Prava drama odvila se krajem listopada na zaprešićkom groblju u Zelengaju.
Naime, policija je objavila da su završili istragu nad 26-godišnjakom koji je 27. listopada napravio scenu na groblju i teško ozlijedio 46-godišnjeg zaposlenika groblja.
Sve se dogodilo kada je osumnjičeni bio na groblju i bez prethodne komunikacije i ikakvog konkretnog povoda verbalno napao 46-godišnjaka, kažu iz policije.
Zaposlenik groblja se odmicao od mladića kako bi izbjegao sukob, no to pomahnitalog 26-godišnjaka nije spriječilo da ga napadne. Skočio je na obližnju prikolicu, zgrabio lopatu i slomio na njoj drvenu dršku. Zatim je nasrnuo na 46-godišnjaka i drvenom drškom ga više puta udario u predjelu ruke i teško ga ozlijedio.
Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni je predan pritvorskom nadzorniku, dok je kaznena prijava dostavljena nadležnom državnom odvjetništvu.
U sklopu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Jakovlju je prikazan dokumentarni film “Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca“. Film je nastao u produkciji Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara te je prikazan u sklopu Festivala domoljubnog filma Gordan Lederer kojeg organizira Gradski ogranak Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Zaprešića. Nakon pogledanog filma jakovljanski školarci mogli su i putem tribine čuti uživo iskustva vukovarskih branitelja te im postaviti pitanja koja ih zanimaju.
“Imat ćemo 5 predavača. Sve su to branitelji grada Vukovara. Željeli smo razviti interakciju s publikom. Znači da djeca nakon našeg izlaganja postavljaju pitanja na koja mi odgovaramo. Da vide da su svi ti branitelji Vukovara i heroji jedni obični ljudi. Da srušimo stereotipe i pokažemo da branitelji nisu bauk” otkrio je vukovarski branitelji i predsjednik
“Imat ćemo 5 predavača. Sve su to branitelji grada Vukovara. Željeli smo razviti interakciju s publikom. Znači da djeca nakon našeg izlaganja postavljaju pitanja na koja mi odgovaramo. Da vide da su svi ti branitelji Vukovara i heroji jedni obični ljudi. Da srušimo stereotipe i pokažemo da branitelji nisu bauk” otkrio je vukovarski branitelji i predsjednik Gradskog ogranka Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Zaprešića Marijan Capek.
Marijan Capek
“Jedan od razloga zašto postojim kao udruga su upravo ova osobna svjedočanstva i sat povijesti gdje u kojima branitelji Vukovar govore o onome što se događalo u Vukovaru 1991. Imamo u našoj udruzi logoraše srpskih koncentracijskih logora koji su proživjeli mučenja kroz 9 mjeseci. To su dragocjena iskustva. Posebno me veseli zainteresiranost te djece , a po pitanjima vidimo da i ne dobiju puno informacija o Domovinskom ratu”, poručila je predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara Zorica Gregrurić.
Zorica Gregurić
“Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca“
Zorica Gregurić je autorica i scenaristica filma “Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca“ putem kojeg će ostati zapamćena okupacija i način kako su pojedinci proživjeli i preživjeli napade pod vodstvom jedinica JNA.
“Kada mi iz ove pozicije nakon 31 godinu promišljamo što smo proživjeli, a vrijeme uzima svoj danak često se pitamo jesmo li doista imali snage proživjeti i preživjeti sve to. U Vukovaru su se događale strahote. Ne samo što se tiče obrane grada, hrvatske policije i pripadnika Zbora narodne garde nego najviše što se tiče civila. Ne smijemo zaboraviti da je po skloništima bilo na tisuće civila. Ne smijemo zaboraviti da su tenkovi JNA koji su došli iz Srbije gađali ta skloništa i ubijali djecu, žene i starce. To je nešto što je nezamislivo za 20. stoljeće iako smo mi sad u 21. Znači rat se događao u 20. stoljeću u srcu Europe i to se događalo. Svi su žmirili na to i nitko nije pomogao”, opisala je situaciju 1991. u Vukovaru Zorica Gregurić.
