potkrijepio našu današnju 110. obljetnicu, s dubokim uvjerenjem da će se takva tradicija nastaviti i u budućnosti. Tome su svakako zalog i naši mladi članovi koji redovito pristižu u naše društvo. Ukratko, svi mi članovi Lovačkog društva Krapina danas na praktičan način doprinosimo zaštiti prirode i strastveno čuvamo okoliš, u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske.” zaključio je predsjednik LD-a Krapina Ivan Puljek.
” Ljudi lovce često poistovjećuju isključivo s lovom, no svi znamo da to nije tako i da oni uistinu brinu o prihrani divljači, o ekologiji i ulaganju u našu zelenu Krapinu. Kao gradonačelnik, uistinu sam ponosan na Lovačko društvo i drago mi je da još uvijek ima entuzijasta koji vode to društvo i njegovi su članovi. Ono što je ljudima u današnje ubrzano vrijeme najdragocjenije, najvrjednije je njihovo slobodno vrijeme, a kada netko to svoje slobodno vrijeme ulaže u rad u udrugama u kojima se nitko ne može obogatiti, već ljudi daju i svoj novac, trud i zalaganje, tada im na tome treba zahvaliti. Treba im i čestitati na svemu što rade za svoje društvo, za naš grad, zajednicu i to je ono što smatram danas najvrjednijim.” rekao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.
” Hrvatski lovački savez ove godine obilježava 99 godina postojanja organiziranog hrvatskog lovstva, a Lovačko društvo Krapina slavi punih 110 godina, što je doista vrijedan jubilej. Kada je riječ o lovstvu, situacija je sve bolja, sve se više ulaže u edukaciju, uzgoj divljači, odnosno u one vidove lovstva koje su javnosti manje vidljive.” istaknuo je Saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Goran Kaniški.
U društvu danas djeluje veliki broj mladih lovaca među kojima i jedna mlada lovkinja koji imaju prilike mnogo toga naučiti od starijih članova od kojih neki broje preko 50 godina lovačkog staža.
” Za sada imam samo dva odstrjela jer sam članica društva tek od ove godine.
Povodom proslave u prostorima POU Krapina otvorena je i izložba lova. Jako je lijep osjećaj otići u prirodu i vratiti se doma s ispunjenom dušom i razbistrene glave.” istaknula je lovkinja LD Krapina Antonia Leško.
” Ovu svu divljač koju imamo su naši trofeji, njih preko 90%. Ostali trofeji su ovdje za prikaz posuđeni od ostalih lovačkih društava iz naše okolice kako bi izložba bila što bogatija i zanimljivija za pogledat.” naglasio je predsjednik LD-a Krapina.
Nakon održanog zbora lovaca i službenog djela proslave svi okupljeni nastavili su druženje i na zajedničkom svečanom ručku.
Članovi Općinske organizacije HSS-a Brdovec prikazali su nam kako su to nekad naši stari trgali i lupili kuruzu. Naime po 24. put organizirali su svoju tradicionalnu manifestaciju Trgatva i lupatva. Općinska organizacija HSS-a Brdovec intenzivno radi na očuvanju običaja ovog kraja a jedan od njih svakako je i prikaz trgatve i lupatve kuruze kojoj je ove godine bio domaćin Ogranak Brdovec.
“Drago mi je što i ove godine slijedimo tradiciju, a nadam se da ćemo i idućih godina ju održavati. Želimo da ona opstane kao i drugi običaji koje baštinimo za budućnost, za našu djecu, za nove stanovnike Brdovca da imaju nešto po ćemu će se prisjećati svojih djedova i baka”, rekla je predsjednica Ogranka Brdovec Općinske organizacije HSS-a Općine Brdovec, Matea Klarić.
Općina Brdovec
“Sve smo napravili onak kak se nekad delalo. Na ledini smo potrgali kuruzu i lupatvu održali. Pojeli smo nakon toga po starinski s rukama kako se i nekad jelo” napomenula je domaćica i članica Općinske organizacije HSS-a Općine Brdovec, Branka Klarić.
Branka Klarić
Pridružili se i drugi gosti
Na trgatvu i lupatvu i ostale manifestacije brdovečkog HSS-a poput čihatve perja, žetvenih svečanosti i kolinja uvijek se rado odazove predsjednik Općinskog vijeća Općine Brdovec Damir Slavnović.
