Nakon ulaska Hrvatske u Shengensko područje više ne postoje prepreke za revitalizaciju Kumrovečke pruge koja je već više od 20 godina zatvorena. Od 2000. pokrenute su mnoge inicijative s namjerom da se ova pruga ponovno stavi u funkciju , a novi sastanak predstavnici hrvatske i slovenske strane održali su u Kumrovcu. Čelnici hrvatskih i slovenskih gradova i općina iz sutlanskog kraja, kroz koje prolazi već više od dva desetljeća zatvorena Kumrovečka pruga sastali su se kako bi dogovorili daljnje korake vezane uz njihovu inicijativu za ponovnom revitalizacijom te zapuštene pruge koja bi trebala prometovati do naselja Imeno u slovenskoj Općini Podčetrtek.
“Našli smo se opet tu u Kumrovcu da potaknemo našu staru priču koja traje ne 5 godina nego ja bih rekao već 20 godina. Tu su načelni uz cijelu sutlansku dolinu od Zagorskih sela do Brdovca ali i naši slovenski prijatelji iz Podčetrteka, Bistice ob Sotli i Brežica. Imamo jednu dobru priču što se tiče same politike od koje bi mogli dobiti podršku jer se Schhengenska zona koja je uvijek bila prepreka pomaknula. Očekujemo da će se sad to sve pokrenuti jer to znači bolju demografsku sliku i spajanje sa Slovenijom sa Celjem, a onda je i Austrija blizu” rekao je domaćin načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt.
Slovenska strana također zainteresirana za revitalizaciju pruge
Župan sam 12 godina i približno toliko traje priča o revitalizaciji te pruge koja zapravo vodi od Zagreba do Maribora. Kumrovečka pruga je potrebna kako Zagorju, tako i Kozjanskom i Obsotelju za razvoj, prije svega za turistički razvoj, budući da je pruga ekološki bolje rješenje od svih drugih oblika prijevoza. Mislim da je ova inicijativa dobra, tim više što se ne radi o projektu za kojeg treba izdvojiti veliku količinu novca jer pruga već postoji pa ne treba raditi otkup zemljišta. Prugu samo treba obnoviti, a za to postoje Europski fondovi. Pričat ćemo s obje vlade i željeznicama obje države i uvjeriti ih da je to potrebno. Ovo područje je zbog toga hendikepirano, ljudi se odseljavaju i to je velika šteta. Dizanjem prometne infrastrukture na jedan viši nivo podigla bi se i kvaliteta života na čitavom ovom području s obje strane Sutle i zato pozdravljam ovu inicijativu. Do sad je bilo puno izgovora, ali sada izgovora više nema, Schengena više nema, tvrde granice više nema. Sad samo trebamo tražiti rješenja. I ja sam danas ovdje predložio da se svi mi udružimo i naručimo studiju, projektnu dokumentaciju i odemo na obje vlade, hrvatsku i slovensku, s konkretnom idejom, iznosom troškova i rješenjima za financiranjem iz fondova. Ako će oni shvatiti da ćemo novac dobiti zato što se udružujemo, onda više neće biti razloga da se to ne riješi. Bez pruge smo već 20 godina, 20 godina nazadujemo, ali mi gradonačelnici i načelnici s obje strane granice smo jedinstveni da to moramo napraviti i mislim da ćemo uspjeti. Naravno, ne preko noći, možda tek kroz 10 godina, ali ja se ipak nadam da će ova pruga biti ponovno u funkciji i puno prije nego za 10 godina” poručio je župan Općine Bistrica ob Sotli Franjo Debeljak.
Sastanak sa ministrom
Prije nekoliko dana načelnika Općine Dubravica Marina Štritofa i gradonačelnika Klanjca Zlatka Brleka u svom uredu primio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a novi sastanak s direktorom HŽ infrastrukture slijedi im već u srijedu.
“Prilikom našeg sastanka ministar Butković je nazvao predsjednika Uprave HŽ infrastrukture gdje je bilo dogovoreno da ćemo pokušati pronaći modele financiranja. Više ćemo znati nakon iduće srijede kad ćemo kolega Brlek i ja imati taj sastank pa ćemo biti pametniji. Bilo je govora o modelima financiranja koji mogu biti kroz EU fondove ili putem nacionalnih sredstva kroz kredite Svjetske banke. U svakom slučaju, više informacija imat ćemo nakon sastanka u srijedu” otkrio je načelnik Općine Dubravica Marin Štritof.
Inicijativu podržao i Zoran Gregurović
Iako neće imati izravne koristi od revitalizacije Kumrovečke pruge potporu ovoj inicijativi došao je dati i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.
“Mislim da je to nadstranačko pitanje u kojem se ne gleda tko je iz koje političke opcije. Naravno da i mi kao Županijska organizacija HDZ-a dajemo podršku toj inicijativi, ali i ja kao gradonačelnik županijskog središta.Pravi susjed se veseli svemu što njegov susjed napravi, a ne da mu je jalan. Sve što se napravi u bilo kojem dijelu Zagorju donosi boljitak za sve nas, a ne samo za taj jedan dio” istaknuo je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.
Pruga mora ići sve do slovenskog Imena
U zaključku Vlade istaknuto je da će se Kumrovečka pruga obnoviti samo do Klanjca, no načelnici i gradonačelnici na to više ne pristaju a posebno načelnik Kumrovca Robert Šplajt.
“Na to sad više ne pristajemo jer, ponavljam, Schengenska zona nam više nije prepreka, a nije nam prepreka ni to što na nekim dijelovima pruga katastarski prelazi na slovensku stranu, budući da je revitalizacija ove pruge također i u interesu Slovenije. Zato inzistiramo da pruga ide do Zagorskih Sela i da se spoji na slovensku prugu u Imenu” napomenuo je Robert Šplajt.
Više od 40 godina Kumrovečka pruga bila je žila kucavica ovog kraja, a svi se nadaju da će njezina ponovna revitalizacija donijeti novi gospodarski i demografski uzlet području uz Sutlu kojem je bila od nemjerljivog značaja.
Objava Lokalni čelnici održali sastanak vezan za revitalizaciju Kumrovečke pruge pojavila se prvi puta na TV ZAPAD.
