Sequence-01.00_01_14_11.Still009-1024x576.png

Gradska knjižnica Ante Kovačića prvi put pridružila se Noći muzeja

Gradska knjižnica Ante Kovačića, jedna od Knjižnica grada Zagreba, pridružila se 20. Noći muzeja. Tema su bile vidljivost i nevidljivost, koje su istaknute u vidu izlagačke djelatnosti. “Drago nam je što sudjelujemo u ovoj manifestaciji, što nam inače nije bio običaj. Inicijativa je ovo profesorice Patafte iz Osnovne škole Ljudevita Gaja u Zaprešiću te njezinih kolegica, kolega i učenika. Kod nas je dio postava izložbe, a dio je i u Ogranku Matice hrvatske u Zaprešiću. Odaziv je velik, učenici su jako dobro pripremljeni”, rekla je knjižničarka Maja Jurenić.

Postavljena je ondje izložba pod nazivom Poučavanje prirodoslovlja nekad. “Danas je jedan zanimljiv dan. Nekako smo uspjeli ekipirati više škola, uz pomoć Knjižnice i Matice te s Mladim čuvarima prirode iz Zagreba. Imamo suradnju Grada Zagreba, Zagrebačke županije i jedne škole iz Petrinje. Tu su djeca osnovne i srednje škole. Dvije su tematske izložbe. Jedna su stari modeli škole, a druga učenički modeli koji se nalaze u drugom prostoru”, rekla je Đurđica Patafta.

Đurđica Patafta, profesorica u Osnovnoj školi Ljudevita Gaja u Zaprešiću

Gradska knjižnica Ante Kovačića i inače je prostor gdje se izlaže, ali joj to nije primarno. Ove godine, prvi put sudjelujući u Noći muzeja, knjižnica je dodatno istaknula svoju izložbenu ulogu.

Objava Gradska knjižnica Ante Kovačića prvi put pridružila se Noći muzeja pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

s33-1024x576.jpg

Četvrto izdanje Noći muzeja u Svetoj Nedelji

Sveta Nedjelja ove se godine po četvrti puta uključila u program Noći muzeja na temu „Muzeji – vidljivi i nevidljivi”. Program se održavao na četiri lokacije koje je sve povezala ovogodišnja tema glazba.

Glazba povezala sve četiri lokacije na kojima se manifestacija održavala

U Svetoj Nedelji glazba je bila lajtmotiv ovogodišnje manifestacije Noć muzeja koja se već tradicionalno održala na četiri lokacije na području grada. Svečano otvorenje održalo se u knjižnici Mihaela Šiloboda gdje je bila otvorena izložba uređaja za reprodukciju glazbe.

“Naime mi smo naš dio Noći muzeja odlučili posvetiti glazbi koja je nevidljiva. Kako je tema ovogodišnje Noći muzeja nevidljivi i vidljivi muzeji, a mi smo to odlučili parafrazirati pa smo stavili vidljiva i nevidljiva glazba. Nevidljiva je sama glazba koju osjećamo čulima a izložba iza nas je ono što vidimo. Dakle ono što reproducira glazbu i ono što uopće služi kako bi je mogli doživjeti.” rekao je ravnatelj knjižnice Mihaela Šiloboda Robert Maračić.

Noć muzeja obuhvatila je glazbu od one starinske u vidu muzikaša, preko izložbe pa sve do one moderne u vidu DJ radionice poznatog svetonedeljskog DJ-a.  

“Iako formalno nemamo muzeja trudimo se pružiti taj neki osjećaj kao da nam muzej niti ne fali. No sigurno nije loša zamisao da se tako nešto u našem gradu i realizira. Ove godine kao što možete vidjeti tema je glazba. Tako je u knjižnici otvorena izložba glazbenih uređaja, imat ćemo i malu školu kako postati DJ, u školi je na temu glazbe otvorena izložba, a na koncu konca tu nam je i tradicionalni posjet našoj baki Dragici kako bi mogli vidjeti najstariju kuću u Svetoj Nedelji i sve što se u njoj skriva.” rekao je gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec.

Tako su se upravo prema nazivu teme u “vidljivom” dijelu mogli pogledati različiti instrumenti i uređaje za reprodukciju glazbe a u ne vidljivome čuti njene različite varijacije.

