Posts in category: Uncategorized

Najiščekivaniji sportski događaj u 2022. godini, Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru, sve nam glasnije kuca na vrata. U skladu s time, fokus publike, polako ali sigurno, seli se na Arapski poluotok. Stara latinska poslovica kaže da svi putevi vode u Rim, ali od 20. studenog do 21. prosinca vodit će, što doslovno, što figurativno – u Dohu. S obzirom na premijerni termin održavanja Mundijala, ove ćemo zime, dakle, umjesto tradicionalnih blagdanskih hitova Mariah Carey, Whama i Chrisa Reae, slušati Nereda i Zaprešić Boyse. Nakon što su hrvatski navijači u travnju imali mogućnost kupnje ulaznica za utakmice “vatrenih”, HNS je, u predvečerje svjetske nogometne smotre, osigurao i dodatni kontingent karata. Potaknuti time, saznali smo sve informacije i detalje koji bi našim sunarodnjacima na putu u najbogatiju arapsku zemlju, ali i tijekom boravka u njoj, mogli biti od koristi.

Procjenjuje se da bi u Kataru, kumulativno, moglo prisustvovati 1,2 milijuna navijača sa svih strana svijeta, a svoj skromni doprinos dat će i navijači u crveno-bijelim kvadratićima. Njih se u zaljevskoj zemlji, tijekom grupne faze natjecanja, očekuje oko 1500, s time da bi konačnu brojku mogao “podebljati” uvodno spomenuti dodatni kontingent ulaznica za hrvatske navijačke sektore, koji je HNS osigurao početkom studenog. Ulaznice za utakmice u skupini, ovisno o poziciji na tribinama, podijeljene su u tri cjenovne kategorije. Hrvatima su, tako, ponuđene ulaznice 1. kategorije, čija je cijena 1802 kune, odnosno druge kategorije, po 1351,50 kuna i treće kategorije, za koje treba izdvojiti 561,80 kuna.

– Omogućeno je ukupno tisuću ulaznica po utakmici, većinom 1. kategorije (odlukom Fife). Najveći interes vladao je za ulaznicama treće kategorije, kojih je ujedno bilo i najmanje, te su brzo prodane. Interes za ulaznicama prve i druge kategorije manji je, te su ulaznice još uvijek dostupne za kupnju, tako da navijačima dostupnost ulaznica neće biti problem za to natjecanje, barem ne za prvi krug – izvijestio nas je glasnogovornik HNS-a Tomislav Pacak.

Hayya kartice

Ulaznica, prije svega onih skupljih, dakle, ne nedostaje. Nakon njihove kupnje i rezervacije smještaja (o kojem će biti riječi u nastavku teksta) sljedeći korak za hrvatske, ali i sve ostale navijače, naknade su za eventualnu pratnju, odnosno obvezna registracija. O čemu se radi?

Od 1. studenoga u Katar, naime, mogu ući isključivo osobe s ulaznicama za utakmicu, u pratnji do najviše tri gosta – koji moraju platiti dodatnu naknadu od 1055 kuna (ne odnosi se na djecu mlađu od 12 godina). Posebno je važno istaknuti da su navijači obvezni napraviti i online registraciju, s ciljem dobivanja digitalne kartice Hayya, koja će im u Kataru predstavljati vizu i besplatnu propusnicu za javni prijevoz (metroe i autobuse), te hitnu medicinsku pomoć.

 Put

Većina hrvatskih navijača koji će bodriti reprezentaciju na SP-u vjerojatno je već odavno stavila kvačicu na sve organizacijske stavke koje se tiču transporta i smještaja, ali postoji mogućnost da to ipak nisu učinili svi, osobito oni koji su do ulaznice došli nakon što je u prodaju pušten posljednji kontingent. Oni na raspolaganju imaju nekoliko različitih opcija. U trenucima pisanja ovog teksta, Qatar Airways i dalje je nudio izravne letove do Dohe. Za povratnu kartu od Zagreba do Dohe, u terminu od 18. studenoga do 2. prosinca (koji obuhvaća otvorenje SP-a, te sve tri utakmice Hrvatske u skupini), potrebno je izdvojiti nešto više od 6000 kuna.

Druga opcija odnosi se na let Turkish Airlinesom, koji uključuje presjedanje u Istanbulu, u istom terminu, po cijeni od oko 4500 kuna. Za one nešto pustolovnijeg duha, postoji i opcija leta Ryanairom do Pafosa na Cipru. Iz Pafosa se, autobusnim međugradskim linijama, s presjedanjem u Limassolu, može doći do najveće ciparske luke u Larnaki i uhvatiti povratni let do Dohe. U smjeru Katara leti se Royal Jordanianom i Qatar Airwaysom, s presjedanjem u Ammanu, a natrag Egypt Airom, te se presjeda u Kairu. Opisana avantura koštala bi otprilike 6000 kuna.

Smještaj

Pitanje smještaja za navijače tijekom trajanja SP-a definitivno je najkompleksniji segment puta. S jedne su strane kapaciteti ograničeni, a s druge su cijene vrlo visoke, osobito ako tražite nešto komfornija rješenja. Organizator je inicijalno govorio od 90.000 raspoloživih smještajnih jedinica (30.000 hotelskih soba plus 60.000 apartmana i vila za iznajmljivanje), ali vremenom je, improvizacijom u vidu “plutajućih hotela” (kabine na usidrenim kruzerima u Dohi), kampova i kontejnerskih naselja, ta brojka porasla na 130.000. Provjerili smo što je od toga ostalo na raspolaganju hrvatskim navijačima, i po kojim cijenama.

