U tijeku je šesti Planinarski tjedan u Zaprešiću. Članovi Hrvatskog planinarskog društva Zaprešić tim povodom imaju izložbu fotografija „Fotografije iz gojzerica“.
Otvorena je u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića od sedmog do 30. studenog ove godine.
“Ovo je već tradicionalni planinarski tjedan. Zahvala ide zaprešićkoj gradskoj knjižnici, koja je inicijator. Mi smo se naravno pridružili na prvi poziv i animirali članove da čim više počnu fotografirati u planinama na našim izletima. Tako građane svake godine možemo počastiti s jednom ovakvom izložbom. Ne samo izložbom nego i predavanjima koja slijede u tjednu”, rekao nam je Darko Matić, predsjednik Hrvatskog planinarskog društva Zaprešić.
Darko Matić, predsjednik Hrvatskog planinarskog društva Zaprešić
Fotografije su nastale na planinarenjima po hrvatskim i europskim planinama.
“Znali smo imati i tematske izložbe. Međutim, članovima smo ovog puta pustili na volju. Fotografije iz gojzerica, jednostavno. Na zajedničkim te samostalnim izletima u planinama svatko je fotografirao ono što mu oku odgovara. Ovo je rezultat”, dodao je Matić.
Današnja tehnologija svakom omogućava da koliko-toliko bude fotograf. Međutim, ove fotografije iz gojzerica doista kao da su snimili pravi fotografi. Valja reći da su nekolicina ovih planinara članovi fotografskoga kluba, ali fotografije su zapravo većinom nastale mobitelom.
Svjež zrak da se osjetiti i putem fotografija. Magle nije bilo, pa pogledi pucaju na sve strane.
Deseti Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (u nastavku: SSMH) “Vrijednosti u vremenu promjena” nastavljen je okruglim stolom pod nazivom “Sport i Hrvati!” u utorak 8. 11. 2022. godine s početkom u 19 sati na Kinezološkom fakultetu, Horvaćanski zavoj 15.
Okrugli stol “Sport i Hrvati!” otvorila je Sara Horvat, članica SSMH, i ukratko je predstavila udrugu te pozvala dekana Kineziološkog fakulteta Maria Baića da pozdravi sve prisutne.
Okrugli stol “Sport i Hrvati!” obilježila je panel rasprava podijeljena u tri kruga pitanja. Prvi krug pitanja odnosio se na sport kao identitet i percepciju sporta u Hrvatskoj. U drugom krugu govorilo se o ulaganju u sport i stanju njegove infrastrukture, dok se treći krug pitanja odnosio na pitanja mladih i izazove s kojima se susreću u sportu.
Na okruglom stolu govorili su: Igor Bišćan, Danira Bilić, Franjo Arapović i Barbara Matić, a moderator je bio Mislav Krstulović.
Igor Bišćan istaknuo je kako je nogomet u velikoj prednosti pred drugim sportovima jer posjeduje najveću bazu djece. Naveo je kako su Hrvati kao nacija genetski predodređeni za ekipne sportove, s nogometom na čelu. Kao jedan od najvećih problema, Bišćan je izdvojio velik broj mladih talenata koji ne uspiju u potpunosti ispuniti svoj potencijal. Ukazao je na to kako svako razdoblje nosi svoje probleme i uvjete te bi se trebalo prilagoditi vremenu, okolini i drugačijim uvjetima odrastanja mladih nada. Zaključio je kako je najveći izazov u razvoju i radu ispunjenje mogućnosti na najvišoj razini kroz vlastito iskustvo i znanje.