Pomoću ovakvih projekcija i tribina namijenjenih najmlađima žrtva Vukovara njegovih branitelja i stanovnika nikad neće biti zaboravljena.
Ne muči se samo Zagreb s odvajanjem otpada. Kamere se često spominju kao dobro rješenje, ali iskustvo čitateljice iz Zaprešića pokazuje kako i one mogu zakazati. Pogreške i zabune su uvijek moguće, ali problem nastaje kad one koštaju – 1392 kune. Točno bi toliku kaznu trebao platiti otac Ivane Šimić kojeg su kamere “snimile” kako vrećicu ostavlja kraj kanti. I to baš na dan kada ni nije bio kod kuće, već u svojoj vikendici u Zagorju.
– A što je najgore, to je kamera udaljena 5 metara i teško da se može prepoznati lice osobe – govori. Na pitanje kada su kamere postavljene i tko ih je postavio ne zna odgovoriti. Nitko nije ni primijetio, objašnjava, da se kamera tamo uopće nalazi jer izgleda kao obična kutija ili transformator, a nigdje nije ni bila zalijepljena obavijest ili oznaka da je područje pod video nadzorom ili da su uvedene kamere. Predstavnik stanara rekao im je da su kamere postavljene protuzakonito, nikako ne na njegovu inicijativu.
– Zbog toga ćemo pisati prigovor i žaliti se jer je ugrožena zaštita osobnih podataka, a uložit ćemo i tužbu – najavila je krajem prošlog tjedna, a sad je njezinu pritužbu već zaprimila Agencija za zaštitu osobnih podataka. Četiri dana nakon što je napisala Facebook objavu o situaciji koja se dogodila njenom ocu, kraj kamera je netko napokon zalijepio obavijest da se prostor snima.
Kada su računovodstvo pitali kako je određeno da iznos kazne bude upravo 1392 kune, odgovorili su im samo da oni nemaju ništa s tim i da “samo rade ono što im dođe iz tehničke službe.”
Kamere koje snimaju podzemni spremnik
Snimio čitatelj/
U ponedjeljak su otišli pogledati spornu snimku. Na kraju je ispalo da je snimljena upravo Ivana, i to kako dolazi s vrećicom, otvara kantu, pogledava u nju i na kraju smeće ostavlja sa strane.
– Zasigurno ne bih otvorila spremnik i ostavila smeće pored da ga se moglo ubaciti, ali kanta je bila puna – ljutita je. U Komunalnom su im rekli, dodaje, kako je smeće mogla baciti u drugu kantu ako nije bilo mjesta, ali je uvjerena da bi kaznu i tada dobila jer bi miješani otpad ubacila u papir ili plastiku.
Ovo nije prvi put da susjedi muku muče s kantama u kojima nema dovoljno mjesta. Smeća je kraj kanti bilo i nekoliko dana prije nego što je na njihovu adresu stigla kazna pa se Ivana pita jesu li svi koji su ostavili svoje vrećice dobili kazne ili je pak riječ o nasumičnom kažnjavanju. Javila joj se samo jedna susjeda koja je priznala da je zaista ostavila vrećicu s kartonom kraj kanti, no tu se otvara još jedno pitanje – jesu li zapremnine podzemnih spremnika dovoljne za količinu smeća koje proizvedu kućanstva koja ih koriste.
– Zapremnina je definitivno premala, a još je gore što se prilikom pražnjenja sve smeće baca u isti kamion – tvrdi ova Zaprešićanka koja stoga ljude koji smeće ostavljaju oko kanti ni ne krivi. Jednostavno nemaju izbora.