Objava Četvrto izdanje Noći muzeja u Svetoj Nedelji pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sequence-01.00_16_19_11.Still011-1024x576.jpg

U sklopu Noći muzeja predstavljena slikovnica “Priča o Zlatku Prici”

Galerija Prica pripremila je raznovrstan program povodom Noći muzeja posvećen osobi po kojoj galerija i nosi ime. Glavno događanje bilo je predstavljanje slikovnice “Priča o Zlatku Prici”. Kako bi djeci bila što pristupačnija, prije nego li je uopće započela s izradom slikovnice autorica Dijana Nazor Čorda proučila je brojnu literaturu o jedinstvenom životnom putu ovog velikog hrvatskog slikara i grafičara.

“Uspjela sam izvući ono što je po mom mišljenju djeci najbliže i najinteresantnije da zadržim njihovu pažnju. To je priča o dječaku koji je najviše od svega volio crtati. Zahvaljujući tom svom talentu koji ga je vinuo vrlo visoko postao je jedan od najznačajnijih slikara 20. stoljeća. Njegov život nije bio lak, bio je u logoru i poslije su mu tragično preminule supruga i kćer. On je usprkos tome zadržao optimizam i stvaralčku energiju i snago koju je znao prenijeti na platno. Poanta priče je da treba živjeti svoje snove i raditi ono što najviše volite u životu. Ovo je poput mini monografije za djecu putem koje će oni shvatiti osnovne elemente njegovog života. Ona će potaknuti likovno stvaralaštvo ali i pružiti djeci vodič u prve vrijednosti”, rekla je slikarica i spisateljica Dijana Nazor Čorda.

Dijana Nazor Čorda

Izdavanje slikovnice samo je još jedna u nizu aktivnosti kojima Galerija Prica djeci želi približiti bogatstvo stvaralaštva ovog hrvatskog umjetnika koji je velik dio svog života proveo u Samoboru.

“Galerija Prica je najčešće posjećena od odraslih, a mi smo djeci na ovaj način htjeli približit njegov život koji je vrlo inspirativan. Osim toga upoznaju i njegovo slikarstvo koje ih nadahne na potpuno drugi način. Ovo smo pripremali tri godine jer je lakše napraviti neki katalog za odrasle nego slikovnicu za djecu. To je nešto što će onda ostati fizički u galeriji i roditelji ju mogu kupiti djeci. Razvijamo i razne druge radionice za djecu poput projekta Prica u gostima kada im dođemo u školu s jednom njegovom slikom po kojoj onda djeca crtaju”, istaknula je kustosica Galerije Prica Nikolina Šimunović.

Nikolina Šimunović

Predsjedniku Gradskog vijeća, Miranu Šoiću drago je da školarci mnogo uče o Prici.

“To radimo već 15 godina i djeca su i danas bila tu s nama. Mi smo o Prici izdali i momografije i održali simpozije za malo odraslije, a evo sada se konačno završila ideja o slikovnici putem koje će se djeca bolje upoznati s Pricom koji je godinama živio i stvarao u Samoboru”, naglasio je Miran Šoić.

Miran Šoić

Ovom prilikom predstavljene su i novonabavljene umjetnine Zlatka Price te je otvorena izložba radova učenika OŠ Samobor i DV Izvor, Bregana kao rezultat projekta Prica u gostima.

Zlatka Pricu ovom je prilikom utjelovio Robert Kurbaša. On je okupljenima dočarao tok misli i ono što je inspiriralo ovog značajnog i plodnog umjetnika koji je velik dio svog opusa ostavio i posvetio Samoboru.

Objava U sklopu Noći muzeja predstavljena slikovnica “Priča o Zlatku Prici” pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sequence-01.00_00_37_23.Still012-1024x576.png

Večer kajkavske ikavice ispunila vatrogasni dom u Mariji Magdaleni

Večer kajkavske ikavice još jednom ispunila je vatrogasni dom u Mariji Magdaleni. Posjetitelji su se pritom izmjenjivali jer nisu svi stali u zgradu. 