Noćenje za jednu osobu u hotelu s dvije zvjezdice u Dohi se, zaključno s trenutkom izlaženja ovog teksta, na Bookingu moglo rezervirati po cijeni od 2500 do 3500 kuna. Za nešto bolju uslugu (tri i četiri zvjezdice) potrebno je izdvojiti od 5000 do 15.000 kuna za noć, a za one s najdubljim džepom, tu su luksuzni hoteli s pet zvjezdica, u kojima noćenje košta i preko 20.000 kuna. Privatni smještaj može se naći po cijenama od 2500 do 5500 kuna za noć, ali, također, u nekim luksuznijim varijantama, ide preko 20.000 kuna po noćenju. Valja napomenuti kako je u većini ponuda, poglavito onih povoljnijih, istaknuto kako su raspoložive još jedna ili eventualno dvije smještajne jedinice.

Najpovoljniji (ali i najskromniji) svakako je smještaj u navijačkom selu, koje je otvoreno u četvrtak, i sadržava 6000 kontejnera na prostoru od 3,1 četvornog kilometra. Kompleks je izgrađen u blizini aerodroma, te uključuje stanice za autobuse i metro, privremeni restoran i trgovine. Kontejneri tankih zidova dizajnirani su za boravak jedne ili dvije osobe, s dva odvojena kreveta, noćnim ormarićem, malim stolom i stolicom, klima uređajem, WC-om i tušem. Noćenje u njemu košta oko 1500 kuna, a s pansionom nešto više od 2000.

– Otprilike 60% kontejnera već je rezervirano – rekao je Omar al-Jaber u ime organizatora za AP, dodavši kako će se navijačima, na lokaciji u neposrednoj blizini međunarodne zračne luke Hamad, ponuditi i kabine od 600 kuna po noćenju. Oni koji se odluče za tu varijantu, morat će se naviknuti na zaglušujuću buku zrakoplova, ali i na pijesak koji nanose pustinjski vjetrovi.

Postoji opcija i za žitelje Lijepe naše koji nemaju volje ili vremena sami isplanirati put, rezervirati smještaj i organizirati slobodno vrijeme u Kataru, a istodobno raspolažu s dovoljno financijskih resursa da plate nekome kako bi to učinio umjesto njih. Ban tours, kao službena turistička agencija HNS-a, za hrvatske je navijače pripremio tri vrlo sadržajna aranžmana/programa. Prvi (22. 11. – 28. 11) obuhvaća utakmice s Marokom i Kanadom, te košta 39.750 kuna, drugi (26. 11. – 2.12.) obuhvaća utakmice s Kanadom i Belgijom, te stoji 37.750 kuna, a treći (30. 11.- 7. 12.) susret s Belgijom i potencijalni dvoboj osmine finala, te je za njega potrebno izdvojiti 39.750 kuna.

Navijači će biti smješteni na dvije lokacije po odabiru; na kruzeru MSC World Europa ili u stanovima novoizgrađenog objekta na ekskluzivnoj lokaciji “The Pearl”, a u cijenu aranžmana, osim smještaja i povratnih avionskih karata, uračunate su i pristojbe u zračnim lukama, transferi autobusom, obroci u restoranima, brojni izleti, razgledavanje znamenitosti Dohe, usluge vodiča, vožnja pustinjom na terenskim vozilima, jahanje deva, krstarenje drvenim čamcima, i posjeti muzejima. Iako su cijene navedenih paketa, za hrvatske standarde, poprilično visoke, vlasnik agencije Željko Marković u svojim je posljednjim izjavama ustvrdio kako je prodano preko 300 aranžmana te da je na sva tri programa ostalo još 50-ak slobodnih mjesta.

Hrana i piće

Katar je turistička zemlja izuzetno bogate gastronomske ponude, u kojoj ćete bez većih problema pronaći restorane gotovo svih svjetskih kuhinja – od francuskih i talijanskih, preko brazilskih i peruanskih, pa sve do marokanskih, turskih, libanonskih, indijskih azerbajdžanskih, tajlandskih i japanskih. Cijena hrane, kao i u slučaju smještaja, značajno varira od restorana do restorana, ovisno o brojnim čimbenicima. Kada govorimo o prosjeku, prema podacima Numbea, najveće svjetske baze za troškove života, obrok u katarskom restoranu srednjeg ranga koštat će vas oko 400 kuna, dok ćete, primjerice, hamburger, krumpiriće i piće, u McDonald‘su platiti oko 50 kuna.

Jedan od “tipova” koji bi mogao koristiti hrvatskim navijačima, saznali smo gledajući HRT-ov putopisni serijal Inshallah Qatar. Ako želite jesti u nekom od restorana internacionalnih kuhinja i pritom ne bankrotirati, svakako biste trebali posjetiti tržnicu Souq Waqif u Dohi. Tamo se, primjerice, između ostalih, nalazi i libanonski restoran Saida, u kojem, prema riječima novinarke Martine Validžić, poslužuju obilne porcije, te se dvije osobe mogu najesti za 80 do 90 kuna.

Kad govorimo o piću, konzumacija alkohola tijekom predstojećeg SP-a posljednjih je mjeseci predstavljena kao problem od nacionalne, ako ne i svjetske, važnosti. Iako su u Kataru na snazi stroge zakonske regulative, navijačima će se, ipak, za vrijeme trajanja turnira, progledati kroz prste.

– Alkohol nije dio katarske kulture. Gostoprimstvo, međutim, jest. I zato će navijači koji žele konzumirati alkohol tijekom SP-a to moći – poručili su DW-u iz Vrhovnog odbora za isporuku i naslijeđe, tijela zaduženog za organizaciju SP-a u Kataru.

Alkoholna pića zabranjeno je unositi u državu i konzumirati ih u javnosti, stoga svakako nećemo, kao što je to bio slučaj na ranijim nogometnim smotrama, gledati scene razgaljenih navijača koji piju i pjevaju na gradskim ulicama i trgovima, ali oni koju budu htjeli, grla će smjeti močiti na drugim, točno određenim, lokacijama, i pod jasno definiranim uvjetima.