Komunalci peru ruke
U komunalnom poduzeću Zaprešić d.o.o. se ne slažu. Smatraju da su spremnici primjerene veličine s obzirom na to da se miješani otpad odvozi četiri puta tjedno. Na svoj su sustav upravljanja otpadom ponosni, posebno na podzemne spremnike, a za sve “probleme i izazove” krive građane.
– S obzirom na to da smo s tehničkog aspekta poduzeli sve potrebne radnje, problemi na našim podzemnim spremnicima uzrokovani su isključivo ekološkom nekulturom i nerazvijenom navikom odvajanja otpada – uvjeren je voditelj odjela za gospodarenje otpadom Danijel Dropuljić.
Do sada su izrekli 16 kazni. Njihov iznos računa se tako da se cijena minimalne javne usluge (koja je za kućanstva 55, a za ostale 116 kuna bez PDV-a), pomnoži s 12 ili šest. Ovisno o konkretnoj kazni koja se izriče. Tako se, prema Odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Zaprešića, plaća 12 minimalnih cijena usluge kada se otpad rasipa oko spremnika.
– Snimanje predmetnih javnih površina se provodi isključivo radi zaštite imovine društva Zaprešić d.o.o. te kako bi se izbjeglo nepropisno odlaganje otpada, objašnjavaju.
Iako tvrde kako su naljepnicama označene sve lokacije kamera, Ivana s početka priče kaže kako nije uvijek bilo tako, već da je naljepnica na njihovu kameru stigla tek u ponedjeljak.
Naljepnica koju spominju u komunalnom, a stanari kažu da se pojavila tek u ponedjeljak
Snimio čitatelj/
Ivana nam je poslala i video snimljen 11. studenog na kojem se vidi ista metalna kutija, ali na njoj nema nikakve naljepnice, što pokazuje da je ona tamo zalijepljena tek kasnije.
<!––>
Što se tiče konkretnog iznosa od 1392 kune, koliko je prvotno trebala iznositi kazna, pokazalo se da je bila riječ o pogrešci u fakturiranju zbog čega je računano kao da se ne radi o kućanstvu. Greška je ispravljena pa je iznos kazne sada 660 kuna bez PDV-a. Kada su postavili pitanje o opravdanosti te kazne ako nisu smeće ni mogli baciti u kantu, hladno su odgovorili, prepričava Ivana, da ih može tužiti, ali su oni jači.
– Najgore od svega je što su mom ocu rekli da bi stornirali račun za kaznu da ja nisam dignula bunu. Znači li to da mi građani moramo šutjeti?, pita se.
Ako imate gradsku priču, javite nam na mail: mojzagreb@hanzamedia.hr
Zbog sumnji na pojavu influence ptica na jednom gospodarstvu u Gornjem Stupniku na području Zagrebačke županije, proteklih dana Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata provela je mjere kontrole i usmrtila preventivno 145 životinja! Prokazano gospodarstvo ujedno je stavljeno pod nadzor radi sprječavanja daljnjeg širenja bolesti životinja, a ujedno je zabranjeno premještanje i promet životinja.
– U skladu s člankom 12. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/687 na predmetnom gospodarstvu provedeno je preventivno usmrćivanje sve peradi. Ukupno je usmrćeno 145 životinja od čega 128 patki, 16 kokoši i gusaka te je neškodljivo zbrinuto 87 komada jaja, dok je gospodarstvo pojačano dezinficirano. Preostale mjere ovisit će o konačnom rezultatu laboratorijske analize o patogenosti virusa, a Ministarstvo poljoprivrede odredilo je i područja (naselja) u zoni ograničenja (zona zaštite u radijusu od tri km od zaraženog gospodarstva i zona nadziranja u radijusu od 10 km od zaraženog gospodarstva) u kojima će se provesti dodatne mjere u cilju ranog otkrivanja i suzbijanja bolesti – kažu iz Državnog inspektorata.
Državni inspektorat
Inače, u ovoj godini ovo je treća pojava influence ptica u domaće peradi na području Republike Hrvatske.
Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da je odredilo zonu ograničenja, koja se sastoji od zone zaštite (zaraženo područje) i zone nadziranja (ugroženo područje) u krugu od 3 i 10 kilometara od zaraženog dvorišta.
Tako se u zoni zaštite do 6. prosinca ove godine nalaze dvije gradske četvrti na području grada Zagreba – Brezovica i Novi Zagreb-zapad, a na području Zagrebačke županije više naselja na području tri općine – općine Samobor (naselje Rakov potok); općine Stupnik (naselja Donji i Gornji Stupnik te Stupnički Obrež), te općine Sveta Nedjelja (naselja Kalinovica, Kerestinec, Mala Gorica i Žitarka).
Ta područja su do 6. prosinca u zoni zaštite, a nakon toga od 7. do 15. prosinca, postaju područja zone nadziranja, objašnjavaju iz Ministarstva.
Državni inspektorat
Izvijestili su i kako su u zoni nadziranja do 15. prosinca ove godine dvije gradske četvrti s područja grada Zagreba – Podsused-Vrapče i Stenjevec, kao i više naselja u šest općina Zagrebačke županije – općini Jastrebarsko (naselje Stankovo); općini Klinča Sela (naselja Beter, Donja Purgarija, Donja Zdenčina, Goli Vrh, Gonjeva, Gornja Purgarija, Gornja Zdenčina, Klinča Sela, Kozlikovo, Kupinec, Novo Selo Okičko, Poljanica Okićka, Repišće i Tržić); općini Pisarovina (naselje Bratina); općini Samobor (naselja Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Dolec Podokićki, Domaslovec, Drežnik Podokićki, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Hrastina Samoborska, Kladje, Klake, Konšćica, Mala Rakovica, Medsave, Molvice, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Samobor, Savršćak, Slavagora, Sveti Martin pod Okićem, Velika Rakovica i Vrbovec Samoborski); općini Sveta Nedjelja (naselja Bestovje, Brezje, Jagnjić Dol, Novaki, Orešje, Rakitje, Srebrnjak, Strmec, Sveta Nedjelja i Svetonedeljski Breg); te općini Zaprešić (naselja Šibice, Ivanec Bistranski i Zaprešić).
Grad Zaprešić i Turistička zajednica četvrti su put bili domaćini petodnevne fotoradionice “Svijet u bojama” s kojom su voditelji Sanja Grgić Ćurić i Nikola Ćurić iz Foto Hrvatske proputovali brojne gradove i općine, podučavajući polaznike o fotografiji, ali i otkrivanju ljepota kroz objektiv. Točno 200. radionica okupila je tridesetak polaznika koji su obišli mirne i […]
Foto Hrvatska održala je 200. fotografsku radionicu „Svijet u bojama“. Foto Zaprešić 2022. godine podržao je i Grad Zaprešić.
Gotovo 30 polaznika fotografske radionice „Svijet u bojama“ u Vršilnici je izložilo svoje fotografije. Voditeljica radionice diplomirana je novinarka, koja je imala razlog za velik osmijeh.
“Imala sam 200 prilika da navježbam dobar osmijeh! Ovo je doista bila baš posebna radionica. Bilo je jako puno polaznika. Najmnogoljudnija radionica u posljednje tri do četiri godine. Odlično!”, rekla je Sanja Grgić Ćurić, voditeljica fotografske radionice “Svijet u bojama”.
Sanja Grgić Ćurić, voditeljica fotografske radionice “Svijet u bojama”
Rukovoditelj radionice je Nikola Ćurić, diplomirani odgojitelj. Potražite li ovaj par koji stoji iza Foto Hrvatske na Facebooku i Instagramu, naići ćete na mnoštvo fotografija koje su radionice iznjedrile.
Sjeća se Sanja i prve radionice: “Tada nisam mogla zamisliti kuda će nas ovo odvesti! Imala sam tremu prije početka naše prve turneje.”