Danira Bilić istaknula je kako je hrvatski sport u svjetskim razmjerima simbol uspješnosti. Govorila je o važnosti i snazi sporta kao kohezivnog čimbenika koji može dovesti do ujedinjenja u društvu. Bilić napominje kako se funkcioniranje sporta još uvijek mijenja te da je važno da se stvaraju bolji uvjeti s ciljem postizanja većih uspjeha. Istaknula je važnost obrazovanja sportaša kako bi nakon završetka karijere mogli nastaviti s radom na upravljačkim pozicijama i pridonijeti razvoju sporta. Ukazala je na problem pronalaska novog izvora financiranja i ulaganja u razvoj sporta. Naglasila je kako je od iznimne važnosti poticati djecu da se od malih nogu bave sportom pod nadzorom stručnjaka. Zaključila je kako je najvažnije znati prepoznati talent i usmjeravati ga da se u potpunosti razvije.
Franjo Arapović prisjetio se svojih uspjeha u karijeri. Govoreći o uspjesima istaknuo je kako su Hrvati naklonjeni sportu i da ga doživljavaju kao dio identiteta koji im je blizak, ali unatoč tome, nekolicina se podcjenjivački odnosi prema postignutim rezultatima. Arapović se osvrnuo i na pitanje ulaganja i infrastrukture te je istaknuo kako se svake godine sve više ulaže u sport, ali da je potrebno bolje urediti financiranje. Naglasio je kako je bitno da se država skrbi o obrazovanju sportaša i nakon njihove karijere. Zaključio je kako je vidljiv rast i napredak u svim sportovima, kako postoji kvalitetna struka, no da je potrebno više sredstava kako bi se zadržalo mlade nade u Hrvatskoj.
Barbara Matić osvrnula se na svoje nedavne uspjehe. Prisjetila se svojih početaka i Janice Kostelić koja ju je svojim uspjesima nadahnula da se nastavi baviti sportom nepoznatim široj javnosti kako bi ostavila svoj trag i približila judo većem broju ljudi. Istaknula je kako judo kao sport u Hrvatskoj napreduje uz
pomoć Saveza, ali naglasila je kako i dalje postoje brojni problemi poput loših uvjeta rada i nedovoljnog financiranja. Zaključila je kako se povećava broj mladih koji se bave borilačkim vještinama, ali nemaju dovoljno sredstava što im otežava ionako teške uvjete treniranja.
Ovom prilikom najavljujemo i okrugli stol „Pravo na dijete ili prava djeteta“ koji će se održati danas, u srijedu 9. 11., s početkom u 19 sati na kojem će o pitanjima surogat majčinstva, medicinski pomognute oplodnje i najboljem interesu djeteta u kontekstu udomiteljstva i posvojenja govoriti dr. sc. Barbara Preložnjak, dr. sc. Mirjana Radan, Krešimir Miletić, univ. spec. act. soc. te Matija Štahan, mag. litt. comp. Okrugli stol održat će se u Auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14.
U Krapini se održalo obilježavanje Dana Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije. Tim povodom održalo se otvorenje novih prostora komore te prigodno uručivanje redovnih godišnjih zahvalnica i plaketa.
Tradicija obrtništva u Krapini potječe još iz srednjeg vijeka
Jedna od najjačih gospodarskih snaga KZŽ-a su njeni obrtnici i zaposlenici, kojih preko 6500 djeluje na području Zagorja. Njihova važnost istaknuta je upravo na obilježavanju dana Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije.
“Moram reći da obrtništvo u Krapini ima stvarno dugu tradiciju. Znamo da je Krapina postala slobodno kraljevsko trgovište i od onda se ovdje kontinuirano ono razvija. Moram priznati i čestitiji svim obrtnicima koji rade i privređuju, jer na taj način ne samo da zapošljavaju druge nego i pune gradski kao i županijski proračun. Mi onda možemo onda ta sredstva ulagati u druge nužne stvari, stoga im zahvaljujem.” rekao je gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović. Na njega se nadovezao i župan Kolar koji je istaknuo sljedeće: “Znanje koje oni imaju i tradiciju ulaganja u ljude i nove tehnologije, ali i dio tradicijskih obrta koji odražava našu kulturu je od nemjerljive važnosti za Krapinsko-zagorsku županiju.”