To će, primjerice, moći činiti u licenciranim hotelskim barovima i restoranima, gdje će za malo pivo ili čašu vina, morati izdvojiti najmanje 80 kuna, dok će oni s nešto istančanijim ukusom za koktel platiti više od 120 kuna. Prema informacijama AFP-a, pivo će se točiti i na štandovima u blizini stadiona, a ti štandovi radit će do 30 minuta prije utakmice, odnosno još sat vremena nakon njezina završetka. U glavnoj Fifinoj fan-zoni, smještenoj u Al-Bidda parku u Dohi (na 500.000 četvornih metara), također će biti štandova s pivom, ali će se oni otvarati tek od 18.30.

Kad je riječ o bezalkoholnim pićima, prema podacima Numbea, u katarskim kafićima prosječna je cijena bočice vode (0,33) tri kune, Coca-Cole (0,33) osam kuna, a cappuccina oko 40 kuna. U dućanima se litra i pol vode može naći za manje od četiri kune, pola litre bezalkoholnog piva za nešto više od 17 kuna, dok će vas kutija cigareta stajati oko 50 kuna.

Prijevoz u Kataru

Hrvatska će, kao što je već dobro poznato, u Kataru igrati u skupini F s Marokom, Kanadom i Belgijom. Utakmica s Marokom bit će odigrana 23. studenoga na stadionu Al Bayt, s početkom u 11 sati. Al Bayt je drugi najveći stadion katarskog turnira i nalazi se u gradu Al-Khoru, smještenom 50 kilometara sjeverno od Dohe.

Druga utakmica na rasporedu je četiri dana kasnije, 27. studenoga, na stadionu Khalifa International u Dohi od 17 sati. Dalićevi odabranici grupnu fazu natjecanja završit će okršajem s Belgijom 1. prosinca (16 sati) na stadionu Ahmad Bin Ali u gradu Ar Rayyanu, koji je oko 11 kilometra (zapadno) udaljen od katarske metropole. Do potonja dva stadiona hrvatski će navijači moći izravno doći podzemnom željeznicom, dok će ih, na putu do Al Bayta, metro voziti do najdalje stanice na sjeveru (Lusail), odakle će dalje nastaviti autobusom (10 minuta), odnosno pješice (30 minuta).

Ukupno je pet od osam katarskih stadiona direktno povezano mrežom podzemne željeznice, a za ostale je, kao u slučaju Al Bayta, organiziran autobusni prijevoz. Kao što je u uvodnom dijelu teksta rečeno, vožnja podzemnom željeznicom i autobusima za navijače, odnosno vlasnike Hayya kartica, bit će besplatna. Kad je riječ o taksi prijevozu, on u Kataru nije skup; start će vas koštati otprilike 16 kuna, dok ćete za svaki sljedeći kilometar platiti još dodatne četiri. Osim katarske taksi službe Karwa, na raspolaganju imate i Uber, koji bi trebao biti još i povoljniji

Običaji i zakoni

Katar je zemlja islamskog svijeta. Osim alkohola, u zemlju ne smijete unijeti ni električne cigarete s obzirom na to da je “vaping” zakonom zabranjen. Ilegalni su, dakako, i narkotici, pa se za posjedovanje i minimalne količine droge mogu očekivati stroge sankcije. Treba, također, pripaziti i na intenzitet fizičkog kontakta. Svaki čin koji katarske vlasti okvalificiraju “pretjerano intimnim” i “uvredljivim”, bez obzira na spol i seksualnu orijentaciju “počinitelja”, može završiti novčanom kaznom, uhićenjem, pa i deportacijom. Navijačice iz nemuslimanskih zemalja nisu obvezne nositi hidžab ili nikab, ali moraju biti “pristojno” odjevene. Konkretno, njihove suknje moraju biti do koljena, a kratke majice moraju im pokrivati ramena.

U subotu 12. studenoga završene su prijave za 51. izdanje Malonogometnog turnira Kutija šibica 2022. powered by Coca-Cola koji će se tradicionalno održati od 26. studenog do 29. prosinca, a ove godine se za turnir prijavilo ukupno 286 ekipa što je najveći broj prijava na turnir još od 2009. godine.

Najveći broj prijava očekivano je u seniorskom dijelu turnira gdje će se za prestižnu titulu osvajača Kutije šibica boriti 188 ekipa, što je 46 više u odnosu na prošlu jubilarnu Kutiju, u veteranskom dijelu turnira je 78 prijavljenih ekipa što je 16 više u odnosu na prethodno izdanje turnira dok se za treći turnir žena prijavilo čak 20 ekipa što je 12 više nego prošle godine. U odnosu na prošlogodišnje izdanje turnira prijavljeno je 74 ekipe više što samo potvrđuje status najvećeg malonogometnog turnira u regiji te najavljuje još jedno spektakularno izdanje turnira.

U svim kategorijama su se prijavili prošlogodišnji pobjednici turnira koji dolaze braniti svoje naslove, a na Kutiji će nastupiti ekipe iz svih krajeva Hrvatske, od juga Dalmacije, preko Like, Gorskog kotara, Istre i Zagorja, pa sve do Slavonije a posebno veseli činjenica da su se na kultni malonogometni turnir prijavile i brojne momčadi iz susjedstva. Tako će svoju sreću na najvećem malonogometnom regionalnom turniru ove godine u veteranskom dijelu iskušati čak i jedna ekipa iz Austrije, te ekipe iz Bosne i Hercegovine i Slovenije.

U četvrtak 17. studenoga s početkom u 12:00 sati na rasporedu je tradicionalno izvlačenje parova u Pivani, Ilica 222, a prve utakmice bi se trebale igrati 26. studenoga.

Osim u Dvorani II Doma sportova utakmice će se igrati i u sportskim dvoranama Dubrava, Sutinska vrela i Boško Božić Pepsi, a karte za sve utakmice moći će se kupiti na blagajnama dvorana u kojima se igraju utakmice te putem službene web stranice turnira www.kutija-sibica.hr.

Objava Na 51. Kutiji šibica nastupit će čak 286 ekipa što je najviše prijava od 2009. godine pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Umirovljenici općine Brdovec imali su prvo masovno druženje nakon skoro triju godina. Proslavili su Martinje i sačuvali mošt. Iza nas su teška vremena, ali oni imaju snagu.