Održana je svečana izložba fotografija, ovog puta nastalih u zaprešićkom kraju. Posjetitelji su uživali u prizorima pored kojih prolazimo svakog dana, ali ih možda ne primjećujemo.
Tijekom godina, radionicama koje priređuje Foto Hrvatska prošlo je više od tri i po tisuće polaznika. Mnogo su naučili o fotografiji, ali još više o tome kako uživati u trenutku.
NAKON što je slučaj kriminalistički istražila, policija je pritvorila 26-godišnjaka koji je krajem listopada na zaprešićkom groblju prvo verbalno, a potom i drvenom drškom lopate napao te izudarao i teško ozlijedio 46-godišnjeg zaposlenika groblja.
Ljudi se svađaju i tuku posvuda neovisno o vremenu ili lokaciji. Jedna od takvih suludih svađa koja je rezultirala premlaćivanjem djelatnika groblja, dogodila se na zaprešićkom groblju još 27. listopada ove godine.
Naime, 26-godišnji mladić se u jutarnjim satima navedenog datuma zatekao na groblju u Ulici Zelengaj. Prvo je verbalno napao djelatnika groblja i to bez ikakve prethodne komunikacije ili povoda.
Djelatnik groblja se pokušavao odmaknuti, ali nasrtljivi mladić nije odustajao od svog, kažu iz policije, protupravnog ponašanja pa je s ciljem da teško ozlijedi 46-godišnjaka skočio na obližnju prikolicu. S nje je uzeo radni alat, točnije lopatu s kojom se prvo “posvađao” slomivši joj dršku. Zatim je nasrnuo na djelatnika groblja kojeg je drvenom drškom više puta udario po ruci i pritom ga teško ozlijedio.
Policiji je trebalo neko vrijeme da mu uđu u trag, ali su uspjeli te dovršili nad 26-godišnjakom kriminalističko istraživanje nakon čega su ga uz kaznenu prijavu za nanošenje teških tjelesnih ozljeda podnesenu državnom odvjetništvu, predali pritvorskom nadzorniku.
Ove godine u srijedu, 16. studenog po prvi puta u Krapinsko-zagorskoj županiji druženjem, razmjenom iskustva i međusobnim povezivanjem obilježio se Svjetski dan poduzetnica na inicijativu Poduzetničkog kluba žena Krapinsko-zagorske županije. “Svima nama je ponekad potrebno ohrabrenje, podrška i uvažavanje okoline” – poručuju poduzetnice sa skupa.
Susret se održao u Krapini u prostorima Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina. Bila je to lijepo provedena večer, svi zajedno kroz razgovore i razmjenu informacija, zaključili su da bi ovakvih susreta trebalo više kroz godinu i da je ženama, zapravo uvijek najveći problem umrežavanje i odvajanje vremena za ovakva druženja.
Detektirani su problemi svima poznati: dalje udio žena na upravljačkim pozicijama u tvrtkama, kao i u znanosti, politici i poduzetništvu još uvijek nije niti blizu željenih 50% Evidentna je još uvijek i razlika u plaćama između žena i muškaraca za isto radno mjesto u mnogim kompanijama, „stakleni strop“ kad su u pitanju visoke upravljačke pozicije, otežan pristup kapitalu….