“Nigdi ni takvoga kaja. H jem je i! Dite, cvit, popifka, vrime. Nigdo drugi ne povi, samo mi”, recitirale su na samom početku djevojčice Tena Mihok i Lucija Frkanec.

Tena Mihok i Lucija Frkanec, recitatorice

“Zorja je, zorja, beli je dan. Naj ti pomore kog si ljubila”, pjevalo je potom i sviralo Kulturno-umjetničko društvo Mihovil Krušlin. Odličan program te bogatstvo domaće riči u stihu i pjesmi oduševili su mnogobrojnu publiku. “Zaista je kao u bajci ovdje uz kapelu na vrhu prelipe Marije Magdalene, koja kajkavce ikavce s područja četiri fare i četiri općine već 12 godina prima otvorena srca i raširenih ruku. Vidjeli ste jako bogat kulturno-umjetnički program, puno i malih i velikih ikavaca, puno prijatelja te svih onih prisutnih koji vole kajkavštinu”, osvrnula se Jasna Horvat, predsjednica Udruge Ivana Perkovca.

Jasna Horvat, predsjednica Udruge Ivana Perkovca

Večer kajkavske ikavice pokazala je da ikavica u ovom kraju živi i da nije govor kojim se koristi samo u posebnim prilikama, već svakodnevno. To jezik čini živim. Ono što je najljepše – uz one starije, sudjelovala su i djeca, koja na ovaj način upijaju jezik.

Objava Večer kajkavske ikavice ispunila vatrogasni dom u Mariji Magdaleni pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

a11-1-1024x576.jpg

Kulturno-turistički centar Bistra u prvoj Noći muzeja

Novootvoreni Kulturno-turistički centar Bistra po prvi puta svoja vrata je otvorio u sklopu manifestacije Noć muzeja. Tim povodom osim mogućnosti razgledavanja stalnog postava posjetitelji su imali prilike pogledati i dokumentarni film o općini Bistra.

Predstavljeni dokumentarni film o Bistri

Kulturno-turistički centar Bistra otvorio je svoja vrata u prosincu prošle godine a ove se po prvi puta uključio u program Noći muzeja. Tim povodom za posjetitelje je pripremljeno kostimirano vodstvo stalnim podstavom kao i dokumentarni film.

” Program se sastojao od kostimiranog vodstva i projekcije filma koji se zove Nedovršena priča – 800 godina Bistre. Film je djelo Domagoja Sironića, našeg profesora povijesti iz Bistre. Film se nije prikazivao 16 godina, tako da je on svojevrsna verzija vremenske kapsule te smo zato jako sretni da će ga bistrani imati prilike vidjeti.” rekla je Dolores Domitrović Miličić ravnateljica Kulturno-turističkog centra Bistra.

Posjetitelji su tako iz prve ruke od povijesnih ličnosti imali prilike saznati o zanimljivim temama vezanim za Bistru.

” Jedan od segmenata današnjeg vođenja su poznate bistranske dojilje. One su zagrebačku djecu othranile i odgojile, ali bilo ih je po cijeloj hrvatskoj, pa čak su do Beča došle. Treba naglasiti kako se radi o poslu koji je bio jako dobro plaćen.” rekla je ovom prilikom kostimirana voditeljica povodom Noći muzeja Vera Grgac.

” Večeras sam učiteljica Dragojla Cerovski i ovdje sam došla 1893 godine sa svojim suprugom koji je također učitelj. On se zvao Đuro Cerovski. Možete si samo zamisliti što nas je ovdje dočekalo; dva stana, dvije učionice i oko 120 učenika.” pojasnila je svoj lik Klementina Batina kostimirana voditeljica povodom Noći muzeja.

“Mene možete vidjeti u ulozi grofa Ivicu Oršića čija je obitelj također sudjelovala financijski u izgradnji ove škole. Kako bi ja rekao grof je malo ljut jer i prva škola nije uspjela i ponovno je obnovi trebalo malo duže ali na kraju škola je sad tu i idemo samo prema naprijed. Škola je važna za obrazovanje našeg puka kako bi se znali ophoditi s nama vlastelinima ali i druge važne stvari poput liječiti bolesti kod životinja.” pojasnio je Perica Novosel kostimirani voditelj povodom Noći muzeja.