“Ovo je jedna tradicija koja je vrlo značajna za povijest ovog kraja. Drago nam je da se ta tradicija uz pomoć HSS-a održava. Svi bi željeli da se više mladih uključi i vidi kako su se ljudi nekad družili, kako se živjelo i kako je to sve skupa izgledalo. Iako sam rođen u Zagrebu moji roditelji su Slavonci i srce me uvijek vuklo prema njoj i toj zemljoradnji. Volio sam ići u polje sa svojim rođacima i tako je i dan danas”, otkrio je predsjednik Općinskog vijeća Općine Brdovec, Damir Slavnović.
Damir Slavnović
“S obziorm da sam živio u Zagorju od mladih dana mi je poznat način rada na njivama. Trganje kuruze i lupitve su bile najveća fešta na selu jer je to bio završetak jednog dijela jesenskih radova. Sjećam se kao klinac da se mošt točio u tim velikim prostorijama gdje se lupila kuruza. Onda smo se mi klinci valjali u toj perini i ta mi je dogodovština uvijek ostala u sjećanju iz moje lijepe i sretne mladosti. Meni je žao da nema mladeži da to vidi kak se nekad delalo, Naša mladež ne vidi više ni kombajna na polju, a mi nismo imali ni to nego smo kolima vukli kuruzu. Fantastične uspomene vežem uz sve to”, prisjetio se Stjepan Jurina koji je bio sudionik ove manifestacije.
Stjepan Jurina
Nekoć se trebalo potruditi za stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo
Na ovakvim manifestacijama se želi pokazati da neke stvari danas uzimamo zdravo za gotovo dok su su se ljudi u stara vremena morali puno više pomučiti kako bi se prehranili. Razvojem tehnologije djeca sve manje imaju interesa za običaje svojih predaka ali i za bavljenje poljoprivredom, no ovo je prilika da se bar neki od njih podsjete da su plodovi zemlje neophodni za život ljudi.
“HSS i dalje nastavlja tradiciju koju godinama njeguje i zaista je to lijepo. Lijepi broj ljudi se skupio mada uvijek može bolje i više. Žalosno što nema mlađih ljudi koji nisu upoznati kako se nekad radilo na polju, kako se kukuruz brao i čistio. Hrvatski sokol i branitelji su uvijek uz stranku i sudjeluju u ovakvim manifestacijama koje će se sigurno nastaviti održavati i dalje”, naglasio je predsjednik Općinskog ogranka Organizacije branitelja HSS-a Hrvatski Sokol, Željko Baća.
Željko Baća
“Radimo to jer se držimo one stare poslovice da čovjek koji zna odakle dolazi zna i kuda ide. Da bi znali odakle dolazimo moramo sačuvati za genaeracije koje dolaze ono što su naši stari radili. Ne zato da bi oni brali kukuruz na ruke nego zato da bi znali cijeniti način na koji su generacije prije njih živjele i kako su stvarale ono što danas imamo”, poručila je predsjednica Kluba seniora HSS-a, Marija Ledinski Anić.
Marija Ledinski Anić
Nakon što su kuruzu pobrali i olupili valjalo se i okrijepiti uz tradicionalni likof u dobrom društvu vrijednih težaka.
Brdovečka publika još jednom uživala je u odličnoj kazališnoj predstavi Kerekesh teatra. Ovog puta do suza su se smijali legendarnom Dimnjačaru.
Zgode i nezgode iz života jednog dimnjačara vječna su tema za smijeh, pogotovo kad glumi Ljubomir Kerekeš. “Mogu samo zahvaliti publici. U Brdovec mi je uvijek drago doći, kao i Kerekesh teatru sa svakom našom predstavom. Lijepo se družimo, odlično nam je i vjerujem da je to zadovoljstvo obostrano. Publika nas primi i odazove se, puna dvorana. Za glumca ne postoji ljepše”, rekao je.
glumac Ljubomir Kerekeš
Ljudi su pred brdovečkom kinodvoranom komentirali da bi htjeli više ovakvih događaja. “Vrhunska, jedna od najgledanijih predstava. Brdovečka publika kući je išla uplakana, ali od sreće”, osvrnuo se posjetitelj Darko.
Bila je ovo još jedna prekrasna večer u Brdovcu i jedna u nizu kazališnih predstava „Dimnjačar“ koju je publika doživjela s oduševljenjem. “Dimnjačar kao dimnjačar. Normalno, to je priča o malom čovjeku. Možda je dugovječnost ove predstave upravo u činjenici da sam ja samo jedan mali čovjek koji je u stanju prepoznati malog čovjeka”, kazao je glumac.
Ljubomir Kerekeš pronašao je naime energiju i nadahnuće za čak 1389. izvedbu, a bliži se i 45 godina njegove glumačke karijere. Kaže da se još i dalje osjeća kao dijete, a djeca se vole igrati „Dok herc kuca, bumo vidli“, zaključio je.