Uzeli su zamah i to pokazali na vinogradarski praznik. Uživali su u krštenju mošta i druženju sa svojim gostima iz Slovenije kojeg nije bilo nekoliko godina.

“Sačuvali smo mošt da nam ga ne ukradu za vino. Ovdje imamo 155 prijatelja, gostiju iz Slovenije. Recipročno im vraćamo za što smo ih u Dobovi posjetili prije dvaju i po godina. Došli su autobusima i osobnim prijevozom. Oduševljeni su ambijentom svi koji tu još nisu bili”, rekao je Željko Gašparinčić, predsjednik Udruge umirovljenika općine Brdovec.

Mnogi gradonačelnici, a kamoli načelnici bili bi zavidni na ovakvoj proslavi dana svetog Martina u Drenju Brdovečkom. Raspoloženje je bilo odlično.

Brdovec je prva općina do granice sa Slovenijom, a i Hrvatska je na putu za ulazak u Schengen. Međutim, ovi krajevi, i prije i poslije, uvijek će biti povezani.

Ovaj vinogradarski kraj, osobito sjeverni dio općine Brdovec, bogat je vinorodnim brežuljcima okrenutim suncu. Ondje čekaju vina izraženog mirisa i punog okusa. Nije li to najbolji razlog da se Martinje proslavi upravo u Brdovcu?

Objava Martinje u Brdovcu pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Sin čuvenog glumca zabljesnuo je u ulozi Fadinarda, u “Talijanskom slamnatom šeširu” pokojnog Georija Para, a nedugo potom u predstavi Ivice Buljana, adaptaciji romana autora Kristiana Novaka “Ciganin, ali najljepši” u kojoj je kao protagonist Sandi scenu dijelio s poznatom glumicom Ninom Violić. Mnogi ga znaju i kao visokoplasiranog finalista koji je pod stručnim vodstvom mentorice Paule Jeričević osvojio srca mnogih gledatelja emisije “Ples sa zvijezdama”.

Nju pak redovito gledamo u domaćoj seriji “Kumovi” u kojoj interpretira doktoricu Luce Akrap, tihu patnju Janka Gotovca kojem je život udahnuo Momčilo Otašević, zvijezda TV serija i crnogorski Hamlet. Filip Vidović i Ana Uršula Najev mladi su glumci koji su 2018. i 2020. godine kući odnijeli nagradu magazina Studio Jutarnjeg lista i Hanza Medije, Zlatni Studio u kategoriji Novo lice u kazalištu.

Filip Vidović

Boris Kovacev/Cropix

Provjerili smo što je navedena nagrada značila mladoj i perspektivnoj glumici Ani Uršuli Najev i nekima od njenih kolegica i kolega koji se također mogu pohvaliti ovom medijskom nagradom ili nominacijom u spomenutoj kategoriji Zlatnog Studija, kao i kuda ih je njihov profesionalni put otada vodio.

Dok je laureat Filip Vidović nedavno nastupio u Molièreovu “Don Juanu” makedonskog redatelja Dejana Projkovskog, čija je premijera prošloga mjeseca održana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, njegova kolegica Tena Brankov Nemet, koja je 2018. bila finalistica Nagrade Zlatni Sudio u kategoriji Novo lice u kazalištu, u posljednjih je pet godina glumila u desetak predstava, nekoliko filmova i serija, uključujući aktualnu seriju “Kumovi” Nove TV, u kojoj je utjelovila naivnu ministrovu kćer Valentinu. Među kazališnim ostvarenjima posebno ističe najrecentniju predstavu “Što na podu spavaš” Darka Cvijetića u režiji Kokana Mladenovića te koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, Narodnog pozorišta Sarajevo te Internacionalnog teatarskog festivala MESS koju će hrvatska publika, nada se Brankov Nemet, uskoro imati prilike pogledati.

Vjetar u leđa

Godinu 2018. pamtimo i po nominacijama Adriana Pezdirca i Josipa Brakusa. Pezdirc je prošloga mjeseca zaigrao u premijeri predstave ZKM-a redatelja Janusza Kice “Svjetlo pada”, a relativno nedavno odigrao je i Aljošu Karamazova u predstavi “Braća Karamazovi” redatelja Olivera Frljića.

Brakus, koji snima novu sezonu “Mrkomira Prvog”, s druge strane, među svojim angažmanima ističe aktualnu seriju “Metropolitanci” te zaposlenje u Satiričkom kazalištu Kerempuh.

– Ja sam, prije stalnog anagažmana, bio prvi vanjski suradnik koji je ikada u sezoni igrao dvije glavne uloge u Kerempuhu (“Doma je najbolje” i “Bilježnica Robija K.”) – govori Brakus, a na televiziji ga, kaže, možemo vidjeti i u novom spotu Zaprešić Boysa za Svjetsko prvenstvo u Katru, te će uskoro zaigrati u Exitovim “Izbacivačima”.

Godine 2019. pobjedu je odnijela glumica Elizabeta Brodić koja je u seriji “Drugo ime ljubavi” stala uz bok spomenutog Momčila Otaševića. Trenutno joj je fokus, napominje, kazalište, a radila je i na Narodnom radiju.

Elizabetin konkurent u kategoriji Novo lice Mateo Videk igra u predstavama ZKM-a “Braća Karamazovi” te “Čarobnjak iz Oza”. Ovo je ljeto zahvaljujući filmu “Nosila je rubac črleni” doživio i svoju prvu filmsku premijeru u Puli.

Među nominiranima pamtimo i ime Dajane Čuljak, članice kazališta Komedija koja je recentno glumila i u &TD-ovoj predstavi “Kralj umire” prema Ionescovu tekstu te, u sklopu Histrionskog ljeta, šepavu, ali bogatu Rožu u predstavi “Svoga tela gospodar” prema tekstu Slavka Kolara. Na 15. Gumbekovim danima dobila je nagradu za najbolju glumicu za ulogu Ines u “Kriznom stožeru” redatelja Mirana Kurspahića u izvedbi Kazališne družine Rebel. Glumica koju pamtimo iz “Novina” bila je dio humoristične serije “Minus i plus” te igrano-lutkarske serije za djecu “Slonko”.