Treba na kraju naglasiti kako je od svog otvaranja u gotovo dva mjeseca Kulturno turistički centar do danas posjetilo oko 800 posjetitelja što ukazuje na važnost ovog oblika kulturne ponude u društvu.

Objava Kulturno-turistički centar Bistra u prvoj Noći muzeja pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sequence-01.00_03_35_49.Still003-1024x576.png

Stare razglednice Klanjca obuhvaćene u istoimenoj knjizi

Stare razglednice Klanjca, od najstarijih sačuvanih do 1930-ih, obuhvaćene su u istoimenoj knjizi.

Doktorica znanosti knjižničarska savjetnica Marina Krpan Smiljanec odnedavna je umirovljenica. U Klanjcu, gradu kulture, bila je ravnateljica. “Tu sam bila najveći dio godina. Najveći dio svojeg radnog vijeka provela sam u knjižnici u Klanjcu i to mi je zapravo bilo jedno prekrasno iskustvo. Davna vremena koja su, naravno, kao uvijek, lijepa”, rekla je.

Marina Krpan Smiljanec, umirovljena pročelnica Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Kad smo kod prekrasnih, davnih vremena, i publikacija Stare razglednice Klanjca: interpretacija baštine, oživljavanje duha vremena i mjesta onamo nas vraća. “Ja sam uvijek sklona tim starim vremenima jer mi se čini da su zaista bila ljepša, smirenija i potpuno drugačija nego ova danas. Ovom knjigom vraćamo se u vrijeme pojave prvih razglednica”, kazala je autorica.

Razglednice kao medij možda su se shvaćale i uzimale kao trivijalne. S odmakom vremena vidi se koliki su one svjedok vremena, iz kojeg se puno da iščitati. U današnje vrijeme gotovo svatko može napraviti razglednicu, dok su u ono vrijeme to mogli samo imućniji. Nije baš svaki grad ni svako mjesto imalo razglednicu, što dosta govori koliko je Klanjec već onda bio velik i važan.

Objava Stare razglednice Klanjca obuhvaćene u istoimenoj knjizi pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

36171812.jpg

Sprema se megadoček na Trgu, policija izdala niz upozorenja, rukometaše će dočekati i Rafalei!

NOVO 14:00 – Na Trgu smo zatekli i Anu, Katarinu i Antu. Iako su putovali pet sati ništa im nije previše.

Zlatni su koju god medalju donijeli. Došli smo iz Dalmacije, preko Austrije do Zagreba‘, kažu.


image

Ante, Ana i Katarina

Jutarnji

‘Zadovoljni smo, nadamo se dobroj atmosferi, već je sada atmosfera odlična. Čekamo Thompsona i Prljavce‘, kaže mladi par studenata iz Zagreba, Sara i Hrvoje Matej. Dodaju da je super što organizatori slušaju želje reprezentacije i misle da je Thompson najbolji izbor.


image

Sara i Hrvoje Matej

Jutarnji


13:50 Stižu i prve fotografije atmosfere na Trgu bana Jelačića. 


image

Doček rukometaša na Trgu

Damir Krajac/Cropix


image

Doček rukometaša na Trgu

Damir Krajac/Cropix


image

Doček rukometaša na Trgu

Damir Krajac/Cropix


image

Doček rukometaša na Trgu

Damir Krajac/Cropix


image

Doček rukometaša na Trgu

Damir Krajac/Cropix


13:45 – Iako je doček rukometaša najavljen tek za 16 sati, Trg je već dupkom pun. Tu su stotine ljudi, vijore se hrvatske zastave i čuju se zvižduci.

<!––>

Atmosfera je već uzavrela, ovdje su i sve službe, hitna, interventna policija i vatrogasci. Zaprešić Boysi odradili su kratku tonsku probu, a s njima je pjevao cijeli Trg.

‘Kad kažemo ‘srce‘, vi recite ‘vatreno‘‘, bend daje upute, a gomila već sudjeluje. 