Zoran Gregurović, gradonačelnik Grada Krapine
Povodom obilježavanja dana Obrtničke komore u Krapini su svečano otvoreni i njeni novi prostori za koji je kao i za mnoge druge potrebe komore sredstva osigurala KZŽ. “Evo, znamo da je stari prostor na Trgu Ljudevita Gaja vrlo prepoznatljiv po svom natpisu iznad ulaza, no međutim taj prostor nije pratio vrijeme, a kako se tempo života ubrzava, tako sve raste, pa je i taj je prostor postao skučen. Ali će sigurno ostati zabilježeno u povijesti da je ovdje bila kolijevka obrtništva, ne samo u Krapini, nego i na čitavom ovom području.” naglasio je gradonačelnik Gregurović.
Istaknut i problem koji muči gospodarstvo ne samo KZŽ-a nego i šire, a to je problem nedostatka radne snage koji županija pokušava riješiti u suradnji sa školama . “Svi imamo problema s radnom snagom, no nadamo se da će se to riješiti u suradnji s našim srednjim školama. Puno se ulaže, Obrtnička komora obilazi osnovne škole kako bi učenicima objasnila što s obrtničkim školama mogu dalje.” rekao je predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, Nenad Kučiš.
Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije
Župan Kolar je pak istaknuo: “Županija stipendira učenike za školovanje za obrtnička i strukovna zanimanja, pomažemo sudjelovanje obrtnicima na raznim sajmovima, a pomogli smo i pri uređenju ovih novih prostora“.
Na svečanoj skupštini Obrtničke komore održala se i dodjela godišnjih priznanja i zahvalnica, među kojima valja istaknuti dodjelu zlatne plakete Mirku Blažićeviću.
Na kraju je naglašeno i kako je u KZŽ-u u zadnjih desetak godina po prosječno isplaćenoj plaći zabilježen skok s 18. na 4. mjesto od svih hrvatskih županija.
Zamjenik župana Damir Tomljenović uručio je gradonačelniku Grada Jastrebarsko Zvonimiru Novoselu 10,7 milijuna kuna vrijedan ugovor za obnovu gradskog muzeja te župniku župe Sveta Jana Josipu Gonanu 4,2 milijuna kuna vrijedne ugovore za sanaciju klizišta i izradu projektne dokumentacije za obnovu crkve sv. Ane u Gorici Svetojanskoj.
„Otkako smo u travnju ove godine raspisali javni poziv za financiranje obnove zgrada javne namjene oštećenih potresom zaprimili smo 82 prijave, a potpisali 68 ugovora ukupne vrijednosti nešto više od 85 milijuna kuna. Riječ je o decentraliziranim sredstvima i vjerujem da će nas ta pomoć Vlade RH pratiti sve dok ne obnovimo i posljednji objekt u Zagrebačkoj županiji“, rekao je Tomljenović, istaknuvši kako Zagrebačka županija obnovu javnih objekata putem javnog poziva financira u sto-postotnom iznosu.
Tomljenović je podsjetio kako je Gradu Jastrebarsko za obnovu i izradu projektne dokumentacije Zagrebačka županije prethodno već dodijelila 1,2 milijuna kuna vrijedne ugovore.
„Oštećenja muzeja su od prizemlja do potkrovlja sve veća i ozbiljnija, a ova obnova obuhvatit će kompletnu sanaciju i statičku rekonstrukciju zgrade muzeja“, rekao je Novosel zahvalivši Zagrebačkoj županiji na dodijeljenim sredstvima.
Kustosica muzeja Jelena Škrabe naglasila je kako će se obnovom osigurati rad Muzeja za još jedno stoljeće.
Crkva sv. Ane u Gorici Svetojanskoj nakon potresa kategorizirana je crvenom naljepnicom. „Obnova je već započela s milijun kuna pomoći od strane Ministarstva kulture, a zahvaljujući sredstvima Županije moći ćemo nastaviti daljnje radove na učvršćenju crkve i izgradnji svetišta“, rekao je župnik Josip Gonan.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar potpisao je s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković Sporazum o pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode tuče na poljoprivredi Krapinsko-zagorske županije.