Godinu 2020. obilježila je pandemija koronavirusa, koja će većini ostati prva asocijacija na tu godinu. Split­skoj glumici Ani Uršuli Najev ostat će u sjećanju i po trijumfu u kategoriji Novo lice. Uz seriju “Kumovi”, koja se i dalje snima, među najznačajnijim angažmanima izdvaja svoj glazbeni projekt “For Amy”, predstavu “Sretna ne bila”, miniseriju “Balkanika”, monodramu “Elena Razdujeva” te film “Klimanje” koji je bio prikazan na lanjskim ZFF-u i FMFS-u, a koji je za samu glumicu imao posebno značenje.

Dobra generacija

Marin Klišmanić, koji je te, 2019. godine također bio nominiran, na 73. dubrovačkim ljetnim igrama u komediji “Ljubovnici” redatelja Aleksandra Švabića utjelovio je Dotura Prokupija. Pod velike uspjehe može pisati i predstavu “Zločin na kozjem otoku” u režiji Paola Magellija, prema tekstu Uga Bettija, ulogu Andreja u Čehovljevoj drami “Tri sestre” u režiji Bobe Jelčića te “Genijalnu prijateljicu” Elene Ferrante u režiji Marine Pejnović, u kojoj glumi i njegov kolega Filip Vidović.

Marin Klišmanić

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Za nagradu koja je otišla Ani Uršuli Najev konkurirao je i Paško Vukasović koji rado pamti rad na kratkometražnim igranim filmovima “Nije zima za komarce” i “Badnjak”. Među kazališnim projektima ističe predstave u kazalištima Hotel Bulić te Moruzgva, a posebno se veseli skoroj premijeri predstave “Ne može” u režiji Helene Petković u Boom! teatru. Prošle godine slavila je glumica Matea Marušić. Prepoznata je njena interpretacija Julije u predstavi “Gospođica Julija” u režiji Aide Bukvić, koprodukciji vinkovačkog kazališta i HNK Osijek.

Mlada snaga vinkovačkog Gradskog kazališta “Joza Ivakić” među profesionalnim uspjesima ističe rad na “Nori” Henrika Ibsena u režiji Paola Tišljarića. Igra također naslovnu ulogu u koprodukcijskoj predstavi Dramskog kazališta Gavelle, u “Teni”.

Ovogodišnjeg pobjednika Tomu Medvešeka možemo gledati u “Metropolitancima”, a naveliko rade i Tea Harčević te Dea Presečki koje su se ove godine također našle na popisu nominiranih za nagradu Zlatni Studio. Harčević izdvaja rad na “Maloj zabavi” autorskoj predstavi Vanje Jovanovića u Teatru &TD, kratkim filmovima Hani Domazet i Sare Horvatić, “Zagrepčanki” Dražena Krešića te HRT-ovim “Metropolitancima”.

Presečki pak spominje predstavu “Svoga tela gospodar” u režiji Damira Lončara koja je igrala na Opatovini u sklopu Histrionskog ljeta. Predstava će joj, objašnjava, ostati u prekrasnom sjećanju zbog ansambla s kojim je radila te iskustva koje ju je učinilo još strpljivijom te izdržljivijom glumicom. Nominacija je Deu Presečki na prvu iznenadila.

– Bilo mi je drago što stojim rame uz rame s talentiranim i radišnim glumcima svoje generacije. Mogu reći da mi je nagrada pomogla da se moje ime čuje dalje i jače, što mi je vjerojatno i donijelo poslovnih prilika – kaže Presečki, dok će njezina kolegica Harčević reći: – Nominacija za Zlatni Studio veliki je vjetar u leđa za nekoga tko je na početku svoje karijere.

Laureatkinja iz 2020. Ana Uršula Najev imala je specifičnu situaciju budući da u tom trenu nije radila u Zagrebu. Studentica splitske Umjetničke akademije prije nominacije, a onda i pobjede, bila je posve nepoznata glumica.

– Meni je nagrada pomogla da me bolje upoznaju zagrebačka publika i generalno publika izvan Dalmacije te da proširim poznanstva unutar svoje struke. Simpatije publike posebno su me obradovale. Sve što radimo ipak radimo za publiku. Bilo da se radi o predstavi, seriji ili filmu, ljudi presuđuju što će i koliko dugo zaživjeti – rekla je Najev.

Ana Uršula Najev

Tom Dubravec/Cropix

‘ZS me je mapirao’

Dok nekima nagrada Zlatni Studio ili nominacija predstavljaju priznanje njihova truda i rada, druge podsjećaju na prva kazališna iskustva. Elizabetu Brodić nagrada je zatekla nakon obranjene diplome i odigrane prve profesionalne predstave, a drago joj je što će baš “Luđak i opatica”, njena prva predstava u HNK u Varaždinu, zauvijek biti vezana za ovu pobjedu.

Josipu Brakusu nominacija za Novo kazališno lice za ulogu Okca u “Narodnom heroju Liljanu Vidiću” u režiji Krešimira Dolenčića u kazalištu Kerempuh došla je kao studentu četvrte godine Akademije.

– Bila je to potvrda dobro obavljenog posla u kazališnome debiju – smatra glumac koji kaže da se prva uloga uvijek pamti. Zato su mu i nakon pet godina predstava, a posredno i nominacija, ostale u srcu. Drago mu je što je sudjelovao u prvoj sezoni ove nagrade, no još mu je draže, kaže, što je pobjedu u konkurenciji Novog lica u kazalištu uzeo njegov prijatelj Filip Vidović za ulogu u Komedijinu “Talijanskom slamnatom šeširu”.