<!––>

‘Fantastično se osjećam, svaki doček sam ovdje. Nisam razočaran zbog sinoćnjeg poraza, Danci su vanzemaljci. Svaki out dolazim iz Vinkovaca, došao sam samo zbog dočeka. Tko ne bi bio ponosan na naše dečke. Razbili smo Francuze, što nam više treba‘, rekao je Sasa Marković kojeg su naši novinari zatekli na Trgu. 


image

Saša Marković

Jutarnji


13.15 – Doznajemo da će zrakoplov s hrvatskim rukometašima po ulasku u Hrvatsku dočekati Rafaeli te će ih dopratiti do zagrebačke zračne luke.


13:00 Hrvatski rukometni savez je na Instagramu objavio video atmosfere u avionu kojim hrvatsku rukometaši stižu u Hrvatsku. 

<!––>

 


Svečani doček hrvatske rukometne reprezentacije s finala Svjetskog rukometnog prvenstva iz Norveške, uz prigodni program na Trgu bana Josipa Jelačića, brusi se do najsitnijih detalja.

Važan kotačić u tom organizacijskom lancu je i zagrebačka policija koja je za tu priliku odaslala apel svima koji planiraju doći danas u Zagreb pozdraviti naše srebrne rukometaše.

Zabavno-sportski program na glavnom zagrebačkom trgu počinje od 14 sati kada se na na drugom kraju u Međunarodnoj zračnoj luci Franjo Tuđman očekuje dolazak zrakoplova s igračima i stručnim stožerom Hrvatske rukometne reprezentacije. Njihov dolazak na Trg se očekuje oko 16 sati, a kako bi doček protekao veličanstveno kao što je to bila i sama igra naših rukometaša, te u miru i sigurno, PU zagrebačka je u suradnji s organizatorima objavila niz savjeta 

– Nemojte se penjati na krovišta okolnih zgrada, stupove javne rasvjete, prometnu signalizaciju i uređaje – semafor, reklame, građevinske skele  i slično. Suzdržite se od uporabe pirotehnike. Ne koristITe pirotehnička sredstva, posebno u masi ljudi. Ozljede i ranjavanja nisu ono po čemu želite pamtiti osvajanje medalje hrvatske reprezentacije! Postupajte po uputama nadležnih službi – osiguranje, promet i prohodnost hitnih koridora provodit će veći broj policijskih službenika, pripadnika civilne zaštite, zaštitara i gradskih službi. Stoga je nužno da postupate po uputama nadležnih službi te poštujete postavljenu privremenu regulaciju prometa, ali i zabrane zaustavljanja i parkiranja. Brzina reakcije hitnih službi u pružanju pomoći ovisi o prohodnosti žurnih koridora! U velikim masama postoji povećana mogućnost ozljeđivanja i nepotrebnog ugrožavanja zdravlja ranjivih skupina naših sugrađana, posebice vrlo male djece, trudnica te starijih osoba s otežanim kretanjem i kroničnih bolesnika – kažu iz PU zagrebačke. Također apeliraju na sve građane da kod sebe imaju osobne isprave, da ne konzumiraju alkohol, ali i da koriste javni prijevoz i velika parkirališta.

– Budući da se opravdano očekuje dolazak organiziranih skupina građana iz drugih dijelova Hrvatske, savjetujemo da za parkiranje autobusa i vozila koristite parkirališta u drugim dijelovima grada, parkirališta na Zagrebačkom velesajmu, zapadno parkiralište stadiona Maksimir, parkirališni prostor za autobuse kod Autobusnog kolodvora Zagreb i parkiralište s južne strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te da se s tih lokacija u središte grada uputite pješice ili koristeći javni gradski prijevoz – savjetuje dalje policije.

Također su se osvrnuli i da nema mjesta panici jer su dežurne službe posvuda.

– Ako se zateknete u većoj masi ljudi na središnjem trgu te vam je potrebna liječnička pomoć, obratite se bilo kojem najbližem pripadniku policije, civilne zaštite, zaštitaru ili drugoj nadležnoj osobi i zatražite pomoć. U slučaju uočavanja sumnjivih osoba ili predmeta, o tome obavijestite najbližeg pripadnika policije, civilne zaštite, zaštitara ili drugu nadležnu osobu. Ne podliježite panici i ne prenosite neprovjerene glasine jer možete izazvati nekontrolirano kretanje većeg broja ljudi prilikom čega su moguća ozljeđivanja! – ističu još iz zagrebačke policije koja je, obzirom na sljedeća uputstva, čini se doslovno mislila na ama baš sve.