Predsjednica Poduzetničkog kluba žena Krapinsko-zagorske županije Snježana Leljak uvodno se obratila i objasnila razloge zašto se obilježava Svjetski dan poduzetnica; ” Svjetski dan poduzetnica obilježava se 19. studenog diljem svijeta jer poduzetnice žele ukazati na specifične izazove s kojima se one susreću, a posebice se želi naglasiti potreba ohrabrivanja i podrške. Zajedničkim druženjem, umrežavanjem i razmjenom iskustva sa pripadnicima akademske zajednice i studenticama, budućim poduzetnicama želi se ukazati na važnost obrazovanja, usavršavanja, praćenja trendova i inovacija tj. važnost cjeloživotnog učenja,” – istaknula je Leljak te najavila da je ovaj susret probio led i da će Poduzetnički klub žena KZŽ svake godine raznim aktivnostima obilježavati Svjetski dan poduzetnica u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Nenad Sikirica, dekan Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina pozdravio je sve prisutne u ime svih djelatnica i djelatnika Veleučilišta, poželio dobrodošlicu : Mi na Veleučilištu imamo otprilike podjednak broj studentica i studenata i o tome uopće ne treba razmišljati, tu kvote nisu potrebne, to je jednostavno prirodna situacija koja je kod nas,” – rekao je Sikirica te se kasnije tijekom rasprave osvrnuo na potrebu cjeloživotnog učenja i stjecanja novih znanja te naglasio da je Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina svima na raspolaganju, uvijek dostupno i za savjete i suradnju. „Intencija nam je uvijek bila da kvalitetnim prijenosom kompetencija stvaramo stručnjake sposobne za uspješno rješavanje poslovnih izazova budućnosti, sposobni da svoja znanja pretoče u poduzetničke pothvate te da oni ubuduće vode napredak gospodarstva i u našoj Županiji i u Republici Hrvatskoj. Znanje je zapravo ključno i zato je Veleučilište tu, da raznim programima cjeloživotnog učenja u budućnosti još više pomogne poduzetništvu i gospodarstvu u cjelini. Vjerujemo i da naše studentice i studenti, kojima se zaista trudimo prenositi znanja uz praćenje inovacija i novih trendova, nakon diplome jesu mladi stručnjaci koji se bez problema uključuju u naše i europsko tržište rada,” – rekao je Sikirica.
Mira Krpan, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao izaslanica dekanice Sanje Sever Mališ uputila je čestitku poduzetnicama povodom njihovog dana: “Kao međunarodno akreditirana institucija posvećeni smo kontinuirano unapređenju nastavnog i istraživačkog procesa kako bismo pripremili studente i studentice da samostalno ili integrirani u organizacije, pokazuju izvrsnost i inovacije, te stvaraju vrijednost za gospodarstvo i društvo u cjelini. Ponosni smo da ženama koje su imale viziju, originalnost i odvažnost da se otisnu u poduzetništvo danas dajemo potporu i obilježavamo njihov dan. Želim svim ženama poduzetnicama, ali i svima vama mnogo hrabrosti, inovativnosti, uspjeha, poticajno i pozitivno okruženje kako biste lakše savladali sve izazove,” – poručila je Krpan.
Sanja Mihovilić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu KZŽ, kao izaslanica župana Željka Kolara čestitala je svim poduzetnicama na upornosti i odvažnosti: “Vaš trud, rad, upornost i disciplina, to su odlike koje su dovele do toga da danas imamo oko 22 posto žena kao vlasnica, osnivačica ili direktorica tvrtki, dok je u obrtništvu preko 35 posto. To govori da žene dominiraju u uslužnim djelatnostima, a vidljivo je da je bitna ambicioznost, imati ambiciju i biti uporan. Često su žene te, kao što je spomenuto već u uvodnom dijelu, žene su te koje su manje plaćene, ali kad ste vi vlasnice svojih obrta ili tvrtki, raspolažete svojim vremenom, odlučujete i doprinosite rastu i gospodarstvu i općenito cijelom društvu,” – istaknula je Mihovilić te dodala da joj je drago da ide suradnja sa Ekonomskim fakultetom jer aktualna dekanica je iz Zagorja i to je još dodatni poticaj svima i dokaz da uvijek na kraju prepoznaje znanje, ulaganje i trud.