Područje Krapinsko-zagorske županije je u svibnju i lipnju 2022. godine zahvatila prirodna nepogoda – tuča koja je uzrokovala značajne štete poljoprivredi, gospodarstvu, nerazvrstanim cestama, komunalnoj i društvenoj infrastrukturi te stambenim zgradama. Posebno su bila pogođena područja gradova Klanjec i Oroslavje, te općina Hum na Sutli, Kumrovec, Zagorska Sela, Veliko Trgovišće i Bedekovčina.
Kako bi se ublažile i djelomično uklonile posljedice prirodne nepogode tuče koja je u svibnju i lipnju pogodila područja Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 09. lipnja 2022. godine donijela odluku o dodjeli pomoći u ukupnom iznosu od 54 milijuna kuna. Spomenuti iznos raspodjeljuje se za štete u poljoprivredi u vrijednosti od 25 milijuna kuna, za štete na nerazvrstanim cestama 5 milijuna kuna, za štete u gospodarstvu 6 milijuna kuna, a s preostalih 18 milijuna kuna iz proračunske rezerve Ministarstvo financija financirati će štete na komunalnoj i društvenoj infrastrukturi i stambenim objektima.
Vlada Republike Hrvatske zadužila je županije da u suradnji s resornim ministarstvima izrade Programe potpore male vrijednosti za ublažavanje i djelomično uklanjaju posljedica tuče te utvrde kriterije za dodjelu sredstava pomoći, kao i konačan popis oštećenika s pripadajućim iznosima pomoći te osiguraju uvjete za ispravnu provedbu nadzora i namjensko trošenje sredstava.
Sukladno tome, Krapinsko-zagorska županija objavila je Javni poziv – potpore male vrijednosti poljoprivrednicima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode tuče, koji je bio namijenjen poljoprivrednicima s područja gradova Klanjec i Oroslavje, te općina Hum na Sutli, Kumrovec, Zagorska Sela, Veliko Trgovišće i Bedekovčina koji su prijavili štetu od tuče, a nemaju osigurane usjeve. Javni poziv za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na području Krapinsko – zagorske županije u 2022. godini bio je po prvi puta otvoren od 19. srpnja do 1. rujna, te je bio ponovo otvoren do 26. rujna 2022. godine.
Na Javni poziv ukupno je zaprimljeno 369 zahtjeva. Za 347 zahtjeva koji su prihvatljivi iznos štete sukladno Registru štete iznosi 9.238.989,93 kuna. Nakon obrade zahtjeva Ministarstvo poljoprivrede je odobrilo 5.057.500,00 kuna za pomoć poljoprivrednicima u saniranju posljedica tuče, što je 54,6 posto od traženog iznosa. Župan Željko Kolar istaknuo je da Županija čeka da resorno ministarstvo doznači sredstva, koja će Županija potom unutar 30 dana od primitka isplatiti korisnicima.
Gradonačelnik Željko Turk obišao je sa suradnicima trenutno otvorena gradilišta na području Grada Zaprešića i provjerio kako napreduju radovi obnove Pučkog otvorenog učilišta, gradnje novog vrtića i Centra mini atletike te sanacije Krapinske ulice u Jablanovcu. Gotovo 60 milijuna kuna je ukupna vrijednost ovih projekata kojima će se poboljšati svakodnevno funkcioniranje, ali i obogatiti društveni […]
Autosjedalice smanjuju rizik pogibije djeteta u sudaru do 70 %, a rizik od ozbiljne ozljede za više od 90 %, no samo ako se pravilno koriste. Kako bi pomogla roditeljima u tome Udruga RODA organizirala je besplatan pregled dječjih autosjedalica u Zaprešiću. Kako bi provjerili jesu li pravilno postavili autosjedalicu u svoje vozilo i smještaju li pravilno svoje dijete u nju odazvao se velik broj građana Zaprešića.