– Nominacija za nagradu Novo lice svakako je, planinarskim rječnikom, markacija koja potvrđuje da sam na dobrom putu, značajan vanjski poticaj. Posebice u tom periodu, netom nakon Akademije – mišljenja je Paško Vukasović, koji nominaciju zahvaljuje i redateljima Filipu Noli i Ariji Rizvić te cijelom ZKM-u s kojima je surađivao na predstavi “Tri X i ja”.

– Svaka nagrada divan je vjetar u leđa, pokretač i potvrda kvalitetnog rada. Posebice nagrada Zlatni Studio – zaključuje Matea Marušić te priznaje da joj je uistinu puno značila jer je u pitanju “najprestižnija medijska nagrada” koja je “odjeknula i mapirala je” kao mladu glumicu…

Nakon dvije godine pauze, Hrvatsko društvo bolesnika s rakom prostate, uz podršku Grada Zagreba i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, danas je na glavnom zagrebačkom trgu bana Josipa Jelačića organiziralo novo izdanje akcije „Svi za njega“. Radi se javnozdravstvenoj inicijativi kojom udruga želi upozoriti na nužnost preventivnih pregleda i što ranije dijagnostike kako bismo smanjili smrtnost oboljelih od ovog sijela raka po kojoj smo trenutno među najgorima u Europi.

Akciji na trgu je danas kao izaslanica gradonačelnika grada Zagreba prisusutvovala Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, članovi udruge i okupljeni uzvanici su tom prilikom građanima dijelili informativne letke, a to je ujedno bila i odlična prilika za razmjenu iskustava i razgovor s liječnicima.

Rak prostate drugi je najčešći oblik raka kod muškaraca u Hrvatskoj te od njega godišnje oboli oko 2800 osoba, a prema podacima iz 2021. godine upravo je od tog karcinoma umrlo njih 805. Prema usporednim podacima o incidenciji raka prostate u EU populaciji, u Hrvatskoj se dijagnosticira 20-tak posto manje raka prostate (stopa incidencije u Hrvatskoj je 122,1 oboljeli na 100.000 stanovnika, a EU prosjek je 153,9 oboljelih na 100.000 stanovnika), što sugerira da realno u populaciji godišnje imamo gotovo 600 neotkrivenih bolesnika kojima je zbog izostanka dijagnoze značajno smanjen životni vijek.

„Rak prostate najčešće napada muškarce u dobi iznad 50 godina, to su muškarci koji su na vrhuncu svojih karijera, ekonomski nositelji svojih obitelji i zajednica. Rak prostate u početnoj fazi nema simptoma, zbog čega se otežano otkriva, a simptomi se nažalost javljaju tek nakon što se rak proširi. Zato je glavni cilj akcije ‘Svi za njega’ osvještavanje važnosti prevencije i ranog otkrivanja. Preventivni pregledi su izuzetno važni, cijelo društvo tu treba napraviti hrabriji iskorak u tom smjeru jer na taj način doslovno spašavamo živote”, objasnio je predsjednik društva Velimir Korak te pozvao sve oboljele i njihove bližnje da im se jave i uključe u rad udruge. „Kada ljudi dođu k nama u udrugu preplašeni su i ne znaju što ih sve čeka. Mi smo tu da zajedno s njima prolazimo kroz sve njihove strahove, razmjenjujemo iskustva, razgovaramo o liječenju, potencijalnim nuspojavama bolesti i terapija i zato smo članovima osigurali i psihološku pomoć“, ističe Korak.

Dok je u Hrvatskoj rak prostate drugi uzrok smrti od raka kod muškaraca, u svijetu je on tek na petom mjestu po smrtnosti. Na temelju podataka SEER programa u periodu od 2008. do 2014., petogodišnja stopa smrtnosti kod bolesnika s metastatskim rakom prostate pri postavljanju dijagnoze je bila 70%, u usporedbi s gotovo 0% kod bolesnika s dijagnosticiranim lokaliziranim ili regionalnim rakom prostate (NCI, 2019c). Stručnjaci tvrde kako se kombinacijom ranog otkrivanja bolesti i široke dostupnosti suvremenih terapija dokazano može produljiti život pacijenata i pozitivno utjecati na nepovoljne brojke smrtnosti.

„Muškarci koji u obitelji nemaju nikoga tko je obolio od raka prostate prvi pregled bi trebali obaviti oko svoje pedesete godine, dok bi muškarci iz one skupine koja je imala rak u obitelji, prvi pregled urologa trebali obaviti i nekoliko godina ranije. Iako su najrizičnija skupina muškarci u dobi iznad 65 godina, naša ciljna skupina u podizanju svijesti o važnosti ranog otkrivanja su i svi ovi mlađi od 65 godina. Naime, ako se rak otkrije u ranoj fazi, on je u više od 90 posto slučajeva izlječiv“, objasnila je docentica Marija Gamulin iz Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Kako su naglasili u udruzi, Hrvatska treba još mnogo poraditi na prevenciji i ranom otkrivanju te bolesti, no u isto vrijeme su pacijenti zadovoljni dostupnosti i izborom terapija. Iz udruge upozoravaju da se u najavljenoj reformi zdravstvenog sustava nikako ne bi smjelo štediti na dostupnosti i izboru terapija jer bi na taj način jednim potezom napravili tri koraka unazad u borbi Hrvatske s ovom bolešću.

„Rak prostate je jedna dinamična bolest i dinamično polje u medicini. Svake godine se razvija nova terapija i mi kao struka se trudimo konstantno uvoditi nove tehnike liječenja te u tome imamo podršku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Mi danas u Hrvatskoj možemo ponuditi pacijentima sve metode koje su trenutno dostupne i u inozemstvu. Čim kliničke studije pokažu učinkovitost metode, ona se implementira i za potrebe naših pacijenata“, istaknuo je urolog prim.dr.sc. Tomislav Kuliš.

Objava Hrvatsko društvo bolesnika s rakom prostate: Smrtnost nam je među najvećima u Europi, imamo gotovo 600 neotkrivenih slučajeva raka prostate godišnje pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Grad Dugo Selo obilježava Dan Grada povodom blagdana Martinja 11. studenog kada se uz bogat program održava i svečana sjednica Gradskog vijeća.