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović uz podršku ovakvim aktivnostima, aktivno se uključio u raspravu vezano za institucionalno rješavanje pitanja produženog boravka djece u školi, kao i popodnevnu smjenu u vrtiću: “Grad nastoji riješiti ta pitanja ali je ponekad problem ekonomske isplativosti zbog premalog broja djece, odnosno roditelja koji su zainteresirani za to,” – istaknuo je gradonačelnik te naglasio je da je i on ponekad u istim problemima jer žena radi u Zagrebu u bolnici, a njegov posao iziskuje cjelodnevni angažman, pa bi produženi boravak djeteta u školi sve to olakšalo, ali za sad se u gradu nisu stvorili uvjeti. Kad smo ga pitali kakva je situacija kad se gleda omjer žena i muškaraca na upravljačkim pozicijama gradonačelnik Gregurović je pojasnio da je Grad Krapina primjer dobre prakse jer u gradskim ustanovama i tvrtkama muškarci su podzastupljeni spol: “Od svih pročelnika u Gradu sve su žene, od svih ravnatelja ustanova od škola, vrtića, knjižnice, Pučkog otvorenog učilišta, pa čak i u komunalnom poduzeću sve su žene, a muškarci samo u vatrogastvu i vodovodu, – rekao je Gregurović.
U raspravu se uključila i profesorica Mira Hercigonja Szekeres, koja je istaknula da je u poduzetništvu bila 35 godina, a sad radi 15 godina u Veleučilištu i poznati su joj svi ti problemi s kojima se susreću žene kod stvaranja karijere. Naglasila je da je cjeloživotno učenje i rad na sebi i svojim kompetencijama je zapravo imperativ svih koji žele uspjeti.
Janja Kantolić, tajnica Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina, od prvog dana daje podršku ovakvim aktivnostima i svima je skrenula pozornost da postoji digitalna komora koja je na raspolaganju svim poduzetnicama i gdje mogu naći dobre savjete, informacije, ali uvijek mogu doći i osobno u Komoru Krapina koja je svima na raspolaganju.
Poduzetnice su također aktivno sudjelovale u raspravi o svim tim izazovima s kojima se susreću u poslovanju, zaključile su da im je ovakav način okupljanja i umrežavanja “napunio baterije” i da je zaista važna međusobna podrška i razmjena informacija. Bez obzira na sva znanja, iskustva i bez obzira na postignute uspjehe, svima nama je ponekad potrebno ohrabrenje, podrška i uvažavanje okoline.
Obilježavanje Svjetskog dana poduzetnica Poduzetnički klub žena KZŽ organizirao je u suorganizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina i Alumni kluba VHZK, a pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije Grada Krapine i Poslovnog kluba “Skup za Zagorje”.
Oko 400.000 građana Hrvatske, što je usporedivo s populacijom cijele Splitsko-dalmatinske županije, boluje od KOPB-a, upalne bolesti trajnog suženja dišnih puteva, čiji se simptomi, od kojih su najčešći kašalj, zaduha i iskašljavanje, često zanemaruju i rijetko prijavljuju. Svjetski dan KOPB-a ove se godine obilježava pod sloganom „Jedna pluća za cijeli život“, povodom čega su vodeći domaći stručnjaci za respiratorne bolesti na panel raspravi istaknuli važnost cjeloživotnog zdravlja pluća.
„KOPB smo zadnjih godina zapustili, jer su ga prerasli korona i potresi. No riječ je o trećem po redu uzroku smrtnosti u svijetu i jednoj od najkompleksnijih plućnih bolesti, a oboljeli su dodatno prikriveni zbog svojevrsnog srama, budući da je riječ najčešće o pušačima“, istaknuo je akademik Samaržija, te najavio novu platformu za praćenje KOPB-a. „Kažu da 60% građana RH ima pametni telefon, tako da nam digitalizacija očito nije bauk. Novim projektom GREEN LUNG i mobilnom aplikacijom želimo omogućiti svim oboljelima kompletnu podršku u praćenju simptoma, redovitom uzimanju terapije i komunikaciji s liječnicima“, najavio je akademik, s napomenom kako će aplikacija biti dostupna u prvoj polovici 2023. te sadržavati i brojne savjete o važnosti prehrane, fizičke aktivnosti te liječenju KOPB-a.