“Došao sam radi sigurnosti unuka. Da budemo sigurni da je to dobro postavljeno jer imam ja već i godina. Možda sam pogriješio i krivo to napravio. Cure su ažurne i sve su lijepo sredile i objasnile, zadovoljan sam”, rekao je Milan Marković koji je došao provjeriti svoju sjedalicu.
Milan Marković
“Roditelji ili skrbnici su se mogli prijaviti za pregled da im dodijelimo termine kako bi spriječili čekanje i gužvu. Obično su u timu dvije savjetnice koje pregledaju onda kako je autosjedalica namještena, kako je dijete zavezano, provjerimo je li prikladna za taj uzrast, je li moguće ju uopće pravilno namjestiti u auto. Nadajmo se da će svaki tko ode znati pravilno namjestiti i da će dijete biti pravilno vezano u autosjedalici” poručila je savjetnica Udruge RODA za autosjedalice Italina Benčević.
Italina Benčević
U Hrvatskoj se autosjedalice često nepravilno koriste
U Hrvatskoj se broj pravilno korištenih autosjedalica kreće od 10 % do 20 %, a to su brojke koje volonterke i volonteri udruge Roda ovakvim pregledima nastoje povećati.
“Malo je teže namjestiti ih. Mislim da bi prodavači to trebali malo bolje objasniti i pomoći ali nisu educirani. Zato postoje ovakve tete koje nama to pomognu”, zadovoljan što je potražio pomoć od udruge RODA ustvrdio je Milan Marković.
“Ako mogu utješiti roditelje došao je isofix sustav koji olakšava postavljanje u automobil. Međutim treba striktno pratiti proizvođačeve upute i to polako primjeniti. S obzirom da na tržištu ima jako puno autosjedalica znaju se roditelji pogubiti u svi tim minimalnim uvjetima i sličnom pa mi uskačemo kao pomoć”, rekla je Italina Benčević.
Pravila korištenja
Postoje osnovna pravila kako se i kakve autosjedalice koriste za određenu dob.
“Djeca bi trebala biti u autosjedalicama prikladnim svom uzrastu do 150 centimetara visne prema zakonskim odredbama. Jaje je najčešće ono koje koristimo za novorođenče. Negdje oko godine dana do 15 mj. ih većina djece preraste. Ono što je jako bitno u toj dobi da je autosjedalica postavljena pod 45 stupnjeva u odnosu na tlo. Bito je i da nastavite djecu voziti u suprotnom smjeru od vožnje minimalno do 15 mj., a preporuka je do 4. godine. Jednom kad odlučite voziti dijete u smjeru vožnje onda koristite autosjedalicu sa svojim pojasevima ali u smjeru vožnje. Nakon toga tj. nakon 4. godine i minimalno 15 kg možemo koristiti pomoćno postolje s naslonom koje bi bilo uputno koristiti sve do kraja korištenja autosjedalice”, otkrila je Italina Benčević.
U Zaboku se održalo potpisivanje ugovora o suradnji između zabočkog Pučkog otvorenog učilišta i nekolicine gradskih i županijskih udruga. Cilj poticanja ovakve suradnje je privlačenje što većeg broja posjetitelja na kulturna događanja koja se organiziraju u POU Zabok.
Potpisan ugovor o suradnji s pet udruga
U prostoru Gradske galerije Zabok održalo se potpisivanje ugovora o suradnji nekoliko udruga s područja grada Zaboka i KZŽ-a s POU Zabok. Slični ugovori bili su već potpisani sa školama i knjižnicom s područja grada a sve s ciljem pružanja potpore pri organizaciji događanja.
Branko Piljek, ravnatelj POU Zabok
Vezano na potpisivanje navedenih ugovora ravnatelj POU Zabok, Branko Piljek rekao je:” Ovo je jedan marketinški potez da se kultura u ovom djelu koju rade Galerija i multimedijalni centar približi ljudima. Da ljude privučemo na besplatne programe koje imamo poput izložba i koncerata. Isti tako, da svu djelatnost vezanu za multimedijalni centar koja se odnosi na financijsko i materijalno poslovanje unaprijedimo, odnosno vratimo kino na staze prije korone kada je bio samodostatan.”