Blagdan je Svetog Martina održava se 11. studenog koji je ujedno i Dan Grada Dugog Sela i blagdan župe Svetog Martina Biskupa. Ranokršćanski iscjelitelj i biskup sv. Martin postao je s vremenom najvažniji od pet vinskih svetaca koji se u Hrvatskoj štuju na jedinstven način, a njegov se blagdan – Martinje slavi na datum njegova pogreba.

Cijeli ovaj tjedan Grad Dugo Selo obilježava proslavu Dana Grada, a centralno događanje održavalo se jučer, 11. studenog 2022. kada se održala svečana sjednica Gradskog vijeća. Tom je prigodom gradonačelnik Nenad Panian rekao kako je ponosan na svoje djelatnike, članove Gradskog vijeća i građane. „Bitni su projekti za budućnost. Iako su već duže vrijeme u tijeku radovi na brojnim lokacijama, i za sljedeću godinu već imamo u planu 50 milijuna projekata samo komunalne infrastrukture, uz brojne druge. Jednom kad završe, Grad Dugo Selo biti će sasvim drugi grad nego što je danas. Bit će europski grad s drugačijom populacijom i načinom života“, najavio je Panian. Dugo Selo jedan je od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji bilježi pozitivan prirast stanovništva. „Svi mi odgovorni smo za stanje u našoj državi. Naša vizija je kako zadržati našu djecu u Hrvatskoj. Možemo im dati vrtiće, škole, fakultete i otpratiti ih na autobus. Moj san je kako zadržati mlade.“

„Uz sve uspješne projekte u proteklih godinu dana na kojima vam mogu čestitati, najveći uspjeh je povećan broj stanovnika u gradu. Uz ostale gradove u Županiji, vjerujem da je to posljedica dugogodišnjeg ulaganja u mlade obitelji, gradnju škola, dvorana, stanova te uz pomoć europskih sredstava i Vlade, gradnju vrtića i povećanje kapaciteta kako bi sve obitelji imale sve potrebno za život. Uz završetak vodoopskrbe i komunalnih projekata, zaokružiti će se svi naši planovi za budućnost“, naglasio je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Mato Čičak.

Izaslanik predsjednika Vlade Tomislav Okroša istaknuo je kako je ovo grad kojiprokurzivno raste koji više nije isti kao što je bio prije 10, 20 godina, u kojem su mnogi našli svoj dom. „Dugo Selo je grad koji ima trend doseljavanja, trend mladih obitelji, trend porasta stanovništva. U novim cestama, školama i vrtićima vidi se da je ovo grad mladih ljudi. Vlada RH aktivno radi na poboljšanju materijali i socijalnih uvjeta u jedinicama lokalne samouprave. Bez stvaranja uvjeta, neće biti niti ostanka stanovništva. Stoga je u proteklom periodu uloženo više od 2 milijarde kuna u više od 500 vrtića, a nedavno je kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti dodijeljeno i narednih milijardu i 280 milijuna kuna za 259 dječjih vrtića. Ići će još jedan javni poziv na 340 milijuna kuna, što je ukupno 3,4 milijarde kuna koji će biti uloženo u obrazovanje i infrastrukturu.“

„Ovaj grad ide prema naprijed i na dobrom je putu. U tom ga prati Zagrebačka županija koja ga podržava u brojnim segmentima. Uz dva velika EU projekta – Centra za robotiku i Vodoopskrbu i odvodnju, sredstva za gospodarstvo, turizam, kulturu, sport, ali i vatrogasce i dalje ćemo podupirati sve projekte koji će ovdje unaprijediti život“, kazao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec.

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec rekao je kako zapad i istok Županije spaja dobra pozitivna energija. „Kako bi bili gradonačelnik u Dugom Selu morate imati mnoge uloge – otac, majka, bog – najsimpatičniji, znati surađivati sa svima, i znati sve detalje u svim segmentima poslova. Osim brojnih javnih radova, rade se i zgrade, to znači da se ljudi doseljavaju, a to znači da ste poželjna sredina za život i drago mi je da se to događanja na istočnom dijelu Zagrebačke županije.“

Predsjednik Vijeća Kruno Blažinović istaknuo je kako je u gradu prisutan trend stalnog doseljavanja te pozitivan prirast. „Ono na što smo posebno ponosni su ljudi, vrijedni i marljivi koji su nam poticaj da ulažemo u razvoj grada za bolje sutra te sretniju i kvalitetniju budućnost.“ Nikolaus Peter Draskovich rekao kako je kako njegova obitelj prati razvoj grada, te podržavaju grad u svim njegovim naumima.

Po zadnjem popisu stanovništva u Dugom je Selu 17.861 stanovnik. Po nekim evidencijama ima i više stanovnika, ali u svakom slučaju broj raste. U proteklih godinu dana otvorila su se brojna gradilišta, sagradili nogostupi, rotori, biciklističke staze.

Na sjednici su dodijeljene godišnje nagrade:

• STAS d.o.o za postignute rezultate u gospodarstvu
• Petar Rajaković, Miroslav Begić i Danijela Klajn za postignute rezultate u odgoju i obrazovanju
• Ana Marija Šprihal, za postignute rezultate u kulturi
• Antonela Papak, za postignute rezultate u glazbenoj kulturi
• Josipa Bebek i Mara Budić za postignute sportske rezultate
• DVD Andrilovec i Ženska ekipa mladeži DVD-a Ostrna za sudjelovanje na Međunarodnoj vatrogasnoj olimpijadi u Celju

Uručene su zahvalnice:

• Branko Goleš za dugogodišnji doprinos odgoja i obrazovanja
• Predrag Topić za dugogodišnji radi i promicanje kulturne baštine
• Đuro Ravenščak za doprinos razvoju glazbene kulture
• Tomislav Poljak za dugogodišnji rad i promicanje atletike
• Zvonimir Šok za dugogodišnji rad i promicanje kuglanja

Nagradu za životno djelo primio je Boris Mahač za cjelokupno postignuće u očuvanju i promicanju zavičajne baštine, te za unapređenje vinogradarstva i vinarstva na području Grada Dugog Sela.