Naime, danas od podne do 20 sati zabranjeno je korištenje dronova za snimanje iz zraka u zoni središta Zagreba, točnije Trga bana Josipa Jelačića.

I za kraj, upozorenje svim građanima – vas će snimati policajci! Jer sukladno članku 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, u sklopu osiguranja, zagrebačka će policija audio-vizualno snimati i fotografirati navedeno javno okupljanje na mjestu okupljanja i prilaznim pravcima.

ugovor-za-interpretacijski-centar.jpg-2.jpg

Potpisan ugovor za obnovu stare zgrade uprave ugljenokopa i restorana u Konjščini

Saborska zastupnica i načelnica Općine Konjščina Anita Curiš Krok potpisala je ugovor za obnovu stare zgrade uprave ugljenokopa i restorana u samom centru Konjščine koji će postati Interpretacijski centar rudarsko-energetske baštine.

Ugovor je potpisan s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvom kulture i medija te SAFU-om i vrijedan je 1.085.165,89 eura. Projekt se financira s 85 % sredstava, što predstavlja velik iskorak za Općinu Konjščina, a sredstva dolaze iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) kojem je cilj jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji izjednačavanjem neusklađenosti njenih regija. U razdoblju 2021.-2027. omogućuje ulaganja u pametniju, zeleniju, bolje povezanu i socijalniju Europu bližu svojim građanima.

Načelnica Curiš Krok nakon potpisivanja ugovora rekla je kako osjeća ponos i sreću.

– Obnova ove zgrade u Interpretacijski centar rudarsko-energetske baštine donosi novi život našoj Konjščini i zahvalu rudarstvu i rudarima za razvoj našeg kraja. Hvala svima koji su sudjelovali u ovom procesu, a sada krećemo u realizaciju ovog kapitalnog i značajnog projekta – istaknula je Curiš Krok.

Površina zgrade bit će gotovo 1000 m2, bit će oblikovana za funkcionalnost i udobnost. U njoj će biti stalni postav, VR kino, čitaonica, te izložbeni prostor za gostujuće izložbe.

Curiš Krok dodaje kako će zgrada imati potpunu prilagodbu i dostupnost osobama smanjene pokretljivosti uz dodatak dizala, a oprema će biti prilagođena osobama s poteškoćama s vidom i sluhom.

Objava Potpisan ugovor za obnovu stare zgrade uprave ugljenokopa i restorana u Konjščini pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Tri-prascica-20-1024x683.jpg

„Tri praščića“ Gradskog kazališta Jastrebarsko stižu u Samobor

U novoj predstavi Gradskog kazališta Jastrebarsko „Tri praščića“ uživat će najmlađa samoborska kazališna publika i to u nedjelju, 16. veljače, od 17 sati u samoborskoj kino dvorani, a na poziv Pučkog otvorenog učilišta Samobor.

Riječ je o predstavi za djecu (4+) koja kroz duhovit i interaktivan pristup donosi ovu klasičnu priču u novom, osvježavajućem ruhu. No, predstavu treba gledati iz dva kuta – odraslog i dječjeg. Zanimljiv scenski izričaj, pokreti koji u potpunosti utjelovljuju duh ove bajke, kostimi i glazba koji predstavu čine pomalo „underground“, šarmantna gestikulacija i istinska duhovitost glumaca čine predstavu itekako zanimljivom za odrasle koji cijene kazališni izričaj.

Iz oka djeteta predstava je iznimno „lagana“ i topla, interakcijom glumci osvajaju velike simpatije djece koja imaju svoje favorite i za njih vrlo jasno navijaju, usvajajući tako vrlo lako ključne poruke ove priče. Predstava je idealna za djecu koja se tek upoznaju s čarobnim svijetom kazališta jer sadrži sve elemente zbog kojih će se ona zaljubiti u kazalište: toplinu, simpatične likove, pregršt duhovitih situacija, pokrete koji izazivaju smijeh i kostime koji već na prvi pogled oduševljavaju najmlađe.