Ugovori su potpisani s Hrvatskom udrugom Muži zagorskog srca, Ogrankom Matice hrvatske Zabok, podružnicom Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Krapinsko-zagorske županije te Maticom umirovljenika Krapinsko-zagorske županije kao i grada Zaboka. Putem međusobne suradnje povećat će se tako promocija pogotovo nekih važnih kulturnih događanja kako za grad tako i za samu županiju.
Nenad Kralj, Hrvatska udruga Muži zagorskog srca
Ispred Hrvatske udruge Muži zagorskog srca okupljenima se na navedenu temu obratio i Nenad Kralj: ” Suradanja s udrugama na području cijelog Zagorja je nešto čemu i mi stremimo. Čak smo imali i neke ideje za organizacijom udruga, no nije postojalo neko stožerno tijelo, a danas je ovdje POU Zabok. Ja mislim da se moramo svi skupa primiti posla i pomoči POU Zaboku da se naprave što bolji programi.”
Ovim putem osim što će se pojačati suradnja među udrugama sami građani bit će bolje informirani o kulturnim i drugim važnim događanjima u svome gradu.
U pola bijela dana, vidno alkoholizirani 49-godišnjak iz Zaprešića koji je otprije poznat policiji, u parku Kombolove ulice u Utrinama, uzvikivao je “Je*o vas Dinamo”, a potom je pred svima koji su se ondje zatekli, uključujući i djecu, izvadio spolovilo te se njime trudio urinirati na udaljeni grm, piše Jutarnji.
Netko je sve to prijavio policiji koja je ubrzo došla u park, a 49-godišnjak ih je počeo vrijeđati i psovao im Boga.
S obzirom da se ogriješio o četiri članka Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i onog o osobnoj iskaznici, jer ju nije imao kod sebe kad ga je policija tražila.
Zbog toga je završio na Prekršajnom sudu, a iako je sudski postupak ignorirao, sudac ga je svejedno kaznio novčano s 1896,50 kuna te mora platiti i sudske troškove u iznosu od 200 kuna.
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) predstavo je EU projekt „Unaprjeđenje sustava evidencije i upravljanja državne imovine“ financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Projekt ima za cilj postojeći Središnji registar državne imovine koji čini sveobuhvatno, cjelovito, metodološki standardizirano rješenje za ažuriranje evidencije državne imovine, nadograditi novim funkcionalnostima, kako bi se olakšalo evidentiranje i vođenje evidencije o imovini Republike Hrvatske.
Tom prilikom Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva je naglasio „Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva aktivno provodi uz ovaj projekt cijeli niz EU projekata informatizacije čime su pokrenute značajne aktivnosti u području digitalizacije i razvoja novih usluga i platformi. Očekivani rezultati provedbe ovog projekta su nadograđen sustav za prihvat svih pojavnih oblika imovine, temeljem kvalitetne analitike izvještaja kreiran javni i transparentan sustav uvida u stanje državne imovine. Središnji registar državne imovine predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju državne imovine. Cilj Središnjeg registra državne imovine je stvoriti uvjete i izraditi sustav koji će osigurati kvalitetno vođenje evidencije državne imovine, temeljem propisa Republike Hrvatske. Kontinuirana nadogradnja sustava u području digitalnih tehnologija potvrđuje da idemo u dobrom smjeru, da digitalna transformacija nema alternativu, a zahvaljujući ovom projektu omogućuje se kvalitetno vođenje evidencije državne imovine u Republici Hrvatskoj.“
Projektne aktivnosti i očekivane rezultate projekta predstavio je Mario Petrović, voditelj projekta pri Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.
Vrijednost projekta je 1.010.000,00 kn, a iznos bespovratnih sredstava koji sufinancira EU iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020. iznosi 9.359.000,00 kn (85%).