Objava Panian: Mladi su budućnost i moramo ih zadržati pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Influenca ptica potvrđena je na gospodarstvu s mješovitim vrstama domaće peradi, na području naselja Gornji Stupnik u Zagrebačkoj županiji. Posjednik je dana 9. studenog 2022. godine, zbog uočenog povećanog uginuća peradi, obavijestio nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju koja je dostavila uzorke na laboratorijsko pretraživanje u Hrvatski veterinarski institut – Centar za peradarstvo u svrhu potvrde odnosno isključivanja ove bolesti. Na predmetnom gospodarstvu, po zaprimljenoj sumnji, odmah su provedene mjere kontrole i sprječavanja daljnjeg širenja bolesti životinja sukladno trenutno važećem europskom zakonodavstvu. U petak, 11. studenog 2022. godine, laboratorijski je potvrđen virus influence ptica podtipa H5N1, a određivanje patogenosti virusa je u tijeku. Ministarstvo poljoprivrede odredit će i područja (naselja) u zoni ograničenja (zona zaštite u radijusu od 3 km od zaraženog gospodarstva i zona nadziranja u radijusu od 10 km od zaraženog gospodarstva) u kojima će se provesti dodatne mjere u cilju ranog otkrivanja i suzbijanja bolesti.

Influenca ptica vrlo je kontagiozna virusna bolest divljih ptica i domaće peradi koja uglavnom ne uzrokuje bolest kod ljudi. Bolest se brzo razvija i završava iznenadnim uginućem peradi često bez vidljivih kliničkih znakova bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Bolest se brzo širi i uzrokuje veliku gospodarsku štetu. Brojne europske zemlje kontinuirano prijavljuju slučajeve visokopatogene influence ptica ne samo u populaciji peradi, već i u divljih ptica te ptica u zatočeništvu (npr. zoološki vrtovi). Ovo je treća pojava influence ptica u domaće peradi na području Republike Hrvatske tijekom 2022. godine. 

S obzirom da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice kontinuirano predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporuča se:

• onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama;
• s obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa),
• držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće.

Posjednici koji drže perad dužni su:

• obvezno redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu;
• obavezno redovito pratiti uobičajene parametre proizvodnje (unos vode i hrane, nesivost);
• obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti, promjene uobičajenih parametara proizvodnje i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije,
• za posjednike peradi s 250 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022. godini (Narodne novine br. 145/21 i 90/22). 

U peradi oboljele od influence javljaju se sljedeći znakovi bolesti:

• iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti;
• potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun;
• cijanoza kreste i podbradnjaka;
• sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu;
• značajan pad nesivosti i valivosti te loša kvaliteta ljuske jajeta;
• živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje),
• krvarenja krijeste i podbradnjaka.

 Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica.

Objava Potvrđena influenca ptica kod domaće peradi u RH pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

U subotu je u Zaboku održano potpisivanje i podjela ugovora o stipendiranju učenika srednjih škola i to u tri kategorije :

A – 30 stipendija za nadarene učenike – u iznosu od 400,00 kn mjesečno

B – 30 stipendija za učenike po socijalnom kriteriju – u iznosu od 400,00 kn mjesečno

C – stipendije za učenike koji su školske godine 2022./2023. upisali 1. razred nekog od deficitarnih zanimanja – u iznosu od 500,00 kn mjesečno.

Za ovu školsku godinu potpisano je 184 ugovora, a od čega 120 za deficitarna zanimanja. Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar je istakao da je ovakav način pomoći slatka briga jer je KZŽ prijatelj djece, a sveukupna vrijednost je blizu dva milijuna kuna.

Objava Podjela stipendijskih ugovora učenicima srednjih škola u Zaboku pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.

Nakon dvogodišnje stanke, održan je 16. po redu Predsjednički Martinje kup u organizaciji Golf kluba Ban Jelačić kojim je završena ovogodišnja natjecateljska sezona. Turniru se i ovog puta odazvao velik broj ljubitelja golfa koji su još jednom pokazali da se i sportaši znaju opustiti i dobro zabaviti. Posebnost ovog turnira je što se natjecateljima tijekom […]

The post Golferi zatvorili natjecateljsku sezonu first appeared on Grad Zaprešić.

Borislav Aleraj Akac legenda je hrvatskog alpinizma. Prošao je puno toga, a samo djelić predstavio u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Posjetiteljima je zaželio ugodno čitanje i izrazio nadu da će im se njegova knjiga “Alpinist” svidjeti. U njoj opisuje svoje male penjačke priče.

“Drago mi je da su me pozvali i na neki sam način počašćen. Inače, već sam imao priliku da budem u Zaprešiću. Tu su i neki kojima sam prije nekoliko godina bio učitelj u planinarskoj školi. Ovo mi stoga nije prvi susret sa zaprešićkim planinarima i zbog toga mi je posebno drago. Mislim da im se moje gostovanje svidjelo”, rekao je alpinist Borislav Aleraj.

Ovaj isto tako liječnik dao je puno intervjua. O njemu se pisalo u velikom broju medija. I sam je tijekom ovog predstavljanja naglasio da je urednik u jednom od njih alpiniste zapravo nazvao čudacima.

Čovjeku se planinarenje toliko usadi da, kaže, svakog utorka dobije impuls i mora doći u planinarsku školu. Njegova ekipa penjača dan-danas drži se skupa.

Borislav Aleraj javnosti izvan alpinističkih i planinarskih krugova manje je poznat. Tijekom svoje alpinističke karijere, opisali su ga kao nekoga tko se više posvetio otkrivanju netaknutih stijena u Republici Hrvatskoj nego skupljanju penjačkih trofeja.

Objava Borislav Aleraj gostovao u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.