„Želja nam je ovom predstavom koju smo u potpunosti prilagodili najmlađima osvojiti njihova srca i probuditi ljubav prema kazalištu, ali učiniti isto i kod roditelja koji su u toj dobi najvažniji faktor u kulturnom odgoju i razvoju djece pa pozivamo sve male i velike Samoborke i Samoborce na veselo putovanje u neka davna vremena u koje ih vode glavni likovi – Crna mačka, praščići i njihova mama i, naravno, strašni vuk“, pozivaju iz jaskanskog kazališta.

Ulaznice su dostupne na blagajni samoborskog kina i www.ulaznice.hr.

Objava „Tri praščića“ Gradskog kazališta Jastrebarsko stižu u Samobor pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Intervju s načelnicom Ljubicom Jembrih: Pred nama su mnogi izazovi, ali izazovi s kojima ćemo se rado uhvatiti u koštac

Intervju s načelnicom Ljubicom Jembrih: Pred nama su mnogi izazovi, ali izazovi s kojima ćemo se rado uhvatiti u koštac

Nakon godine pune izazova i projekata, pred Općinom Lobor je razdoblje u koje se ušlo s rekordnim proračunom “teškim” čak 15,1 milijun eura. O projektima i planovima za narednih godinu dana porazgovarali smo s načelnicom Općine Lobor i saborskom zastupnicom, Ljubicom Jembrih.

Protekla 2024. godine bila je povijesna godine za Općinu Lobor, bar što se tiče projekata.

Mogli bismo tako reći s obzirom da smo započeli s projektom koji je definitivno najveća investicija u povijesti naše Općine. Radi se o izgradnji Centra za starije osobe Lobor vrijednosti 6.138.292,68 eura, financiranom bespovratnim sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koja je osiguralo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Centar je važan, kako za Lobor, tako i za cijelu Krapinsko-zagorsku županiju. Iznimno sam ponosna što je započela gradnja Centra koji će imati 93 stalna smještajna kapaciteta i 180 stalnih korisnika. Radi se o ustanovi za kojom postoji velika potreba u našoj županiji, s obzirom na to da će svoje mjesto u njoj pronaći starije osobe, osobe s demencijom i one kojima je potrebna palijativna skrb.

Realizirali ste brojne projekte, a za mnoge od njih sredstva su osigurana s nacionalne razine, odnosno preko EU fondova.

Bit ću toliko slobodna i reći da smo vrlo dobri u prijavama za državne i EU fondove jer svi veći projekti su nam sufinancirani ili u potpunosti financirani od strane nacionalnih i EU sredstava. Najbolji primjer je upravo Centar za starije osobe koji se iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka financira u iznosu od čak 6,5 milijuna eura. Brojni projekti, posebice oni infrastrukturni, su sufinancirani pa smo tako dobili 30 tisuća eura za adaptaciju Društvenog doma u Loboru, tu je bilo i 30 tisuća eura za izradu propusta preko potoka Reka, kao i 36 tisuća eura koji smo dobili kroz program podrške brdsko-planinskim područjima. Mislim da je naša Općina doista dobar primjer kako jedna mala općina može osigurati sredstva s nacionalne razine i EU fondova i to za projekte koji se mjere u milijunskim iznosima.

Kad smo kod infrastrukturnih projekata, i protekle je godine naglasak bio na sanaciji, uređenju i izgradnji prometne infrastrukture.

Ulaganje u prometnu infrastrukturu nam je svakako jedan od prioriteta. Ove godine sanirali smo i modernizirali ceste u vrijednosti od više od 160 tisuća eura, a dio sredstava smo dobili i od države. Upravo zahvaljujući državnim sredstvima, napravljeno je puno više toga nego bismo mogli napraviti sami. U posljednjih šest godina smo samo iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU uspjeli osigurati gotovo 671 tisuću eura, i to za nerazvrstane ceste. Prošla su vremena kada su građani sami financirali takve projekte.

Osim ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu, Općina brine i za svoje mještane.

Svake godine u Proračunu osiguramo velika sredstva namijenjena za javne potrebe u kulturi i naše manifestacije kojih zbilja imamo puno. Isto tako, izuzetno velika sredstva izdvajaju se za obrazovanje i za socijalnu skrb i provodimo niz demografskih mjera s ciljem pomoći našim mještanima, od najmlađih pa do najstarijih.