Mnoge osobe, smatrajući kako od KOPB-a mogu oboljeti samo pušači i stariji, ignoriraju simptome zamora i kašalj, te odgađaju odlazak liječniku. Rana dijagnoza i terapijska intervencija ključne su za pozitivan ishod bolesti koja je neizlječiva, ali ju je moguće držati pod kontrolom“, istaknuli su stručnjaci.
„KOPB je bolest uglavnom starije populacije, međutim, kod mladih se treba razviti svijest da razmišljaju unaprijed o svome zdravlju i plućima te ih treba educirati jer je potrebno 10 do 20 godina da se KOPB razvije. Prvi simptomi najčešće se javljaju oko četrdesete godine, a zatim može proći cijelo desetljeće da pacijenti uopće ne znaju da boluju od KOPB-a, već misle da su simptomi posljedica starosti ili pušenja. Iako je danas pušenje vodeći uzrok obolijevanja od KOPB-a, vjerujemo da će u budućnosti to biti udisanje zagađenog zraka koji će biti neizbježan i u gradovima i u manjim mjestima“, pojasnila je doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac motivaciju iza projekta Green Lung.
Prema podacima HZJZ-a, četiri osobe u Hrvatskoj svakoga dana preminu od ove teške, kronične bolesti, trećeg vodećeg uzroka smrti u svijetu, a svaka deseta osoba starija od 40 godina boluje ili će oboljeti od KOPB-a. Globalno se predviđa da će se broj umrlih gotovo udvostručiti u nadolazećim desetljećima. Razlozi tome su rapidno starenje stanovništva i svakodnevna izloženost čimbenicima rizika, kao što su pasivno pušenje, onečišćeni zrak, prašina, dim i kemikalije.
Kao tajnica udruge Udah života, Ivana Rubil, glavna medicinska sestra Dnevne bolnice Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća istaknula je važnost suradnje oboljelog sa zdravstvenim timom. „Onog dana kada se postavi dijagnoza, oboljeli mora biti svjestan da je dobio suputnika za čitav život. Tek tada predstoji njegov novi život i njegova borba za kvalitetu života koja mora biti održiva i dovoljno kvalitetna kako bi on mogao nastaviti svoj život. Oboljeli mora biti svjestan da će dobiti terapiju koju će morati uzimati kontinuirano, redovito i na pravilan način. Sada dolazi do najbitnijeg faktora, a to je suradljivost, odnosno njegova adherencija s medicinskim timom, gdje je medicinska sestra jedan od najvažnijih članova tima s kojom će se on savjetovati, koja će mu biti na raspolaganju te će mu davati sve dostupne informacije.“
Na panel raspravi istaknute su i šire mogućnosti screening programa, izuzetno važnoga u ranoj dijagnostici KOPB-a za koji je Hrvatska već primila međunarodne pohvale, te kroz koji je dosad prošlo već 11.000 građana.
Udruga Plava krila predstavila je priručnik „Vodič za život sa PAH-om“, koji oboljelima od plućne hipertenzije, pruža stručne informacije o bolesti. Riječ je o izuzetno rijetkoj i teškoj plućnoj bolesti koja često prekasno bude prepoznata i dijagnosticirana, no iako je to nekad bila smrtonosna bolest, istaknuo je akademik Samaržija, danas je, zahvaljujući inovativnim terapijama i podršci zdravstvenog sustava, kronična.
Povodom Svjetskog dana KOPB-a, koji se već dvadeset godina obilježava svake treće srijede u studenome, u kampanju se uključilo i više hrvatskih gradova, koji će u srijedu navečer zasvijetliti javne površine narančastom bojom koja simbolizira borbu protiv KOPB-a.