Svake godine dodjeljujemo naknade za novorođenčad, sufinanciramo boravak djece u dječjim vrtićima, pratimo naše mještane od najranije dobi. Upravo smo nedavno dodijelili stipendije za naše učenike i studente, ukupno 34 stipendije. S nekoliko mladih obitelji potpisali smo ugovore o dodijeli bespovratnih sredstava za rješavanje stambenog pitanja, a dodijelili smo i potpore poljoprivrednicima, njih 39. Dakako, tu su bile i božićnice za naše umirovljenike. Isplaćeno je njih više od 450, a pripremamo i isplatu uskrsnica. Nastojimo obuhvatiti sve naše mještane i pomoći im i olakšati život koliko je u našoj moći. Želimo svima pružiti jednake uvjete za život, jednake uvjete i prilike za rast i razvoj, bez obzira u kojem dijelu naše općine živjeli.

Rekli smo da je iza vas zahtjevna godina puna aktivnosti, ali ništa drugačija neće biti niti 2025. Naime, u godinu ste ušli s rekordnim proračunom koji iznosi impresivnih 15,1 milijun eura.

U 2025. godinu smo krenuli velikim koracima. I ovoga puta naglasak nam je na brizi za naše mještane, kapitalnim projektima, obrazovanju i socijalnoj skrbi. Uz već navedenu izgradnju Centra za starije osobe Lobor koji je velika stavka našega Proračuna, prijavili smo i projekt dogradnje zgrade dječjeg vrtića u iznosu od 900 tisuća eura, projekt koji me posebno veseli. Iako smo novi dječji vrtić izgradili prije svega dvije godine, već se pojavila potreba za dogradnjom vrtića, što samo znači da raste natalitet u našoj općini. Kako bi se odgovorilo na te sve veće potrebe, a podsjećam kako smo prošle godine po prvi put imali listu čekanja za upis djece u naš vrtić, krećemo u projekt dogradnje i proširenje i to za dvije odgojne skupine, jednu jasličku i jednu mješovitu vrtićku skupinu.

Bit će tu i mnogi drugi projekti, poput uređenja groblja i parkirališta, kao i parka iza crkve sv. Ane te izgradnja i opremanje teniskog igrališta u Vojnovcu. Opremit će se i dječje igralište u Dječjem vrtiću Ivančica, već imamo i osigurana sredstva za sanaciju klizišta koju će sufinancirati Hrvatske vode, a planira se i rekonstrukcija nerazvrstane ceste Petrova Gora-Pokojec vrijedna 2 milijuna eura. Vjerujem da ćemo i ove godine velik dio sredstava osigurati i iz resornih ministarstava i EU fondova i samo nastaviti uspješni niz privlačenja sredstava.  Od velikih projekata očekuje nas izgradnja vatrogasnog doma, kao i početak realizacije izgradnje Loborskog sportskog centra.

Znači planovi za 2025. godinu su veliki.

Ono što naumimo, to i realiziramo, a vjerujem da to vide i naši mještani jer Lobor je posljednjih godina veliko gradilište. Dakako, općine ne bi bilo bez naših mještana, oni su ipak srce i duša naše zajednice. Zbog toga su i velika sredstva i ove godine osigurana i za njih same, kroz razne potpore i razne demografske mjere.

Pred nama je još jedna zahtjevna godina, mnogi izazovi, ali izazovi s kojima ćemo se vrlo rado uhvatiti u koštac. No mi smo već i navikli na to i mislim da se dosta dobro nosimo s izazovima koje sa sobom nose projekti. Dakako, puno toga ne bismo mogli ostvariti bez potpore resornih ministara i Vlade Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, i na tome im veliko hvala.

Bez rada nema ni razvoja i uzlet naše općine posljednjih godina samo je pokazatelj našega rada, rada našeg Općinskog vijeća i djelatnika Općine, a na isti način nastavljamo i dalje.

Objava Intervju s načelnicom Ljubicom Jembrih: Pred nama su mnogi izazovi, ali izazovi s kojima ćemo se rado uhvatiti u koštac pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.